Dabanović, Ćukova jama u Selcima (Crmnica), brate se sa Popovićima u Kurilu i Goričanima, Perovićima i Ivanovićima u Selcima, doseljenici iz Pipera, porijeklom iz Selaca (Klimendi), sjeverna Albanija. Od njih su u Podgorici Pajovići i Dabanovići u Dodošima (Rijeka Crnojevića) i Livarima (Debela Krajina) uz Skadarsko jezero; Bar
Dabezić, Mrkojevići (Bar)
Dabeljić, Rijeka Crnojevića
Dabetić, Vasojevići (označeni oko 1500. god.), i kao: Lopoćani, sa Lopata (Lijeva Rijeka), razgranati; Rasova (Bijelo Polje); Ulcinj 1912. god.
Dabece, Mrkojevići, Mala Gorana i Pistula (Primorska Krajina)
Dabešić, Šišići; Kovač (1630. god.), Grbalj
Dabživ, Gošin u Bioru (Bihor), Bijelo Polje 1485. god.; Mačeta (Mašte); Podstrana u Gornjem Polimlju 1485. god.
Dabižinović, Dobrota i Orahovica (Kotor) oko 1480. god. došli iz Hercegovine; Hercegnovsko područje; u Njegušima (Cetinje)
Dabinović, Dobrota i Kotor, te kod Herceg-Novog u 17. v.
Dabistrić, Kotor (oko 1423. god.), doselili iz Paštrovića
Dabić, Bezjova i Ubla (Kuči). Jedni i kao: Ranjković - Mrnjavčević; Vražegrmci (Bjelopavlići); iz Drobnjaka odseljeni u Bosnu; u Tamnavi (Šumadija) iz Morače (Kolašin)
Dabičević, Zalaz u Njegušima (Cetinje); Paštrovići
Dabičić, ogranak Đuretić iz Mijanovića (Zeta) odselili se u Vraku (Skadar)
Dabišinović (Marić), u Dobroti (Kotor) 1542. god., iz Njeguši (Cetinje); u Drobnjaku 1442. god.
Dabković, Dabkovića Do i Sveti Stefan (Budva) i kao: Davković, vidi: Dabović. Od njih su Balić i Kažanegra od ranije: Crnac u Paštrovićima. Od ovih su u Budvi, Čelobrdu u Paštrovićima, Carigradu (Turska) i Sjedinjenim Državama; u Podgoricu došli iz Gruda (Tuzi)
Dabo, iz Drobnjaka odseljeni u Bosnu; Kumbor, Herceg-Novi; Paštrovići 1413. god. vidi: Dabković
Dabov, u Paštrovićima, kasnije Dabković; u Budvi ogranak Kaluđerovića
Dabović, Gureza, Livari i Gornji Šestani (Primorska Krajina). Od njih su u Skadru (Albanija), srodni su Lukićima u Krajini, doseljenicima iz Klimenata (sjeverna Albanija); Kruševice, Mokrine i Bajkove Kruševice, pa odatle (1692. god.) u Baošiće, Perast i Ubli (Herceg-Novi) i u Herceg-Novi pa (oko 1860. god.) u Sutorinu i Kuti, sve u Boki Kotorskoj; Dobra Voda, Krute i Bojka (Crnogorsko Primorje) i kao: Dabojević; u Lješevićima (Grbalj); Kotor; Meljine i Kruševice, Herceg-Novi, a iz područnih Mokrina odselili u Ljubomir (Trebinje); u Paštrovićima su se jedni ranije prezivali Davidović; U stvari su oni Dabkovići, ali je vremenom različito izgovarano. Za Kosovi Lug i Dabovićima (Bjelopavlići) od njih i u Nikšiću 1758. god. jesu potomci starinaca Milonšića (oko 1750. god.), navode se i naselja Kruševice i Crnci. Tako se u Paštrovićima navodi da su (u 8. v.) doseljeni iz Crnaca (Piperi) preci Dabkovića - Davkovića ranije: Crnac ili Cernac i Dapković, pa jedni i kasnije kao: Davidović; na Dukljan brijegu (Paštrovići) jesu ogranak Kaluđerovića; Nikšić i područno Grahovo (Nudo) doseljenici iz Hercegovine; Njeguši (Cetinje); Podbabac i Dukljan Brijeg (Paštrovići), vidi: Kalođurđević; Baošići, Herceg-Novi, porijeklom su iz Zubaca (Trebinje); u seocima na Ljuštici (Grbalj) 1543. god.
Dabovići, bratstvo u Podgorici
Dabojević, Vražegrmci (Bjelopavlići); u Mainama (Budva) 1442. god.
Dabonić, vidi: Dabo
Dabrača, Kotor 1124. god.
Dabraš, vidi: Dobroš
Dabreta, Dobrota (Kotor) vidi: Dubreta
Dabretić, u Baru 13. i 14. v.; vidi: Dabo
Dabro (Dabronis), slično: Dabretić
Dabronis, u Kotoru, vidi: Dabro
Dabroši, kotorska vlastela 1280 - 1330. god. i kao: Dobruša
Dabuević, u 17. v. kod Herceg-Novog
Dabulinović, Baošići, Herceg-Novi i Krtole (Grbalj)
Dabutović, Budva 1650. god.
Dabuško, Glavatičići i Bihovo (Grbalj) 14. v.
Dabčević, Gornji Stoliv (Kotor); Stoliv i Dobrota (Boka Kotorska) u 16. v. porijeklom iz Albanije; Brajići (Budva) i kao: Dapčević
Davaco, Ulcinj
Davidek, Nikšić, porijeklo iz Čehoslovačke
Davidov, u Srpskoj Crnji (sjeverni Banat). Njihovi su: Lukin, Davidošin, Nedeljkov, Perin i Števin. Vidi: Markov iz Crne Gore
Davidović, Riđane (Nikšić) u 15. v.; Kod manastira Davola (Oljevlja); u Drobnjacima porijeklom od Plane (Bileća) i Gacka, i drugi u Drobnjacima na Pošćenju pripadaju grupi Omakalovića, iz plemena Novljana. Od njih su u Bosni; Đendova luka, kraj rijeke Tare i u Nedajno (Piva), gdje su jedni iz Velenića (Gacko). Od njih su u Samoboru (Gacko) i Bobutovom groblju (Golija), oni što su potomci Kosovčića, iz plemena Novljana; Vitov Do u Paštrovićima, ranije: Crnac, doseljeni iz Pipera, od njih su u Budvi, vidi: Dabović; Kaluđerice u Buljarici (Paštrovići), iz Stare Crne Gore; Paštrovići, srodni Radanovićima, porijeklom iz Stare Srbije, od njih su u Budvi i Risnu;Stanisalići u Lješanskom području (Podgorica), doseljenici iz Cuca (Cetinje). Od njih su u Vranju i Matagužama (Zeta); ogranak Vučedabića (Donji Šestani - Primorska krajina); u Vasojevićima (Ljevaji i Krkova - Lijeva Rijeka) jedni doseljenici iz Pipera, pa u Šekularima (Gornji Vasojevići) doseljenici iz Ljevaja (Lijeva Rijeka), Podgorica; iseljenici iz Cetinja u Lenjingrad (Petersburgu), Rusija i drugim mjestima; iz Crne Gore u Kamenicu (Skadar); u Podgorici iz Kuča; u Samoboru (Gacko) potomci Davida Slijepčevića iz Drobnjaka grana Abazovića, od njih su u Miloševićima (Šavnik); Vranj i Šušanje (Zeta), ranije Radičković, a u Kurili srodnici Kulića sa područnog Žabljaka; u Obiliću (Kosovo) došli iz Boke Kotorske
Davidovići,bratstvo u Stanisaljićima
Davidovići iz Pive (Nedajno, Čendove Luke - Brijeg), došli na miraz oko 1850. iz preko-Tare
Davković, Budva, iz Paštrovića. Vidi: Dabković, jedni u Budvi, po majci
Davčević, i kao: Dapčević, vidi: Dabčević, Brajići (Budva)
Dadić, Krašljevići (Pljevlja)
Dazdarević, vidi: Begović, Rožaje, u Rožaju, a u Plavu i kao: Građanin, grana Redžepagića
Daibaba, u Dajbabama (Zeta)
Daiković, u Hotima (Tuzi)
Daisić, Bar
Daičić, Komani (Podgorica), grana Radulovića
Daja, Bar
Dajak, i, i kao: Kordić, Gorani (Ulcinj) i u Ulcinju
Dajbabić, Tuzi; Dajbabe, Balabani i Vranj (Zeta)
Dejeman, Herceg-Novi
Dajić, Herceg-Novi
Dajica, Petrovac na Moru
Dajičić, Gorovići (Grbalj), porijeklom iz Kopita (Cuce); Klinci, Herceg-Novi
Dajičići, bratstvo u Goroviću u Boki
Dajkov, Paštrovići, vidi: Dajković
Dajković, zvani Ujaković, Dupilo (Crmnica); Žabljak (od 1875. god.), Bobija, Drušići, Dodoši i Rvaši (Rijeka Crnojevića), porijeklom iz Pipera pa su došli iz Klimedni (Klimenata) - sjeverna Albanija; Paštrovići; Lapovo (Lepenica) u Srbiju doseljeni (oko 1877. god.) iz Bjelopavlića (Crna Gora)
Dajkovići, bratstvo u Dupilu
Dajović, Petrovo Selo (južna Srbija), od Duje Kurepa iz Jezera (Podgora - Tušinja - Drobnjak), Crna Gora. Starina im je Korjenići (Trebinje); Boljanići, Orahovice, Glisnace (od njih su u Podgori kod Žabljaka) i Trnovice (Pljevlja); Nikšić
Daka, Nikšić
Dakanović, Klimenza (Ulcinj), doseljenici iz Klimenata (sjeverna Albanija)
Dakić, Mala Crna Gora (Piva), ogranak Tijanića, od njih su: Matijević (Gazdić), Sandić i Sikić; ogranak Adžića u Pivi; ogranak Petrovića iz Kuča, preselili se u Goražde (Berane); ogranak Stanišića u seocima (Crmnica) i Piperima; Podgorica; Petrovića Omar (Mojkovac), jedni su odatle preselili u Kadovinu (Pljevlja), pa u područni Zvijezd, a drugi u Jabuku i kao: Petrović; Čačak i Bukovica (Pljevlja) i kao: Dokić; ogranak Andrića u Zeti, srodnici Mojanovića i srodnici Pejanovića; Daković, iz Kuča došli u Riđane (Nikšić), pa kao: ogranak Vujačića (oko 1860. god.) u Knez Do pa u Sladojev Do, Trešnjevo (Cuce) pa na područje Vilusa, onda Broćanac Grahovski, Riječane (Bećirovo polje) i Maočiće (Grahovo), pa jedni u Velimlje i Miljaniće (Banjani). Vidi: Dragošević. Od Dakića u: Nikšiću, Dobroti, Orahovici, Kljavićima i Stepenu (Boka Kotorska), u Sjedinjenim Američkim Državama i kod Odese (Ukrajina); Kod Nikšića su jedni ogranakNilejića iz Bezihova (Bezjove), Kuči a drugi od Nikezića iz Bezjove (Kuči) od kojih su u područnom Zatrijebaču i Tuzima, u Hercegovini; Kulići (Čačak), ogranak Jakovljevića iz Kuta (Župa Nikšićka), kod Zaječara (istočna Srbija), ogranak Jovanovića iz Župe Nikšićke; Paštrovići ranije kao: Crnac; u Mojanovićima (Zeta) i kao: Dašković
Dakići iz Pive (Crna Gora), starosjedioci od Tijanića iz Stabna
Dakona, Herceg-Novi, po nahočetu
Dalma, Kotor
Dalmatinac, Kaluđerice (Paštrovići)
Dalmatić, Kotor
Dalmasius, vidi: Dermas
Damazotović (Damazetović), vidi: Domazetović - Domazet
Dambarić, Stanislavići u Lješanskom području (Podgorica) i Ponarima (Zeta), došli iz Bajica (Cetinje), i kao: Neković. Od njih su u Kamenici Hotskoj (Vraki), Skadar kao: Popović
Damiakušić, Kotor
Damjan, i kao: Dimin, Paštrovići
Damjan Simov Radulović, jedan od predaka bratstva Radulovića u Milojevićima>
Damjanović, Sveti Stevan (Paštrovići) 1731. god.; Ogranak Rasalića u Crmnici; Prčanj (Boka Kotorska), starinom iz Stare Crne Gore; Volujac u hercegovačkoj Površi, ogranak Kneževića iz grupe Nikolića, doseljenika iz Trešnjeva (Cuce); nikšićko područje iz Cuca (Cetinje); Kuti u Čevu (Cetinje); u Pavinom Polju (Bijelo Polje); Podbišće (Mojkovac), porijeklom su iz Čeva (Cetinje); Podgorica; Bjelopavlići, jedni iz grupe Bubića, a drugi iz grupe Nosakovića i kao: Štiljanović; u Pješivcima (Nikšić), Žabarevo, Potočilo i Ostrogu (Bjelopavlići) 17. v. i kao: Damjanović - Nosaković; ogranak Glomazića u Donjim Rudinicama (Pivi). Od njih su u Stevanovcu i Mojkovcu; u Kosanici (Pljevlja) ogranak Ostojića iz Tušinskog Dola; Rašće kod Gusinja i Laze (Plav), ogranak Bulatovića; Šaranci (Žabljak); u Ostrogu (Bjelopavlići); Miločane (Nikšić); Bukovica (Piva), pa Bukovice (Šavnik), kao: Blagojević od kojih su Damjanović - Aleksić, jedno vrijeme živjeli u Gornjoj Morači i prešli na Malinsko u Drobnjake, rodonačelnici Aleksića. Porijeklom iz Lokvica (oko 1795. god.) Gacko; Gusinje i susjedno Laze, doseljenici iz Kuča; Uskoci (Žabljak), doselili se iz Kosanice (Pljevlja), oko 1885. god.; Kosanice, Jugovo, Crljenica, Podborovo i Zagradine (slava Aranđelovdan), Pljevlja, istorodni su doseljenicima iz Prekotarja. Od njih su u Podbišću (Mojkovac); Prenčane, i Maoče i Kovačevići (Bukovice), Pljevlja; Glavati (Grbalj); Lepetane i Prčanj (Boka Kotorska), porijeklom su iz Stare Crne Gore; Risan, Kotor, Bar
Damjanovići, ogranak bratstva Nikolića
Damjanovići(Rasalići), bratstvo u Sotonićima
Damjanovići, bratstvo u Krajnjem Dolu
Damjanovići, bratstvo na Prčanju
Damjanciu Tarajinom Dolu
Damjanovići na Čevu su potomci Damjana Vukašinovića, brata vojvode (serdara) Vukote Vukašinovića
Damjanovići(Jovanovići), bratstvo u Bjelošima
Damljanovići iz Pive (D.Rudnice), starosjedioci
Damjanac, Ćarađe u Goliji (Nikšić), od njih su u Šipačnom (Gacko)
Damjančević, Banjani (Nikšić) 1902. god. odselili se u Hercegovinu
Damljanović, Milinčići u Krnjanima (Srbija), doselili se iz Šekulara (Vasojevići)
Damljarović, Lepetane (Boka Kotorska)
Damnjanović, Rapočevo (Kosmajski kraj), ogranak Jovanovića u Bjelošima (Cetinje); Bar; Šljuke (Pljevlja); ogranak Kovačevića, potomci Damnjanovi iz Crne Gore
Damoj, e, Ulcinj
Dandić, Nikšić
Dangubić, Zaton, Žureva, Dubova i Pašića Polje (Bijelo Polje), porijeklom su iz Kuča (Podgorica); kod Risna su se doselili iz Hercegovine; Bunovići i Morinj (Boka Kotorska), doselili iz Dolova (Bileća)
Danević, Nikšićki dizdari 1775. god.
Danie, Kotor u 14. v.
Daniel, Budva
Danijelić, u Banjanima (Nikšić) 1428. god.
Danijelović, Budva
Danilović, Bovan (Višegrad), ranije Lučić ogranak Međedovića iz Drobnjaka; Baošići, Đenovići i Savina, Herceg-Novi, doseljenici iz Zubaca (Trebinje); Banjani (Nikšić) 1428. god.; Prčanj (Boka Kotorska), porijeklom od Aleksića iz Mokrog (Šavnik); Kotor; Babine, Bobovo, Podgoru i Zvijezd i kao: Dnilović = Brašnja;  u Vrbovo i Zavinograđe (Pljevlja), porijeklom su iz Bjelopavlića, gdje su i kao: Pavlović - Spahić; Bukovica (Kovačevići) - Pljevlja; Morača, u 15. v. potomci Bogićevi, doseljenika (vojvode Hotskog); Bistrica i Podbišće, starinci; Pisana Jela i Majstorovine, sve mojkovačko područje; Berane 1882. god.; Drobnjaci ogranak Jakšića iz grupe Mandića, a u Uskocima doseljenici iz Foče; u Kragujevcu (Srbija) ogranak Tomića iz Dubrovskog (Šavnik)
Daniljarovići, Lepetane (Boka Kotorska)
Danisi, Antibaro (Bar) 1320. god.; kasnije i kao: Danić
Danić, kod Pljevalja; vidi: Danisi i Danilović
Daničić, Paštrovići
Danković, Paštrovići
Danović, Nikšić
Danulović, i kao: Gačović, Zalaz u Njegušima (Cetinje)
Dančul, vidi Dančulović
Dančula, vidi: Dunčulov
Dančulo, Krtole (Grbalj) u 16. v.; vidi: Dančulović
Dančulov, Prevlaka Đuraševića, starosjedioci u grbaljskom području i kao: Dančulović, a u Prčanju (Boka Kotorska) i kao: Dančula
Dančulovina, Krtole (Grbalj)
Dančulović, Velji Zalaz u Njegušima (Cetinje), ranije Gačević i Dančul i Hrsović (kasnije Gačović). Od njih su u Kotoru (Boka Kotorska) i u Bjelićima na Ljuštici (Grbalj), Lastva (Tivat); u Drobnjacima potomci Dančula Đurjanovića iz grupe Kosovčića
Dančulovići(Gačovići), bratstvo u Veljem Zalazu
Dancman, Herceg-Novi
Dapali, Zadar (Dalmacija), doselili se iz Šestana (Primorska krajina)
Dapezić, Velje Selo (Crnogorsko primorje), doseljenici iz Vranjine, na Skadarskom jezeru
Dapko = Dapac, vidi: Dapčić, Rautović i Dapković
Dapković, Kosovi Lug (Bjelopavlići), potomci Malonšića. Isto su u Zagaraču i područnom Danilovgradu, vidi: Dabković; Paštrovići doseljenici iz Pipera ranije Crnac. Od njih su u Budvi, vidi: Dapković; Kurilo (Zeta), njihovi su u Petrovcu na Moru, a drugi u Srbiji; Dobrota (Kotor) u 16. v. doselili se iz Stare Crne Gore; u Cucama (Cetinje) 1544. god.
Dapča, ogranak Dapčića, vidi: Rautaović
Dapčević, Gornji kraj (Cetinje), porijeklom sa Zlatibora (Stari Vlah). Od njih su u Vranjini, uz Skadarsko jezero i Mrkojevićima (Bar); Bjeloši (Cetinje) i u Vignjeviće (Rijeka Crnojevića). Od njih su u Vranovini (Boka Kotorska) i kao: Drakulović, porijeklom iz Bijelog Polja (Zeta); Cetinje; Brajići (Budva) 1898- god., ranije Dabčević, vidi Dabković
Dapčevići, bratstvo u Dobroti u Boki
Dapčevići, bratstvo u Ljubotinju
Dapčevići, muslimani u Nikšićkoj Župi
Dapčevići, staro bratstvo Cetinjskog plemena
Dapčevići, bratstvo na Vranjini
Dapčevići, bratstvo u Limljanima
Dapčić, Krtolska naselja (Grbalj), potomci Dapka (Dapca), u 16. v. doselili iz sela Dapca (Albanija). Razgranati kao: Rauta, Rautović, Radović, Milović i Hiković
Darer, Herceg-Novi
Dares, Herceg-Novi
Darić, Berane (Vasojevići), porijeklom su iz Peći; Podgorica; Danilovgrad, sišli iz Lazareva Krsta (Zagarač); u Piperima
Darlić, Herceg-Novi
Darman, Lješnica (Bijelo Polje)
Darmasić, vidi: Dermas
Darmasije, vidi: Dermas
Darmanović, Brskut (Bratonožići) po popu Darmanu, srodnici Jankovića (Grujića); Bijelo Polje i područne Plae
Darsa, Kotor u 11. v. i 1520. god.
Darčević, Limljani (Crmnica), uskoci (doseljenici); Bar
Daskal, Donja Morača u 17. v.; Luštice (Grbalj) u 18. v.
Daskalović, Kovači (Grbalj); Risan
Dastar, vidi: Dizdar, u Rožaju, ogranak Begovića iz grupe Jaćimovića
Daustrija, Herceg-Novi
Dautović, Kolašinci, srodni Mušovićima; Kod Rožaja; Matanjac (Bijelo Polje); Potočilo (Bjelopavlići) 1403. god. potomci Brankovića iz Bratonožića
Daćić, Budva, po majci i kao: Dadić; Mužečka u Zatrijebaču (Kuči), srodnici Bonkeća
Daci, Bar
Dacin, Srpska Crnja (sjeverni Banat), vidi: Arsen i Miljanić
Dacić, Rovca, grana Bulatovića, od njih u Uskocima (Šavnik) pa u Pivi i Gajtanu (južna Srbija) oko 1879. god.Maranci u Drobnjacima; Varoš Rožaje, Ibarac, Besnik, Crnokrpe i Šusteri (Rožaje). Tamo su došli iz Dacića (Ivovik - Berane). Potomci su Lek-Dece iz Selaca (sjeverna Albanija)
Dacović, Medun (Kuči), ogranak Ivanovića i područna Vrbica i Masline
Dačević, Župa Nikšićka, grana Nikšića, ranije: Pavlović; Nikšić od njih su u Novoj Topoli (Gajtan), južna Srbija
Dačić, Šumadijska Kolubara, oni su grana Čarapića iz Kuča; u Bistrici (Šumadija) jesu iz Boke Kotorske
Dašić, potomci Daše Pekularca u Šekularima (Gornji Vasojevići), razgranati. Od njih u: Plavu, područnoj Brezojevici, Gračanici i Vojnom Selu, Rugovi (Peć), Donjoj Ržanici (Berane) i od njih u Ulcinju
Dašković, Zeta, ranije: Bulatović
Dvoržak, Dvožac, Orah (Piva), porijeklom su iz Češke izbjeg iz Austrijske vojske
Dvornikov, Danilovgrad
Deac, vidi: Deljanin
Debani, Potpeće (Piperi)
Debeli, Debeli brijeg (Paštrovići)
Debelja, Bar
Debeljević, Bobovo, Boljanići, Vrbovo i Glisnica (Pljevlja)
Debenj, Livari i Klezna (Ulcinj)
Deberti, Kotor
Debetić, Polja (Mojkovac); Kotor
Debetina, i kao: Dujović, Gotovuša (Pljevalja)
Debedžić, Ljutić (Pljevlja)
Debešina, vidi: Dujević, u pljevaljskom području
Debić, Kuči sišli u Zabjelu (Podgorica)
Debra, Štodra uz Bojanu
Debreti, Kotor
Debljović, Vrbet u Gruži (Šumadija), porijeklom su od Kolašina
Debrec, i kao: Junković, Livari (Primorska krajina). Porijeklom su iz Kastrata (Albanija)
Devadžić, Mataruge (Pljevlja)
Devedžić, Ljutići (Pljevlja)
Dević, Rovca u Šekularima
Devišević, Ulcinj 1872. god
Devišić, i kao: Aihidžić, Pljevlja
Devčić, Herceg-Novi
Degan, Bijela, Herceg-Novi
Ded, vidi: Deda
Dedajić, Pročćenje (Ramovo ždrijelo) i Zaugline doselili su se iz Zatarja; Žabljak u Drobnjacima, od njih su u Katuničkom brdu (Mojkovac)
Dedvukaj, Sukruz i Špinja (Tuzi)
Dedvuković, u Hotima (Tuzi)
Dedeić, Ramovo ždrijelo na Njegovođi (Žabljak)
Dedejić, Žabljak (Drobnjak), od njih su na području Mojkovca porijeklo sa Čeva (Cetinje); u Pivu su doselili u 16. v. iz Čeva (Cetinje), odatle su iseljeni u Žabljak, Uskoke, Šarance u Drobnjacima, kod Kolašina. (Od njih su i: Vukadinović, Krgušić, Krvavac, Mede-i, Đogović, svi u Drobnjacima). Od njih su i u Maoč (Pljevlja), od 1913. god. U Pivi i Drobnjacima su od njih i: Blagojević, Zejak, Jelić, Kalpačina, Krejović, Mikić, Raonić i Španj; u Rožaju i Skalini porijeklom su sa Meduna (Kuči)
Dedivanaj, vidi: Dedivanović
Dedivanović, i kao: Dedivanaj, Stijepo (Zatrijebač), Kuči
Dedijer, Nikšić, područna Miruša, Vidna, Površ i Počekovići. Od njih u Malinama, Zarečju i Čepelicama (Trebinje). Potomci (Aleksića) Maleševaca
Dedić, u Kučima 1) Orahovo i kao: Ivanić (u 16. v.) preselili se u Gusinje i područne Laze; 2) u Ublima su grana Mrnjavčevića; 3) Kosor i Brskut (Kuči), ogranak Vujoševića (Drekalovića). Od njih su u Vasiljevcu (Kuršumlija), Zabjelo (Zeta) Podgorica, Peći, Kraljevu i Šavniku; iz Kuča u: Zabjelo (Zeta); Darza i Zagonja (Ulcinj); u Bratonožićima i Podgorici; Cetinje; Kotor; Nikšić; Bar; Srodnici Lukića u Gornjim Šestanima (Primorska krajina). Od njih su u Salč, Kuče (u Baru) i Krute (Ulcinj). Od ovih su: Vukmarković, Đurović i Martinović, porijeklom su iz Škrelja (sjeverna Albanija); u Podgorici su iz područnih Štitora
Dedović, Vasojevići, ogranak Kovačevića; Pljevlja i područna Vukovica; Podgorica; Gradac (Lješnjaci), Podgorica; Cetinje
Dedovići, selo Polica kod Berana pleme Vasojevići
Dedojević, Grab (Donje Dragačevo), Srbija, doselili iz Bjelica (Cetinje), a tamo iz Kolašina
Dedoslavić, u 14. v. u cetinjskom području
Dedušević, Gusinje
Dežulović, Savina, Herceg-Novi; Đuraševići i Prevlaka (Tivat), porijeklom sa Korčule
Dejan, i kao: Vuković, Vrba u Njegušima (Cetinje) i Pješivcima (Nikšić)
Dejani(Vujkovići), bratstvo u selu Vrbi
Dejanović, Pošćenje (Šavnik) i Bijelo Polje, poslednji su se odselili u 8. v.; Miločani (Nikšić)
Dekano, Lepetane (Boka Kotorska)
Dekatarini, u Kotoru 1282. god.
Deković, Podgorica, doseljenici iz Gruda (Tuzi); Kotor, po nahočetu
Dekolea, Kotor
Dela, Budva
Delai, vidi: Deljanin
Delavedov, Herceg-Novi i Kotor u Boki Kotorskoj
Delalić, Podgorica iz Slatine
Delević, u Vasojevićima ogranak Mijomanovića. Od njih su u Mezgaljama šekularskim (Gornji Vasojevići), Mijanovići (Zeta)
Deletić, ogranak Kovačevića u Gornjim Vasojevićima; Sipanje (Bijelo Polje); u Nikšić i područno Grahovo su se doselili iz Boke Kotorske; Slavovo (Lipljan) i Jablanica (južna Srbija) iz Vasojevića
Delibašić, u Kučima i kao: Prenkić, iz Kuča su se jedni preselili u Cuce (Cetinje), pa od njih su u Vonjinom dolu, Srdnom dolu, Oputnoj Rudini i Nikšićkim Trepčima; srodnici Vujačića - bližnji Radovićima u Nevesinju; iz Kuča su srodnici Prenkića dosta iseljavali, pa ih navode i kao: Martinović, iz Bajica; Grahovo i jedni u Nikšićkim Rudinama i kao: Vujačić; Nikšićko Prekovođe. Od njih su u Višnjića Dolu (Golija), Nikšić, pa u Miljkovac i Plužine u Pivi starinom Kuči; Broćenac (Nikšić); Dobra Sela (Žabljak) i kao: Palija, porijeklom su iz Riđana (Nikšić); Raševac (Kuršumlijska Banja), doseljeni iz Kamenska (Nikšić)
Delibašići, rod u Hercegovini
Delija, i kao: Delijević, Nikšić, doseljenici iz Skadra (Albanija), vidi: Prenkić
Delijević, vidi: Delija
Delimirović, u Podgorici iz Gornjeg Zagarača (Dahilović)
Delinjeka, Đurjani (Bar), porijeklom iz Stare Crne Gore
Delić, Vrbica i Durutovići (Pljevlja), doseljenici iz Markuša, preko Tare; Stevanovac, Skonja i Prošćenje (Mojkovac); Stevanovac i Sipanja (Bijelo Polje); grana Mandića iz plemena Novljana, kod Nikšića. Ranije su se prezivali: Lalović, a živjeli su u: Riđanima (Nikšić), Skoku (Drobnjak), Prošćenju, uz Taru i kao: Delić u Vukodolu i Komarnici (Šavnik). Jedni su se nastanili u Prediš na Glasincu (Romanija); Sveti Đorđe (Šin Đerđ) i Zoganja (Ulcinj), porijeklom su iz Pitišama (Škrelja), sjeverna Albanija; Prčanj (Boka Kotorska); u Pivi grana Branilovića, od kojih su na Glasincu (Romanija), Jajcu i Banjoj Luci (Bosna)
Delići iz Pive (Borkovići), starosjedioci, matica Kruševo ili Plužine
Deloik, i kao: Delaik, Budva
Delonjin, vidi: Nenadov
Delso, Kotor
Delluka, Bar
Deltić, Cetinje
Deluti, Dobrota (Kotor)
Delja Stevan, predak bratstva Delja
Deljan, u Plavu, vidi: Deljanin
Deljanin, i kao: Deai = Bokeć = Bonkeć  i Denjanin, ranije bratstvo u Zatrijebaču potomci Delje i kao: Jusufđokić (Jusupđokić) i Piralić u Zeti, Dinoši (Tuzi), Peći. Od njih su u: Plavu i Gusinju, u Dinoši kao: Jusuf = Đokić, u Peći kao: Deljanin, u Lješkopolju kao: Rajičević, Zeti kao: Piralić, porijeklom su iz Hercegovine, a jedno vrijeme živjeli su u Bajicama (Cetinje), vidi: Deljan; u Gusinju iz Kuča
Delje, bratstvo u cetinjskom Donjem Kraju
Deljković, Boljanići (Pljevlja)
Deljoić, ič, Kotor
Dema, Ulcinj; Kotor
Demalić, Podgorica
Demari, Herceg-Novi i Bar
Demartini, Kotor
Dematei, Herceg-Novi
Demet, Kotor (1520. god.) i kasnije područni Prčanj
Demeter, i, vidi: Demet
Demir, Užička Crna Gora, ogranak Adžića iz Pive; Bar
Demirović, Bar; Kravari i Rastiš (Donja Krajina); Mahala (Zeta)
Demić, Dacići (Berane), porijeklom iz Kuča; Rožaje, područni Ibarac, Novi Pazar, porijeklom iz Selaca (sjeverna Albanija); Bistrica (Bijelo Polje); Ulcinj, 1900. god.
Demović, Prčanj (Boka Kotorska); Bar
Demons, Kotor
Demun, i kao: Šeguš, potomci Španja u Bjelopavlićima i kao: Katnić u Klikovači (Spuž)
Demčević, u Jablanici (Rožaje) porijeklom su Klemendi (Klimenti, vidi: Kličan) iz sjeverne Albanije
Dena, Kotor i područni Zalaz; Savina, Herceg-Novi; Nikšić i područno Gornje Polje i Grahovo, porijeklom su iz Hercegovine
Denda, područje Grahova (Nikšić), a srodnici Droza u Kozačinama i Klokurićima (Dubrovačka Župa), doseljenici iz Mirilovića (Trebinje); Kotor
Dender, Kotor i područni Škaljari; Tivat i područna Gornja Lastva
Dendić, Zagrad (Župa Nikšićka), doseljenici iz Kolašina. Potomci su Brajovića iz Bjelopavlića
Deniz, Vilgari i Krute (Ulcinj)
Dengilot, Bar
Dengimit, Bar
Dengičit, Bar
Dental, i, peraška naselja (Boka Kotorska)
Dentić, Donja Lastva (Tivat)
Denci, i kao: Depc, Vilari i Krute (Ulcinj)
Denjanin, vidi: Deljanin, u Zatrijebaču i Peći (Metohija)
Depandoilis, Herceg-Novi
Depafilis, Herceg-Novi
Depaskvale, Kotor
Depić, Krute (Ulcinj)
Deplisić, Podgorica
Depolo, Dobrota (Kotor)
Depc, vidi: Denci
Dervanović, ogranak Lukačevića u Podgorici, porijeklom iz Cuca (Cetinje)
Dervanera, Herceg-Novi
Dervić, Pljevlja
Dervićkadić, Pljevlja
Derviš, Ulcinj 1872. god.
Dervišević, Zatrijebač (Kuči), od njih su u Plavu, Lazu, Grnčaru i Gusinju. Odatle se jedni presele u Berane; Srđevac i Vrbicu (Bijelo Polje). Oni su srodnici Pešića iz Bjelopavlića; Nikšić; na Žabljak, uz Skadarsko jezero 1812. god.; u Podgoricu su prešli iz Zete
Dervišić, Zatrijebač (Kuči), od njih su u Lazama (Plav)
Derviščaušević, Pljevlja 1859. god.
Dervović, i kao: Drović, Berane; Bistrica, Lozna, Zaton, podbrežja i Sipanje (Bijelo Polje)
Deretić, Brskut (Bratonožići), od njih u Bijelom Polju; Kuči, od njih su u Krivošijama, Grahovu (Nikšić); kod Nikšića; Bijela i Pisava, Herceg-Novi, a u područnoj Ratiševini i kao: Ratišević. Doselili su se iz Hercegovine gdje su evidentirani u ranom vijeku; Vraćenovići (Nikšić)
Deriglav, Ljubotinj 1692. god.
Derikonj, a, Kučin, Mažići, Curovo i kod Svete Trojice (Pljevlja)
Derikonjić, Podgorica
Derin, Topola, Herceg-Novi
Deritan, i, Bar
Derikonjić, Podgorica
Derin, Topola, Herceg-Novi
Deritan, i, Bar
Derić, Orahovice i Prijevor na Sutorini (Crmnica), porijeklom su iz Tople, Herceg-Novi; Kotor
Derviš, i, Nikšić
Derković, Gornja Zeta
Dermaj, Ulcinj
Dermas, Drumas, Darmasić, Dalmasius, Barska vlasina 1500. god.
Dermovet, Ulcinj 1872. god.
Derović, vidi: Dervović
Derosi, Kotor
Dersa, vidi: Derca
Derfled, Kotor 1890. god.
Derca, Dersa, Kotorska vlastela 1124. god.
Desanović, Bistrica (Bijelo Polje)
Desantolo, Bogišići (Boka Kotorska), porijeklom su iz Italije
Des, i, Ulcinj u 13. v.
Desi, Kotor; u Ulcinju 1363 - 1380. god.
Desiderić, Kotor, po nahočetu
Desimirović, u Drobnjacima
Desisalić, Bečići (15. v.); Budva, od njih u Šišatovcima (Srem) kao: Štiljanović
Desislavin, vidi: Desislavić
Desislavić, Kotor (u 14. v.) i kao: Desislavin 1332. god.
Desić, Vukovci (Zeta)
Despenić, Herceg-Novi i kod Risna, doseljenici iz Hercegovine
Despinić, i kao: Čukvas, Žljijeb (Boka Kotorska), doseljenici iz Ljubomira (u 17. v.) Hercegovina
Despić, od Rista Slijepčevića iz Samobora (Gacko) prešli u Drobnjak
Despot, i kao: Bjelogović, Gorovići (Grbalj); Paštrovići, kasnije kao: Despotović; Polimlje i Potarje i kao: Brašnja: Vrbovo, Bobovo, Zvijezd, Kričak, Mijailovica i Obarda (Pljevlja), porijeklom su iz Bjelopavlića
Despotović, Paštrovići, ranije Despot u 13. v.; Nikšić; Obarda kod Svete Trojice (Pljevlja); Zap; Cerovo (Valjevo), doseljenici iz Pive; Grnčare (Raška), doseljenici iz Vasojevića
Destanović, Grubač i Rasova (Kuči); Đerekare (Raška), porijeklom iz Čeva (Cetinje)
Detović, Sviba (Piperi), ogranak Đurovića, porijeklom iz Pješivaca. Od njih su kod Kuršumlije (južna Srbija)
Destoma, Kotor
Defornera, Herceg-Novi
Deca, Tuzi
Decević, u Tuzi sišli iz Koća (Kuči)
Dečević, u Tuzima i jedni odu u Skadar
Dečić, Bar
Dešaram, Ulcinj 1889. god.
Dešić, Plavsko-gusinjesko područje
Dešković, Herceg-Novi; Krpalj (Grbalj)
Diani, Antibari (Bar) 1321. god. i kao: Dulji
Dibižinović, Orahovice (Kotor) u 17. v. doselili se iz Hercegovine; Herceg-Novi
Dibra, Dobre Vode, Mide, Oblik i Dibra (matično) - Crnogorsko primorje; Bar
Dibranin, Budva i kao: Čalak; Nikšić; Dobre Vode (Bar); u Podgorici iz Dobri (Tuzi) i kao: Bal, porijeklom iz Debra (Dibra), Makedonija
Dibranić, Podgorica
Divaković, Pržno (Budva)
Divanić, Bar
Divanović, Perazića Do (Paštrovići), ogranak Mitrovića, porijeklom iz Stare Srbije 1745. god., Bar, Ulcinj
Divac, iseljenici iz Riđana (Nikšić) u: Bobovo, Vrbovo pa Vinicku, Zvijezd i Mijane (Pljevlja)
Divašić, nikšićko područje
Divljak, kod Risna i Herceg-Novog
Divljan, Bukovice (Pljevlja)
Divljaković, Rađevina (Kržovi), Valjevo, jesu iz Pive
Divljanin, Mokrinje (Boka Kotorska); ogranak Karadžića iz Drobnjaka, prešli u Obronak (Jahorina)
Divova, Mratinje (Piva)
Divošić, kod Kolašina
Digdo, u Kotoru 1523. god.
Diglisić, Tuzi i Podgorica
Didalić, i kao: Didealić, Kotor
Diđanin, Krivošije, doseljenici iz Diđa u Bjelicama (Cetinje)
Dizdar i Dizdarević, grana Jećimovića bjelopoljskih i područni Zalaz, Tutinu i Rožaju i kao: Dastar
Dizdarević, Boljevac, Bistrica, Oluje, Godovo, Miroevići i Rasova (Bijelo Polje); Štavica i Crnča (Rožaje). Svi su grana Jećimovića bjelopoljskih, vidi: Dizdar; Iz Nikšića 1879. god. iseljeni u Bosnu; Pračica (Pljevlja); Spuž uz rijeku Zetu, sišli iz Hota (Tuzi) i jedni na Žabljak, uz Skadarsko jezero; Kolašin 18 - 19. v.; U Gusinju su srodnici Omeragića i Tairagića, doseljenika iz Šalje (Albanija)
Dizdarić, Igalo, Herceg-Novi, po majci
Dijamant, Podgorica
Diklić, vidi: Kočetan
Dileno, Bar
Dilinraka, Široke (Gornja Krajina), porijeklom iz Stare Crne Gore
Dilciginum, u Ulcinju 1410. god.
Dimak, Kotor, došli sa ostrva Raba
Dimin, a, Bar; vidi: Damjan u Paštrovićima
Dimitraš, Trepča (Martinovići) - Gusinje
Dimitrijević, Risan, iz Drobnjaka, vidi: Rafailović; Dobrače (Šumadija) i kao: Dobrača, porijeklom iz Drobnjaka; Donje Dragačevo (Srbija) i kao: Pripuz, porijeklom iz Bijelog Polja; Borač (Gruža Kragujevačka), ranije: Vesović iz Vasojevića; Brazilovac (Šumadijska Kolubara), porijeklom od Tare sa Levera
Dimitrović, i kao: Mitrović, u Bjelopavlićima 1444. god.; Drugi su ogranak Šaranovića, iz grupe Petrušinovića u Bjelopavlićima; Cetinje; u Kotoru i kao: Mirčanin
Dimić, Šekulari i Berane u Vasojevićima, porijeklom iz Prizrena; Bijelo Polje; Nikšić; Cetinje
Dimo, u Kotoru 1430. god.Dimnaku, vidi: Matanović
Dinić, Nikšić
Dinković, i kao: Donković, Šišići (Grbalj)
Dipić, Nikšić, iz grupe Trebješana (ogranak Popović), drugi u Ljevišta (Gornja Morača), odatle u Strug (Šavnik). Od njih su: Đoković i Šundić u Župi Nikšićkoj. Od njih su u okolini Odese (Ukrajina)
Diribeger, Srbina, Herceg-Novi
Ditmera, Herceg-Novi
Dičelja, Herceg-Novi
Djukić i kao: Đukić, Herceg-Novi
Dlakić, Bijelo Polje i područne Livadice; Podgorica
Dmitrić, grana Vlahovića u Rovcima
Dmitric, Paštrovići
Dmitrović i kao: Mitrović, Kuči, ogranak Vučevića, ranije Nikezića (Mrnjačevića) u grupi Nikčevića. Od njih su u Donjim Vasojevićima; Andrijevica; Krstac (Stevanovići); Mojkovac; Pelev Brijeg (Bratonožići); Paštrovići, porijeklom iz Kosovske Mitrovice
Dobanović, Dabanovići i Seoca (Crmnica), iz Seoca (sjeverna Albanija); u Zeti i Kučima; Klimenza (Crnogorsko Primorje), od onih su iz Selaca i kao: Dabenović
Dobinović, vidi: Dabinović, u Perastu (Boka Kotorska)
Dobardžić, Bijelo Polje i Podgorica
Dobičanin, Morača, potomci Bogićevi
Dobkavić (Dabković = Dapković), Paštrovići
Dobović, Dobre Vode (Bar) i Kumbor, Herceg-Novi; Ljubomir (Hercegovina) iz Mokrine (Boka Kotorska)
Dobog, Herceg-Novi
Dobranin, Dibra i Gornji Oblik (Crnogorsko primorje)
Dobranić, Kotor
Dobranović, u Drobnjaku 1467. god.
Dobrašin, i kao: Jokanović, Zatrijebač (Kuči), pa u Vrbicu (Donji Kuči), porijeklom su sa lijeve obale gornjeg toka Trebišnjice. Preci su prešli u Gornje Banjane i Pivu, srodnici su im u: Bratonožićima; Nikšiću; Zvorniku (istočna Bosna), Beogradu, Travniku i Aleksinačkoj Župi (Srbija)
Dobrašinović i kao:Bismiljanac, u Vasojevićima, gdje su se doselili iz Bratonožića, kao i u Zaton i Rasovu (Bijelo Polje)
Dobrašić, Paštrovići
Dobrgević, RisanDobreljević, Piva
Dobrenko, Lastva (Tivat)
Dobrenović, Livari, Bratica, Brestovi, Dobrec, Kolomza i Salc (Primorska krajina); Bar; Ulcinj
Dobretković, Lastva (Tivat)
Dobrece, Livari (Primorska krajina), doseljenici iz Kastrata (sjeverna Albanija), od njih su u Zadru (Dalmacija)
Dobrecović, Bratica (Ulcinj), sišli iz Šestana (Gornja Krajina)
Dobrečić, Bar
Dobrijević, Njeguši (Cetinje) 1445. god. i kao: Gorevuk i Dobrijevići u Dobrskim selima (Cetinje); 1490. god. Žabljak uz Skadarsko jezero; Donja Bijela (Šavnik), ogranak Vulovića
Dobrilanin, u Morači potomci Bogićevi, porijeklom ispod Huma hotskog (Tuzi)
Dobrilović, potomci Novljana u Drobnjacima. Od njih su mu 16. v. kod Čajniča i Janković na Glasincu (Romanija), Šarović i Gluvić; Salaš Crnobarski (Mačva) i kao: Ćupić, doseljenici ranije Dobrilović iz Pive, jedno vrijeme su živjeli u Goliji (Nikšić); Njeguši, Dobrsko Selo, Dobrskoj Župi, Pecinji (za brdima k'Bokovu), potomci njihovi u Poprate i Lipu. Od ovog Dobrilovića jesu: Vujović, Milanović, Popović, Živanović i Grujić (izumrli). Od onog u Papratima jesu: Đuranović (na Lipi), Sredanović, Vukić i Rajević, a u Oćevinama (Dropska Župa), Cetinje, kasnije kao: Đuranović, od koga pređu u Vasojeviće, pa ponovo jedni u Oćevine. Od ostalih Šćepanovih potomaka u Đuriškoj Rijeci jesu Đuričanin, a kod Berana: Popović, Pajković i Tomašević; Dobra Župa, Kosijeri i Njeguši (Cetinje) 1437. god. doseljenici od Peći (Metohija) i od njih su u Kurilu (Zeta) kao: Čanjotić = Đurašević; Gluhi Do (Crmnica) i kao: Dobilović = Šušter; Vraka (Skadar) i kao: Šušter iz Crmnice; Dobrota (Kotor) u 17. v. sišli iz Stare Crne Gore; u Njegušima (Cetinje) kao: Radmilović; Podgorica; iz okoline Peći (Metohija) Šćepan Dobrilović, krajem 15. v. dođe u Dobro Selo (Cetinje), Perast (Boka Kotorska)
Dobrilović = Šuster vidi: Dobrilović u Gluhom Dolu
Dobrilovići, bratstvo u Dobroti
Dobrilovići, bratstvo u Kosijerima
Dobrilovići - Šušteri, bratstvo u Gluhom Dolu
Dobrilovići, bratstvo u Sotonićima
Dobrilovići iz Pive (Pišče, Goransko), starosjedioci - matica Plužine
Dobrilovići  porijeklom iz Pive / porodica u Herceg Novom
Dobrilovići  iz Pive - u 16. vijeku odselilo nekoliko porodica u Istru (Vranje Selo), neki od njihovih potomaka se vratili u rodnu Crnu Goru krajem 19. i pocetkom 20. vijeka.
Dobrinović, Njeguši (Cetinje) u 15. v.; Lješansko područje; Perast (Boka Kotorska); vidi: Dobrićević
Dobrić, Njeguši (Cetinje); Plavsko (Gusinjesko) područje u 14. v.; Šestani (Primorska krajina), neki siđoše u Krute (Ulcinj); iz Kuča iseljeni u Ibarski Kolašin
Dobrićević, Graci (lješansko područje) 1458. god.; Podgorica i kao: Dobrinović, kasnije i kao: Obrićević, Dobrićević i Dobrinović; Banjani (Nikšić); Lastva (Tivat) i Lastva (Petrovac na Moru) 1470. god.; Perast i Kotor
Dobricin, Kotor oko 1400. god.
Dobričanin, Morača, potomci Dobrija Bogićeva, od njih su: Sekulović, kao: i Đekić i u Srbiji
Dobričević, Kotor u 15. v.; Cetinje 1803. god.; Bogdašići (Grbalj)
Dobričić, Stojnik (Jasenica) u Srbiji, doseljenici od Bijelog Polja (Donje Polimlje)
Dobrković, Sotonići (Crmnica); Budva u 15. v.
Dobrljanin, Prijevor (Grbalj) i kao: Dobroljanin; Bar; Svinjišta i Budva
Dobrnjac, u Dobrima (Požarevac), ogranak Vlahovića iz Rovaca
Dobro(Dobrsko Selo), pleme u Riječkoj Nahiji
Dobrović, Paštrovići; Ponari, Balšićima i Bistrici (Zeta), porijeklom iz Gruda (Tuzi); od njih su u Vraki (Skadar); Herceg-Novi; u Podgoricu sišli iz Gruda (Tuzi)
Dobrovodica, Krivošije
Dobrovođa, Dobre vode (Cuce), Cetinje od Tomanovića
Dobrovođa Vuk, junak iz prve polovine 18. v.
Dobrovođani, iseljeno bratstvo iz negdasnjeg sela Dobre Vode
Dobroević, u Risnu (Boka Kotorska)
Dobroljanin, vidi: Dobrljanin
Dobronić, Kotor, oko 1440. god.
Dobrosalić, i kao: Mrcina, Paštrovići 1457. god.
Dobrosić, Paštrovići
Dobroslavić, kod Petrovca na Moru 1355. god.; Paštrovići
Dobrohnić, Njeguši (Cetinje) 1337. god.; Podi (Mrčevo), Grbalj
Dobroš = Dabraš, u 13. i 14. v. u Kotoru
Dobrošan, kasnije: Jokanović, u Zlatici (Kuči) i drugdje bližnji Đušarima, vidi: Jokanović
Dobrsko Selo, pleme u Riječkoj Nahiji
Dobrunač, iz Budve u Luku Šiponsku (Dubrovnik)
Dobruniča, 1626. god. u Previšu (Žabljak)
Dobud, Kotor
Dobčević, Dobrota (Kotor), vidi: Davčević
Dodaj, Murićani i Štoj (Ulcinj)
Doder, Malinsko (Šavnik), potomci Pilatovaca, sa lijeve obale Trebišnjice. Preseljeni u Gornje Crkvice, Ravno i Rudine (Piva) kao: Ploska i Ploščić
Doderi iz Pive (Ravno), doseljeni iz Popova, a drugi iz Hloga (Hercegovina)
Doderović, Piva, doseljenici iz Popova Polja (Hercegovina)
Dodeškin, Bar
Dodić, Dodići, šire Arbaneša, Vljadaje (Bratica), Crnogorsko primorje i kao: Dodaj u područnim Murićima i Štoju; Varda (Mojkovac)
Dodmasi, Kotor
Dodović, Šas (Ulcinj)
Dodrnja, Donja Ržanica (Berane)
Dožić, ranije: Medenica, u Rovcima Morači, i kod Mojkovca i Gornjoj Morači; Cetinju
Dozda, Raovac; Biskupić (Mojkovac); Podgorica. Kasnije jedni kao: Baletić
Doičević, Nikšić
Dojić, Gornje Nerodimlje (Kosovo), porijeklom iz Vasojevića
Dojkić, Nikšić
Dojmije, Kotor (1844. god.)
Dojmc, Budva
Dojčević, i kao: Šumar, Paštrovići, a u Poborima (Budva) i kao: Poboranin
Dojčinović, Kotor; Podgorica
Dodaj, Škala (Tuzi)
Dokić, Zvjezd (Pljevlja) sa okolinom, starosjedioci i jedni kao: Petrović, a u Donjim Vasojevićima i Podgorici iz Kuča; Preraci (Bileća) ogranak Vujovića, od Nikšića; u Zaostro (Berane) su iz Bratonožića; ogranak Starovića iz grupe Abazovića
Dokleatić, Trebesin, Herceg-Novi
Doklesa, u Duklji (Dokleja) i odseljeni
Doklesić, Trebesin, Dobrota i Herceg-Novi (Boka Kotorska) oko 1692. god. doselili se iz Banjana (Nikšić). Od njih su kod Risna i u Herceg-Novom
Dokmanović, Kruševice, Herceg-Novi; Nikšić
Doknić, Zlostup (Golija); Nikšić; Smrduša, Busak i Vraćenovići (Nikšić), a jedni u Hercegovini; Cetinje. Od njih su kod Prokuplja (južna Srbija); u Goliju su došli iz Rioca (Bileća), a tamo kao: Žeravice sa Čeva (Cetinje)
Dokonda, Herceg-Novi
Dokšević, vidi: Šumar
Dolanica, Herceg-Novi
Dolendžuk, Bistrica (Bijelo Polje)
Dolovac, Pljevlja 1882. god.Dolfin, u Baru, 1446. god.
Dolči, Cetinje 1805. god.
Doljanica, Kovači (Grbalj), doseljenici iz Stare Crne Gore; Herceg-Novi i područni Podi
Doljanica, Kovači (Grbalj), doseljenici iz Stare Crne Gore; Herceg-Novi i područni Podi
Doljanica, bratstvo iz Kovača, Grbalj opština Kotor
Doma, u Baru 1372. god.
Domazet, Plavski vilajet 1485. god.; Njeguši (Cetinje) u 14. v. vidi: Domazetović; Kotor, sišli iz Ćeklića (Cetinje); Dobrota (Kotor)
Domazeti (Domazetovići) - Kaluđerovići, bratstvo u Petrovu Dolu
Domazetović, i kao: Domaz (Domazet) ranije Ozrinić, potomci Ozra (Ozriha) iz Muta u Kčevu (Čevu), Cetinje, porijeklom iz Dukađina (Metohija), razgranati; Petrov Do (Ćeklići), Cetinje, ranije: Radnić, zatim kao: Domazetović = Kaluđerović i kao: Kaluđerović = Domazet i Domazotović; Porijeklom iz Bjelopavlića; iz Lake (Čeva) označeni Domaz = Domazet kasnije: Domazetović, prešli su u Župu Vrn pa Pađene, Guvnine, Vrtilje, Umac (Mali i Veliki), Omeđine (Trebinje); zatim Fatničkom Polju, Vlahovićima (Ljubinje), od njih su na Glasincu (Romaniji), Prijedolje (Stolac), Kmetini (Čapljina), Ulogu i Nedovićima (Nevesinje), pa jedni tamo kao: Domazet, od kojih su u Previli (Kundaci), Foča, odatle jedni u Surčin (Donji Srijem), Beograd i područno Barajevo kao: Domazetović, a u Bijelo Polje (Mostar) kao: Domazet isto u Drenici (Kosovo) i Gabeli, Fatnici i Bileći (Hercegovina) a u Nikšićkim Trepčama kao: Velikodomazetović, Mali Gradac i Glina (Banija), kao: Jovanović a u Klepcima, Herceg-Novi kao: Krunić, Imotski (Hercegovina) od kojih su u Jelsi na Hvaru, Vuki, Đakovo, kod Gospića, Bunićima (Lika), Karauli i Konjskom Brdu kod Perušića (Lika), u Višegradu, Zemunu i Beogradu sa jednim i drugim prezimenom,  kod Kiseljaka Fojničkog, Klobuku i Vašarevićima (zapadna Hercegovina, Pavkovićima i kod Lašve, Uroćevine kod Kaknja svi kao: Domazet, Mokra Njiva (Nikšić) i toj varoši i područnom Broćancu odakle su kao: Žižić prešli u Drobnjake, Kukuričje, Kutina, na Žrvnju, Vilogorcima, Fojnici i Varešu (Bosna) kao: Popara isto u Bjeloševom Dolu (Ljubinje), zatim u Domanovićima kao: Popara (kao prezime javljaju se 1730. god.). U Nikšiću, Sarajevu i Dubrovniku kao: Velikopopara, isto u Uskocima kod Imotskog, Garencu, Dobrinji, Donjoj Rijeci (Modriča) i Donja Kladonja (Bosna); kod Vareša u Bosni jedni kao: Popić, a drugi kao: Babić, Babića Brdo (Glamoč), kao: Babić, u Slavoniji (Grubišino Polje i Perativoje) sa oba prezimena, a u područne Rašenice kao: Milanović; Pađane (na Šljivinama), Bileća od 1730. god. kao: Popara od njih su u susjednim Omeđinama pa u Novi Sad, u Slavoniji: kod Đakova, Vuka (Josipovac), Široko Polje, Beketnica, Putinovci; Brda i Donje Rašetnice (Tivat) od kojih su u Americi; u Zeti potomci od Ive sa ostrva Vranjine; od Cetinja preseljeni kod Pljevalja; u Vrulju i Krupice kao: Velikopotparić; u Mojanovićima (Zeta) potomci Novaka = Debelog, razgranati: Agović, Muminović (Perković) i Plašavić
Domazetovići u Zagredi kod Danilovgrada
Domazijan, Bar, polovinom 15. v.
Domanović, Kuljače (Budva)
Domančić, Kotor
Domes, Herceg-Novi
Domianović, Lepetane (Boka Kotorska)
Dominković, Herceg-Novi
Domić, Kotor
Domja, Kušići (Kotor)
Domoljubić, Tivat, nahoče
Dona 1774. god.; Paštrovići
Donado, Kotor 1647. god.
Donatević, vidi: Donato
Donatini, Herceg-Novi
Donato, u Kotoru 1283. god., jedni kasnije kao: Donatević
Donda, Risan i Cetinje
Dondalo, Kotor
Dondić, Vojinovići i Rudine (Piva) i 1889. god. pošli u Srbiju
Dondići iz Pive (Vojinovići), potiču iz Popova matica Plužine
Donković, Šišići (Grbalj) i kao: Dinković, starosjedioci; Dankovića kula (Vrh Bapca) u Paštrovićima 1612 - 1781. god., preselili se u Grbalj; Burani i Bačvice (Paštrovići) u 15. v.
Dončić, Škaljari i Muo (Kotor), pa jedni u Mul (Grbalj), porijeklom su iz Čeva (Cetinje); Kotor
Donjak, prvobitno prezime bratstva u Donjem Ceklinu (Rijeka Crnojevića), potomaka Leke Klimentćaka, vidi: Mašanović
Donjaci, bratstvo u Ceklinu
Dopčinkov, Krtole (Grbalj)
Doretić, Baošići, Herceg-Novi, doseljenici sa ostrva Visa i kao: Dorotić
Dorić, Nikšić
Dorosalvić, Petrovac na Moru
Dorotić, vidi: Doretić
Dos, grana Jekšana u Ljubotinju (Rijeka Crnojevića)
Dosković, u Bjelopavlićima i kao: Brašnja, doselili su se iz gornjeg Polimlja, pa odseljeni u Bobovo, Vrbovo, Zaseok, Ljeskovac i Seljane (Pljevlja); Tornik, Sokolski kraj u Srbiji, doseljenici iz Pive
Doslorević, Ulcinj 1879. god.
Dostan, Budva
Dostanić, i kao: Branković, Turic (Donje Dragačevo), Srbija, porijeklom iz Morače (Kolašin), a jedni iz Morače u Bar; Herceg-Novi i područni Kuti ogranak Karamana iz Korjenića (Trebinje)
Dostinić, Sasovići (Piva) ranije Karaman (Karimon) iz Korjenića (1710. god.); Trebinje
Dostnić, Bar; kod Risna; Herceg-Novi i područni Žlijeb
Dostić, Dobrota, Kuti, Sasovići, Herceg-Novi
Dockol, Herceg-Novi
Doč(i), Rastiš (Donja Krajina)
Dočić, Budva, po majci
Došljak, c, Veliđa (Berane), srodnici Bogavaca; Zaton (Bijelo Polje); kod Užica (Srbija), doseljenici iz Pješivaca, kao: Uskoković; Podgorica
Došljač, Dragosava (Dapsići), Zagrađe, Komadin i Tihoda u Gornjem Polimlju
Dragalinović, Grbalj 1443. god.
Dragaljevac, u Piperima ogranak Ljumovića iz grupe Đurovića
Dragaljević, Piperi
Dragamanović, Topla, Herceg-Novi
Draganić, iz Cuca, granice Grahova (oko 1687. god.). Po jednom predanju porijeklom su iz područja Raške. Nastanili su se u Viluse (Zanoge), Broćanac (Grahovski), Nudo (Aranđelovo), u Petroviće, Drijen i Draganića prodo, prije su bili u Sutorini, Herceg-Novi, kada su došli u Petroviće (Banjani) oko 1850. god., udovica sa đecom: Todor (= Todorović), Kojo (= Kojović), Rade (= Radojević) i dalje jedni prešli u Krivošije, drugi u Miloviće, Dabarsko Polje, Podgoricu, Baniju, Slavoniju, u Lici, Bijeloj Crkvi (Banat), Srbiji, kod Konjica (Bosna) i drugim mjestima
Draganići,staro bratstvo na Izvorima
Dragaš, u Banjanima (1422. god.); Nikšić; Boljanići, Dragaši, Jugovo, Ljuće, Milunići (Pljevlja), doseljenici od Kolašina; Podgorica
Dragašević, Njeguši (u 15. v.); Cetinje; Podgorica; Nikšić
Dragidela, Sutomore (Bar), porijeklom od Leskovca (Srbija)
Dragić, Okladi i Bistrica (Mojkovac); Gornja Morača; Podgorica; Kotor, po nahočetu
Dragićević, Risan (1692. god.), doseljenici iz Popova (Hercegovina); Lutovo (Bratonožići), pa u Velje Brdo (Piperi), grana Đurkovića; Limljani (Crmnica); Gorica, Bjelopavlići, ogranak Stanišića; Kod Nikšića grana Trebješana, odselili se kod Odese (Ukrajina); Tvorila (Bjelopavlići) ogranak Jovanovića iz grupe Pavkovića; Užice (Srbija), porijeklom iz Tvorila (Bjelopavlići); Orja Luka (Danilovgrad); U Vasojevićima su ogranak Dabetića; Zaton (
Dragićevići iz Pipera, selo Đurkovići odakle su se selili u Spuž, Danilovgrad
Dragićevići, bratstvo u Cerovu
Dragićevići, bratstvo u Limljanima
Dragičević, Podi, Herceg-Novi 1692. god. doselili se iz Popova (Hercegovina); Dobrota (Kotor); Budva; Jadar (Srbija) iz Pive
Dragišin, Nikšić
Dragišić, Nikšić i područno Lukovo, porijeklom iz Ćeklića (Cetinje); Piperi (potomci Dragiše Šćepanova), iseljeni u: Ulcinj, Balabane i Mijomanoviće (Zeta) gdje su jedni zabilježeni kao Filipović od njih u Levač Plelice i Obrenovac (Šumadija)
Dragišići, bratstvo u Crmnici
Dragnić, Morakovo i Vasiljevići (Župa Nikšićka), ogranak Dabetića iz Lijeve Rijeke (Podgorica), od njih su u Sjedinjenim Američkim Državama
Drago, Kotor (11 - 19. v.) i kao: Dragonis = Dragone = Dragonibus i Dragonus, pa i Dragović iz Paštrovića; Nikšić
Dragović, Morača (Kolašin), ogranak Dulovića. Od njih su u Pošćenju (Mojkovac); Rovca; Belići (Budva), ogranak Bečića; kod Gusinja, i Komoran (Plav), porijeklom iz Crmnice. Od njih su u Vasiljevcima (Srbija); Kuči, ogranak Dučića; Zaton (Bijelo Polje); iz Drobnjaka su se odselili u: Ljubić (Tamnik, Srbija) kao: Bogdanović; Rade (Valjevo) i Rogači (Donje Dragačevo) kao: Dragović i Bogdanović; Nikšićko Prekovođe; Nikšić; Velestovo (Cetinje) 1816. god., od njih su u Ulcinju; kod manastira Sv. Trojice (Pljevlja); Bljaca i Dragovići (Prečista Krajina). Od njih su u Zuosu, uz Bojanu; Slivovo (Lugovi), Lipljan, ranije Vujošević (Savović) iz Kuča, sa Momča; Mahala i Ponari (Zeta), ranije: Stanojević, porijeklom iz Velestova (Cetinje); Gluhi Do (Crmnica), ogranak Gvozdenovića; Cetinje; Podgorica; u Plavu i Gusinju iz Kuča; Vranjina u Zeti 1527. god.; Šišići (Kotor), vidi: Drago; Ćurioc (Bjelopavlići), kao: Tomašević. Od njih su u područnom Spužu; Danilovgrad; Zagarač (Danilovgrad); Krivošije; Bečići (Budva), ogranak Bečića u Budvi; Berane; Ćulići (Andrijevica), grana Novakovića, najbliži Adžićima; Gracko (Kosovo), porijeklom iz Bjelica (Cetinje); u Gajtanu (južna Srbija), ranije: Kodžulović, došli iz Župe Nikšićke
Dragovići- Stijepovići, bratstvo u Bajicama
Dragovići, Gornja Morača, Dragovića Polje
Dragoević, Kotor (1423. god.), doseljenici iz Paštrovića
Dragojević, Bobija i Drušići (Rijeka Crnojevića), ogranak Vukmirovića; Kotor; Njeguši (Cetinje); Nikšić; Gostilje i Gostilje Martinovićko, ogranak Vukšića; Oblo Brdo (Andrijevica), ogranak Vulinića iz grupe Dabetića; u Piperima ogranak Vukmirovića; u Drobnjacima, ogranak Žižića
Dragojevići iz Gostilja (Martinići u Bjelopavlićima)
Dragojevići u Bobiji - Riječka Nahija
Dragojlović, Morinj (Krivošije) i Ubli, Herceg-Novi (oko 1687. god.) doselili su se iz Bjelica (Cetinje); Nikšić
Dragoman, Žabljak (Rijeka Crnojevića) 1440. god.
Dragomanović, područje Skadarskog jezera (u 16.). Od njih jedni u Grahovu (Nikšić), drugi u Morinjama, Ublima i Toploj, Herceg-Novi, gdje su jedni zabilježeni oko 1690. god.
Dragomidoljci (Pavićevići), bratstvo u Komanima
Dragomiljani(Pavićevići), bratstvo u Ćeklićima
Dragomiljanin, i kao: Pavićević, potomci Buronjića, vidi: Petrović u Ćeklićima
Dragone, vidi: Drago
Dragonibus, vidi: Drago
Dragonis, vidi: Drago
Dragonus, vidi: Drago
Dragosalić, u Kotoru iz Bajica (Cetinje)
Dragosavljević, vidi: Šaban
Dragoslavići iz Ljubotinja
Dragoslavići su iz Ljubotinja. Istorija plemena je poznata do Ivana Borojevića iz 1457. godine (ja imam porodicno drvo koje vodi do toga pretka). Borojević Ivan je u vašem registru opisan kao predak bratstva Ivanovića i Ivaniševića. Medjutim Ivan Borojević je imao tri sina, i Dragoslav je bio jedan od tih sinova. Svi Dragoslavovi potomci su bili Dragoslavići. Jos u srednjem vijeku je jedan Dragoslavić ubio ozloglašenog turskog starješinu Šabana. Od tada je narod počeo toga Dragoslavića da zove Šabanom. Takođe su i svi njegovi potomci zvani Šabanima. Tako je od turskog imena Šaban nastalo crnogorsko prezime Šaban. Šabani iz Ljubotinja su takođe u vasem registru.(Moj djeda Dušan, sin Mrguda Šabana, rodom iz Ljubotinja je zajedno sa svojim bratom, mislim negdje oko pre II Svetskog Rata sudskim putem promijenio svoje prezime Šaban u staro originalno prezime Dragoslavić. (prilog Igora Dragoslavića iz Kanade). Dragoš i kao: Dragošević, Riđane (Nikšić) u 15. v., kasnije Sladojević (od njih: Daković), Vujačić, a odseljeni u Hercegovinu su: Milićević, jedno vrijeme u Vilusima (Nikšić). Razgranati u više mjesta
Dragošević, vidi: Dragoš, u Žanjevom dolu (Njeguši), Cetinje 1441. god.
Dragoševići, bratstvo u Riđanima
Dragujin, vidi: Grujić, u Ilandži (donji Banat)
Dragutinović, Ubla (Ćeklići), područje Cetinja, grana Buronjića iz Bjelopavlića; Podgorica; Kotor i područna Dobrota, Velje Selo i Orahovica; u Koritima (Bihor), Bijelo Polje; Bučje i Toci (Pljevlja), doseljenici od Kolašina; u Komanima (Bandićka Župa), Podgorica, (potomci Dragutina Vuka Radonjina) preci Bandića iz grupe Orlovića; Kalenić i Rodljevo (Užice), porijeklom iz Pive
Dragutinovići, bratstvo u Župi Bandićskoj
Dragutinovići, bratstvo u selu Ublu
Dragšević, Riđane (Nikšić) 1438. god.
Dražanin, Drage i Besnik (Rožaje)
Draževina (Dražovina, Dražovljani), "pleme" u Lješanskoj Nahiji
Draživojević, vidi: Sanković
Dražinović, Kotor
Dražić, Herceg-Novi
Dražojević, Herceg-Novi
Drainović, u Komanima 1492. god.
Drainjac, u Miruše, sa Čeva (Cetinje), ogranak Kaluđerovića (Bjelogrlića). Ima ih i van teritorije Hercegovine
Drakić, u Mojanovićima (Zeta) sišli ispod brda Mojan, otud i njihovi preci Mojanović, porijeklom su iz Stare Srbije, prešli oko 1480. god. Ima ih u Orahovici i Perastu (Boka Kotorska); Podgorica; Zaljevo (Bar); Gluhi Do (Crmnica)
Draković, Bjelopavlići, ogranak Stanišića (oko 1759. god.), doselili su se iz Drakovića (Drakulovina), Bjelopavlići; Peroj (Pulja), Istra iz Ljubonja (Ljubotinja), Cetinje
Draktić, Vrba (Njeguši); Bar
Draktići, staro bratstvo u selu Vrbi
Drakulović, Kuči grana Kučana i drugi ogranak Nikezića (Mrnjavčevića). Jedni su se iz Liješta odselili u Gusinje i Vojno Selo (Gusinje) i Plav, od njih: Vukotić, Memetović; Drakulovina i Vinići (Bjelopavlići), ogranak Stanišića, a u Vasojevićima ogranak Drakića iz Mojanovića (Zeta); Vranovići (Grbalj)
Drakulovići porijeklom iz plemena Kuč, iz sela Beziova, iz bratstva Nikezića, predak Drakule (brat Nikole pretka Muratagića) se naselio u Plav 1730tih godina, đe su se njegovi potomci nazvali Drakulovićima. Od Drakulovića se granaju Turkovići, Arsovići, Vukotići i Mehmedovići. Svi su pravoslavci osim Mehmedovića koji su muslimani.
Drakulovići(Jovanovići), bratstvo u bokeškom Primorju
Draljević, u Lješkopinu (Podgorica)
Dramljak, ranije: Milićević u Vranjanima (Požega), Srbija. Porijeklom iz Drobnjaka
Drapić, područje Nikšića
Drapšin i kao: Miković, Tudurovići (Paštrovići), Budva
Draslavljević, vidi: Šaban
Dratnić, Budva
Drahler, Herceg-Novi
Drača, Podgorica, vidi: Dračis
Dračević, Herceg-Novi, po nahočetu; u Hotima (Tuzi) u 14. v.
Dračis, i Drača, u Baru 1367. god. i 1369. god.
Drašević; Berane, ranije Drago, u Kotoru
Draškićević, Sasovići (Boka Kotorska) 1692. god.; Grahovo (Nikšić), od njih su: Vučetić; Mojdež (Boka Kotorska), porijeklom su iz Banjana (Nikšić), kasnije: Parijez; Kotor, porijeklom su iz Albanije
Drašković, Bjelice (Cetinje), grana Mileševića, najsrodniji su Vujićima. Od njih su u Vranjini, uz Skadarsko jezero i Grahovu i Rastovac (Nikšić); Pod Kovač (Pljevlja); Čevo (Cetinje). Od njih su u: Buljarici (Paštrovići) i Gajtanu (južna Srbija), gdje su kao: Savić, pa u Vir i Vranjeske šume (Nikšić); Nikšićko Prekovođe; Župa Nikšićka; Nikšić i područno Lukovo; Rovca (Kolašin) 1) ogranak Vlahovića i Turjača (Nikšić), 2) ogranak Koprivica iz Banjana, 3) na Blatini. Od njih su u Bijeloj (Šavnik), Polja (Mojkovac); Šušnju (Bar); Brodarevo na rijeci Lim iz Rovaca; u Drobnjacima grana Miloševića i jedni se bilježe kao: Knežević; u Rovcima jedni su iz plemena Nikšić; Donja Kržanja (Kuči), grana Ljuljanovića. Od njih su u Gusinju i Plavu i kao: Drešković; Paštrovići 1) od Čeva, 2) iz Hercegovine; Lješnica (Bijelo Polje); potomci Prenta Ozrova iz grupe Orlovića; Kotor; Lastve (Tivat); Prnjavor (Plav); Baošići i Perast (Boka Kotorska) zabilježeni i kao: Albanac; Plav; Herceg-Novi; Bjut Montana (Sjedinjene Američke Države) jesu iz Gornjeg Polja (Nikšić)
Draškovići, bratstvo u Didama
Draškovići, bratstvo u Kčevu (predak - vojvoda Draško Popović 1640-1725)
Draškovići iz Barjamovice (Velestovo) su potomci Draška Mrvaljevića
Draškovići iz Rovaca su potomci Draška Šćepanovića ; kod Nikšića ogranak Trebješana. Jedni su se naselili u Zemunu, pa prešli u Beograd; Valjevo, doseljenici iz Pive; Bogetići (Pješivci), ogranak Premovića (Magovčevića), potomci Bukosava Bogdanova; iz Lješkopolja (Podgorica) prešli u Uskoke, srednja Dalmacija
Drvanić pa i kao: Drvenarović, 7 - 9. vijek vlastela: Drvanović 982. god. u Onogoštu (Nikšić)
Drežančić, Herceg-Novi
Dreić, ogranak Drejića Stijepo (Zatrijebač), Kuči (u 17. v.) preselili u Pepiće (Plav)
Drejić, vidi: Dreić
Drekaj, Škala (Tuzi)
Drekalović, Kuči (1658. god.). Od njih su i stim prezimenom u: Batuši (Đakovica), Trepčima (Andrijevica), Nikšiću, Župi Nikšićkoj, Cetinju, Kotoru, Herceg-Novom; u Kastratima, uz rijeku Cijevnu, kasnije: Turković
Drekalovići(Ljakovići), bratstvo u Kučima
Drekić, ogranak Januševića, grana Koprivica, iz Turjače (Nikšić) odselili su se u Donju Kleznu (Ulcinj) i jedni i kao: Jacović
Dreković, Crnokrpe (Rožaj) i kao: Bećović, porijeklom iz Kuča, pa Vesnić i Ribarići (Nova Varoš); Nikšić; Gornja Klezna (Ulcinj); Pepići (Šestani), Primorska krajina
Drekčević, Vinići (Bjelopavlići)
Drempetić, Podgorica
Dresler, Herceg-Novi
Drecić, Gluhi Do (Crmnica), grana Drekalovića iz Kuča
Drecun, Ljubotinj (Boguti i Donja Sela), Rijeka Crnojevića; porijeklom su iz Drenove (Trstenik). Od njih su u Nikšiću, Srbiji i Rumeliji (Turska)
Drecuni, bratstvo u Ljubotinju
Dreč, Cetinje
Dremaj, ević, Tuzi
Drešević, Tuzi, doselili su se iz Temelja (Skadar), porijeklom (iz Dukađina) Metohija
Drešić, Gluhi Do (Crmnica); Sutomore (Bar) 1910. god.
Drešković, u Plavu i okolini su se doselili iz Kuča, vidi: Drašković oko 1885. god.; Kodrobuda (Zeta) iz Hota (Tuzi)
Drešović, Tuzi
Držav, Kotor u 13. v.
Drižakov, Herceg-Novi
Drija, Bar
Drijenjak, Zalug (Pljevlja)
Drimović, Budva 1650. god.
Drina, Podgorica
Drini, Podgorica
Drinčić, Tepca i Rudo Polje (Žabljak), ogranak Jovovića, grana Trepčana iz Rudog Polja, prezime je po njihovom očuhu. Od njih u Dužima (Žabljak) prešli neki u Srbiju drugi u Rudo Polje (Piva); Potprisoje (Piva); Nikšić
Drinjajić, Piva; Drobnjak
Drinjac, k, Miruše (Nikšić) i Baljci (Bileća), ogranak Kalužerovića iz Ćeklića (Cetinje). Živjeli su i uz Drinu. Nastanjeni kod Gacka (Hercegovina), bjeleže se kao: Bjelogrlić
Drinjaci, bratstvo u selu Mirušama u Hercegovini
Drinjaković, Podgorica, sišli iz Kuča
Dripanović, Bar
Dritan, i, Bar
Dritanović, Bar
Dricković, Podgorica, iz Kuča
Drišta, Donji Oblik uz Bojanu, porijeklom su iz Drivasta (sjeverna Albanija)
Drk, Podgorica
Drljan, Bar
Drljača, Nikšić, porijeklom iz Hercegovine
Drljević, Moračani porijeklom iz Kuča. Od njih su u Kolašinu, kod Mojkovca, Bistrici (Bijelo Polje), Cetinju i Beranama; Bileća i kod Nevesinja ogranak Miljanića iz Banjana (Nikšić)
Drključ, Pljevlja 1849. god.
Drman, Zaljevo (Bar). Srodnici Perazića iz Crmnice
Drmanović, Bar
Drnda, Boljanići (Pljevlja) i u Pljevljima
Drndar, Pljevlja; Čeoče (Bijelo Polje), doseljenici iz Stomera; Podgorica; Bukovica (Rožaje), iz Kolašina; Podgorica; Peovac (Andrijevica), ogranak Radulovića iz grupe Dabetića
Drobac, Herceg-Novi i područni Kumbor
Drobjenak, c, Slivnice (Trebinje), potomci Ilića iz Ćeklića (Cetinje). Istorodni su sa: Đurina, Polučanin, Marinović, Šilobad, Ćurtović i Šilodrbnić; Paštrovići 1414. god.; Kotor 1420. god.
Drobjenci, bratstvo u selu Slivnici
Drobna, u Budvi
Drobnjak, u 1128. god. kod stanovnika Drobnjaka na Rudinskoj visoravni = Banjani - Onogošt (Nikšić). Preseljeni u Drobnjak, kasnije: Matijašević i drugi; Vraneši (Bijelo Polje), ogranak Mandića - Trepčana; Trpezi (Bijelo Polje), pa iseljeni na Zlatibor isto kao: Drobnjak; Krašljevići (slave Jovanjdan) i Podkovač (drugi slave Savindan), Pljevlja; Vrbica, Dubrovčići, Židovići, Kričak, Miljevići i Seljani (Pljevlja) (slave Đurđrvdan); Seljani (Pljevlja) i kao: Radulović; Mednjica u Mrčkovini (Pljevlja) i kao: Dromljac; Prijelozi (Berane) i Prijelazi i Zaton (Bijelo Polje); Dobrinja (Bijelo Polje), doselili se iz Stranjana (Sjenica), ranije kao: Špojak; područje Bistrice (Bijelo Polje); Polja i Prošćenje (Mojkovac); Lukavice, Prijelozi i Štitarice (Bijelo Polje) i kao: Ivanović, oni su ogranak Cerovića iz Tušine (Žabljak); Ćetkovići, Šekulari i Babino (Berane) jesu ogranak Tomića iz Drobnjaka; Rovca (Šekulari); Beloševac (Lepenica), Srbija, doseljenici iz Drobnjaka; Vranjani, Glumač i Otanj (Užička Požega), doseljenici iz Drobnjaka; Božurevac, Podrlužje i Rekovac, podnožje Gledićkih planina - porijeklom su iz Crne Gore. Baroševac i Ripanj (Lepenice), Šumadija, doseljenici iz Drobnjaka; u Pločniku (Borač), Gacko, ogranak Nikitovića; Drobnjačka mala (Gavela) - Risan i kao: Drobnjaković, ogranak Tomića iz Dubrovskog (Šavnik); na području Banjana (Nikšić) 1285. god. (onda Rudine) kao: Drobnjak i 1354. god. u današnjim Drobnjacima; kod Kragujevca Drobnjak jesu od Cerovića iz Drobnjaka; Glumač (Požega), Srbija iz Drobnjaka
Drobnjaković, Risan (1692. god.) ogranak Mandića iz grupe Novljana; Pridvorica (Šavnik); peraška naselja (Boka Kotorska), porijeklom iz Stare Crne Gore; Bovan (Višegrad), ogranak Međedovića iz Drobnjaka; Zlatibor; Belosave (Šumadija) i Toplica (južna Srbija), doseljenici iz Drobnjaka; Gabela (Risan) ogranak Tomića Novljana
Drogolović, Herceg-Novi
Drozd, iz Grahova (Nikšić) i kao: Denda
Drojić, Kuči koji su se odselili u Makvište
Dromljac, vidi: Dromnjac
Drmnjak, kod Užičke Požege, doseljenici iz durmitorskog područja
Dromnjac, pljevaljsko područje i kao: Dromljac
Dronjić, Podgorica
Dropo, Nikšić
Dropić, Gajtan (južna Srbija), doseljenici iz Morače (Kolašin) i kasnije kao: Božović
Drpa, Drpe (Donji Banjani), Nikšić, jedni kao: Zečević doseljenici od Lijeve Rijeke (Podgorica)
Drpljanin, Lećevište (Bijelo Polje), matično iz Drpa (Kolašin), pa ih ima na području Bijelog Polja i Pljevaljskom području
Drčela, Mažić (Pljevlja), oni su iz Ivanje
Drug, predak bratstava Đurovića i Nikolića u Veljem Zalazu
Drugić, Livari (Bar) i kao: Metović
Drugovići, Njeguši (Cetinje) u 13. v., a kasnije kao: Čihorić i Bratoslavić. Od njih su u Nikšiću 1334. god., Trebinju, kasnije i kao: Sanković; od Trebinja su kod Herceg-Novog i kao: Sanković; Lastva (Tivat)
Drugovići, bratstvo u Veljem Zalazu
Drugojevići, Njeguši (Cetinje) 1437. god.
Drugošević, u Riđanima (Nikšić) 1435. god.
Družević, Medići (Kotor)
Drumas, Bar
Drcete(Trcete, Todorovići) bratstvo u selu Krugu
Drcete(Trčete), bratstvo u Ulcinju i u Baru
Drusko = Druško, u Kotoru vlastela u 15. v.
Druško, Kotor 1420. god.; vidi: Drusko
Drušković, Nikšić
Drhilupis, Kotor
Dubajić, Rusenovići (Miljanići), Nikšić
Dubak, Berane i Božići (Andrijevica)
Dubanek, Donja Lastva (Tivat)
Dubarija, Nikšić
Dubinić, i kao: Dubić, u Malezi (Danilovgrad), kasnije: Jovanović na području Zagarača (Danilovgrad). Potomci Nemanjića. Doselili su se iz Dubljeva (okolina Dečana), Metohija
Dubinici, bratstvo u Podnopolju
Dubić, vidi: Dubinić, Kotor, po nahočetu
Dubljani, bratstvo u selu Dubu u Bjelicama
Dubljević, Dubljevići (Otar), Piva, doselili su se iz Duba (Bjelice), od njih su u Gacku, Izgorima, Borču, Tepcima i Ninkovićima, a u Uskocima (Žabljak) od 1780. god. kao: Popović; Đedov Do (Gornja Morača); Čeoče (Bijelo Polje); Rastovac (Nikšić); Herceg-Novi i područna mjesta, doseljeni su iz Dubljevića (Nevesinje)
Dubljevići iz Pive (Dubljevici, Pirni Do), porijeklom iz Duba-Bjelice 
Dubovina, u Jabuci, pri Zelengori, ogranak Mandića iz grupe Maleševaca
Dubović, Vranješi (Bijelo Polje), porijeklom su iz Pive; Herceg-Novi, sišli iz Konavala, pa se jedni odseliše 1906. god. u Dubrovnik
Dubovica, Bar
Dubovičanin, Cetinje
Dubojević, vidi: Miljanić
Duboković, Očinići (Cetinje)
Dubonja, Goleši (Pljevlja)
Dubravljani - Radmanovići - Vujovići, bratstvo u Zagarču
Dubravljani - Radmanovići - Pešići, bratstvo u Zagarču
Dubravljani - Radmanovići - Ičevići, bratstvo u Zagarču
Dubravljani - Radmanovići - Nikolići, bratstvo u Zagarču
Dubravljanin, u Zagaraču (Danilovgrad) pripadaju grupi Radmanovića
Dubravčević, u Grblju, kasnije jedni kao: Đurašević. Porijeklom su od Vučitrna (Kosovo)
Dubreta, Dobrota (Kotor), porijeklom od Vučitrna (Kosovo), vidi: Lakičević
Dubretć, Dobrota (Kotor), vidi: Dubreta
Dubrija, Gornja Bijela (Šavnik), ogranak Rakovića iz Petrovića (Banjani); došli iz Starče (Morača), Kolašin u Grančarevo (Bijelo Polje)
Duvela, Pljevlja
Dubnjević, u Mirušama (Nikšić)
Dubrovljanin, Rovca (Podgorica)
Dubrovčanin, u Kotoru 1596. god.
Dubčić, Herceg-Novi
Duga, Zalaz (Kotor)
Dugić, Kotor, po nahočetu
Duda, Mali Zalazi u Njegušima, dospjeli iz Pješivaca; Kotor; Nikšić; u Mostaru (Hercegovina) potomci Maleševaca iz Meruši, porijeklom sa Maline, na putu Mosko (Bileća)
Dudaj, Gornja Krajina i Donji Oblik uz Bojanu, porijeklom iz Albanije
Dudaš, Njeguši (Cetinje) i Podgorica
Dudina, Drenovštica (Pješivci)
Dudić, i kao: Perić, Mali Srijem (Mali Zalazi), Njeguši, doselili se iz Stubice (Pješivci), vidi: Perić, srodnici Ivanovića, Matkovića i Pejanovića; kod Rožaja i Raške doselili se iz Petnjice (Berane), i kao: Barjaktarević iz Bratonožića, porijeklom Njeguši; Kruševo (Bijelo Polje) kao: Dudić; Jošanice (Risan)
Dudići - Perići, bratstvo u Malom Zalazu
Dudići - Perići u Bijeloj (Boka), Srbiji, Rusiji (Odesa), USA (Njujork i "u Navrljan")