|
|
Č
Čabalj, kod Mojkovca
Čabarkapa, Bistrica (Bijelo Polje), starosjedioci; Krupice (Pljevlja),
starinci, od njih su u Jelinoj Gori (Žabljak) oko 1850. god. a odavde
jedni u Prenćane (Pljevlja) iz Dobrilovine (Mojkovac); jedni ogranak
Bulovića iz grupe Pejakovića u Prenćanima (Pljevlja), u Šarancima
(Žabljak) i kao: Čabarkapić
Čabarkapić, vidi: Čabarkapa
Čabelić, Podgorica
Čabelja, Mojkovac, vidi: Čaboljić
Čabrilo, Grahovo (Nikšić) od njih u Nikšiću i
Podkrš (Dabrsko Polje), Hercegovina
Čabrina, ogranak Jankovića u drugoj polovini 16. v. od
drugog su brata Žugići iz grupe Vulovića-Novljana u Gornjoj
Bijeloj (Šavnik) u Drobnjaku, od njih su Jovanić
i Gordijanić
Čabović, ogranak Maraša u Zeti; Bukovica (Pljevlja)
Čaboljić, ogranak Čabelja kod Mojkovca
Čavilo, Morinj (Risan)
Čavić, Plužine (Piva) ogranak Maničevića; Nikšić;
ogranak Ivanovića - Drekalovića u Kučoma, od njih su: Stožer
i Goleša (Pljevlja) a iz područnog Kolovrata u Kakmuže, Ljeljaniće
i Ćeliće, u Boljevac (Šumadija) i Kamenu Goru (Užice)
Čavići
porijeklom iz Pive
Čavlija, Herceg-Novi
Čavor (Radonjić), Njeguši (Koložunj),
Mali Bostur u Lovćenu i kao: Pima - Čavor, od njih u Polja (Dola
- Biševo), Grbalj i kao: Čavor - Rajićević, doseljeni iz
Rajićevića (Njeguši), Cetinje, vidi: Pima (Pimić)
u Bajicama (Cetinje) a u područnim Rajićevićima gdje su
potomci Radonje Rajičeva, rodonačelnika Radonjića - Rajićevića
(Raičevića) otuda su svi Čavori istorodni; Potomci Đurana
Nikšina (kasnije Nikšić) u Mokrom (Šavnik), Palama (Podjahorinom)
i Zagrada (Župa Nikšićka) i kod Mostara
Čavori, bratstvo u Njegušima
Čavori na Prčanju
Čavlović, Bar; u Baru iz Utrga (Crmnica)
Čavrak, Nikšić
Čavranović, Njeguši (Cetinje)
Čavčić (Grujičić),
Vijenac (Pljevlja)
Čagorović, Bjelopavlići, ogranak Batrićevića,
doselili se iz Cuca (Cetinje)
Čagorovići, bratstvo u
Bjelopavlićima
Čagura, kod Mojkovca doselili od Kolašina
Čagurić, Morača (Kolašin) i Bistrica (Bijelo Polje)
Čađević, Medun (Kuči); kod Užica i uz Kolubaru
ogranak Kaljevića iz Slatine (Šavnik), a tamo iz Pipera (Podgorica)
Čađenović, Brskut (Bratonožići), bratovi
potomci oni su iz Srbije, od njih su u Podgorici, Opasaonici i Vojnom Selu
(Plav), gdje se dijele na sedam manjih ogranaka; u Kutima (Vasojevići)
Čađenovići iz Bratonožića (svi
Čađenovići
su iz sela Brskut, opština Podgorica)
Čajić, kod Herceg-Novog i Risna jesu iz Hercegovine; Kuti,
Herceg-Novi oni iz Zavojine (Hercegovina) 1692. god.
Čajović, u Podgori pljevaljskoj
Čakal, Šušanj i Sutomore (Bar) i kasnije Čakalović
Čakalović, vidi: Čakal
Čakarić, Podi, Herceg-Novi i kao: Petrović
iz Popova (Hercegovina)
Čakevdeković, Meljine, Herceg-Novi
Čakić, u Podgorici, Cetinje, Novom Sadu, kod Rijeke
Crnojevića potiču od Samardžića; Cetinje
Čakići, bratstvo na Rijeci (Crnojevića)
Čakići u
Podgorici
Čaktar, Gotovuša pa u susjedne Brvenice i Bučje (Pljevlja)
Čaković, Cerovo (Bijelo Polje)
Čalak, Budva
Čalaković, od Rožaja odselili se kod Novog Pazara
Čalamać, iz Vasojevića u 19. v. iselili se u Šaronje
na Goliji (Srbija)
Čalac, Ćeklići (Cetinje)
Čalaci, staro bratstvo u
selu Ublu
Čaleta, Dobrsko Selo (Cetinje), starosjedioci; Kotor
Čaleti, bratstvo u
Dobrskom Selu
Čalija, Bajice (Cetinje); ogranak Radulovića porijeklom
od Danilovgrada nastanjeni u Zijemlje i Šamićima (Nevesinje)
Čalije, staro bratstvo u
Bajicama
Čalije, rod u Hercegovini i u Bosni
Čalić, Dragovoljići (Nikšić)
Čalmak, Pobori (Budva), od njih su u Ulcinju
Čalović, Podgora (Crmnica) i Sveti Stefan (Budva)
Čalovići,
bratstvo u Podgori
Čamado, Paštrovići
Čamas, u Ulcinju 1416. god.
Čami, u Bileći (Hercegovina) doselili se iz Selišta,
Herceg-Novi
Čamić, Ćeklići (Cetinje); Nikšić, vidi:
Čamo
Čamići, vjerovatno prezime
nekog starog bratstva u Ćeklićima
Čamo, i kao: Čamić, u
Hercegovini
Čampar, iz Kuča iselili se u Baturiće, Ljeljak,
Čampare, Bistrica u Korita i Sipanje (Bihor), Bijelo Polje
Čamparević, iz Korita (Rožaj) odselili u Grabovac (Srbija)
Čamcić, Kolašin iselili u Crljenicu (Pljevlja)
Čamdžić (Čamdžija), iz Kolašina odselili u
Miljeviće i Crljenicu (Pljevlja)
Čanac, Podgorica
Čanović, Bršno, Župa Nikšićka ogranak Kurbatovića
ranije Potolić iz Pješivaca; Nikšić
Čanta, Velje Selo (Bar)
Čandara ili Čondara, Nikšić
Čantrić, Jablan Pelev Brijeg (Bratonožići) su
potomci Bukumira, iseljeni u Vasojeviće su Duraković,
pa jedni u Trpeze (Sjenica)
Čanjak, Nikšić
Čapić, Nikšić
Čapnojević, Donja Klezna (Ulcinj)
Čapraj, Fraskanjela (Ulcinj)
Čaprić, Vinići i Beronjine (Bjelopavlići),
iselili u Spuž i drugi u Krute (Ulcinj); ogranak Dabetića iz
Vasojevića odseljenici u dolinu rijeke Moravice (Srbija), srodnici
tamošnjim Ruksanovića, Vulovićima (kasnije Varage),
Bojovićima, Protićima i Salevićima
Čapunja, Ulcinj
Čapunić, Ulcinj
Čapunović, Bar
Čapuran Bandić, jedan od
predaka bratstva Samardžića
Čarapić, Ubac (Ubalac), Kuči pa odseljeni u Noćaj
Mačvanski (od njih Stojan Čupić) drugi u Bijeli Potok
(Beograd) od njih je Vasa Čarapić; srodnici Čupića,
oni su od Miloševića - Novljana u Drobnjacima, jedni se odselili u
Srbiju; Ubac (Kuči) su ogranak Savovića - Vujoševića iz
grupe Drekalovića, iseljeni u Kačer (Krčevo Rake), Šumadija;
Veliki Borak u Kolubari, od kojih su 1) Ostojić
i od ovih Maksimović 2) Stojaković
njihov ogranak jesu Stojićević, od
Čarapića su Nastić i
Čarapić
u Belom Potoku (Beograd); Beli Potok (Beograd); Podgorica, Morača i
Bar; Herceg-Novi, po nahočetu; u Crmnici; Gluhi Do (Crmnica) kao: Branković
- Čarapić; Rajkovci (Višegrad) od Jezera (Žabljak) kasnije Stanišić
nastanjeni u: Baranoviće, Zubaču, Bovan, Bjelušine i Oskorušu
(Višegrad)
Čarapići -
Brankovići,
bratstvo u Gluhom Dolu
Čarbot, Budva
Čardak, Boljanići (Pljevlja)
Čardaklija, Bistrica (Bijelo Polje)
Čarković, Pljevlja i područna Lever Tara
Čarlević, Budva, po majci
Čarli, kasnije Karoli, u Ulcinju
Čarlija, Meka Gruda (Bileća) i Šumići (Nevesinje)
ogranak Radulovića u Šumićima
Čarmak, iz Pobora (Budva) jedni iselili 1889. god. u Ulcinj
Čarnojević i kao: Crnojević
ranije Radić, u Grblju, iz Stare Crne
Gore, kao patrijarh se odselio u Vojvodinu; iseljeni iz Crne Gore
naseljeni u Kuštilj, Rusko Selo, pa u Jablonku (Banat) i jedni kasnije: Rabjac
(Rabjak); vidi: Crnojević
Čarović, iz Stare Crne Gore odselili u Rat na poluotoku
Pelješac; u Košunje u Gruži (Kragujevac) ogranak Miloševića, iz
Vrankovačkog kraja (Donje Polimlje) i kao što su od njih susjedni
Rakovići i Petkovići
Čaruga, Mojkovac; vidi: Čagura
Čaurina, Kućišta (Cuce), Cetinje u 17. v. odselili u
Bijelu, Herceg-Novi kasnije i kao: Knežević
Čaurine
- Kneževići, bratstvo u
Bijeloj
Čauš, Herceg-Novi; Podgorica
Čaušaj, Braša (Ulcinj)
Čaušević, Srbina, Herceg-Novi; Seošnica i Bistrica (Rožaj),
ranije Nurković porijeklom iz Meduna (Kuči);
u Plavu su iz Šalje (Malesija), Albanija; Berislavci (Zeta); Slatina (Bjelopavlići)
iz Velestova (Čevo), Cetinje; Boljanići (Pljevlja); Pljevlja
1849. god; Vladimir (Ulcinj)
Čačak, u Podgorici
Čvorić (Čorić),
Klinci (Tivat)
Čvoro, u Podgorici
Čvorović, Zagrad (Župa Nikšićka), ogranak Raškovića
a potomci Đuraša Nikšića, porijeklom iz Grblja, od njih su: u
Mokrom (Šavnik); Uskoci (Žabljak), Rovcima i Mijoveku (Glasinac) na
Romaniji; Kanje (Bijelo Polje); Šljivanskom pod Ljubišnjom i Gradac (Pljevlja),
jedni u Srbiju i Popov Do u Zatarju
Čvrljak, Maoče (Pljevlja)
Čebić, Topla, Herceg-Novi
Čebović, Haljevine i Lugovi (Pljevlja), od njih u Novom
Pazaru
Čević, Nikšić
Čevjan, odseljeni iz Čeva (Cetinje)
Čevljani (Ozrinići), pleme Kčevo i stanovnici plemena Kčeva
Čevljanin, vidi: Vukotić,
kod Rijeke Crnojevića
Čegić, ogranak Đurovaca u Kučima, od njih u Šestanima
(Primorska krajina), pa jedni 1891. god. se presele u Ulcinj
Čedanović, Mokrine (Boka Kotorska) 1692. god. doselili se
iz Popova (Hercegovina)
Čedin, 1700. god. u Budvi
Čejkovski, Herceg-Novi
Čejo, po predanju predak Čengića u
Gacku
Čejović, Kuči iz grupe Drekalovića, od njih su
u Ćurjanu (Ćurilo), Krajina, uz Skadarsko jezero; Bar; Berane;
Kotor; Krimavica (Grbalj); Bjelopavlići ogranak Šaranovića =
Petrušinovića; Čevo (Cetinje)
Čejovići iz Kuča
Ček, a, Arbaneš (Krajina), Primorska krajina
Čekaj, vidi: Čekić
Čekerevac, Šavnik ogranak Tomića iz Bukovice, od njih su:
Čekerevac Nova Varoš; Močioce (Arilje);
Četevo (Ivanjica); Bresnica (Čačak)
Čekin, Kolomza (Ulcinj)
Čekić, Burza (Zatrijebač), Kuči jedni iselili u
Gračanicu i Plav; Gril (Vraka), Skadar i kao: Čekaj; Gusinje
Čekići porijeklom iz Hercegovine, naselili
Gusinje 1625 godine. Stara vlastelinska porodica iz doba Kulina Bana i
Herceg Stjepana. Islamske su vjere.
Čeklić, Igalo, Herceg-Novi
Čekmedžić, Igalo, Herceg-Novi
Čeković, Kolašin ogranak Popovića odselili se u
Novi Pazar i područne Kosuriće; ogranak (grana) Hota.
Vidi: Hot i Lucđonović
Čekrlija, Čekrlije (Bijelo Polje)
Čekrdžin, Padej (sjeverni Banat); Bečkerek (Zrenjanin),
Mol (Bačka) i Beograd, doseljenici iz Crne Gore
Čela, Bar
Čelanović, u Kotoru
Čelanovići u Kavaču
Čelebija, Žabljak na Skadarskom jezeru
Čelebić, Štitari (Lješnjani), Podgorica ogranak Vujovića,
a drugi i kao: Dumeljić; od Trebješana (Nikšića) od ovih su u
Žabljaku i Filipovom krinu (na Skadarskom jezeru); u Goričanima
(Zeta), od 1870. god.; Podgorici; Bar; Kotor; Crhalj (Bijelo Polje); u
Zetu (Mahala) došli iz Lješnjana kao: ogranak Vukčevića
kasnije Dumeljić; Buljarice (Paštrovići),
Budva; Kosijeri (Cetinje), od njih u Ulcinju
Čelebići, bratstvo u Štitarima
Čelenić, u Paštrovićima, vlastela oko 1335. god.
Čelenović, Kotor
Čelentović, Lastva (Petrovac), Budva 1335. god.
Čelik, Boljanići (Pljevlja)
Čelina, Meterizi (Podgorica)
Čelić, Vusanje i Vojnom Selu (Gusinje), od njih su Nikča,
porijeklom iz Klimenata (Albanija) i u Plavu 1870. god.; Donji Šestani (Primorska
krajina)
Čelingiri, Bar
Čelnik, u Kotoru došli iz Dubrovnika
Čelović, Kuči odselili se u Burčane
Čengić, Potpeće, matično i Odžaci (Pljevlja);
Pljevlja 1867. god.; Zukva i Plužine (Piva); Gacko, doseljenik Čejo
iz Graba (Ržani Do-Cuce), Cetinje, a porijeklom iz Čarađa (Golija),
Nikšić
Čenić, Herceg-Novi; Kotor; Ograde i Oćevine (Pljevlja)
Čenović, iz Grblja naselili se u Herceg-Novi
Čentić, u Grahovo (Nikšić), porijeklom iz Turske
Čeobić, Crnogorsko Primorje
Čeperac, Jasikovac u Drobnjacima, doseljenici iz preko Tare
Čepernić, Mokrine i Podi, Herceg-Novi i okolina Risna oni
su iz Hercegovine
Čepić, ogranak Rakočevića, Moračana;
Boljanići, Ograd, Glasnica, Židovići i Oćevine (Pljevlja)
Čeprinić, Živinice, Topla i Savina, Herceg-Novi oni iz
Stare Crne Gore
Červenka, Risan (Boka Kotorska) 1857. god.
Čerečina, u Podgorici
Čerigrani, Ugrenovića od Nikšića odselili u Vrpolje
(Trebinje)
Čerkozović, Bar
Černeli (Črnelović), u
Kotoru
Černeči, ranije Černešić,
u Kotoru
Černešić, vidi: Černeči
Černogorski (ranije: Kankaraš),
u Plovdiv (Bugarska) iz Golije (Nikšić)
Čero, Ratiševina, Mojdež i Topla, Herceg-Novi i kao: Čerović
i područna Sutorina su iz Stare Crne Gore
Čerović, vidi: Čero
Čerohi, Herceg-Novi
Čerta, Herceg-Novi
Četković, Nikšić
Četnik, Kotor
Četović, Topla, Herceg-Novi
Četrnić, Sutorina i Srbina, Herceg-Novi
Čefut, i, u Podgorici
Čeh, u Podgorici
Čečević, Njeguši (Cetinje)
Čečevići,
staro
bratstvo u Vrbi
Čečović, ranije Vukadinović,
u Morači (Kolašin) iz okoline Foče i Tušinu (Žabljak). Od
njih su u Omoljici (Pančevo)
Čečunjani porijeklom iz plemena
Vasojević, žive u Plav, islamske su vjere.
Čečur, ogranak Ugrenovića od Nikšića otišli u
Vrpolje (Trebinje)
Češljar ranije Ulićević,
ogranak Sokolovića - Vučetića u Limljanima (Crmnica), od
njih su u Ulcinju 1887. god., oni su od Češljara iz Češljarskog
Brijega (Trnova), Rijeka Crnojevića
Češljari,
bratstvo u
Limljanima
Čivanić, iz grupe Drekalovića iz Kuča odselili
se u Preljinu (Rudnik), Gornji Milanovac; Godočelje (Gornji Bihor),
Bijelo Polje
Čivtin, Pljevlja
Čigman, Rovca; iz Kuča iseljeni u Vasojeviće
Čigoman, doseljenici u Ograđen između Zagrađa i
Ubalca (Zatrijebač), Kuči, pa iselili u Glavice i Gornja Sela (Vasojevići)
Čigrić, Berovo (Kuči), starosjedioci, od njih su i u
Podgorici i Tuzima
Čiguraš, Bečej, iz Čigura (kod Čuruga), kao: Džigurski,
drugi u Novom i Starom Bečeju, kao: Čigurašev,
ranije Jankom od Jankovića iz Crne Gore
Čigurašev, vidi: Čiguraš
Čižek, i kao: Ćižek, u
Bijeloj, Herceg-Novi, Kotoru i Budvi, pa jedni u Dubrovnik, doseljenici iz
Moravske (Čehoslovačka)
Čižović, Nikšić
Čizmo, Boljanići (Pljevlja)
Čizmović, Ozrinići (Nikšić)
Čikaričić, Žabljak na Skadarskom jezeru
Čikić, Bijelo Polje; Berane; Petnjica (Gornji Bihor),
Bijelo Polje pa u Podgoricu, drugi u Kotor (1905. god.) i Herceg-Novi; u
Berane (Polimlje) porijeklom iz Bitolja (Makedonije)
Čiković, jesu ogranak Kaljića u Kričku (Pljevlja)
Čikonja, u Kotoru 1498. god.
Čilanić, Kuti, Herceg-Novi oni su iz Zubaca (Trebinje)
1692. god.
Čilesa, vidi: Čičela
Čilip, Kotor došli iz Dubrovnika
Čilov, Tucanje (Gornji Bihor), Bijelo Polje
Čimić, Kuči, jedni su odselili u Vračkoviće,
vidi: Čimo
Čimo = Čimić i
Tano,
u Ulcinju pa i u Dubrovniku, vidi: Čimus
Čimus, kasnije: Čimić,
Ulcinj 1322. god. i kasnije
Čingrović, Pljevlja 1894. god.
Čindrak = Činranj =
Čindrac,
Dolac, Boljanine, Zmininac i Bistrica (Bijelo Polje)
Čines, u Bar
Činović, Ledenice (Risan) i Lastva (Tivat) iz Hercegovine
Čipek, ogranak Aprcovića (Gardašević - Čevljana)
iz Pive odselili se u Osijek (centralna Bosna)
Čipci,
vjerovatno
prezime nekog starog bratstva u Dragomi-dolu
Čira, Mojdež, Herceg-Novi
Čirgić, Orahovo i Berovo (Kuči), od njih su u
Podgorici i Tuzima
Čirigir, kasnije Zuber, u Ulcinju
1909. god. oni su iz Grčke
Čitaković, vidi: Mušić
Čitlučanin, ogranak Maričića iz Nikšića
odselili se u Čitluk (Ibarski Kolašin) i Vreoce (Raška)
Čitun, u Antibaru (Bar)
Čihorić, vidi: Drugović
Čičar, iz Čičara (Podgorica), kasnije i kao: Čičarević,
srodni područnim Vujovićima i Perišićima
Čičari (ili Perišići),
bratstvo u Štitarima
Čičarević, u Cetinju
Čičero, u Kotoru
Čičin, Kotor
Čičić, grana Šaranaca - Vlastelinovića u Brajkovači
(Žabljak) porijeklom su iz Plane (Gacko)
Čičela, u Kotoru, kasnije: Čilesa
Čičković, Grlić (Bjelopavlići) ogranak
Brajovića
Čkulić, Zatrijebač (Kuči) prešli u Gusinje
Čmanjak, Nikšić
Čmanjčić, doseljenici iz Kuča u Čmanjak i
Roginj (Novi Pazar)
Čobaj, Zoganje (Bar); Pistule (Ulcinj)
Čobanđer, Ulcinj
Čobanov, Bar
Čobanović, Mrčevac (Tivat) iz Gostilja (Zeta)
ogranak Vukotić iz Čeva (Cetinje); Kotor
Čobdrehović, Pinčići (Primorska krajina)
Čobeljić, ogranak Savićevića (Jovanovića)
oni iz grupe Pavkovića u Bjelopavlićima; Štitarice (Mojkovac)
Čobitović, Baošići (Boka Kotorska)
Čobić, Bar i područno Zaljevo; Podgorica iz Nikšića
u Kolovratu, Kamenu Goru, Golenicu i Koritnicu (Pljevlja)
Čobidrehović, Bar; Pinčići (Bar)
Čobović, Krute, Ljeskovac i Vladimir (Ulcinj); Bar
Čobrenović, Bar, starosjedioci
Čović, Podgorica i Kuči ogranak Tomovića (Ivanovića)
Drekalovića; iz Čovića (Crna Gora) doselili se u Stožer,
Kolovrat, Ljeljanicu, Koritnicu, Goleše i Kamenu Goru (Pljevlja),
Bistrica, Bobići i Stožer (Bijelo Polje); i kao: Čohović
u Zatonu i Kostićima (Bijelo Polje); Prošćenje (Mojkovac)
Čogelja, u Podgorici
Čogurić, Lipovo (Kolašin); Bistrica (Bijelo Polje)
Čojić (Tomin), u Srpskoj
Crnji (sjeverni Banat). Ovdje došli oko 1690. iz CG; vidi: Markov
Čoković, Boljanići (Pljevlja); ranije Koljić iz
Kolašina doselili u Rasovu (Bijelo Polje)
Čokorilo, kod Nikšića iz Hercegovine a na Velimlju (Nikšić)
potomci Mataruga kasnije Šakotić i
Šakota;
Podgorica
Čokorile,
rod u
Hercegovini
Čokrlija (Čokralija), Čokrlije
(Tomaševo), Bijelo Polje iselili u Novi Pazar i druga mjesta
Čolak, Kotor
Čolaković, Ponikvice i Trepča (Nikšić),
porijeklom iz Kuča; u Rožaje iz Kuča
Čolan, Glavatičani (Grbalj) iz Krtola (Tivat)
Čolanović, Kavča, Đuranovići i Prevlaka,
Herceg-Novi, Krtole (Tivat) porijeklom iz Cuca (Cetinje); Kotor; Podgorica
Čolančić, u Kuti, Herceg-Novi došli iz Zubaca (Trebinje)
1692. god
Čoldara, vidi: Čandara
Čolević, u Gornjoj Morači (Kolašin)
Čolić, Pilatovići (Donje Dragačevo), Srbija,
srodnici područnih Jankovića i Pavlovića oni su iz Virca (Bratonožići),
grana Balevića; Pojezine (Osinje) kod Dervente (sjeverna Bosna) iz
Bratonožića; Ljeskov Dub (Nevesinje) i Vranjevići (istočno
od Bišća), Hercegovina; Banjani (Nikšić)
Čolović, Kostenica i Laze (Valjevo), ogranak Sretkovića,
grana Jaćimovića Bjelopoljaca; u Lazac (Čačak) potomci
Čola (Petra) braće Đeka i Nika, potomaka kneza Ivana Jaćimovića
iz okoline Bijelog Polja (Donje Polimlje); srodnici Begovića u područnoj
Rasovi i Dizdar = Dastar
u Grlje (Zeta), Rođajima i Tutinu; Ponikvice i Šipačno (Nikšić),
ogranak Musića, od njih su u Cvetkama (Ljubićevo), Srbija;
Bijeloj Rijeci (Zlatibor) i Dučalovićima (Donje Dragačevo);
vidi: Muniguz; Zaljutnica (Golija), Nikšić;
ogranak Miljanića iz Banjana (Nikšić), naseljeni u Nevesinjsku
kasabu, Rasti, Zalužju, u Drežnju i Slatinu (Nevesinje), Hercegovina; u
Lajkovićima (Zeta) iz Kuča 1880. god. kao: Čolević;
Zatarje, Bučje, Jugovićevo, Brvenicu, Bušnje i Gotovušu oko
1839. god. (iz Zatarja), Ristošiće i Mrzoviće (Pljevaljski kraj)
i Pljevljima posebni; Morača; Herceg-Novi i susjedna Sutorina; Kameno,
Mostir i Čamare (Novi Pazar), porijeklom iz Kuča; Godočelje
(Bihor) i Savin Bor (Bihorska planina), Bijelo Polje; Poprijekci (Piva) i
kao: Čolović (Dželat)
Čolovići,
selo Šipačno Nikšić, porijeklom
sa Čeva od Đukanovića
Čolončić, kod Risna i Herceg-Novog iz Hercegovine
Čolpa, Pljevlja
Čolija, Džinov Do (Nevesinje) i kod Visokog (srednja Bosna),
porijeklom od Cetinje (Crna Gora)
Čomada (Ivanišević), kod
Dubrovnika porijeklom sa Njeguša (Cetinje)
Čomade (Ivaniševići),
rod kod
Dubrovnika
Čomić, Plana (Bileća) iz Herceg-Novog
Čopa, Nikšić
Čopić, Nikšić iz Bijelog Polja; u Guči (Šumadija)
kao: Čopica doseljenici od Gusinja (Gornje
Polimlje)
Čopica (Čopić) vidi:
Čopić
Čopičić, Morača (Kolašin) u 17. v.
Čorba, u Podgorici
Čorbožović, Bar
Čorić, Čorići i Viš (Bjelopavlići);
Klinci (Tivat) i kao: Borić; Herceg-Novi;
Sveti Đorđe (Ulcinj) i kao: Čotaj;
Herceg-Novi iz Cetinja
Čorko, Perast iz Stare Crne Gore
Čosović, Boljanići (Pljevlja)
Čota, Braiša (Anamali), Ulcinj
Čotić, Mrkovi i Krašići (Grbalj), porijeklom iz
Dalmacije; Vladimir (Ulcinj)
Čočeti, Svojčevo i Džurevo (Pljevlja)
Čoči, iz Svojčeva u Džurevo (Pljevlja)
Čočo, vidi: Šljuko
Čraguj, u Kotoru
Čramol, li, u Kotoru 1330. god.
Črasta, u Kotoru 1330. god.
Črnelović, vidi: Černeli
Čubranović, Vrbina (Kuči); u Podgorici iz Zetske
ravnice, starinom iz Klimenata. Srodnici sa Zlatičanima; ogranak
Premovića, grana Bolevića u Bratonožićima
Čubrk, Krlige (Donji Kolašin), Kosovska Mitrovica, iz Morače
Čubrović, Dapsići i Gogići (Berane), ogranak
Lutovaca
Čuvljan (Čuvljanin),
Durutovići (Pljevlja)
Čuda, Budva
Čudina, Kotor i dotična Dobrota
Čudić, Paštrovići 1424. god. i kao: Ćudin
i Ćuda
Čuić, Nikšić
Čujović, u Bijelom Polju (Polimlje), iz Gornjih Vasojevića
Čukaj, Sveti Đorđe (Ulcinj) i kao: Čorić,
iz Gornje Krajine prešli i u Zuos i Obod uz Skadarsko jezero
Čukanović (Sukić),
Rastoganče (Sjenica) iz Vasojevića
Čuka, Rudinice (Piva); u Crmnici 1504. god.
Čukat, Brda Paštrovska 1611. god.
Čukva, Žljijeb i Presjeka (Boka Kotorska), ogranak Zotovića,
porijeklom iz Hercegovine; Ljubinje (Hercegovina) i Trebinje, ogranak
Malovića iz Drobnjaka
Čuk (Čuku), Ulcinj
Čukić, Meljine, Herceg-Novi i Berane iz Donje Ržanice (Berane)
Čukići, praporijeklo na Lopatama, odakle su prešli u Lijevu
Rijeku,
pa u Limsku dolinu, gdje ih je danas najviše u Trešnjevu i Lukinom Viru kod
Andrijevice, potom u Beranama i svakako, Podgorici. Nekoliko Čukića,
oficira,
bilo je i u crnogorskoj vojsci u Gaeti
Čukljen, Grevo (Pljevlja)
Čuknić, Miruše, na lijevoj obali Trebišnjice, ogranak
Svorcana iz Korita (Bileća)
Čuković, i kao: Vujović,
u Donjim selima (Rijeka Crnojevića)
Čukurović, u Grblju
Čulik, Meljine, Herceg-Novi
Čulijević, Topla, Herceg-Novi
Čulić, u Kotoru
Čuljević, Saš (Tutin) jedni sa nadimkom "Tiganj",
porijeklom iz Bjelopavlića
Čuljić, Tuzi
Čuljković, Biševo (Novi Pazar) i kao: Biševac,
porijeklom iz Kuča; Bistrica i Jabuka (Bijelo Polje)
Čungaj (Čungović),
Zatrijebač (Kuči)
Čunmulić, ranije Junčević, starina sa Kosova i
u okolini Tuza (Zeta)
Čunmuljaj, Tuzi
Čuntović, selo Čuntović u Stijepo (Zatrijebač),
Kuči
Čupić (Čupković),
Baošići, Herceg-Novi oko 1692. god. kao: Predojević
doselili iz Bileće (Hercegovina); u Budvu došli iz Zagarača (Danilovgrad);
Ćeklići (Cetinje); Merulje i Dobra Sela (Žabljak), od kojih su
u Bijelom Potoku (Beograd), Šapcu (Mačva), porijeklom su iz Plane (Bileća)
od Vlastelinovića kao: Šarac; Pišće
(Piva), ogranak Dobrilovića, od njih su u Noćaju Mačvanskom.
od kojih je Strahinja Čupić; Čačak i Čačanski
Šanac, porijeklom iz Morače; Nikšić i obližnja Presjeka (Duga),
došli iz Zagarača (Danilovgrad), pa jedni odu u Bančak (Prokuplje);
Zagarač (Danilovgrad) i kao: Popović
- Čupić, od kojih su u Nikšiću,
potiču iz Bratonožića; Novom Sadu (Bačka); u Miloševićima,
Dobrim Selima, Kosovićkoj Bukovici i Merulji (Drobnjak), grana Miloševića
iz Bijele (Šavnik)
Čupković, vidi: Čupić,
ogranak Predojevića
Čupović, Split (Dalmacija) došli iz Kotora (Boka
Kotorska)
Čurina, i kao: Knežević, u
Bijeloj, Herceg-Novi, sišli iz Zaljuti (Stara Crna Gora)
Čurkonja, Ulcinj
Čurović, u Nikšiću i Drobnjacima (iz istočnih
Banjan) u 16. v. u Tupinu (Žabljak) potomci su Novljana; Kričak (Pljevlja)
i kao: Macan; Kičevo (Bijelo Polje); Bar
Čurčija, Bar
Čutković (Čupković),
ogranak Predojevića od Bileće doselili se kod Herceg-Novog i
Risna, vidi: Čupić
Čutura, Pljevlja i područni Boljanići
Čuturilo, u Nikšić došli iz Hercegovine
Čuturica, Nikšić
Čustović, Boljanići (Pljevlja)
Čućić, u Nikšiću
Čučak, Risan i Kotor
Čučac, Dubočane i Zariječje (Bileća) kao:
Čučković,
porijeklom iz Risna (Boka Kotorska)
Čučić, Kotor
Čučkov, vidi: Čučković
Čučković, Bajkova Kamenica (Risan) 1698. god. pa
jedni u Dubočane i Orah (Trebinje), a odseljeni u Skoplje kao: Čučkov;
Kotor 1446. god.; Lepetane, Herceg-Novi; ogranak Prelevića, najbliži
Tomkovićima, u Ćuriocu, Laćama i Grliću (Bjelopavlići)
Čučo, Kotor (Boka Kotorska) i Visoki Dečani (Metohija)
1326. god.
Čučuk, i kasnije jedni kao: Čučul
(od imena Čuč), ogranak Begovića u Paštrovićima i
1766. god. jedni pređu u Budvu; Dobrota (Kotor)
Čučul, vidi: Čučuk,
Kotor, jedni su odselili u Italiju
Čučuci, Čučikovica (Bečići), Budva.
Od njih su u Zadru (Dalmacija), Austriji i Sjedinjenim Američkim državama
 Odštampaj stranicu
|
|
