|
|
Ć
Ćakar, Đenđinovići (Sutomore), Bar (u 15. v.) doselili se iz
Stare Crne Gore
Ćalasani iz Pive (Mratinje, G. i D. Crkv., Brljevo), starinom iz
Sarajeva, matica Lužatina
Ćalin, Podgorica
Ćalić, Petrovo Polje (Dragovoljići), Nikšić ogranak Jakičića
doseljenika iz Kuča
Ćalov, iz Drobnjaka odselili se: kod Prokuplja i Zeoka (Donje Dragačevo),
Srbija a drugi u područni Markovac (Tijana) i kao:
Ćalović čiji su ogranci u tom mjestu Stanišić
i Miletić; Beli Potok (Beograd) u Ljutićkoj
Rakovi i kao: Čarapić; Mačvanski Šanac (Šabac)
i kao: Čupić
Ćalović, ogranak Bulatovića iz Rovaca iselili se u Moraču; Risan i
područni Kamenari su doselili (u 14. v.) iz Trebinja; Kuči ogranak
Petrovići u Ćalovićima i Dupljanima pa u Vlah, Kostenicu i Jablanicu (Srbija)
Ćepek, Kotor
Ćapić, Kuči, jedni od njih su u Štedimu (Nikšić)
Ćarić, Risan, Herceg-Novi i područne Mokrine iz Hercegovine
Ćatić, ogranak Mirovića u Kučima
Ćatović, iz Rovaca iselili se u Timar (Uskoci), Žabljak kao ogranak
Bulatovića; Gornji Kuči; Gornje Štitarice (Kolašin) odselili u Novi Pazar;
ogranak Murića iz Baća (Rožaje), porijeklom iz Klimenata (Albanija),
odselili se u Novi Pazar; Prenčane i Maoče (Pljevlja); Risan (1640. god.)
doselili se iz Trebinja i jedni poslije se presele u Uble i Morinj, Herceg-Novi;
Kotor i područni Ćurići; Pivska Planina; Bar; Podgorica 1905. god.; Rožaj
Ćaćanović, Gradine (Bjelopavlići)
Ćaćić, Gotovuša (Pljevlja); kod Trebišnjice i u Hercegovini,
srodnici: Gnjatovića (Gnjato), Ćorića, Gruhaićima i Stojanovićima
Ćeaić, u Žabljaku uz Skadarsko jezero
Ćebo, Bukovica (Kovačevići), Pljevlja
Ćebović, Vladimir (Ulcinj)
Ćekić, Cetinje
Ćekla (Tekla), Vranjina na Skadarskom
jezeru
Ćeklić, Gluhi Do (Crmnica) i Ceklinu porijeklom iz Ćeklića (Cetinje);
Ćeranića Glavica (Danilovgrad) iselili se u Ćekliće (Cetinje); Sutomore
(Bar); Buljarica (Paštrovići); ogranak Matanovića iz Ćeklića (Cetinje);
Budva, po majci; Budva i kao: Vićković -
Ćeklić; Igalo i Kruševice; Peraška Naselja (Boka Kotorska) jesu iz Ćeklića
(Cetinje); Prijeradi (Tivat)
Ćeklići, pleme u Katunskoj Nahiji
Ćeklići, staro bratstvo u Grblju
Ćeklići u selu Slivlju
Ćeklići (Jovanovići) u "Nikšiću"
Ćeklići u Igalu
Ćel, a, Repci, Sočice, Kaluđerović (Pljevlja)
Ćelka, Cetinje
Ćelov, Crnogorsko primorje
Ćelović, Budva, starosjedioci; Risan (Boka Kotorska) pa u područne
Kamenare kao: Metković došli od Trebinja (Hercegovina);
Nikšić
Ćeloš, Kravaki (Ulcinj)
Ćeman, Vrbica (Kuči)
Ćenan, Gorovići (Tivat), starosjedioci
Ćenarić, Kotor
Ćenderović, u Žabljaku uz Skadarsko jezero
Ćendorić, Slankovina (Žabljak), uz Skadarsko jezero
Ćenić, Kotor, nahoče
Ćepetić, i kao: Šćepović, u Vranjini na Skadarskom jezeru iz
Ćepetića (Lješkopolje)
Ćepković, Cetinje
Ćeranić, Srbina 1692. god., Mokrine, Dobrota i druga mjesta, Boka
Kotorska iz Popova, Hercegovina; Duži i Dubrovsko (Šavnik) ranije Popović
ogranak Vukmirovića. Odsele se neđe. Ostade udovica Ćerana pa su Ćeranić,
Malinsko (Drobnjak) došli iz Mioljače (Gacko), ogranak Đedovića; Čarađe (Golija),
Nikšić i Mioljače (Gacko) ranije Višnjić; u
Ravnom (Piva) i Dubrovskom (Šavnik); ogrank Popovića - Abazovića iz grupe
Đurjanovića, porijeklom od Novljana u više mjesta na području Žabljaka kao:
Ćorović; Nikšić; kod Bijelog Polja: Zminac;
Zaton; Obrov od ovih su u područnom Pašinom Polju; Bijelom Polju; Gornji
Bihor, Bistrica i Resnik; Berane; Vasojevići iz grupe
Rabljena - Mijomanovića; Podgorica 1911.
god. ; Buče i Vinicka (Berane); Cetinje
Ćeranići, bratstvo u cetinjskom Donjem Kraju
Ćeradž, Vasojevići
Ćeremov, Nikšić
Ćeriman, Vasojevići, ogranak Kovačevića odselili se u Brnjice i
Erčege (Novi Pazar), srodnici su sa Zekićima kod Sjenice; u Podgoricu
Ćerimi (Latković -
Čelebić), ranije Dizdarević, od njih su i
Zinhasović; Podgorica, Skadar
Ćerić, Podgorica (1896. god.) iz Podgorske; Zaton (Bijelo Polje); u
Trebinju, grana Maleševaca
Ćerković, u Drobnjacima su potomci Novljana; ogranak Boljevića iz
Bratonožića doselili u Bezjovu (Kuči), istorodni sa područnim Milovićima
Ćetković, Gluhi Do (Crmnica) ogranak
Dobrilovića - Šuštera (Šusterovića); Tomići (Crmnica) istorodni sa
područnim Lješevićima; Polja (Kobilji Do - Cuce), Cetinje doseljenici iz
Orahovca (Risan) a onamo iz Rženog dola (pod Obedskom Gredom), Cuce,
porijeklom iz Čarađa (Gacko), od onih iz Orahovca su u Gorovićima (Tivat)
i kod Perasta; Orahovica (Risan) 15. v. ispod Golije; Bjelice (Cetinje)
srodni Pravilovićima; Cetinje; Nikšić; Krusi i Beri (Podgorica), ranije
Krusa; Strug (Šavnik) iz Gornje Morače a tamo
iz Ozrinića (Nikšić); iz Gornjeg Ceklina (Cetinje) nastanjeni kod Kruševca
(Srbija); Ljubotinj (Rijeka Crnojevića) i kao:
Petranović; Vranjina na Skadarskom jezeru; Sutomore (Bar) 1872.
god.; Bar i područni Šušanj; Dajbabe (Zeta) a u područnim Matagužima su iz
Čeva (Cetinje); Podgora i Tepca (Jezera), Žabljak, u Ninkoviće, Tepca i
Podgoru (Žabljak), oni su grana Trepčana nikšićkih (lokaliteta Kozile).
Jedni se prozovu Vujičić, a drugi potomci
Miloševića - Šaranaca (Vlastelinovića) porijeklom iz Plane (Bileća); u
Piperima ogranak Lalića istorodnih sa područnim Jokićima i Božovićima; u
Kučima su iz grupe Ljuljanovića; Ledine i Kržanja (Kuči) su iz grupe
Mrnjavčevića, od njih su u Podgorici, Tuzima i Matagužima, Ponari i
Dajbabe (Zeta) doseljeni iz Pipera, srodni su Vukotićima iz Čeva (Cetinje);
Ponari, Botun i Mahala (Zeta), od njih su u Buronjama (Kunice), Lješansko
područje, od njih su u Zaganje (Ulcinj); Podgorica 1873. god.; Tuzi;
Ozrinići (Nikšić) potomci Trepčana, od njih su u Strug (Žabljak); Tušina (Žabljak)
ogranak Cerovića odselili u Šekulare (Gornji Vasojevići), tamo istorodni
sa Đorovićima (Ćorovićima) i Ćetkovićima, kasnije:
Aleksić, od njih su kod Mojkovca; Berane; Bratonožići, od njih su u
Muslićima, Obrovu i Popama (Bijelo Polje), jedno vrijeme su živjeli u
Morači; Nikšić; Vladimir (Ulcinj); Ratiševine, Herceg-Novi; Crkvičko Polje
(Piva) ogranak Živkovića, od njih su u Bosni
Ćetkovići (Milesevići), bratstvo u
Bjelicama
Ćetkovići, ogranak bratstva "Krusa" u Krusama
Ćetkovići, bratstvo u Brčelima
Ćetkovići, zagranak bratstva Šusterovića u Gluhom Dolu
Ćetkovići u Orahovcu
Ćesac, kod Plava su ogranak Džudovića
Ćefalić, u Žabljaku uz Skadarsko jezero
Ćehaja, Bjelopavlići; Kolašin
Ćehajić, Žabljak uz Skadarsko jezero; Pljevlja
Ćečević, i kao: Đečević, Berane
doseljeni iz Podgorice
Ćižek i kao: Čižek, Budva istorodni u
Kotoru, porijeklom iz Češke
Ćizel, u Kotoru 1598. god.
Ćiktečić, u Onogoštu (Nikšić) 1355. god.
Ćinara, Pljevlja 1824. god.
Ćinćur (Ćićur), Grab (Pavino Polje),
Bijelo Polje
Ćipović, Bjelopavlići ogranak Đurovića - Grupkovića, od njih su u
Danilovgradu
Ćipranić, Liverovići (Župe Nikšićke
)
Ćiprović, Nikšić
Ćiraković, Župa Bandićka (Koani) ogranak su Pavićevića, od njih su
u Ozrinićima (Nikšić); Nikšićka Župa; Kotor
Ćiraković, Staro selo (Župe Nikšićke). Od njih su u Srbiji
Ćirakovici, zagranak bratstva Sekulića u Bandićima
Ćirin, u Srpskoj Crnji (sjeverni Banat), ogranak Ivinih. Vidi:
Markov
Ćirisidović, u Pivi ranije Tripković, iz grane Branilovića
Ćirić, iz Hercegovine doselili se u Gornje Polje (Nikšić) i Pivu,
pa jedni odselili u Kostajnik (Rađevina), Valjevo; Igalo, Herceg-Novi
Ćirković, iz Vražegrmaca (Bjelopavlići) iselili se u Zatrijebač (Kuči)
pa jedni presele u Skić (Plav) i varoš; u Zeti i Lješkopolju su ogranak
Miranovića; Kotor i područni Škaljari su iz Bugarske; Bobovo (Pljevlja);
Krupice, Selca (Ograševine) i Kolušići (Pljevlja) su ogranak Popadića,
srodnici: Jelevac, Starčević i Mišićevac; iz Pive iseljeni u Kostajnik i
Rađevinu (Valjevo); u Istok (Metohija), došli iz Crne Gore
Ćirlija, Pljevlja 1864.
god.
Ćirović, Morača (13. v.) od njih su u Polja (Mojkovac); Mažići,
Ljutić, Maoče i Krupice (Pljevlja); ogranak Labovića iz grupe Dabetića u
Vasojevićima; Tepca (Žabljak); Komarnica, Šavnik, ogranak Stijepovića, od
njih su u Ljutiću, Grančarevu, Maoču, Krupicama i Mažićima (Pljevlja), od
1770. god.; Nikšić; Kruševice, Herceg-Novi; Kuči se iselili u Begbin
Ćićić, Ćićići (Bihor), Bijelo Polje
Ćišić, Herceg-Novi (1907. god.) iz područnog Kumbora, porijeklom iz
Mostara
Ćolović, Podgorica su ogranak Petrovića iz Kuča, jedni su odselili
u Ćoloviće i Dupnjane, a drugi u Vlah, Kostenicu (Bijelo Polje), pa u
Ratinu i Podibar i Jablanicu
Ćopić, Bijelo Polje
Ćoplikov, Podgorica
Ćor, Zaton (Bijelo Polje) su iz Osijeka (Slavonija), kasnije:
Ćorović
Ćor, i, Ulcinj
Ćorak, Dapsići (Berane) i kao: Ćunjević,
a od njih Stevanović, oni su iz grupe
Mijomanovića vasojevića, od njih su u Novom Pazaru
Ćorac, Zaton (Bijelo Polje) kasnije Vukotić
u Rakljama
Ćorga, Bar
Ćorić, Podbišće (Mojkovac) ogranak Zejaka - Dedejića porijeklom sa
Čeva (Cetinje); Golija (Čarađe), Nikšić, iz Hercegovine a tamo iz Gornjeg
Kolašina
Ćorović, Mirac (Cetinje) ogranak
Bogdanovića - Ugrenovića sa Njeguša (Cetinje), od njih su u Branom Dolu (Bileća)
i dalje po Hercegovini; rođaci Bečića iz Bečića (Budva) iselili se u Gluhi
Do (Crmnica) pa odatle u Vraku (Fraku), Skadar; Pandurica (Trubjela),
Nikšić iz Kuča; područje Šaranaca (Žabljak) ranije:
Ćosović ogranak Miloševića - Šaraca (Vlastelinovića) porijeklom iz
Plane (Bileća); Ivanje i Štitare (Bihor), Bijelo Polje jesu
Bijarić ranije Kršikape iz Uskoka (Žabljak);
Zaton i Rasova (Bijelo Polje) doseljenici iz Osijeka (Slavonija), ranije
Ćor, porijeklom Jermeni, razgranati kao
vlastela, od njih su u Novom Pazaru i Zeti; Jošanice (Bihor), srodnici
Vujadinovića naseljeni u Crnokrpe (Rožaj); Bobovo, Maoče, Gradac, Bobovo i
Vrulja (Pljevlja); Podvrš (Kolašin), Jugovići i Morakovo (Nikšićka Župa) i
Riđani (Nikšić) ogranak Dabetića iz Lijeve Rijeke (Podgorica); u Pivi od
Milojevića iz Grobeša (Trebinje), 1809. god. odselili se u Novi Pazar;
Pošćenje i Vrtoč Polju (Drobnjak) ogranak Grbovića iz grupe Abazovića; u
Malinama (Nikšić) i SAD iz grane Maleševaca pa i kao: Aleksić; Podi,
Herceg-Novi i kod Risna iz Branog Dola (Bileća) 1694. god.; Lozna (Bijelo
Polje) i kao: Ćorojević, vidi:
Ćor i Ćorpaš
Ćorović (Bogdanović), bratstvo u Mircu
Ćorovići - Ugrenovići, bratstvo u
Branom Dolu
Ćorovići iz Pive (Ravno) doseljeni iz Hercegovine
Ćorojević, vidi: Ćorović, u Lozni.
Porijeklom iz Rovaca (Podgorica)
Ćorpaš, identični su Ćorovićima u Zatonu (Bijelo
Polje)
Ćosa, Mirojevići (Bijelo Polje)
Ćosić, Bar; ogranak Koprivica iz Banjana
(Nikšić); Mionica (Kosjerić) iz Pipera, srodnici Perićima i Dragojevićima
Ćoso, ogranak Ćosovića u Nikšiću; Kubasi (Tivat) ranije
Ćosović
Ćosović, Vusanje (Gusinje) iz Bukli (Klimenti - Klimendi),
Albanija; Plav i područni Hoti; iz Bihora (Bijelo Polje) odselili u
Baćevac (Šumadijska Kolubara); Uskoci (Drobnjak) i Nikšić iz Kuča pa u
Brodarevo (Prijepolje); Boljanići (1878. god.), Mataruge i Maoče
(Pljevlja); ogranak Miloševića (Šarac) - Vlastelinovića iz Šaranaca
(Žabljak) odselili u Kosenicu (Pljevlja) 1859. god.; pa jedni 1875. god. u
Mijakoviće i Uskoke (Žabljak); Pljevlja; a jedni u Bistricu (Mojkovac);
ogranak Lakovića u Cucama (Cetinje); Herceg-Novi iz Konavala; Kotor; iz
Maoča (Pljevlja) doselili se u Jezera (Žabljak); Kubasi (Tivat), od njih
su područni Ćoso; Bijelo Polje (1912. god.) i
područna Rasova, vidi: Ćorović
Ćosovići, grana bratstva Lakovića u Cucama
Ćostković, Baošići (Boka Kotorska)
Ćosurić, kod Herceg-Novog i Risna (1694. god.) doselili iz Popova
(Hercegovina), srodni Milanovićima
Ćotić, od Gusinja došli u Leskovac (južna Srbija)
Ćotović (Ćota), Orah (Kuči) iz
područnih Nikmaraša (Zatrijebač)
Ćotlit, isti što i Ćotović, u
Nikmarašu, vidi: Ćotović
Ćubić (Pušica), Mioska, Dušmanići,
Skokuće i Stevanovac (Pljevlja)
Ćubela, u Podgorici
Ćuviz, e, Jugovo (Pljevlja)
Ćuda (Ćudić), doselili u Paštroviće iz
Stare Srbije, vidi: Srzentić, u Franici (Podostrog), Budva i Sutvare
(Tivat)
Ćuz, i (Pejatović i
Radulović), u Otilovićima (Pljevlja)
Ćuza, Toci i Otilovići (Pljevlja) ogranak Pejatovića, srodnici
područnih Radulovića
Ćuk, Osojni Orah (Piva), rod Aprcovića iz Gruže Gardaševića; Nikšić
i kao: Popović; Krivošije
Ćuk = Popović, Nikšić
Ćukara (Vujošević), Kričak i Zvijezd
(Pljevlja)
Ćuklin i kao: Ćuklik =
Imaković, Sutomore (Bar)
Ćukov, i, Kamena Gora, Košice i Gurdići (Pljevlja)
Ćuković (Faočić), 1692. god. doselili
se u Risan iz Dačeva (Popovo), Hercegovina; Krivošije i Ledenice (Risan);
Baošići (Boka Kotorska); Bes i Tijana (Bar); Morakovo (Nikšićka Župa); u
Nikšić su od Lainovića iz Zete i kao: Popović - Novaković; Piva najbliži
su im Aprcovići; Bukovica (Kovačevići), Pljevlja
Ćulafić, Vasojevići, ogranak Novakovića
Ćulafići, Gornje Luge između Andrijevice i Murina -Vasojevići
Ćulahović, Pljevlja 1854. god.
Ćulević, ranije Pavličić, a zatim Lajković, u Golubovcima (Zeta) pa
u Srbiju oko 1860. god. i Metohiju
Ćulibrk, u Podgorici
Ćulin, u Podgorici
Ćulić, vidi: Džulić; Mokovac (Piva)
Ćulum, odseljenici od Gusinja (Gornje Polimlje)
Ćuljković, Jabučno (Bijelo Polje) i kao: Čuljković
Ćumić, Vičković, u Barču (Gruža) od Kolašina
Ćupić, ogranak Đurića-Radmanovića u
Zagaraču (Danilovgrad), od njih su u: Nikšiću; Danilovgrad; kod Rijeke
Crnojevića; Duga (Nikšić); Ulcinj 1887. god.; Crnobarski salaš (Mačva),
porijeklom iz Crne Gore
Ćuprilić, u Podgorici veziri i paše krajem 17. i 18. v. ranije u
Grčkoj i kao: Keprili
Ćur, e (Ćuren), Rašljevo i
Bobovi (Pljevlja)
Ćurdić, Kuči
Ćure (Ćuren), Krašljevići i Vrbovo
(Pljevlja)
Ćurilica, u Kotoru 1455. god.
Ćurić, Bjelopavlići, od njih su u Nikšiću i Cetinju; Crljenici
(Crepulje) u Sandžaku; Rijeka Crnojevića; Pitomine (Uskoci), Žabljak su iz
Zubaca (Trebinje) i od njih su od 1882. god. u Vidrovanu (Nikšić); kod
Risna i Herceg-Novog su iz Hercegovine; Trebesin, Herceg-Novi; Mojdež
(Boka Kotorska) iselili se u Kovače (Tivat)
Ćuričić, srodni Prodanima u Pivi i Nikšiću
Ćurka, o, Kotor; Njeguši (Cetinje)
Ćurkonjić, 1547. god. Vražegrmci (Bjelopavlići) iselili u
Zatrijebač (Kuči)
Ćurkonja, Ulcinj 1874. god. iz Ćuronja
Ćurčija, Bar
Ćurčić, krajem 18. v. iz Nikšića iselili u Gradac pod Golijom u
Raškoj; Žeična (Piva) ogranak Abazovića, njihov ogranak
Nišić u Crkvičkom Polju (Piva) a jedni
odselili u Bosnu; Mataruge i Risen (Pljevlja); Gusinje; iz Šekulara
(Berane) odselili u Borču (Beograd); u Podgoricu; u Borač (Gruža),
Kragujevac i kao: Tatić ogranak Lutovaca,
doseljenih od Berana, porijeklo Bratonožića, rođaci Mikovića i Markovića u
Gruži; u Ćurčićima (Pješivci), Nikšić
Ćurčići iz Pive (Žeično), po nekima su od Prodana iz Stabna
Ćurtović, bratstvo u Slivnici ogranak Ilića u Brijem Dolu
(Ćeklići), Cetinje; Cetinje
Ćuso, u Podgorici
Ćutić, Nikšić
Ćutka, Rajičevići (pod Ublima - Njeguši), Cetinje, oni su od
Podubličana (Rajičevića - Rajićevića)
Ćutović, Plav; u Seljanima (Pljevlja)
Ćućija, Nikšić
Ćućil, Miljkovac (Piva) i oni u Porije (Borač), Hercegovina su
ogranak Bulatovića iz Rovaca
Ćućilo, Nikšić
Ćućilović, Uskoci (Drobnjak); Bukovice (Šavnik), ranije
Ćućul (Ćućil);
ogranak Bulatovića iz Rovaca (Piva), jedno vrijeme u Miljkovcu iz Borča
(Nevesinje)
Ćućić, Nikšić
Ćućulović, u Zatarju jesu od Bulatovića
Ćufka, Rijeka Crnojevića i Cetinje, doseljenici iz Elbasana
(Albanija)
Ćušar, Sjenice (Kuči), doseljeni iz Lješanskog područja, vidi:
Peković
 Odštampaj stranicu
|
|
