Kabaš, Paštrovići; Podgorica Kabašić, Plav Kavaženda, vidi: Šoljaga Kavazović, Pljevlja (1873. god.); Bijelo Polje Kavadjan, Zelenika, Herceg-Novi Kavadjaro, Zelenika, Herceg-Novi Kavaja, iz Dečana (Metohija) odselili se u Rašku (Sandžak) pa jedni
kao: Radišić u Kavaju (Albanija) i odatle:
Gradac (Podgorica), Dobrsko selo (Cetinje), kao:
Kavaja, od njih su u Lici (Hrvatska), oko 1888. god.; u Ulcinj i
područni Štoj, pa jedni u Bartule (Bar) i neki dalje u Kotor i Cetinje Kavarić, ogranak navodno Radovanovića (potomaka Leke Klimenćanina),
naseljeni u Stradište (u Ceklinu), Cetinje, srodnici Lješkovića, od njih
su u Trute (Žabljak) uz Skadarsko jezero, u Ponarima (Zeta), Skadru
(Albanija) i Vraki (Skadar) Kavedon, Tivat Kavedžić, Komernica, Viraka i Tušinje (Šavnik), ogranak Nikitovića
(Milutinovića) Kavodić, Kotor, po nahočetu Kavčić, Kotor, po nahočetu Kaganilić, Nikšić Kadija, ogranak Kadića iz Bjelopavlića, pa se jedni odselili u
Zazale (Njeguši), Cetinje (16. v.), a drugi u Prijerad i Šišiće (Grbalj) i
Kotor i jedni u Skadar (Albanija) Kadije,
bratstvo u Herakovićima Kadije,
bratstvo u Šišiću u Boki Kadić, grana Petrušinovića, potomaka Bijelog Pavla u Frutku, Boanu
i Kosovom Lugu (Danilovgrad) od njih su: Vraka (Skadar) oko 1860. god.;
Bijelo Polje i područni Resnik u Polimlju, kao:
Cikotić u Trpezi (Bijelo Polje), Kljajić
u Zagoru i Pešić; Starom Vrbasu (Bačka),
Kućancima (Slavonija), u Beogradu kao: Minić;
kod Novog Pazara; Beranama; kod Plava, a u Gusinju kasnije kao:
Mulamekić; Grdovići (Bar); Šišovići (Tivat);
Zalazi (Cetinje); Gornja Bijela (Šavnik), srodni Mujovićima u Gornjoj
Morači; iz Durutovića (Piva), odselili u Pljevlja; Boljanići (Pljevlja);
ogranak Grbovića (Novljana) u Drobnjacima; jedni se naselili kod Dečana
(Metohija). Od Kadića iz Bjelopavlića ima nastanjenih u: Skadar
(Albanija), kasnije kao: Miljenković, u
područnoj Vraki (Fraki) i Valoni i kao: Kadija.
Iz Bjelopavlića jedni su u Beogradu Kadići,
staro bratstvo u Bjelopavlićima Kadmot, Paštrovići Kadovići, iz Šobajića (Bjelopavlići) odseljeni u Nikšić i kao:
Tobajić Kadribašić, Jasen (Bihor) i Lozna (Bijelo Polje); Pljevlja (1874.
god.); Zvijezd (Pljevlja) Kadribegović, Pljevlja 1872. god. Kadrić, Pljevlja Kadrišić, Pljevlja 1884. god. Kadrović, Bišćani i Balabani (Zeta) Kadun, kod Rijeke Crnojevića Kažanegra, ranije: Crnac, jedni i kao:
Crnjak i Kazanero
u Paštrovićima, od njih su u Budvi, Kotoru, Napulju (Italija) Kažanegri,
bratstvo u Paštrovićima Kažija, Rvaši i Dodoši (Rijeka Crnojevića; Gradac (Podgorica) i
Ozrinići (Cetinje); Klikovača (Bjelopavlići); Gornja Zeta Kažije,
bratstvo u Očinićima Kažije,
bratstvo u Lješanskoj Nahiji
Kažić, Zeta i Gradac (Lješansko područje), Podgorica i u Podgorici;
Klikovača (Bjelopavlići); vidi: Kažija Kazavalo, Podgorica Kazavranac, Kotor 1105. god. Kazaz, Pljevlja 1859. god. Kazazović, Pljevlja (1896. god.); ogranak Kovačevića, iseljenih iz
Grahova (Nikšić) u Travnik, Sarajevo i dalje Kazamanović, Podgora (Zeta) i Podgorica. Oni su iz Kuča Kazanegra, Herceg-Novi Kazanero, vidi: Crnac Kazanović, iz Podgore (Kuči) preselili se u okolinu
Podgorice Kazafranka, Kotor 1195. god. i kao prezime sa fasade crkve Svetoga
Luke Kazijević, Cetinje Kazimir, Herceg-Novi Kaić (Kajić), kod Bijelog Polja;
Kotor, doseljenici iz Sinja (Dalmacija) Kain, Herceg-Novi Kaismarović, Kotor Kaičić, Golubovci (Zeta) Kajabegović, vidi: Kajanbegović,
srodni Hasanbegovićima Kajanbegović, Bijelo Polje i u područnu Gornju Konstanicu.
Porijeklom su iz Turske; Žureni potoci (Bihor), Bijelo Polje i kao:
Kajabegović; Mojkovac; Risan Kajganov, u Srpskoj Crnji (sjeverni Banat), ogranak Ivinih. Vidi:
Markov Kajić, i kao: Kaić, Kajovići i
Bolipolje (Bijelo Polje) Kajević, kod Rožaja ogranak područnih Murića; iz Kuča prešli u:
Kolašin, Štavicu i područje Bistrice (Bijelo Polje) Kajković, Paštrovići 17. v. Kajović, Nikšić; Polja (Mojkovac); Kolašin pa odatle u Godijevo
(Bijelo Polje) Kajtazi, Grahovo (Nikšić), doseljenici iz Turske; Podgorica Kajčić, Jovanovići (Bjelopavlići) Kakakac, Paštrovići Kakar, Spič (Sutomore) i susjedni Bar, oni su iz Stare Crne Gore Kakarić, i kao: Kakarit, u Kakarickoj
gori i Kučima, od njih su u Kotoru kao: Kakarica Kakarit, vidi: Kakarić Kakarica, vidi: Kakarić Kaker, Podgorica Kakepto, i kao: Kacepto, Kotor 1330.
god. Kakić, Bršno (Nikšićka Župa) Kalaba, Bukovica (Pljevlja) Kalabić, iz Nikšićkih Trepača preselili se u Mokro (Šavnik), ranije
kao: Junac; u Mokrome (Šavnik) kao:
Poleksić, Radonjić,
Stanković, Kitalj
(Kitaljević), Piletić.
Jedni su se odselili u Kličevo (Nikšić) i odatle u Bjelopavliće, Bosnu,
Srbiju i druge krajeve Kalabići,
rod u Drobnjacima Kalabović, Vladimir (Ulcinj) Kalavrez, Ulcinj Kalavrezović, u Ulcinju su iz Italije Kalazitašević, Bokovo (Rijeka Crnojevića) Kalagan, Lješnjani (Podgorica) Kaladasius, Kotor 1430. god. Kaladrača, Bancuci, Herceg-Novi Kalađurdjević, iz Zete doselili se u Paštroviće a odatle jedni
1423. god. u Kotor kao: Kalogurević =
Kalojura = Kancalijević,
potomci Kalodjurdja Crnojeva starijeg. Od njih su u Budvi 1413. god. Jedni
su naznačavani kao: Kalađuđević i
Kalođurđe Kaladjurović, Babama i Dukljanu, Brcama i Podbapcu (Paštrovići)
1403. god., i kao: Puhalović. Vidi:
Buđen Kalajzić, Žić, Herceg-Novi Kalajdžić, Podgorica Kalajdžija, Boljanići (Pljevlja); i kao: Rupar u Trusine i Hodbini
(Hercegovina), iz Banjana (Nikšić) Kalimanović, Podgorica Kalamant, Pnjerovići (Bar) Kalamat, Podgorica Kalamatijević, Podgorica Kalamašić, Ulcinj Kalamperović, Bar i područne Dobre Vode Kalamperovići, bratstvo u Dobroj Vodi u blizini Mrkojevića
Kalan, i kao: Kalanda, Zalazi
(Njeguši), Cetinje Kalančo, u Ulcinju 14. v. Kalanj, Miruše (Kalanjenovići) uz lijevu obalu Trebišnjice Kalanjan, i Kalanjević, Miruše
(Nikšić) Kalastrić, Bar 1860. god. Kalacanović, Nikšić Kalača, srodnici Milačića, iseljeni iz Brskuta (Kuče)
u Kalače i Rožaje (1890. god.) kao: Begović i
Šabanović u Bihoru (Bijelo Polje). Iz Kalača
(Rožaje) jedni su se preselili u Berane Kalači iz Lijeve Rijeke od bratstva Kuča
Kalačanin, Kanje (Bijelo Polje) Kalaš, i kao: Kaladžanović, Dobrota
(Kotor) Kalašić, Kotor Kalbaić, Podgorica Kaldić, Kotor i Budva Kalević, Vladanje (Zeta) i Podgorica Kalezić, Brijestovi, Kalezići, Srijetnje, Jastreb, Kosovi Lug
(Bjelopavlići). Srodni su: kod Plava i kao: Pupović,
Ćirković i Rajković;
Žari (Mojkovac); Istanbul (Turska); Katrkol, Dabezići, Kalimani i Ulcinj
(Crnogorsko primorje); Ljeskovac (Bar); Budva iz Dušice Kalezićiu selima Jastreb i Kosovi Lug, Bjelopavlići Kalel, Salč (Ulcinj) Kalem, Lišani (Hum), Hercegovina. Potomci Maleševaca sa lijeve
obale Trebišnjice. Bližnji sa: Simić,
Pantić i Bogdašević Kalendar, vidi: Kalina Kalender, putujući derviši pa i kao prezime; Glavica (Rožaj)doseli
se sa Mojstira, porijeklom su iz Bjelopavlića Kalenica, Godočelja (Gornji Bihor), Bijelo Polje Kaletić, Vinići (Bjelopavlići), doselili se iz Rovaca; Rovca;
Bukovik (Crmnica) Kaletići,
bratstvo u Bukoviku Kalibi, u Kotoru početkom 15. v. Kalivrezović, Ulcinj Kalidas, u Cetinju Kaliđerović, u Kotoru, vidi: Kaluđerović Kalimano, u Baru 15. v. Kalimanović, u Baru Kalina (Kalinović =
Kalendar), u Kučima, vidi:
Peralović u Kučima Kalindar, plavsko područje 1860. god. Kalinović, vidi: Kalina Kalisto, Kotor 13. v. Kalitera, u Herceg-Novom Kalić, Pržno (Paštrovići) 1440. god.; Kotor i kao:
Kalič u 14. v.; Bogetići (Nikšić) i kod
Bijelog Polja iz grupe Lužana; Bar; a kod Kolašina ogranak
Kalezića iz Bjelopavlića; u Grblju 1335. god. Kalica, Gornja Krajina i Široke (Crnogorsko primorje); Sutomore i
Šušanj (1853. god.) Kalič, vidi: Kalić Kaličanin, Kalica (Berane), odatle odseljeni kod Novog Pazara,
porijeklom od Pavićevića iz Bjelopavlića Kaliči, Kotor u 14. v. Kališin, Kotor, po nahočetu Kalković, Paštrovići (1708. god.), Budva Kalmenović, Krute (Ulcinj) Kalmeta, Rijeka Crnojevića, doseljenici iz Skadra Kalnet, i kao: Kalnešić, Bar Kalnešić, vidi: Kalnet Kalović, Podgorica; Velje Selo (Bar), vidi:
Kaloević Kalogeorgi, Kotor 1436. god. Kalogurević, vidi: Kalojurga i
Kalođurđević Kalogurčević, u Brčelima (Crmnica) 1420. god. Kalođerović, vidi: Kalođurević Kalođurđe, Kotor (1440. god.); iz Skadra kao:
Kalođurđević; Kom Kalođurđević, iz Zete (od Kalodjurdja Crnojeva starijeg) preselili
se u Paštroviće (Podbabac), Budva; U Budvi 1413. god.; oni su
potomci Crnoja i jedno vrijeme i kao: Kalađurđević.
Dalja starina im je Stara Srbija. U Djerdjezima i Podgorici 1448. god.;
Jedni iz Paštrovića nastanjeni u Kotoru; kasnije i kao:
Kalogurević i Kalojurga,
vidi: Kalođurđe. Tamo su se doselili u 15. v. Kalođurević = Kalođerović, u Dukljan
Brijegu (1413. god.), Paštrovići Kalođurek, Paštrovići (Budva) 1431. god. Kaloević, Brajići (Budva) 1489. god. Kalomperović, Kotor 1419. god. Kaloštro, Krstac (Paštrovići), Budva, porijeklom su iz Stare Srbije Kalpazina, ogranak Dedejića u Podbišću (Mojkovac). Porijeklom su sa
Čeva (Cetinje) Kalpačina, ogranak Dedejića i kao:
Raosavljević u Kršu i Medjužvalama (Šaranci), Žabljak, porijeklom
su sa Čeva (Cetinje) Kaluđerović, Ugnji i Ljubotinj (Cetinje) starinom iz Zete 1489.
god.; grana Nikovića (Sarapa) od Sarajeva, a starinom od Prištine. Od njih
su u: Šušanju, Grbovcima, Mijomanovićima i Vranju (Zeta), a Vraki (Omara),
Skadru i u Štoju (Ulcinj) kao: Mačković;
ogranak Borišića u Očinićima (Cetinje); u Paštrovićima 1413. god., kasnije
Kalodjurević; iz Dukata (istočni Banjani),
grana Novljana, kasnije Balotić,
Tomić i njihovi ogranci; u Drobnjake; u
Podgorici; ogranak Mitrovića, potomci Maksima kaludjera, it grupe
Petrušinovića u Bjelopavlićima, od njih u Bjelopavlićima:
Radulović, Vujović,
Vuković, Sekulić
i Bošković, od kojih:
Kezunović, Mijajlović (Sudarević),
Ilić, zatim odseljeni u Ćekliće (Cetinje). Od
njih jedni i kao: Radnić i od ovih su:
Domazetović -
Kaludjerović u područnom Petrovu Dolu, a od ovih su u Zagredi kod
Garča (planina), a jedni i kao: Matanović u
Cetinju. Od Ćeklićkih Kaluđerovića su u: Mali Brezović (Nikšić), Cetinju,
područnom Čevu, pojedini u Miruše, od ovih Kaluđerovića su
Drinjak u Baljcima (Bileća) i Mirušama uz
Trebišnjicu i Bjelogrlić u Gacku,
Kaludjerovići u Donjoj Glavici (Bjelopavlići); Gornjem Polju (Nikšić); u
Boki Kotorskoj; Pod Bijelo na Rose i Gorevićima (Grbalj); u Srbiji; Odesa
na obali Crnog mora, oni su od ovih iz Zagrade (Garač) i u Hercegovini;
ogranak Nikolića iz Čistog Polja (Rijeka Crnojevića), odselili se u Budvu
i Ulcinj; u Ulcinju su jedni iz grupe Sarapa;
u Zeti su Klemen iz Klimenata (sjeverne
Albanije); u Dukljan Brijegu (Paštrovići) 1413. god. kao:
Kalođurević Kaluđerovići,
grupa bratstava u Ćeklićima Kaluđerovići,
bratstvo u Zagredi Kaluđerovići- Milaševići, bratstvo u Ljubotinju Kaluđerovići,
manje bratstvo od Borišića u Očinićima Kaluđerovići,
bratstvo u Donjoj Glavici u Bjelopavlićima Kalumbarić, Stupan (Risan) Kalušerović, 1597. god. u Drobnjacima Kalčić, Dobrota (Kotor) Kalfun, Paštrovići Kalja, i kao: Kaljaević i
Kaljević, Tuzi Kaljaj, Štoj (Ulcinj) Kaljanović, u Vasojeviće doselili iz Bratonožića Kaljacić, Ulcinj Kaljević, Slatina u Šumanovcima (Žabljak) i kao:
Katana. Doselili se iz Gorice (Piperi). Od
nji su Kaljevići uz Kolubaru kao: Marković, u
Užicu kao: Čađević; Nikšić; Goričanin (Zeta);
Vrvica, Bobovo i Đurđevića Tara (Pljevlja). Oni su iz Kruševice
(Prekotarje) Kaljić, Kalezići i Kaljići u Bjelopavlićima. Iselili su se jedni u
Rijeku (Kolašin), Zatarje (iz Kalezića), jedni u Novi Pazar i Izmir
(Turska), Polja i Žari (Mojkovac), Bijelo Polje i područno Lijeska i
Vraneš; Podgorica, od njih su 1882. god. jedni odselili se u Herceg-Novi;
Podgora i Kamcić (Pljevlja), i Donji Kolašin, sa ograncima:
Eldić, Lanić,
Žaren, Čiković,
Gezović, Račić,
Kupusić, Ibraimović,
Redžović, doselili se iz Kalje (Morača),
Kolašin Kaljišica, vidi: Kaljković Kaljković, i kao: Kaljišica,
Paštrovići Kalmand, Štoj (Ulcinj) Kamat, Duboki Do i Todorov Do (Ćeklići), Cetinje Kamate,
starosjedioci u Petrovu Dolu
Kamban, Vignjevići (Rijeka Crnojevića) i Boka Kotorska Kambani
(Dapčevići), bratstvo u Ljubotinju Kambera, Pljevlja 1869. god. i područna Bukovica Kakberagić, Rožaje Kambijev, Kotor, porijeklom su iz Like Kamena, Paštrovići Kamenarović, Mul i Dobrota (Kotor), pa jedni su prešli u područne
Škaljare; Muo Kamenarovići,
bratstvo u Dobroti u Boki Kamenović, Herceg-Novi, po majci Kamenčević, Herceg-Novi, po nahočetu Kamenčić, Herceg-Novi, po nahočetu Kamerić, Čevo (Cetinje); Podgora (Pljevlja) Kamilo, Buljarica (Paštrovići) Kamilić, Baošići, Herceg-Novi. Porijekom su iz Stare Crne Gore,
kao: Jovanović u 16. v. Kampa, Herceg-Novi Kampano, u Ulcinju 1368 - 1380. god. i kao:
Kampanario Ulcinj u 13. v. Kampanela, Kotor Kampjeli, u Baru Kanayir, u Baru i Kotoru Kanažir, Kotor Kanal, u Budvi 1463. god. Kanalić, Kukulje (Potkrajci), Bijelo Polje Kanatar, Ravna Rijeka (Bijelo Polje) Kanać, Mali Ostros (Gornja Krajina) Kanaus, Ulcinj 1389. god. Kandanari, u Prčanju (Boka Kotorska) Kande, vidi: Kandi Kandi = Kande, u Kotoru od
1330. god. Kandido, Herceg-Novi Kandija, Paštrovići u 17. v. Kandilo, 1740. god. u Paštrovićima Kandić, Slatina (Žabljak)
došli iz Nevesinja (Hercegovina); u Pivi su od
Tufegdžića; Vilusi i Nikšićki Broćanac;
Kandić, Elezović i
Draganić jesu od tri brata, od njih kod:
Žabljaka (Drobnjak), Nevesinje (Hercegovina), Stobna (Piva), Meteh, Skić i
Komorača kod Plava; Trbušica i Šumadijski Baroševac, porijeklom su iz
Bihora (Bijelo Polje); Kandići u Prevešu (Šumadija) jesu iz Crne Gore Kandići (Suzici) iz Pive (Stabna), starosjedioci,
rod Kojovića i Pejovića Kando, u Kotoru Kaneca, Braica (Debela Krajina), Ulcinj Kanija, Cetinje; Paštrovići Kaniok, Budva Kanić, Ulcinj Kankaraš, u Drobnjacima: 1) ogranak Kosorića i 2) ogranak
Karadžića: Vrbica i Vraćenovići (Oputne Rudine), Goslić i Srijede
(Golija), Nikšić, preci su njihovi iz Prediša (Bjelice) u Čaradje, Javljen
od njih u Plovdivu (Bugarska) kao: Černogorski,
Južna i Sjeverna Amerika, Radovište (Makedonija), sela Toplice i Jablanice
(južna Srbija) od 1889. god., Odžacima (Nevesinje), Potpeće (Pljevlja);
vidi: Andrić u Predišu (Cetinje) Kanošević, vidi: Kanjošević Kantavali (Serti), u Kotoru
1130. god. Kantar, Ravna Rijeka (Bijelo Polje) Kanturić, u Gusinju Kancalerijević, ranije Kalađurđević,
u Paštrovićima (Budva), vidi: Kalađurđević Kancilijerović, Podbabac (Budva). Vidi:
Kalođurđ; Azanja (Gornji Bihor), Bijelo Polje. Od njih su u
Suvodolu (Srbija) Kanjoš, Paštrovići (1441. god.) vidi:
Kanjošević Kanjošević, ranije: Kanjoš i
jedni kasnije: Kanošević, u
Paštrovićima i kao: Kavašević, pošto
su se mijenjala prezimena od 1395. god. Od ovih K. jesu
Pejaković u Kotoru i više prezimena u
raznim mjestima Kapa, Ulcinj u 13. v.; Ugnji (Cetinje) ogranak Šorovića; Limljani
(Crmnica) i kao: Kapica =
Kapičić; Nikšić Kapavica, Paštrovići Kapazoda, Podgorica Kapadžić, Berovo (Kuči) od kojih su u Podgorici Kapelan, Cetinje; Prčanj (Boka Kotorska) Kapenić, vidi: Kapetanić -
Milović Kapetanić (Kapetinić), Milovići
(Velimlje), Nikšić. Vidi: Milović,
istorodni u Grudi i Stepenu u Hercegovini, kao iseljenici u SAD kao:
Kapenić Kapisozović, u Podgoricu iz Bjelopavlića; drugi sa Žabljaka (od
Skadarskog jezera) ogranak Kneževića iz Dajbaba (Zeta) Kape, bratstvo na Ugnima Kape, bratstvo u Limljanima Kapetanović, Svrljige kod Pljevalja; Ulica (Morača), Kolašin; u
Boki Kotorskoj, u Padalicama i Lukrecijama srodnici
Ačovića, srodnici njihovi jesu u Šipačnu (Nikšić), došli iz
Herzegovine Kapetanovići
(Gačovići), bratstvo Kapetanovići
(Galovići), bratstvo u Veljem Zalazu Kapešić, Stubica (Pješivci) pa odatle u Kotor Kapešići, bratstvo u Tomićima Kapić, u Podgorici 1911. god. iz Pipera Kapor, u Miriloviće (Bileća) prešli iz Petrovića (Nikšić),
porijeklom su iz Makedonije Kapiči = Kapče, u Kotoru Kapidžić, u Zeti, Podgorici i Skadru Karabasili iz Pive (G.Crkvice), od Nikolića iz Rudinica Karadaglija, u Ritiješu (Buna), Hercegovina jesu iz Herceg-Novog Karadaglić, potomci Sarapa, 1282. god., doseljenika u Crnu Goru, od
Mostara Karadjordjević (Petrović),
Jasenički Mramorak (Srbija). Porijeklom su iz Gornjih Vasojevića Karamika, Podgorica Karanikaj, vidi: Mardjonović Karanikić, Šušanj (Bar) Karadžić, od Lijeve Rijeke (Podgorica) sidju u Gornju Zetu (tri
brata, oko 1640. god.). Nakon 12. god. Petar podje u Staru Srbiju, Mitar i
Risto preko Pješivaca i Banjana u Drobnjake (Petnjicu, Šavnik).
Razmnožavanjem nasele sela: Malinskom, Paležu, pa 1840. god. u Pašinu Vodu
i Gornju Bukovicu, na područje Drobnjaka. Od Karadžića iseljeni su u: u
Bosni na Glasincu i kod Višegrada, a dalje u Bosni prozvani su kao:
Divljan; u podnožju Jahorine,
prema Sarajevu. U Raškom području, Crničkom i Topličkom kraju, u Zaovine
(Užice) kao: Djurić, u Kruševici kod
Trebinja kao: Petijević, u Tršiću
(Loznica)(oko 1739. god. pa kasnije kao: Karadžić
Stefanović); u Drobnjake jedni se doselili iz
Banjana (Nikšić) kao: Karadžić -
Ognjenović Karadžići,
bratstvo u Drobnjacima Karašević, u Podgorici 1911. god. Kariman, Živko Vukov, musliman od Tomanovića iz Cuca Kariman, u Nevesinju (Hercegovina) i Domaševu (Trebinje)
ogranak Tomanovića iz Rovina (Cuce), Cetinje Karić, u Kučima Karišik, u selima Gornjeg Zijemlja (Hercegovina) došli iz
Kosijereva (Banjani), Nikšić Karličić, iseljenici iz Goražda (Berane) Karković, Momišići (Podgorica), 1492. god. Karović, u Podgorici iz Mataguža (Zeta) Kartali ranije Bijelić
(Komnenić); Babine, Kozice i Mataruge (Pljevlja) Karsić, vidi: Korsić Kartali, Babine, Kozice i Mataruge (Pljevlja) Kasalica, Žabljak, Virak i Komarnica u Drobnjacima, ogranak
Kovačevića iz Grahova (Nikšić) Kasamović, Vrbica i Gornji Medun (Kuči), ogranak Drekalovića Kasanović, Dobrokovo (Bijelo Polje) Kasinoti, Kotor Kasić, u Vasojeviće doselili iz Kolašina; Budva Kasma, i, Ulcinj Kasnecović, kod Vladimira (Ulcinj) Kasnica, Kasnice (Ulcinj) Kasol, Nikšić Kasom, Dobrsko Selo (Rijeka Crnojevića). Porijeklom su iz Široke
(Skadar). Od njih su u Nikšiću i područnoj Dragovoj Luci; Cetinje Kosomović, Bar; Vidi: Kasamović;
uz Zlatice (Zeta) u Podgoricu Kastaldi, Kotor Kastelan, Paštrovići (1708. god.) ranije Sudje i kao:
Kastelanović Kastelanović, Paštrovići 1693. god. Kastartović, Vasojevići u Dobroj Reki, Konjuhu (Konjusima Djulići),
Česča Glava i Andrijevica, grana Kovačevića. Jedni i kao:
Vojvodić. Od njih su u Područnom
Trešnjevu i drugi u Mazgaljama, Šekulari i Beranama. Jedni i kao:
Kastratić; u Budimlju (Berane) ogranak
Guberinića Kastrat, u Gusinju i područnom Višnjevu i Kruševu; u Žabljaku na
Skadarskom jezeru Kastriot, i, i kao: Kastritić,
Berane Kasum, Risan, pa Igalo, Herceg-Novi i Nikšić; Prodo, Zabrdje, Kune
i Dobrsko Selo (Cetinje); Velika; Plav; Gusinje i Berane, porijeklom su iz
Šalje Kasumović, u Gusinju; i kao:
Kosumović u Kučima ogranak Drekalovića Kastreka, u Ulcinju 1242. god. Kashodža, Ulcinj Katali (Katalin), Lučići,
Herceg-Novi Katalinić, Herceg-Novi Katazović, Risan Katana, Slatina (Drobnjak); Pljevlja; kod Plava; Ulcinj Katanić, srodnici Lambuljića u Zeti; ogranak Raičevića (Kovačevića)
u Lijevoj Rijeci (Vasojevići), jedni se odseliše u Bočiće (Kragujevac) i
Jasenicu, drugi u Lepenicu Katapanče = Kotopanka, u Kotoru Katarinić, Kotor Katelan, o, Prčanj i Kotor Katena = Katunčić, Kotor 1330.
god. Katinskin, Nikšić Katić, Bar (1447. god.), Sveti Stefan; Paštrovići i jedni odatle u
Sarajevo i dalje u Bosnu; Vasojevići, ogranak Bojovića (Lopoćana); kod
Risna i Herceg-Novog su iz Popova (Hercegovina); u Gusinju su iz Hota
(Tuzi); Bar 1446. god. Katkić, Herceg-Novi, po nahočetu Katnić, grana Demuna (Španja) u Bjelopavlićima; Čevo (Cetinje);
Klišetište (Bijelo Polje) i odatle odselili u Peć; Piperi; Cetinje;
Kulizić (Mojkovac) Katnići,
bratstvo u Barjamovici Katović, Kotor Katri, Nikšić Katunčić, vidi: Katena Katunjanin, vidi: Dapčević u
Vranjini Katuranović, Nikšić Katurić, Jošanice i Morine (Risan), iz Hercegovine. Od njih su u
Nikšiću (1692. god.) iz Banjana (Nikšić) preselili se u Kamenare (Boka
Kotorska) pa u Kotor; Duljevo (Paštrovići); Budva Katušić, Piva, ogranak Branilovića Kaur, vidi: Kostić u Egiptu Kafedžija, Rijeka Crnojevića iz Turske Kafedžić, potomci Novljana u Drobnjacima, ogranak Milutinovića; kod
Rijeke Crnojevića Kafon, Kotor Kahić, u Bjelopavlićima i od njih su u Podgorici Kahrimanović, ogranak Popovića
(Drekalovića), od njih su u: Nikšiću, Pljevljima i Rožaju Kahrović, iz Kolašina prešli u Sandžak Kaca, uz Skadarsko jezero (Gornja Krajina) Kaceli, Bar 1860. god. Kacepto, u Kotoru 133o. god. Kacić, i kao: Alibraimović, u
Ramuši (Primorska krajina) Kacović, Ulcinj Kačamakovići, Plav, ogranak (rodjaci) Ćulafića,
Vasojevići Kačanić, Ulcinj Kačar, Sipanje u Gornjem Bihoru (Bijelo Polje); Bukovice (Rožaje),
ogranak područnih Belojica i kao: Ibrahimović;
Novi Pazar iz Kuča; Pljevlja 1863. god. Kačarenda, Podgorica; Kotor u 14.v. Kačić, Crnionica i Ravna Rijeka (Bijelo Polje); Nikšić; Kotor u 14.
v.; Budva; Herceg-Novi Kačular, Selište (Ulcinj) Kačurić, Kotor Kašetac = Kopseta, u Antibari
(Bar) Kašiković, Ljubomir (Hercegovina), porijeklom iz Ridjana (Nikšić);
U Oputnim Rudinama; Beždjedje (Nevesinjska sela), Hercegovina, kao:
Tomincić od Kašikovića (Ridjana), Nikšić Kašić, Dobrinja (Bijelo Polje); Ulcinj; Kotor Kašica, Bokovo (Rijeka Crnojevića) Kaštelan, Lješevići i Krtola (Grbalj) od 9 - 14 v. i Kotor, vidi:
Kašteljan Kaštelani
(Kašćelani), dio bratstva Popovića-Herakovića
"Kaštelani" u selu Lješeviću u Boki
Kašćelani
(Kaštelani), dio bratstva Popovića-Herakovića Kaštelanović, Gornji Stoliv (Boka Kotorska) iz Stare Crne Gore,
Prevlaki (Grbalj) Kašteljan (Kaštelan), Mirac u Njegušima (Cetinje), ogranak
Popovića, neki od njih odseljeni u Lješeviće (Grbalj); Kotor; Podgorica Kaštović, Pljevlja 1859. god. Kvakal, Risan Kvadeli, Kotor Kvatil, Dobrota (Kotor) Kvanginalo, Kotor iz Venecije Kvekić, Kotor, ogranak Lambulića iz Zete. Od njih su u Dalmaciji;
Herceg-Novi Kvelić, Podi, Herceg-Novi 1768. god. Kverin, Paštrovići; Vidišići (Sokol), ogranak Šćepanovića iz
Rovaca Kevac, Kevc (Nožice), Lijeva Rijeka Kebeljić, Trebinje, vidi: Vitković
u Mirušima uz Trebišnjicu Kež, Buljarica (Paštrovići) u 18. v. Keza, Židovići i Otilovići (Pljevlja) Kez, e, Židovići i Otilovići
(Pljevlja) Kezo, Herceg-Novi Kezunović, ogranak Boškovića, iz Orje Luke (Danilovgrad); vidi:
Kaluđerović Keker, u Drobnjacima (Zaljug i Šljivansko) grana Zlatnopojasevića;
Morača Kekeraš, Nikšić Kekić, Drobnjaci, ogranak Grgurovića (Vulovića); Lopari i Fundina
(Kuči), kasnije kao: Perović. Od njih
su u Loparima (istočna Bosna) i u Ulcinju (1505. god.); Danilovgrad;
Šekulari, potomci Komnena-Šekularca; ranije
Milošević u Zaslapu (Hercegovina), iz Crne Gore i naseljeni u
Ravni - Šušlijec (Bileća) Keko, Stoliv (Boka Kotorska) Keković, Klopot (Bratonožići), ranije
Mroganović; Bjelopavlići, odselili u Skadar (Albanija);
Danilovgrad; Zagarač pa u Podgoricu; Cetinje; Štitari (Cetinje), od njih
su u Grbavcima (Lješkopolje) do 1861. god.; Pješivci; Berane Kekovići
(Mijogoštani), bratstvo u Mijogoštu Keleman, Salč (Ulcinj) Kelemiš, Đula i Boljanići (Pljevlja) Kelit, Bar Kelisn, i, Sustjel (Ulcinj) Kelović, Zgarete i Zalut (Pljevlja), ogranak Tomašića-Tomaševića Kelčisn, Briska Gora (Ulcinj) Kelj, Bar Keljanović, Bratonožići naseljeni u Konjuhe (Ravna Reka);
Andrijevica i Gusinje (Gornje Polimlje) Keljević, Sirac (Drobnjak); Cetinje; Keljevići (Pljevlja) Keljmendi, kod Rožaja, razgranati. U 17. v. postupno doseljavali iz
Vukli (sjeverna Albanija) Kentera, Paštrovići, potomci Novaka Crnca; Budva Kenjević, Cetinje Kenjić, Radmužević (Šekulari), potomci Komnena barjaktara; Goransko
(Piva) iselili se u Čadjevicu (Bijeljina) Kerbler, Kotor Kerva, u Kotoru početkom 15. v. Kervani, Kotor Kervija, Ulcinj (11. v.); od njih su i u Boki Kotorskoj Keretić, Podgorica Kerić, Ljubotinj (Rijeka Crnojevića), grana
Jekšana Kerkez, Podgorica Kerken, Pljevlja 1869. god. Kerli, Budva Kerlial (Kerkerdl), Kotor Kerović, Podgorica, iz Bjelopavlića Kerođođić, u Podgorici 1912. god. Kerstović = Mataj, Vraka
(Kamenica), Skadar i Skadru iz Crne Gore Keser, Podgorica Kesler, Nikšić i Cetinje Kestkunit, Prčanj (Boka Kotorska), porijeklom su iz Šavnika
(Drobnjak) Keć, i, Štoj (Ulcinj) Kećak, Boka Kotorska Kecalilićak, Boka Kotorska, ogranak
Kecojevića Kecević, Dobrota (Kotor), ogranak Kecojevića i kao:
Kecojević u Pivi, iz Banjana (Nikšić); Nikšić
1701. god.; vidi: Kecojević Kecić (ranije Stokić), Štrpci i
Lipljan (Kosovo), porijeklom iz Crne Gore Kecović, Podi, Herceg-Novi i kao:
Kecojević, porijeklom iz Banjana, vidi:
Kecojević u Pivi Kecoević, vidi: Kecojević Kecojević, ogranak Ivaniševića,
porijeklom sa Starog Vlaha vidi: Ivanišević.
Od njih su u: Boričju, Gornja Brezna i Pirni Do (Piva), Vraćenovićima
(Nikšić), Poljica (Trebinje), Mostaru i Dubrovniku, Gajtan (južna Srbija),
Dobroti (Kotor) 1701. god. kao: Kecović;
kod Kosjerića (Srbija), Podima, Herceg-Novi, u Boki Kotorskoj i kao:
Kecalićak; vidi:
Kecović Kecojevići iz Pive (Piri Do - Boričje), starinom iz Banjana Keč, a,i, Potrljica (Pljevlja); Bežđeđe (Nevesinje)
i Mostaru u Hercegovini, ranije ogranak Bjelopavlića iz Riđana (Nikšić) Kečević, vidi: Kičević, u
Mojdežu (Boka Kotorska) Kečina, Podgorica Kešelj, Grahovo (Nikšić), iz Drobnjaka, ogranak
Cerovića, nastanjeni u Piragićima, Trusini i
Lukavici (Hercegovina) Kešeljević, grana Mileševića (Mandića)
iz Drobnjaka u: Visoko (centralna Bosna), Grahovo (Nikšić): u Hercegovini
i Bosni; Ledenice (Risan); Nikšić; u Nevesinju Hercegovačkom Kešić, Lastva Čevska (Cauševica), Cetinje i Morači, ranije
Vukotić i
Tatar Kešići
ili Tatari (Vukotići), bratstvo u Cauševcu Kiasta, u Kotoru početkom 15. v. Kiac, vidi: Kijac Kivavasil, u Kotoru početkom 15. v. Kivadal, u Herceg-Novom Kiepalić, Donji Stoliv (Boka Kotorska) Kijak, kod Plava i Gusinja, srodnici
Vehrovića i Šimkovića vidi:
Kijac = Kiac Kijac (Kijak), ogranak
Nikolića iz Ozrinića (Nikšić), odselili (oko
1760. god.) kod Trebinja (Hercegovina) Kijđ (Kiorđ,
i), Ulcinj Kijamet, Godijevo (Kućići) i Zmijinac u Bihoru (Bijelo Polje); u
Vasojeviće; Podgorica Kijanović, Riđani i Piva (Nikšić). Jedni su iselili i u: Zabljev,
Seljane, Zvijezd i Kamenu Goru (Pljevlja) Kijević (Kijelić), kod Perasta
(Boka Kotorska) doselili se iz Hercegovine Kijevčanin, iz Vasojevića iselili se u Kijevac na Bihoru (Bijelo
Polje) pa u Novi Pazar Kijerak, Kotor 15. v. Kikalj, ogranak Tatića u Pivi Kikanović, Krtole, Raošić (Grbalj), ranije
Dapčić, doseljenici iz Dapca (Albanija) Kikić, ogranak Ivanovića (Drekalovića)
iz Kuča iselili se od Plava i Gusinja, te u područnim Višnjevu i kao:
Kikiš - šević Kiković, Gluhi Do - Crmnica, ogranak područnih
Gvozdenovića. Od njih su u Australiji; u Zeti ogranak Mijuškovića,
porijeklom iz gornjih Pješivaca; Vasojevići ogranak Labana - Raketića; Kod
Plava (1660. god.) iz Kuča i kao: Žiga Kiković", grana bratstva Gvozdenovića u
Gluhom Dolu Kikra, i, Ulcinj Kilibarda, Kilibarde, područje Rijeke Crnojevića; Balabani (Zeta);
Banjani (Nikšić). Od njih su u: Klobuku (Trebinje), Šatra (Kuršumlija),
Mačagaj Čako (Argentina), vidi: Eraković Kilibarda, porijeklom sa Velestova, a doselili su se u Banjane -
Štrpce i odatle dalje... Kilibarde, potičuiz sela Štrpci u Banjanima; Nikšić Kimo, Ulcinj u 15. v. Kimović, Herceg-Novi, po nahočetu Kimković, Žabljak na Skadarskom jezeru, doselili se oko 1882. god.
iz Krivošija Kin, i, Štoj (Ulcinj) Kindi, Kotor Kinković, Podgorica; Balabani (Zeta); Vasojevićima, porijeklom iz
Podgore (Kuči); Velimlje (Nikšić) Kinudić, Kotor Kir, Podgorica Kirak, Kotor Kirzamo, Herceg-Novi Kirac, Tivat Kirijak, Kotor Kiridžić, potomci Ridjana kod Pljevalja i neki predju kod Rudog Kirović, Bar Kisalo, Podgorica Kiselica, u Nikšiću i kao: Kisjelica,
Bukovica (Pljevlja) Kisin, Grahovvo (Nikšić), ogranak Vukovića iz Ridjana (Nikšić),
prešli u Tuli i Trpinje (Hercegovina), pa u Grahovo (Nikšić); u Zupcima
(Trebinje), iz Cuca (Cetinje) kao: Radović
- Kisin pa u Tor. Tuli kao:
Otašević -
Kuraica u Grabu, a u Turmentu (Trebinje)
Šaraba Kisić, Rastovac (Nikšić), doseljenici iz Nevesinja 1860. god. Kisjelica, vidi: Kiselica Kitalić, Pljevlja Kitalj, Mokro (Šavnik) i kao Kitaljević,
grana Kalabića (Novljana) Kitaljević, vidi: Kitalj Kitić, Bobovo, Višnjica, Živinice i Prenćane (Pljevlja), ogranak
Vilareta Kićanović, Bar Kić, i, Ulcinj Kićović i Kijac, Vasojevići
grana b Kica, i, Ljubomir (Trebinje) iz
Ozrinića (Nikšić) Kicanović, Klizica i Kolašinovići (Bjelopavlići), vidi:
Kijac; potomci Lužana Kicpalić, Donji Stoliv (Tivat) Kičević (Kečević), Pljevlja; Mojdež (Boka Kotorska) Kiš, Nikšić Kišić, Herceg-Novi i područni Kuti iz Hercegovine Kjajević, Cetinje Kjapek, u Kotoru Kjasta, Kotor 1431. god. Kjepalić, Stoliv (Tivat), doseljenici iz stare Crne Gore, vidi:
Krspalić: Nikšić Kladaj, Bar 1873. god. Klajn, Risan Klaković, u podnožju Lovćena Klanar, Kotor Klanči, Podi, Herceg-Novi (1692. god.) došli iz Korjenića
(Trebinje); Kotor; Herceg-Novi, po majci i kao:
Pintar Klančić, Podi, Herceg-Novi
i kod Risna, porijeklom iz Hercegovine, vidi:
Klanči; Nikšić Klančuk, Podi, Herceg-Novi Klanj, Herceg-Novi Klap, Kotor Klapan, i,
c, Rose (Grbaljh) Klapavica, Bečići (Budva), grana Bečića (u 15. v.). Od njih su u
Čelobrdu (Paštrovići) ranije Bečić
(1693. god.); Budva i Zaton (Bijelo Polje), porijeklom su iz Stare Srbije Klapović, Kotor Klapuh, Klapusi, Kalušići i Krće (Boljanići), Pljevlja Klapčić, ogranak Maleševaca, uz Trebišnjicu Klarić, Lepetane i Radovići (Tivat); Kotor; Zelenika, Herceg-Novi Klarič, i, Dobrota (Kotor),
preseljeni u Trst (Italija) Klastac, Bar Klaić, Djurdjevi Stupovi (Berane) Klać, Brajići (Budva), doseljenici iz Dubočaka (Banjani), Nikšić Klać, bratstvo u Brajićima kod Budve
Klauda, Herceg-Novi Klačar, Dobrota (Kotor), ogranak Zimonjića; Kalušić (Pljevlja) Klačević, Dobrota (Kotor) 16.v., iz Stare Crne Gore Klačevići, bratstvo u DobrotiKleva, Kotor Klein, Tivat i Herceg-Novi Kleiner, Budva Klemenet, Kotor Klement, Budva; vidi: Klimenti =
Klimen Klemenčić, Kotor Klenčanin, Donji Banjani (Nikšić), ogranak Antovića - Klenčana
doseljenika od Visokog (Srednja Bosna), a tamo iz Klenka (Srijem), po čemu
i prezime. Porijeklom su iz Prištine, vidi: Tomaši Klepo, Pljevlja 1896. god. Klečka, u Risnu i Nikšiću Kleštanović, Pivska planina Kliještarac, područje bjelopoljske Bistrice Klikić, Orovac (Pljevlja) Klikovac, Podgora i Orahovo (Kuči), ogranak Vujoševića iz grupe
Djurdjevića - Mrnjavčevića, preselili se u Mahalu, Bijelo Polje,
Berislavce, Goričani, Gostilj, Mataguže i Lajkovići (Zeta). Od njih su
područni Radovići, a jedni u Vranjini na Skadarskom jezeru, drugi kod
Nikšića i Ulcinja, Gusinju (kao Raodončić i Vujošević) u Vasojevićima i
Srbiji kao: Milić, Kolašinu kao:
Prelević, ima ih na Kosovo i Metohiji Kliković (Tripković), ogranak
Bulatovića iz Rovaca, preselili u Raće (Kuči), odande jedni iselili se u
Metohiju i Srbiju Kliksa, kasnije Klisić,
Crmnica; vidi: Klisić Klisići, bratstvo u Limljanima Klimen, njihov predak (oko 1330. god.) od
Travnika (Bosna), pa nasljednik odande Klimen dodje u Pipere a odatle u
Kuče pa predje na lijevu obalu Cijevne. Razvojem porodice razmnože se kao
bratstvo (Fis-Vis) i postupno u područje kasnijeg plemena Klimendi
(Klimene) u sadašnje Klimente (sjeverna Albanija). Njihova bratstva
bilježena su kao: Klimen,
Kljimen,
Kljimendi, Kljimenda,
Klimenćanin, kod Tuzi, Bara, Ulcinja,
Rijeke Crnojevića, Zeti, Paštrovićima, Podgorici, u Boki Kotorskoj,
Grblju, u području Bijelo Polje, u području Novog Pazara, Gusinja, Rožaja,
selima Srema (Mirkovcima, Jarku i Hrtkovcima), Kovilj (Bačka), Guzi
(Velipolje), Skadru, Draču i Tirani (Albanija), u Metohiji: okolina Peći
kao: Rugovac, Djakovice i Prizrena.
Vidi: Liješević kod Rijeke Crnojevića Klimenko, Podgorica Kliment, vidi: Klimen,
Klimenćanin Klimenta, kasnije Klimendi, Gusinje, doseljenici iz Klimenata
(Kljimendi), sjeverna Albanija, vidi: Klimen
i Gurešić Klimenćanin, vidi: Klimen Klimetski, 1768. god. u Klimentima, vidi:
Klimen Klimeš, Strp (Risan) Klimović, Krivošije (Boka Kotorska), iselili se u
Rvaše (Rijeka Crnojevića) oko 1881. god. drugi u Nikšić (pa 1902. god.) u
Ameriku Klinac, Krš (Šaranci), Žabljak, iselili se u Rašku; Risan Klinga, Dobrota (Kotor) Klindup (Podbišćanin), Klindupe
i Podbišće (Pljevlja) Klinic, Budva 15. v. Klir, Kotor Klisa (Klisi) i kao:
Klisan, Limljani (Crmnica) Klisan, i, Kotor 1348.
god. Klisić, Limljani (Crmnica), ranije Kliska; Paštrovići 1742.
god.; Cetinje Kliska, vidi: Klisić Klisura, Košutnica i Sjeverin (Pljevlja); Herceg-Novi Klica, Boljanina i Dobrodolje (Gornji Bihor), Bijelo Polje Kliška, Šćepovići, Herceg-Novi Klovitašević, u području Rijeke Crnojevića 1435. god. Klonimirović, Trebjema (Trebjesa), Nikšić 972. god. iz Raške Klopan, Ukropci (Grbalj) iz Stare Crne Gore; Budva i jedni
po majci Klopoćanin, iseljenici iz Klopoćana naselja u Bratonožićima
(Podgorica) Klouda, Herceg-Novi Klunger, Herceg-Novi Klišelevskin, Kotor Kljajević (Šiljak) i
kao: Klajević, Kričak (Bličkova),
Kovren, Maoče i Prenčane (Pljevlja); Pavino Polje (Bijelo Polje), srodnici
područnih Raščana i Simovića; Cetinje Kljajić, grana Trebješana, kod Nikšića, od njih su u
Drobnjacima; Seljani (Bjelopavlići) u 16. v., odselili se u sjevernu
Hrvatsku; Srodnici Raščana i Simovića u Vranešu u Vranešu (Bijelo Polje),
doseljenici iz Morače, a ondje iz Lješanskog područja, potomci Janka
Lješnjanina; Dobrijevići (Bijela), Šavnik, preselili se preko Tare 1710.
god.; Maoče, Lijeska i Muslići (Bijelo Polje) i u gradu; Zagorje i Lubnice
(Berane) Kljakić, u Nikšić, doselili se iz Hercegovine Kančić, Kotor Klještanović, Zukva i Orah (Piva), grana Rudjića Kljikić, Bar, preselili se u Gusinje Ključ, Pljevlja Kljupa (Ključ), Pljevlja
iz Banja Luke (Bosna); Nikšić Kljunovići, staro bratstvo na Kopitu Kmetović, Zalisanje i Prevosci (Dujeva), Rijeka Crnojevića,
ogranak Ražnjatovića; Donji Stoliv (Tivat) Knez, Podgorica Knezić, Herceg-Novi; Budva Knežević, Potpeće iz Vaškova (iz Zatarja), Prenćani, Zenica,
Šumani, Glasnica, Jasen, Kalušići, Miljevići, Mataruge (starinci),
Pljevlja; Šumani i Zenica (Pljevlja); u Ostrogu (Bjelopavlići) 1853. god.,
kao: Radović iz područnih Martinića;
Potomci Vlastelinovića iz Plane (Bileće), kao:
Šarenac, selili se u: Muževice, Martiniće (Bjelopavlići) pod
Njegušem; Planu (Kolašin); odatle: kod Mojkovca, u Rudinice (Šaranci),
Drobnjak, od njih su kod: Pljevalja, u Kosovu (Drenica); Gajtanu (južna
Srbija) vidi: Bojović i
Šaranac, razgranati; Mletičak i
Miloševići (Žabljak), prvi pomen 1614. god. ogranak Miloševića; Boan
(Žabljak) iz Kalušića (Pljevlja); Kneževići (Piva), od njih su u: Bioska
(Užički kraj); Bjelojevice (Mojkovac); kod Manastira Piva (34 imena); iz
Nedajna (Piva) otišli na Planik i dalje u Srbiju; Jovanovići
(Bjelopavlići) ogranak Jovanovića iz grupe Pavkovića. Od njih su u
Balabanima (Zeta); Pavino Polje i Tomaševo (Bijelo Polje); Žabljak;
Dapsići (Berane) 1) ogranak Obradovića iz Njeguša (Cetinje), srodnici
Pačariza, 2) doseljenici iz Šalje (sjeverna Albanija), srodnici istih u
Vedici (Plav). Od njih su u Crnom Vrhu (Peć); Maoče (Bijelo Polje) iz
područne Orahovice; Šekulari (gornji Vasojevići), doseljenici iz Šaranaca
(Žabljak); potomci Nikšića u Nikšićkoj Župi (u Kutima), a u Zagradi i kao:
Krunić; Petrovići - Nikšić, ranije
Mijović, grana Banovića iz grupe
Petrovića. Od njih su otišli u Mačagaj Čapo (Argentina); Cetinje; Kotor;
Gornje Trešnjevo (Cuce), ogranak Perovića (Preobražana, Bajkovih
potomaka); Podgora (Crmnica); Vranjina i Gradjani (Rijeka Crnojevića) i
kao: Lipovac, porijeklom iz Prizrena.
Od njih su u Podgorici i u područnom Dujevu i Ulcinju, vidi:
Liješević; Banjani (Nikšić); Gluhi Do
(Crmnica) ogranak Vuletića, a u Brčelima i Sotonićima 1759. god.;
Podostrog i Pobori (Budva), od njih su u Pobrdju i Prijeradima (Grbalj)
1887. god., i Ulcinju; Budva; Kotor; Bijela, Herceg-Novi; Piva i kao:
Zimonjić, ranije
Djukanović iz Drobnjaka; u Pivu jedni doseliše iz Bosne i
odseliše se u Gajtan (južna Srbija); u Zeti kao:
Ilarije (bio Zetski episkop 1220. god.),
Knežević,
Popović; Balabani (Donja Zeta); u Rovcima (Velje Duboko) i
Liješnje i Rovca (Podgorica), ogranak Bogdanovića (''Njeguš''), odatle
jedni u Dragovoljiće (Nikšić), drugi u Klimende (Klimente), sjeverna
Albanija, a odatle u Bihor (Bijelo Polje); Šaranci (uz Taru), iseljeni
kao: Zimonjić u: Gareva (Gacko),
Mostaru, Valjevskoj Kamenici, a u područnim Dragijevcima i kao:
Avruz; Gacko, Davidovići, Vlahovići,
Fatnica, Stepen, Ljubinje, Drežan i Hodbina (Hercegovina), Kneževići (Šarenac
- Krasojević), srodnici Avdića kod Bileće,
vidi: Avdić; Jenjina i Popova Luka
(poluostrvo Rab) na Pelješcu (1630. god.) doselili iz Boke Kotorske;
Stanisalići (Lješnjani) i u Zeti ranije
Stanisalić ogranak Miranovića; u Zeti jedni u Dajbabama i
Balabanima ogranak Boškovića iz Bjelopavlića, prvo i kao: Dajbabić i
Kapisazović, (njihove grane Jovanovića);
Mojanovićima (Zeta); ogranak Djurkovića - Mojanovića, doseljenika ispod
Mojana, porijeklom sa Kosova; u Balabanima (Zeta) iz Bjelopavlića; iz
Dajbaba (Zeta) u Podgoricu, ogranak Terzića; Trešnjevo (Cuce), ogranak
Nikolića, preselili u Volujac, Herceg-Novi odande u Glavsku (Trebinje)
kasnije: Damjanović,
Serden i
Šupljeglav; Miloševići (Žabljak), doselili se iz Nikšića;
Sutomore i Sozina (Bar); Balabani, Mojanovići, Golubovci (Zeta),
doseljenici iz Liješnje (Piperi); u Budimlju (Berane) ogranak Guberinića;
Velika (Plav), potomci Čere doseljenika; u Bunićima (Korenica), Lika,
porijeklom od Skadarskog jezera Knežević, grana bratstva Vuletića u
Gluhom Dolu Kneževići, bratstvo u Stanisaljićima Kneževići, bratstvo u Podgoru Kneževići, bratstvo u Brcelima Kneževići - Čaurine, bratstvo u Bijeloj u Boki Kneževići, grana bratstva Perovića-Preobražana Kneževići, bratstvo u Glavskoj, u Hercegovini Kneževići iz Pive (G.Crkvice, Ćendove Luke), doselili iz Drobnjaka Knežić, Kotor; Herceg-Novi, po nahočetu Kneip, Herceg-Novi Knejp, Herceg-Novi Knetić, Bratica (Ulcinj) Knop, Kotor Knjažević, Budimlija (Stari Vlah), Višegrad, doseljenici od
Kolašina, kasnije kao: Vidaković Kobavić, u Risnu 1554. god. Kobasica, Paštrovići u 17. v. Kobilarov, Zmajevo (Bačka), doseljeni od rijeke Bojane. Od
njih su u Čeneju (Salaši), Novi Sad Kobilaška, Cetinje Kobilić, Gusinje i kod Plava Kobilići ogranak Bekteševića, islamske su vjere i žive u Gusinju. Kobilica, u Trebjesini, Herceg-Novi Kovandzić, Jabučje (Valjevska Kolubara), porijeklom iz Pive (Crna
Gora) Kovač = Kovačević, Viganj
(Velimlje), Nikšić, vidi: Kovačević Kovač, Dubrovsko (Drobnjak) u 15.v; odselili se u Risan (Boka
Kotorska); Gola Glavica (Trebinje) iz Risna; Previš (Drobnjak), iselili se
(oko 1760.god.); ogranak Maleševaca, sa lijeve obale Trebišnjice odselili
se u Gacko (Hercegovina); Donji Banjani (Nikšić), srodni Deretićima,
porijeklom iz Podgorice; Oputne Rudine (Nikšić); Kotor; Mojdež (Boka
Kotorska); Papani (Spič), Bar i kao: BREŽAN (u 15.V.) došli iz Zete;
Ulcinj 1901. god.; Ceklin (Rijeka Crnojevića), 1489.god.; Pržnička jama (i
kao: VUJANOVIĆ); Ceklin (Rijeka Crnojevića) i kao:
NIKOLIĆ, porijeklom sa
Kosova. Od njih su u Cetinju, primorju i Kotoru; Buljarice (Paštrovići) u
16.v.; Gradac (Podgorica); iz Bučja (Hercegovina) doselili se kod Velimlja
(Nikšić), i odatle, jedni u područno Grahovo, kasnije
KOVAČEVIĆ, a jedni u
Ozriniće (Nikšić); Od njih su kod Bijelog Polja, Kovac dolini u Uskocima
(Žabljak), od kojih su na Glasincu (Romanija); Trnjaci (Bijelo Polje),
kasnije KOVAČEVIĆ; Plav, doselili se iz Nikšića; Piragići i Piralićka
Tabija (Nevesinjska sela), Batkovići, Tusina (Konjić), u Hercegovini i
kao: KOVAČ=ŠINDIĆ,
KOVAČ=RIĐANOVIĆ, od njih su
ĐURĐIĆ, a jedni došli iz
Herceg-Novog iz Risna, a treći iz Grahova (Nikšić). Svi su istorodni;
Potomci Riđana; Ključani (Nevesinjska sela) ogranak Baćevića iz Banjana
(Nikšić); vidi: KOVAČEVIĆ u Bezđeđu; Petrovići (Nikšić) ogranak Deretića,
porijeklom od Zvečana (Kosovo); ogranak Vujanovića (donjaka) kod Rijeke
Crnojevića; Suma u Anamalima (Ulcinj), porijeklom od Cetinja; Šušanj
(Bar); Trepča (Martinovići), Gusinje (u 14.v.); Dobroj Rijeci (Plav) u Generlovićima u Vranjini, kod Peći
(Metohija), u Johače (Bijelo Polje); Nudo i Grahovo (Nikšić), sa nazivom
Mizara. Od njih su u: Glasnici (Pljevlja),
Stolaš (uz Trsu), Pivska Planina, došli rodjaci Petko i Petar; Tracimu i
Orahovici (Bijelo Polje); u Podgoricu iz Mataguža (Zeta), starinci; u
Javljenu (Srijede, bili negdje kod Nevesinja), Nikšić, u Koleškoj i
Sopilju (sjeverni dio nevesinjskog polja) kao:
Kovačević; Kanje, Petkovići, Obrov, Bukova Voda, Sutivan i Zaton
(Bijelo Polje), porijeklom od Grahova (Nikšić), oko 1760. god.; Mucalovići
i Bezdjedje (nevesinjsko polje), Hercegovina, bili na Trusini (Konjic),
ogranak su Baćovića iz Banjana (Nikšić); Prčanj; Podgorica; Grbalj, pa u
Baošiće, Herceg-Novi, porijeklom iz Grahova (Nikšić); Bobovište
(Trebinje) od Grahova (oko 1620. god.) pa jedni predju u područno Staro
Selo, a od njih u Beograd (Srbija) oko 1700. god. Njeguši (Cetinje) od
njih u Orahovici, Trocima i Johači (Bijelo Polje); Vraneši (Bijelo Polje)
i Kocice i Toci (Pljevlja); Gajtan (južna Srbija) 1889. god., iz Pive
ogranak Micanovića, u Vasojevićima, grana Kastratovića, potomak Rajovih; u
Beranama 1894. god.; u Valjevu (Srbija), porijeklom su iz Nudola (Nikšić);
Piskavica (u Jadru), Srbija, porijeklom su iz Pive; Milje (Pljevlja) iz
Vraneša (Bijelo Polje); grana Maleša (Maleševaca), sa lijeve obale
Trebišnjice prešli u: Srdjeviće (Gacko) i od njih u Presjedovac (Borač),
Hercegovina, u Bukov Do (Zlato), Nikšić, Belosave (Nikšić), Kovačeviće
(Tjentište), Foča, Bistrica (Kovačevići), Pljevlja, Dobrenima (Gatačko
Polje), Nikšiću, Jugovićima, Koleškoj, Ribaljima i Nevesinju
(Hercegovina); Morinj (Risan); u Goslić (Golija), Nikšić od Nevesinja
(Hercegovina); Javljen (Golija), Nikšić iz Grahova (Nikšić); Ridjani
(Nikšić), od kojih su Pudar u selu
Pijesci (Popovo), Hercegovina; u Zeti: 1) ogranak
Andrića (Radičevića) iz grupe
Lambuljića iz Gruda (Tuzi), porijeklom sa
Kosova, 2) u Goričanima su ogranak Mirjanovića
iz Lješkopolja, 3) Golubovci koji su iz Liješnja (Piperi); Kravari (Bar)
jesu iz Hercegovine, potomci nekoga Kurta;
Gluhi Do (Crmnica); Prijevor (Dobrsko selo), Cetinje; u Lastvi
(Petrovac na Moru), 1912. god., Herceg-Novi i područno Igalo; Baošići i
Kuti, Herceg-Novi, Prijevor, Dub i Sutvara (Grbalj); Cetinje 1871. god. iz
Hercegovine; Prijevor (Budva); Budva i susjedne Maine, i Tudorovići
(Paštrovići); Sutomore i Sozina (Bar); Kuti, Draginja i Krute (Ulcinj);
Kotor i područna Gornja Orahovica (Stepen), kod Risna i Hercegovine; u
Zvečevu (Krivošije) srodnici Ninkovića u Risnu jesu u Kruščinje (Viluse),
Nikšić, od njih u Dugi (Nikšić) oni su iz Koleškog (Nevesinje); u Nikšiću,
Morakovu (Nikšić) iz Pipera, a tamo iz Hercegovine; Strp (Risan) i kao:
Kovačić (Kovačina),
došli iz Nikšića, vidi: Kovačić; u
Zeti selo Goričani; u selu Ključani (Hercegovina): starinom iz Jajca
(Bosna), preko Hercegovine u Banjane, Grahovo i mnogi odu dalje. Prvo su
ih imenovali Kovač, navode da su imali
vješte u Kovačkom polju Kovačevići, selo Dub - Grbalj, opština KotorKovači
(Kovačevići), iseljeno bratstvo sa Zovine Kovači,
bratstvo u selu Sumi u Anamalima Kovači, bratstvo u Crnogorskoj Krajini Kovačina, Nikšić; vidi: Kovačić Kovačić, Nikšić i kao: Kovačina.
Iz Grahova (Nikšić) oko 1660. god. otišli u Risan (Boka Kotorska); Strp
(Risan); Ulcinj; u Ključanima (Nevesinje) potomci, iz Jajca (Bosna) došao
pop Branković (njegovih devet sinova sagrade
crkvu Sv. Djordja i Mihaila). Od njih (1902. god. oko 200 kuća) jesu: u
Crnoj Gori, Hercegovini: Mostaru, Lijevnu (Livnu),upanjcu, Ključanima,
Nevesinju, Gacku, Stocu i u Vranikućama a u Rokolima kao:
Sladoje i Ćala Kovijanić, Rovce (Podgorica); Morača (Kolašin), potomci
Janka Lješnjanina iz Lješnjana (Podgorica);
Medvedja i Šilovo (južna Srbija), kasnije kao:
Milovanović, doseljenici iz Morače (Kolašin); Morača (Kolašin),
ogranak Janketića, porijeklom su iz Čeva
(Cetinje); Tusto (Bijelo Polje); Podbišće (Žabljak) i Podbišće (Mojkovac),
pripadaju Novljanima, grana Abazovića Kovinić, Ljutić (Pljevlja) Ković, Zeta a u Kotoru i kao: Konić Koda, Meljine, Herceg-Novi Kodanov, Prčanj (Boka Kotorska) 1397. god. Kodanović, Podgorica odatle u Kotor 1396. god. Kodeljina, kod Herceg'Novog u 17. v. Kodijić, Nedokusi (Šljepanica), Bijelo Polje, od Kolašina Kodić, Grdovići (Crnogorsko primorje); u Plavu i kao:
Milamekić Kodolitesh, Budva Kodra, Bratica (Ulcinj); vidi: Djukić
u Vraki Kožohar, Gornje Polimlje Kozečić, u Drobnjacima Kozibrad, Boka Kotorska Kozić, ranije: Vujasinović, iz
Grahova (Crna Gora) prešli u Krajpolje (južno Ljubinsko Polje),
Hercegovina Kozjević, kod Cetinja, kasnije Paović; Kozjevići, staro bratstvo u Očinićima Kozlina, Drobnjaci (10. do 18. v.) potomci Novljana; od njih su
jedni prešli u Dragovića Polje (Mojkovac) i kao:
Kozlica; Pljevlja Kozlović, Herceg-Novi, po nahočetu Kozma, Morača; Ulcinj Kozman, Kotor Kozmar, Kotor Kozner, Herceg-Novi Kozović, Bjelopavlići, iseljeni Kožar, Radmanija (u Gornjem Bihoru), Bijelo Polje Kožuhar, Paštrovići u 17. v. Kojan, Podgorica Kojanović, istorodni sa Radojevićima u
Mojkovcu Kojašević, Nikšić i Podgorica Kojić, Golubovci i Mataguži (Zeta) ogranak Mksića starozećana i
kasnije Maksić od kojih su
Nenadović u Srbiji; u Tuzima iz
Dinoše; Skadar (Albanija) iz Stare Crne Gore; Prnjavor (Plav); Zakup u
Gruži Kragujevačkoj i kao: Bačović,
porijeklom iz Morače; u Vasojevićima, grana Dabetića;
kod Lazarevca Baroševac, Šumadija i kod Vlasenice (istočna Bosna), ogranak
Miljanića iz Banjana (Nikšić); Zatrijebač i
kao: Pupović (u 18. v.) došli iz
susjednih Kuča, tamo iz Bjelopavlića; Malenica (Gatačka površ) ogranak
Vujačića iz Grahova (Nikšić) jedni kao:
Kojić (Gorčinović)
u području Gacka; Zakute (Kraljevo) od Kolašina; u Jovanovićima
(Bjelopavlići), ogranak Pešića u 18. v. u
okolinu Plava i kao: Pupović; Previš
(Žabljak) i kao: Kokošar, došli iz
Pješivaca Kojičić, Sotonići (Crmnica),došli iz
Paštrovića, pa jedni 1906. god. otišli u Ulcinj; Vranjina na Skadarskom
jezeru, došli iz Gluhog Dola (Crmnica); Golubovci (Zeta) ogranak
Radusinovića (Stajkić), potomci
Kojice, iz Buronja (Lješkopolje); ogranak Radulovića u Komanima
(Podgorica) Kojičići
(Rasalići), bratstvo u Sotonićima Kojići - vasojevićko bratstvo iz okoline Lijeve Rijeke Kojići porijeklom iz plemena Bjelopavlići, žive u Plavu, islamske su
vjere. Kojović, Banjani (Nikšić), kasnije u Pivi kao:
Jokanović; Krivošije (Risan); Budva
1751. god.; Releza (Podgorica), ogranak Djurovića; u Piperima; Mojkovac;
Crljenice i Kojovići (Pljevlja); Bistrica i Pavino Polje (Bijelo
Polje), ogranak Joksimovića, porijeklom sa Kosova (1690. god.) od
Vučitrna; ogranak Erakovića (Njeguši) odseljenih u Kolašinu, Sjenici -
okolina, Srbiji i Americi Kojovići
(Đujovići), bratstvo u Relezi Koka, Gusinje, iz Albanije (Turska); Žeička i Braiša (Ulcinj) Kokanović, Piva, od njih su u Bosni i Srijemu Kokanovići iz Pive (Mratinje, G.Crkv.), starosjedioci iz Mratinja Kokati, Bar 1855. god. Kokić (Tomašević), Sasovići
(Boka Kotorska), iz Zubaca (Trebinje) Kokljić, Bomaca (Crnogorsko Primorje) Koko, Kotor Koković (Džaković), Crljnice (Pljevlja); Vukovo Brdo, Vergaševina i
Mataruge (Pljevlja), doseljenici iz Vranova i Vraneša (Bijelo Polje); Kod
Vladimira (Ulcinj) Kokolić, vidi: Kokolja Kokolj, A, u 16. v. kod Herceg-Novog kao:
Kokolj; Perast i u Hercegovini i kao:
Kokolić, od njih su u Risnu i Bileći; Bjeloši (Cetinje) i kao:
Grljević; Nikšić; Podgorica Kokoljić, Perast (Boka Kotorska) 1700. god.; Paštovići; vidi:
Kokolj Kokora (Kukorača), Selištine
(Cuce) i Prekornica (Cetinje) Kokore
(Kukorače), iseljeno bratstvo sa Kućišta Kokot, u Klopniku (1416. god.) uz Skadarsko jezero Kokot (Kokotić), Kokotov Do
(Trnjine) i Prentin Do u Cucama (Cetinje) iselili se u Krivošije (Risan);
Strp (Risan), po majci; vidi: Kokotović;
Donji Banjani (Nikšić) odselili u Biograd (Hercegovina) (1692. god.); u
Kutu, Herceg-Novi, kasnije: Mitrović:
u Krivošijama kao: Kokot-Kokotović Kokot (Grljevići), bratstvo u Bjelošima Kokoti(Kokotovići), iseljeno bratstvo iz Prentina Dola, sada u Boki Kokotlija, Donji Kokoti (Zeta) Kokotović, Donji Banjani (Nikšić) i kao:
Kokot, srodnici kasnije kao: Parežanin
u Vraćenovićima i Parežu (Nikšić), i u Banjanima srodnici Miškovićima, od
kojih su u Hercegovini: Fojniću i kao: Brotić
i Nikšiću, a kao: Kokotović u Lici,
vidi: Kokot; Cetinje (1840. god.) i
kao: Vuković, rodjaci su njihovi u
Hrvatskoj Vojnoj Granici vidi: Kokot;
u Krivošijama njima nesrodni oni kao: Kokot,
-ić; Brod (Nikšić) Kokotovići,
bratstvo iz Prentina Dola Koković (DZAKOVIC), Crljnice (Pljevlja); Vukovo Brdo, Vergaševina i
Mataruge (Pljevlja), doseljenici iz Vranova i Vraneša (Bijelo Polje); Kod
Vladimira (Ulcinj). Kokoćanin, Kokoti (Podgorica) 1757. god. Kokošar, ogranak Jojića (Britvića), grana Potoljića iz Pješivaca u
Previš (Žabljak), a u Pješivcima jedno vrijeme i kao:
Brajković; Nikšić, pa u Crljenice
(Pljevlja) Kokošarević, Kopljari u Jasenici (južna Srbija) Kokošević, Podgorica Kokošić (Memedović), Duži
(Žabljak), grana Djurjanovića; Dobra Voda
(Bar) Kol, Kotor Kola, Briska Gora i Pistule (Ulcinj); Bar Kolaba, Ulcinj Kole, Bar Kolak (Kolaković), grana
Ridjana. Jedni se odselili (1600. god.) u Tulje i Hum (Popovo Polje),
Jasenovo a drugi u Poljica (Trebinje) kao: Vlačić
i Popovac; Nikšić i više krajeva kao:
Kolaković; Barič i Vitanovce (Donja
Guča), Kragujevac, pradjed Nikola došao od Kolašina, nakon učešća u
borbama oko Novog Pazara i Sjenice Kolaković, vidi: Kolak Kolan = Kolanović, Ulcinj Kolar, Gradjani (Rijeka Crnojevića), Mrkojevići (Bar); Ulcinj i
područni Livari; Donja Briska; Bar; Kotor i Savina, Herceg-Novi Kolargić, u Podgorici Kolarević, kod Spuža (Bjelopavlići), potomci Pavla Orlovića Kolarevići,
bratstvo u Spužu Kolarikio, Kotor Kolarski, Crepaja (južni Banat), porijeklom iz Crne Gore Kolastrić, Bar Kolašinac, Plav (1910. god.) i područne Bukovice; Ulcinj; Berane;
Rainovac (Šumadija) iz Kolašina; Rijeka Crnojevića kao:
Bošković, doseljenici iz Polja
(Kolašin); Novi Pazar (u drugoj polovini 18. v.) doselili se od Kolašina;
Kragujevac (Srbija) ogranak Vukovića iz Rovaca (Podgorica) Kolašinović, kod Tare u Kolašinovićima i odatle jedni u Titel pa u
Sremsku Kamenicu. Prije njihove selidbe, skraj Tare (1645. god.) živjeli
su: Vukanovići, Djokići,
Djukovići i Stankovići Kolašinčević, kod Plava, doselili se od Kolašina Kolea, Salč (Ulcinj) Kolendić, Kotor Kolenović, Gusinje; Plav Kolert, Herceg-Novi Kolec, Nikšić Kolin, Žabljak na Skadarskom jezeru i Ljubotinju (Rijeka
Crnojevića) i kao: Šesta (Sesta),
a u područnom Začiru kasnije kao: Kolina
(Kolinović), vidi:
Kolinović Kolina, vidi: Kolin Kolinović, vidi: Kolin, Cuce
(Cetinje) 16. v.; Kolinovići, Akanj i Kruševica (Gusinje), ogranak
Peralovića iz Kuča; u Ljubotinju (Cetinje) Kolinović, Peralovići (Kosor), Kuči, iselili se u Peć (Metohija);
Podgoricu kao: Kulić; Vladanju (Zeta), Pivu, od njih su u Sremu; Gusinju Kolić, Zeta; Bjelojevići (Mojkovac), Podi i Livadice (Bijelo
Polje), doselili od Kolašina, porijeklom iz Kuča; Zmijanac (Bijelo Polje);
Budva 1650. god.; Lukići i Kostanja (Gornji Šestani), Primorska Krajina,
ogranak su Lukića iz Šestana, porijeklom su iz Škrelja (sjeverna
Albanija), od njih su kod Rijeke Crnojevića; Kotor Količić, Medjurječ (Ulcinj) Kolica, Bar Kolišija, Cetinje u 14. v. (ili Kališija ?) Kolović, Dušmanici i Kučin (Pljevlja); Berislavci (Zeta) i kao:
Kračković, porijeklom iz Šestana
(sjeverna Albanija); Kolomza i Veliko Selo (Ulcinj), potomci
Skora iz Mikulića (Bar); Sutomore (Bar) 1853.
god.; kod Perasta (Boka Kotorska), porijeklom su iz Hercegovine Kolona, Kotor Koloragić, ogranci: Djukanović,
Rogošić, Durković
i Mišurović u Gornjoj Zeti Koloričko, Kotor Koloroga, jedni su iz Tomića (Crmnica); drugi iz Čeva (Cetinje)
srodnici područnih Djukanovića (Ivanovića);
od njih su i u Kosijerima (Cetinje); Berane 1900. god. Kolorogić, u Podgorici iz Dajbaba srodnici u Dahni, Mišurovićima i
Durkovićima (Zeta) došli iz Tomića (Cetinje), kao:
Mišurović i Kolarić a jedni kao:
Andrić Kološtra, Paštrovići porijeklom su iz Stare Srbije Kolpan, Paštrovići (Budva) Kol (Kolsimon), Bar Koltroni, Boka Kotorska 1864. god. Kolumbarić, kod Risna i u Lepetanima (Boka Kotorska) i u Grblju.
Porijeklom su iz Hercegovine Kolundzić, Nikšić Kolučević, Podgorica Koldzija (Milković), Krupac,
Krnjice, Kovren i Krnjača (Pljevlja). Porijeklom su iz Krupica (Kolašin) Koldzić, Krupice (Pljevlja) Kolj, Ulcinj, područno Klezne i Sveti Nikola Koljajić, Nikšić, potomci Trebješana; Cetinje; Gornje Polimlje Koljević, vidi: Koljajić Koljenović, Prevlaka i Pelinovo (Grbalj) Koljenšić, Piva, grana Ljiješevića; Sretnja (Bjelopavlići) iz grupe
Pavkovića, vidi: Bubić Koljenšići, bratstvo u selu Sretnja kod Danilovgrada,
Bjelopavlići Kolješić, kod Bijeljine (Bosna), porijeklom iz Miloševića (Piva) Koljčević,, ranije: Marašević,
Koći (Kuči), jedni su prešli u dotičnu Malesiju Komad, u Kapavicama kod Oblog brda (Hercegovina), oni su kao i
susjedi Pešić od Ridjana (Nikšić) Komadina, u Kučima i kao: Komatina
ogranak Dabića. Od njih su u Gornjim Vasojevićima; kod Risna i Djenovićima
(Boka Kotorska), porijeklom iz Hercegovine Koman, u Kotoru 1499. god. Komani, grupa bratstava u Komanima Komani, ime crnogorskog plemena Komanin, iz Komana (Podgorica) u Skadar (Albanija); Sušćepan,
Herceg-Novi; Nikšić; Brvenica, Krnjača, Mataruge i Poblaće (Pljevlja) Komar, Mokri Do (Vraćenovići), Nikšić, porijeklom iz Čeva (Cetinje) Komarek, Cetinje, Herceg-Novi Komarica, Brvenica, Mataruge, Pobčadje, Bučje, Krnjača (Pljevlja) Komat, Herceg-Novi Komatina, Mašnica i Donja Ržanica (Gornje Polimlje), ogranak Dabića
(Rnjakovića) iz Kuča. Od istih su u Bratonožićima, vidi:
Komadina i u Grnčarima (Gusinje) Komatina, rodom iz sela Zagorja kod Berana, Crna Gora. Porijeklom
su iz Kuča, kod Podgorice. Potiču od
Dabića sa Bezjova, da bi kasnije došli
u kuću Ranjkovića sa Ubala. Odatle migriraju u selo Zagorje i Donja
Rzanica i nose prezime kao i dan danas. Komatović, iz Kuča odseljeni u Kolašin i Vitanovac (Srbija) Komber, Kotor Komendan, Kotor Komenarović, Kotor Komenović, Kosor (Kuči), grana Peralovića, odselili se kod Gusinja
i Plava Komenčić, Herceg-Novi, po nahočetu 1895. god. Komi, Bar Komina, Ulcinj 1747. god. Kominlija, Bukovica (Pljevlja) Komlenić, Miruše i Pilatovci (Nikšić), doseljenici (17 - 18. v.) iz
Vranje Dubrave (Bilećke Rudine), srodnici Baljak
ranije S.Kljenci sa Baljaka, od kojih su Grubačić,
Kukić, kao srodnici sa
Šekarićima i
Radovanovićima Komlenović, Gornji Bjelopavlići Komljenović, Herceg-Novi i područna Sutorina Komnen, predak bratstva Grabljana Komnen, sin Pavla Orlovića, predak bratstva Gradinjana Komnen Bajica, predak bratstva Samardžića
14.v.; Konjusi (Dobra Rijeka), Andrijevica; Bar 1855. god.; Budva iz
Prijevora (Grbalj); Krivošije (Risan); u Zvečevu (Krivošije) srodnici
Paškovića u Risnu; Brce (Sutomore), Bar; Sustaši (Bar), kasnije
RATKOVIĆ;
Ulcinj; Gorane (Ulcinj); Arbaneš (Primorska krajina); Ljeskovac (Bar);
Mišići i Tolići (Bar); jedni Grahovo (Nikšić), iz Boke Kotorske; peraška
naselja, iz Stare Crne Gore; Prošćenje (Mojkovac); vidi:
KOVAČEVIĆ=KOVAČ,
Podgorica. Kovač (Gurzanović), Ulcinj Kovačev, iseljenici u Bugarsku iz Grahova (Nikšić) Kovačević, u Kovačkoj Dolini i Dobrim Selima (Drobnjaci), tamo su
doselili iz Ozrinića (Nikšić), gdje su preci došli od Velimlja (Banjani),
gdje su došla dva brata iz sela Bučje iz Hercegovine (drugi pričaju,
grahovljani, da je došao Jovan, skraj Tjentišta). Jedan brat, predak ovih
Kovačevića (navodno Kovač, jer je u starom kraju radio kao kovač), prešao
je na Bratogošt pa u Turjaču (Ozrinići) i potomci dalje. Drugi brat je od
Velimlja prešao na Viluse (Vignjište pa se razmnožili u području Grahova i
dalje), Nikšić, pa se od njega razgranaju ĆgrahovskiĆ Kovačevići. Navodno,
to je bilo sredinom 17. v. Iz Ozrinića (Nikšić) njihovi rodjaci predju u
Jezera (Kovač Dolina), Žabljak, odatle njihov Mina ode na Glasinac
(Romanija) i od njega su tamošnji Kovačević
= Kovač, a od Crkvice (Oputne Rudine),
Nikšić (od njih su kod Djevdjelije, Makedonija), Zasadi (Bileća), njihov
ogranak Mićević u Oblom Brdu na Milači
(Bileća), porijeklom iz Grahova; Kljen (Nevesinje) kasnije
Ramović ogranak su Kovačevića iz
Grahova (Slap) Biograd i Džinov Do (nevesinjska sela) iz Grahova;
Bobovište (Bileća) iz Grahova; Dolovi Kovačevića, Kosovi Lug, Poljica i
Kovačevići (Bjelopavlići) iz Grahova, od njih su u Zeti srodni
Komnenac, Herceg-Novi i područni Kuti (1693. g.) doseljenici iz
Hercegovine Komnenić, potomci Komnena Pilata, iz
Ravne Rijeke (i Vranja Dubrova) doselili se u Pilatovce i Miruše (Oputne
Rudine), Nikšić; vidi: Komlenić Komenović, Donji Banjani (Nikšić), potomci popa Komnena preseljeni
u Krivošije (Risan); Tupan (Banjani), Nikšić; Donja Trepča (Nikšić);
Pilatovci (Oputne Rudine), Nikšić, potomci Komnena Pilatovca (Pilata). Oko
1689. god. jedni su otišli u Toplu, Herceg-Novi. Drugi su išli u Maglaj
(Bosna) i od njih su Maglajević,
odseljeni u Irig (Srijem), pa prešli u Liku a u Novo Gradište su kao:
Nikolajević; Čestin u Gruži
Kragujevačkoj i Budvi kao: Komnenović.
Iz Tupana (Banjani) u Lastvu i Tupan (Trebinje) a u Bileću su kao:
Tupanjanin; Krivošije Konavljanin, u Kotoru iz Konavla Konarar, Kolašinska Polja Konatar, Unevice, Dobrinje, Lug, Visoko, Boturići, Žabljak i Maoče
(Bijelo Polje), porijeklom su iz Kuča (Podgorica); Lepenac i Polja
(Mojkovac) Konvča, Herceg-Novi Kondanar, Prčanj (Boka Kotorska) Kondenar, Kotor Kondić, Trbušnica (Raška) iz Bohora (Bijelo Polje) Kon, Eja, Pistula (Ulcinj) Konić, vidi: Ković Konović, Mrkojevići (Bar) iz područnih Mikulića, potomci
Skora Konovlić, Herceg-Novi, po nahočetu Kontaneros, Kotor i kao: Kontoreni
oko 1444. god. Kontaren, u Kotoru Kontarini, Budva 1524. god. Konteduka, Kotor Kontić, grana Potolića, srodnici Mijuškovića,
potomci Bogdanovi, u Pješivcima. Od njih su u Straševini (Nikšić);
Berišnoj Luci; Šavniku; Herceg-Novom; Cetinju; Beranama (Vasojevići);
Ravnom Polju (Bosna); Pljevljima 1888. god.; Vraki Barič Stari (Skadar) i
u Skadru (Albanija); Orahu kod Nikšića Kontići, bratstvo u Gornjim Pješivcima Kontoreni, vidi: Kontaneros Konstantini, Herceg-Novi Konstatinović, Nikšić Konjaić, vidi: Koljanić Konjević, Konjevića Mala (Vraneši),
Bijelo Polje,. Potomci doseljenika iz Konjskih jela, Saldrim, ranije
Milikić iz grupe Omalakovića,
porijeklom iz Drobnjaka; Prijevor, Herceg-Novi (17 v.) iz Morače
(Kolašin); Sutorine, Herceg-Novi, iz Trebinja (Hercegovina); Herceg-Novi,
po majci; Podgorica; Ljubić (Šumadija) i kao:
Ljubić, porijeklom iz Crne Gore Konjović, Vraneši (Bijelo Polje), kao:
Milikić; Pljevlja; Sombor (Bačka) 1690. god. Konjokrad, Pošćenje (Žabljak), porijeklom iz Pješivaca. Od
njih u Pavličićima na Glasincu (Romanija) Kopač, Zelenika, Herceg-Novi Kopilićević, ogranak Lješevića (Lipovaca) od Rijeke
Crnojevića iselili u Skadar (Albanija) Kopitović, bratstvo u Donji Brčeli (Crmnica), vidi:
lokalitet Njeguši. Od njih su (od 1880. god.) u: Berislavcima, Kurilo i
Goričanima (Zeta); Kurilu (Bjelopavlićima) i Ulcinju; Paštrovićima i
Kotoru Kopić, Kotor, po nahočetu Kopka, Kotor Kopljarica, Kopljari i Bijeli Potok (Šumadija), doseljenici
iz Crne Gore Kopo, Kotor 1437. god. Kopović, Kotor Koporčić, Kotor Kopralić, Nikšić Koprivica, Banjani (Nikšić). Od njih su u Vukojevcima
(Podujevo), drugi jesu i Kopričević
(1683. god.) u Hercegovini. Isti su u Vratnici (Bileća), Čitluku
(Nevesinje), Hercegovina, Gradina i Oblo Brdo (Bileća), odseljeni u
Krivošije su kao: Radulović, od 1906.
god. Bjuta (Montana), Sjedinjene Američke Države; Nedajno (Piva); Jožići i
Sarajevsko polje i Palama (Sarajevo), Kalinoviku svi kao:
Koprivica; Turjača (Nikšić) i kao:
Pavić, pa
Janjušević, u Bileći jedni kao: Rkač
1860. god., Konavlima i Dubrovniku (1895. god.), Nikšiću, kod Risna i
Herceg-Novog kao: Koprivica, jedni su
se preselili u Konavle i odatle u Dubrovnik 1895. god.; neki su prešli kod
Risna i Herceg-Novog. Kod Berana su došli iz Gusinja. Neki su iz Crne Gore
prešli u Srbiju, Počekovići uz rijeku Trebišnjicu. Draževići (Kiseljak),
Bosna; Od Koprivica kasnije: Pavić,
Ćosić, Matić
u Banjeru (Visoko), Janjušević (Drašković),
Zajović,
Tripković, Banjac
(Dreževo), Vujadinović,
Nedić u Pivi,
Prodan u Hercegovini, Džombeta
u Dabru, Golović u Šavniku,
Koprivica u Pivi, odseljeni u Beograd
kao: Ilić,
Mijović kod Čajniča, Rupar
u Trusini i drugim mjestima, Rupar (Kalajdžija)
kod Mostara, Mihajlović (Todorović-Obrenović)
u području Takova (Šumadija) Koprivice iz Pive (Nedajno), potiču iz Banjana od Koprivica
Kopsić, Herceg-Novi, po nahočetu Kopun, Babine i Rogušje (Pljevlja) Koradin, Kotor Korado, Kotor Koraljević, Vrbica, Bobovo i Djurdjevića Tara (Pljevlja), došli iz
Preko Tare Korać, u Bratonožićima potomci Bukumira, iz područnog Korać Dola,
neki se preseliše u Koraće i Petnicu (Vasojevići) i druga mjesta: Kralje,
Ruišta, Rljovac (Gornja Sela), Zaton i Rušići (od ovih su kod Novog
Pazara), Štitari i Zagrad, svi u Polimlju, pa jedni i kao:
Palmari =
Johvica; Morača (Kolašin) i kao:
Janković; Bjeloševine (Župa Nikšićka) i kao:
Ćiraković =
Korać i kao: Darmanović,
odselili se u Bosnu, porijeklom su iz Bratonožića, jedni su odselili u
Liku u Hrvatskoj Koratsčetz, Budva Korbolato, Bar Korgušević, Polja (Mojkovac) Korda = Kordo,
Tudorovići (Paštrovići), ogranak Mitrovića;
Budva Kordeš, Gorani (Ulcinj) Kordići, Šišići (Tivat) u 15. v., se doselili iz
Hercegovine; Pljevlja; Ulcinj i područni Gorani i kao:
Dajaki; u Pivi su ogranak
Miloševića, grana
Branilovića; Potpeće (Pljevlja) Kordo, vidi: Korda Korizma, potomci Andrića iz
Njeguša (Cetinje) Koristović, Podgorica i u područnim Komanima, Stanjevićima
(Lješnjani) i Krusima Koristovići, muslimani u KrusamaKorjenić, Kolašin i Pljevlja, porijeklom su iz Korjenića
(Trebinje) i kao: Bijedić Kornelio, u Crmnici Korner, Budva 1490. god.; kod Herceg-Novog (1659. god.)
došli iz Mletaka Kornećanin, iz Lješa (Albanija) došli (oko 1659. god.) u
Korante (Podgorica) Kornjić, Bar Korović, Mataguži, Balabani i
Mahala (Zeta), oni su stari Zećani, od Kora (sam bio sa majkom) i od njega
se razmnožilo sedam bratstava; Berane; od njih u Vraki (Fraki), Skadar i
kao: Feri Korodini, Kotor Korora, Boljanići (Pljevlja) Korotekec, Herceg-Novi Korpolatus, Bar i Ulcinj Korsić (Karsić), Kotor Koruga, Zenice, Ljuće, Vrbovo, Zvijezd, Otilovići, Kalušići i
Crljenica (Pljevlja); Podgorica Korčulanin, Herceg-Novi Kos, Paštrovići (1399. god.) kasnije kao:
Svetiko; Kotor; Bukovice (Pljevlja);
Ušanovići (Pećarska), Bijelo Polje srodnici područnih Kosova u Presečniku Kosan, Ljuta (Kotor). Vidi
Kosanović Kosanić, Oradž u Pivi su ogranak Bošnjaka; Kotor; Ljuta
(Kotor) Kosanović, u Miljanićima (Banjani), Nikšić, potiču od
Prdulice (po ocu tog prezimena) iz Prduljica (Zupci), Trebinje, srodnici
Radojevića (od Radoja Kosanova brata blizanca), u Banjanima pastorci
jednog Ognjenovića u Banjanima, Pivi i Klasnom (Glina), Klinjici (Krupa).
Od njih su u: Palanci i Japri Majkića (Sanski Most), Glinici (Velika
Kladuša), Bosna, Varešu (Bosna), centralna, Sokolovići (Sokolac),
Strljnici (Vlasenica), Sarajevu, u Ulcinju; Ravnom Selu (Bačka); Bosni i
Lici, gdje u Šipanskom i kao: Kosan;
Nikšićko prekovodje; u Cucama (Cetinje) ogranak
Mijomanovića; Kujava (Bjelopavlići), ogranak
Jovanovića iz grane Pavkovića; Bar;
Ljuta (Kotor) 1441. god.; iz Nikšića iselili se u Boku Kotorsku i kao:
Peranović Kosančić, Kosovi Lug (Bjelopavlići) Kosać, Podi i Kruševice, Herceg-Novi Kosač, Podgorica Kosača (Hranić), Kosače
(Kalinovik) vlastela Humskih zemalja i na području sjeverne Crne Gore,
jedno vrijeme u Pivi i jedni odu u Veneciju (Italija) Kosačić, Zeta; Herceg-Novi, po nahočetu Kosi, Kotor; Herceg-Novi Kosijer, Kosijeri 1438. god. (Cetinje); Kosijeri (Cetinje) i
kao: Savićević, doseljenici ispod
Radomira (Gradjani), kasnije kao: Kosijer;
iz Kosijera (Cetinje) otišla tri brata: jedan u Kordun, drugi kod Pakraca
a treći u Srem; Šišići (Grbalj) 1614. god. a 1699. god. javljaju se u
Kamenom, Herceg-Novi; Paštrovići; Kosjerići (Šumadija) iz Crne Gore, kao:
Kosijer Kosijerac, Kosijerevo (Nikšić) Kosijerevac, Riježevići (Paštrovići) 1714. god., iz
Kosijereva (Banjani) Kosijerić (Kosirić),
Kosijeri (Cetinje) 1565. god. Kosirić, vidi: Kosijerić Kosić, Rubeža i Gornje Polje i Oputne Rudine (Nikšić);
Cetinje; Bar; u Mokrinama i Igalu područje Herceg-Novog, porijeklom su iz
Popova (Hercegovina), od njih su u Ljubomiru (Trebinje); Podi i Mokrine,
Herceg-Novi, porijeklom iz Vasojevića (1690. god.) u područnom Mojdežu iz
Komana (Podgorica); Ušćepan (Boka Kotorska); Kotor (1403. god.) i kao:
Kotorkinja iz Ćeklića (Cetinje) doselili
se oko 1692. god. Kosica, Kotor oko 1400. god. Kosjerina (Kolak),
Medjuriječje (Kolašin) Kosjerić (Kosirić), u
Kotoru; Podgorica; vidi: Kosijerić Koska, Kotor Koskić (Osmanović),
Podgorica, ogranak Samardžića iz Krivošija;
Podgorica sišli iz Gruda (Tuzi) Koskići
(Osmanagići), muslimani u PodgoriciKosmajac, Nikšić 1892. god.; Cetinje Kosman, Ulcinj 1910. god. Kosmaci, vidi: Kostić u
Draču i Drenici Kosov (Kosova),
Presečnik (Bijelo Polje), srodnici su im Kos
u područnim Ušanovićima Kosova, vidi: Kos Kosovac, Djurići (Boka Kotorska) Kosović, u Cucama (Cetinje) su ogranak
Perovića (Preobražana) potomaka
Bajkova, od njih su u Grahovu, Kočanima i Nikšićkom prekovodju (Nikšić);
Laze i Ozrinići (Nikšić) porijeklom iz Čeva (Cetinje); Kotor i područni
Muo i Dobrota iz Stare Crne Gore; peraška naselja su iz Hercegovine;
Tivat; Mioče (Bijelo Polje); Vinicka (Pljevlja); Nikšićka Trepča Kosovčić, potomci Novljana iz Banjana, odselili se u
Drobnjake, Hlapac Drobnjak. Kasnije jedni u Pošćenje (Brskovo), Mojkovac i
Pivu. Ima njihovih ogranaka u raznim krajevima; od njih su
Batazija i
Džukić, Strahinjić,
Omakalović,
Abazović, Grbović,
razgranati na oko 55 prezimena - bratstava; vidi:
Kosorić i drugi Novljani Kosomor, u Kotoru Kosorić, grana Novljana (8. v.), kasnije iz Rudina (Banjska
visoravan) prešli na podnožje Ivice (Durmitor) kasnije
Kosorići i njihov predak knez Simeun, ranije
Poljane. Predak rodonačelnika Kosorića. Imalo ih i u Komarnici, Bukovice
(Šavnik), Radićima (Goražde), Staroj Gori (Rogatica), Čitlucima (Glasinac)
na Romaniji, ogranci (njihovi) su i Nedić,
Stojanović (Lijević),
Srdanović, odatle razgranati
raseljavali i njihovi potomci, vidi: Kosovčić Kosorići, bratstvo u Drobnjacima Kosta, Kotor; Rose (Herceg-Novi) Kostić, Čevo (Cetinje) 1335. god., od njih u
Djuraševićima (Grbalj) i Nikšićkoj Župi, a drugi u Dragovoljićima ogranak
Šćepanovića, potomaka Nikšićana, doselili se
(u 19. v.), pa su jedni njihovi sišli u Nikšić, a jedni pošli u SAD;
Kotor 1335. god.; Bogišići (Grbalj); Krtole (Grbalj) ogranak Plamenaca (u
16. v.) iz Crmnice; Zaharijin Do, Škamurov brijeg, Karuči, Rvaši, Dušići i
Dodoši (Rijeka Crnojevića) i kao: Lješković,
doselili iz Zadolja (Piperi). Porijeklom su iz Klimenata (Albanija). Od
njih su u: Krscu (Boka Kotorska), u Paštrovićima, Podgorici, Ulcinju
(1905. god.) i Egiptu kao: Kaur;
ogranak Živkovića u Bjelopavlićima, iselili u
Murinu (Plav) i drugi Smilov Laz (Rogozna) u Raškoj; Bra; Pješivci
(Nikšić) doselili se (u 19. v.) iz Pljevalja a ranije u Drobnjacima
Lazarević = Kujundžić;
Cetinje; Bijelo Polje; Smriječno (Piva); od Branilovića su u područnim:
Sinjcu i Dučici; Drenac u Gajtanu (Srbija) došli su iz Morače (Kolašin); u
Draču (Albanija) iz Crne Gore; i kao: Kosmaš Kostići iz Pive (Zeično), starosjedioci Kostići iz Pive (Smriječno), ne zna se odakle su došli Kostović, Zagora i Bigova (Grbalj) 9 - 14. v.; ogranak
Perovića u Cucama (Cetinje); Dobrota (Kotor);
Kotor, po nahočetu; u Lješnjane (Podgorica) doselili iz Kuča; iz Gusinja
prešli su kod Andrijevice Kostovići ili Perovići (Milići), bratstvo u Rešni Kostomaj, Kotor Kostoman, Kotor Kostomar, Škadi (Dobrota), Kotor Kostre, Kotor 12. v. Kostrenica, Bijelo Polje, kasnije Aćimović
= Jaćimović Kostrović = Bošković =
Krcalović, Dub u Bjelicama (Cetinje)
ogranak Milića, kasnije
Perović; Ubla (Kuči); vidi:
Krcalović Kosćelan, Paštrovići Kot, Kotor Kotapanius, vidi: Kotopanka Kotarac, grana Nenada, vidi:
Kotarčević Kotarino, vidi: Kotopanka Kotarica, Nikšić Kotarci, rod u valjevskoj PodgoriniKotarčević, i kao:
Kotarac, kod Valjeva i Užičke Požege,
potomci Tomića, doseljenih iz Drobnjaka. Od
Kotaraca su i Kotarčević kod Užičke
Požege i Valjeva Kotković, u Banjanima (Nikšić), i kao:
Banjanin i Petrović Kosumović, i kao: Kasumović, u
Kučima grana Drekalovića Kotlaja, Nikšić; Boljanići, Kovač, Ljutići i Radjeviće (Pljevlja) Kotlajić, iz Rovaca odseljeni u: Gusinje; Plav i Peć (Metohija) i
druga mjesta Kotlaš (Kotlašević), iz Popova
(Trebinje) i kao: Rabren (Milisavljevi
potomci) kasnije Miloradović, doselili
se u Mojdež kod Risna Kotlašević, vidi: Kotlaš,
Herceg-Novi, po majci Kotlenica, Mojdež (Risan) 1726. god. Kotlešić, Jelenak, Krasovina, Kosić i Spuž (Bjelopavlići), ogranak
su Brajovića. Od njih su u Svetozarevu i
Konjarniku. Vidi: Košutović (Srbija) Kotlica(Popović),
Timar i Uskoci (Drobnjak)
grana Drekalovića,
doseljenici iz Kuča (Podgorica); od njih u Timaru (Šavnik); Kričak
(Pljevlja); Kolašin Kotlović, područje Bistrice i Voljevac (Bijelo Polje), iz Stranjana
(Brodarevo) Kotović, Donja Lastva (Tivat) Kotopanka, u Kotoru i kao: Kotapanius Kotoranin, Kotor 1328., 1335. i 1528. god. i Perastu 1440. god.;
iseljeni Katarino iz Kotora u
Dubrovnik Kotorkinj, vidi: Kosić Kotorčić, Kotor, po nahočetu Kotorčević, Ljubotinj (Rijeka Crnojevića), ogranak Kusovaca, ranije
Lazarević u Grblju, od njih su u
Prizrenu Kotra, Nikšić doselili se iz Skadra Kotron, Kotor Kotrugio, Kotor 1453. god. Kotrugl, Kotor 1453. god. Kotrul, Kotor 1453. god. Kotrulo, Kotor 1453. god. Kotruljić, Kotor 1330. god. Koturić, Strp (Risan) Koć (Koći), Orahovo i Koće;
Kuči; Tuzi Koć (Koćanić), Tuzi Koća, Podgorica Koća, porijeklom iz Kuča
- preciznije selo Koći odakle su se preselili u Podgoricu,
a kasnije otprilike 1880.god u Tuzima gdje i sada zive.Kasnije je
prezimeKoća
promjenjenou u vrijeme komunizma u sadasnje
Koćić.
Samo je jedan od braće zadrzao prezime
Koća i takodje zivi i radi u
Australiji. Koćalo, Nikšić; Kosanice, Petrići kao:
Petrić i Mataruge kao: Čolović,
u Kričak kao: Koćela u Pljevljima i
kao: Koćeća =
Koćalović; Grab (Bijelo Polje), vidi:
Kriči Koćanin, vidi: Koć Koćela, Kričak, Kosanice i Mataruge (Pljevlja), došli iz Brvenice
(Pljevlja), porijeklom su iz Drobnjaka, vidi:
Koćalo i Kričak Koćić, iz Koća (Kuča) 1880. god. sišli u Podgoricu Koćić,
porijeklom iz Kuča - preciznije selo Koći odakle su se
preselili u Podgoricu, a kasnije otprilike 1880.god
u Tuzima gdje i sada zive.Ima
ih raseljenih po Njemackoj, Americi i Australiji. Nase
prezime je bilo Koća
i promjenjeno je u vrijeme komunizma u sadasnje Koćić.
Samo je jedan od braće zadrzao prezime
Koća i takodje zivi i radi u
Australiji. To je nase saznanje o nasem porijeklu.
(Prilog:Koćić Miralem iz Tuzi, Podgorica) Kof, Kotor Kofon, Kotor Kofrc, Strp (Risan) kao: Kof;
Lepenac (Mojkovac); Boljanine i Zmijanac; Bijelo Polje Kofrcka, Bjelojevići (Mojkovac) Koh, Bar Koharić, Ulcinj Kocelj, Budva Kocinc, Sinići kod Lipljana (Kosovo), doselili se (u 18. v.) iz
Gusinja Kocka, Kotor; Nikšić Koča, ogranak Martinovića iz Martinovića (Trepče), Gusinje doselili
se iz Klimenata (Albanija) pa se odselili u Novi Pazar Kočalo, Podgorica Kočan, Godijevo (Bijelo Polje); Podgorica Kočanin, Lozna, Radmanci i Godeča u Bihoru (Bijelo Polje), doselili
se iz Kočana (Nikšić); Berane Kočanica, u Kotoru Kočanović, Murino (Plav), iz grane Novakovića, Vasojevića Kočanić, Ulcinj Kočanja, Miruše, uz Trebišnjicu, prešli iz Bileće Kočar, Br 1862. god. Kočević, iz Kuča odseljeni u Skadar (Albanija) Koček, u Skadru (Albanija) iz Crne Gore Kočet, Nikšić Kočetan, Kočetanović =
Diklić =
Pičet, Diklići i Kuti, Herceg - Novi 1392. god. Kočetanović, vidi: Kočetan Kočitanić, kod Risna doselili iz Hercegovine Kočkal, Podgorica Kočović, Pošćenski kraj u Drobnjacima iz grupe Omakalovića (plemena
Novljana); Stožer (Mojkovac); Bijelo Polje; Žinča (Pljevlja), došči iz
Pive; Lis (Donje Dragačevo), Srbija ogranak Nikolića
iz Vasojevića; Nikšić; Donja Klezna (Ulcinj) Kočonaković, Plav Kodžula, Nikšićka Župa, najviše ih je odselilo u Srbiju Kodžulović, ogranak Krstajića, iz
Zagrada (Nikšićka Župa), preselili se u Brvenicu, Gotovušu i Kalušiće
(Pljevlja); Dučice (Župa Nikšićka) kasnije
Golubović Košanin, iz Prekobrdja (Morača) odselili se u Srbiju Košina, Herceg-Novi Košiček, Kotor Koštović, Pljevlja 1861. god. Košćelan, Herceg-Novi Košćtelović, ogranak Popovića iz
Njeguša (Cetinje) Košuta, Mala Dubrava, Buće i Buča (Rožaje) i kao:
Šajkić (Šojić),
srodnici u Besniku i Grahovu Jablanica (Rožaje), ogranak
Murića došlih iz Rugove (Peć), srodni
Nokića i Ćatovića
u Novom Pazaru, porijeklom su Klimenti Košutić, u Lazariće i Lazarevića (Gacko) i Mioljače (Avtovac),
porijeklom iz Banjana (Nikšić) Košutović (Brajović), u
Jelenak, Kosić, Krasovina i Novo Selo (Bjelopavlići), vidi:
Kotlešić Kravanja, Kotor Kraina, Bar Kraja, Debela Krajina Krajaglić, u Vranju (Zeta) Krajinić, Žabljak na Skadarskom jezeru Krajinović, Podgorica Krajinjanin, iz Ostrosa (Gornja Krajina) sišli u Zagonju i Darzu
(Ulcinj)
"Krajištani" ili Tomovići (Kraljine),
iseljeno bratstvo sa cuckih Kućišta Krajčević, Njeguši (Cetinje) 15. v. Krakača, Varnjina na Skadarskom jezeru, od njih u Velici (Plav), Albaniji i ogranak
Gazivoda. Porijeklom od Drugovića Krakače (Gazivode), bratstvo u Ceklinu Krakov, Bukovica (Pljevlja) Kral, Kotor (9 - 14. v.) Mezalin, Marin Grad u Lastvi Grbaljskoj,
odatle u Lepetane, Kostanjicu i Jošanicu (Boka Kotorska). Jedni su u
Lepetanima iz Konavala; Donji Banjani (selo Petrovići), a u Pješivcima su
potomci Lužana; preci Kraljevića u Ceklinu
(Rijeka Crnojevića) Kralj, u Pješivcima i Petrovićima (Nikšić); selo Gorovići (Grbalj) Kraljačić, Trsa (Piva), ogranak Kraljaša
(Vujadinovića), doseljenih iz Banjana, srodni
Jokanovićima, od njih su u Bosni Kraljačići iz Pive (Trsa), potiču od
Jokanovića Kralje, Kralji (Andrijevica) Kraljevi, bratstvo u Sotonićima Kraljević, Kotor (1397. god.); Kuti, Herceg-Novi
(1693. god.) i kao: Vuksan, došli su
iz Lovrače, Klobuk (Hercegovina), pa ih ima u Podima, Mojdežu i Igalu,
Herceg-Novi; ogranak Vukmirovića, grana
Liješevića doseljenih iz Zadolja (Piperi),
nastanjeni su u: Bobiji, Dodošima, Dušićima, Meterizima (Rijeka
Crnojevića); Vranjini i Žabljaku na Skadarskom jezeru; Oputnoj Rudini
(Nikšić), od kojih su kod Risna; Gornje Crkvice (Nikšić), ogranak
Popovića iz Kuta (Čevo), Cetinje; u Podgorici
1912. g. Kraljevići, bratstvo u Ceklinu Kraljevići iz Grblja Kraljčanin (Kraljačić), u Pivi
grana Vukmirovića Kramžek, Mojdež, Herceg-Novi, došli su iz Lovrače (Trebinje) Kramer, Kotor i područna Dobrota Kranulović, u Zeti Kranja, Ulcinj Kranjčević,u Podgorici iz Ceklina Krapović (Kratonjić) ranije
Mainić=Mažić,
Mažići u Mainama (Budva), doseljenici iz Stare Srbije, od njih su u
Paštrovićima; Budvi; Kovačima u Grblju Kraponjić (Kratonić), u
Podgoricu su došli sa Žabljaka (Skadarsko jezero) Krasan, Tivat Krasić (Krašić), Šišići
(Grbalj) i Budva, vidi: Krašić Krasna, Ulcinj Krasni, Risan Krasnić, Nikšić, a kod Plava i kao:
Krastenić, doseljenici iz Krasnića (Djakovica) Krasović, Bjelopavlići u 15. v. Krasoević, Mojdež, Herceg-Novi Krasojević, Ljuljaci u Gruži Kragujevačkoj, porijeklom su iz Pive Krastenić (Krasnić), kod Plava
su se doselili iz Krasa (Djakovica) Krastinić, u Akonju (Gusinje) Krater, Kotor Kratonjić, vidi: Krapović Krać (Kraća), Ulcinj Kraus, Dobrota (Kotor) Kračković, Mojanovići (Bjeloši), Cetinje prešli u Bjelice,
Mojanoviće i Berislavce (i kao: Kolović)
i Gostilje (Zeta), od njih su drugi u Zeti, Šestanima i Vraki (Skadar) Krašić, Krašići, Mrkovi i Luštica (Grbalj) 1614. god., jedni su
prešli u Šišiće i Kotor Krbašević, Pljevlja 1859. god. Krvavac, Zanugline (Romanovo Ždrijelo), Mojkovac, ogranak Dedejića,
doselili iz Drobnjaka, a porijeklom su sa Čeva (Cetinje); Maoče, Vrba,
Mataruge, Trnovice i Zvjezd (Pljevlja); Strp (Risan); Herceg-Novi, tu se
doseliše iz Gacka (Hercegovina); Podgorica Krvavica, Kotor Krgišić, Mojkovac Krgović, grana Krivodoljana iz Kuča
odselili u Kolašinska Polja i Polja (Mojkovac) oko 1774. god. gdje su
jedni doselili oko 1888. god. iz Čeva (Cetinje). Od njih su u: Maoče
(Pljevlja); Muslićima, Okladima, Pisanoj Jeli, Rasovi i Resniku (Bijelo
Polje); vidi: Krgišić Kregović, Muo (Kotor) Kreže, Podgorica Krezović, Grevo (Pljevlja); Nikšić Kreista, Muo (Kotor) Kreja, Židovići i Šumani (Pljevlja), vidi:
Krejović Krejović, Medjužvale (Žabljak) došli iz Krajinovine (Zatarje) sa
posjeda Selmanovića, ranije prezime
Raosavljević ogranak
Dedejića, vidi:
Dedejić Kreka, Rječ (Ulcinj) Kreković, Budva 1650. god., vidi: Gregović Krekun, Krekuni (Limljani) pa prešli u Boljeviće i Djurjane, uz
Skadarsko jezero i jedni u Krekunovu skalu (Paštrovići) Krema, Gornji Stoliv (Tivat) Kremanović, Muslići (Bijelo Polje) Kremić, Donji Stoliv (Tivat); Rastiše, ogranak
Jokića iz Kuča Krepalić (Kjepalić), Donji
Stoliv i Perast Krepnić, Podgorica i Tuzi Krepović, Tuzi, Žabljak uz Skadarsko jezero Kresić, Mrkovi, Herceg-Novi Kresojević, grana Ljubatovića
naseljenih u Risnu, vidi: Šarenac Kresojevići(Šarenci), bratstvo u Rudini
Krescimirović, Prevlaka (Boka Kotorska) Krečković, Nikšić Kržić, Bjelopavlići grana Grupkovića; Igalo, Herceg-Novi Krežović, Ozrinić (Kčevo), Cetinje Krislavić, u Onogoštu (Nikšić) 1335. god. Krzman, Kotor Krzmanić, Paštrovići, doselili se iz Like Krzmanović, Paštrovići Krznić, Gusinje Krivaćević, ogranak Džakovića (Vlastelinovića),
porijeklom iz Plane (Bileća), vidi: Šaranac Krivić, Gusinje, porijeklom iz Kuča; Kotor Krivoglav, iz grupe Krivokapića,
naseljeni u Ljubovo i Mrnjiće (Trebinje) Krivoglavi, bratstvo u Markovini
Krivodoljanin, Krivi Do i Kržanja (Kuči), od njih su u Mol (Brinju)
kod Ulcinja; ogranak Avdića=Babića,
Šarenaca Krivokapić, Zaljut i druga mjesta u Cucama i Čevu (Cetinje), potomci Rasla Krivokape
Bajkovića, doseljenika iz Čaradja (Gacko). Od njih su u: Bresticama,
Trepčama, Lukovu, Klačini, Viru i Bubrešku (Nikšić); Cetinju; Grahovu;
Mranjićima (Trebinje) kao: Krivoglav;
Dabru i Zupcima (Hercegovina) i kao: Sredanović,
a u Petrušićima (Bjelopavlići) i kao: Večković,
od ovih su Ajdar =
Cukić u Skadru (Albanija); Perastu i
Orahovici (Boka Kotorska); Toplici (Srbija); Petrovom Selu (Negotin);
Bugarskoj; Montani (SAD); Danilovgradu; Baru; Kotoru; Herceg-Novom, došli
iz Trešnjeva (Cuce) Krivokapići
(Bajkovići), bratstvo u Cucama Krivokuća, Dobrsko Selo (Cetinje) Krivošija, Bijelo Polje i područni Boljevac i Rasova Krivošić, Grnčarevo (Bijelo Polje); u Gusinju Krivčević, Berane, od njih su u Krajinovićima (Sjenica); Bijelom
Polju i Kolašinu Križanac, Kotor Križek, Risan Kriještorac, Bistrica i Vitina (Bijelo Polje), ranije
Ćipranić Krikavak, Risan Krkavac, Mataruge i Zvijezd (Pljevlja) Krilović (Kukolja), Perast i
Herceg-Novi, porijeklom su iz Hercegovine Kristivojević, kod Valjeva došli su iz Bjelopavlića Krifek, Kotor Krifokan, Kotor Krič, iz plemena Kriča, na području Durmitora i Pljevalja, kao:
Kričak; vidi:
Kričković i Kriče Kričak, kod Pljevalja, vidi: Krič Kriče, evidentirani u Kotoru kao: Kričić
= Kričko, iz plemena Krič, od kojih su
u Šišojevićima (Rijeka Crnojevića) Kričija, Gadji u Gradjanima (Rijeka Crnojevića) 13. v. doselili se
iz Komana (Podgorica). Od njih su Radanovići
u Vranjini na Skadarskom jezeru Kričić, kod Cetinja i kao: Kričko,
vidi: Kriče Kričko, vidi: Kričić Kričkov, Kričak (Pljevlja); Kričkov
= Kričić Kričković, Kričak (Pljevlja), od njih su u Tamnavi Šumadijskoj i
Bosanskoj Krajini; Budva, vidi: Krič Krišto, Kotor Krkavac, Mataruge i Zvijezd (Pljevlja) Krkanović, Podgora i Podgorica Krkelić (Krkeljić), u Lutovo
(Bratonožići) u Podgoricu prešli su iz Pipera; iz Bezjove (Kuči), Gusinju
i Ulcinju, ogranak Milovića iz Bezjove (Kuči) Krkeljić, vidi: Krkelić Krkić, Papučke (Uroševac) i kao: Kuč,
ogranak Bogićević Krković, Telač (Gornja Morača); Bar; Balabani (Zeta), doselili se
iz Vrake (Skadar), porijeklom su iz Berova (Lješkopolje); Gornja Zeta Krkotić, Raičević i kao:
Niković i
Borović u Blabanima (Zeta), doselili se iz Vrake (Skadar),
porijeklom su iz Krusa (Lješkopolje), a tamo iz Kroje (Albanija) srodnici
tamošnjih Raičevića, po
Raičku, starinom su iz Kroje (Albanija) i od
njih su u Podgorici; Spužu; Ulcinju od 1900. god. kao:
Gorović; u Beogradu gdje su na Čukarici
kao: Krstić i
Raičević, od ovih su u Zemunu; jedni su otišli u Dobri Do i
Bratotinu (Metohija) Krlagani, bratstvo u Draževini Krlić (Krljić), Krlje (Rožaje),
odatle su preselili u Krljić na Pešter i Novi Pazar Krljić, vidi Krlić Krlović, Orahovica (Potkrajci), Bijelo Polje Krmić, Kolomza (Ulcinj) Krneta, Nikšić Krnić, Kuči; Tuzi i područnom Šipčaniku. Od njih su u Podgorici.
Potiču od popa Krnja. Od njegovog sina
Kora jesu Korović;
Mataguži (Zeta), srodnici Baća i
Purovića, od njih su u Podgorici naznačeni
Pogorač i Nikšiću Krnja, Fatnica (Hercegovina), ogranak
Aleksića, porijeklom Ridjani Krnjak (Krnjević), Nikšić,
područno Kamensko i Ridjane, porijeklom su iz Hercegovine; u Krivošijama Krnjević, vidi Krnjak Krnjanović, ogranak Ražnjatovića u
Bistrici i Prevlaci (Rijeka Crnojevića), od njih su u Ponarima i
Bistricima (Zeta) Krnjić, Medun (Kuči) i Podgorica su iz Gruda (Tuzi) Krnjičanin, Crmnnica, rod Radmanovića Krnjčević, u Kotoru Krovat, Rijeka Crnojevića, porijekom iz Hrvatske Krović, Čanj (Rast), Hercegovina doseljenici iz Ljikova Duba (sa
Zaslapa), Nikšić; ranije Mučibabić Kroja, Rastiš (Ulcinj) Krom, Ulcinj Kromić, Kotor Kronić, Maine (Budva) Kronja, Kotor Krosio, Brskovo kasnije Mojkovac Krosna, Ulcinj Kroć (Kroći), Ulcinj; Bar Kroć (Kroč), Škaljari (Kotor) Kroci, Kotor Krpan, Berane, doselili iz Rušova (Karlovac) Krpuljević, Podgorica 1900. god. iz Radeće Krpuljevići, bratstvo iz Radeče Krsmanović, Martinići (Bjelopavlići), ogranak Radovića, od njih su kod Nikšića i
Slatini u Drobnjacima; Plužine (Piva), dva bratstva, jedni se preselili u
Zabrežje (Valjevska Tamnava), Kosanice i Čelebići (Pljevlja), i neki se
odselili u Zminice (Žabljak), a iz Čelebića u Bobovo (Pljevlja); Pavino
Polje, oni su iz Pive, a u Grnčarevu (Bijelo Polje) su posebni Krsmić (Krčmić), Kuči u
Podgorici Krstajević, Brazilovica (Šumadijska Kolubara), porijeklom su iz
Podgorice Krstajić, Komarnica (Šavnik), oni su iz grupe
Djurdjića; Komarnica, Grbavica (Šavnik) i Pašine Vode (Žabljak),
ogranak su Popovića iz Petrovića (Banjani),
Nikšić Krstajići, porodica u Drobnjacima Krstačić, Nikšić Krstenić, Berane Krstivojević (Ilijević),
Zabrdica (Valjevo), u prvoj polovini 18. vijeka doselili se iz
Bjelopavlića. Od njih ima u Šapcu (Mačva) i Crepaji (južni Banat) Krstina, Sutomore (Bar) 1854. Krstinić, Podi, Herceg-Novi, po nahočetu Krstić, Šeta (Podgorica) i Cetinje, srodnici Gorovića; Herceg-Novi;
Kotor; Berane 1898. god.; kod Zadra (Srednja Dalmacija), porijeklom su iz
Briska (Bar) Krstičević, Brajići (Budva); Šišići (Grbalj); Okletac (Oplenac),
Bajina Bašta, potomci Domazeta iz Crne Gore,
vidi: Nešković Krstović, Župa Nikšićka, neki su odselili u Mačvu i Bukovicu; Šumadija (Srbija); Nikšić;
Zasad, Pridvorica i Konjsko (Trebinje), potomci Krsta Ratkovića (Trećaka),
doseljenika iz Ozrinića (Crna Gora); Cetinje; Golubovci, Rake, Stanislavci
i Mijomanovići (Zeta) grana Vuksanlekića (Hota)
iz Korita (Tuzi), od njih su u Crnogorskom Primorju i Vraki (Skadar);
Donja Lastva (Tivat), porijeklom su iz Hercegovine; Limljani (Crmnica);
Lješansko područje; Sotonići (Crmnica), od njih su u Vranjini (Skadarsko
jezero); Bjelopavlići, ogranak Šaranovića iz
grupe Petrušinovića; Grile Daradj Omara,
Omara Puka, Skadar i Tirana Krstović, porodica u Župi Gradačkoj Krstovići, bratstvo u Limljanima Krstoja, vidi: Zlatičanin Krstonijević, Gvero, Glisnica i Čestin (Pljevlja) Krstonošić, Bar Krsula, u Donjoj Gorijevici na Rudniku iz Drobnjaka Krtolica, Crkvice (Oputne Rudine), Nikšić, doselili se iz
Korita (Bileća), porijeklom su iz Velestova (Cetinje); Duga kod Nikšića Kruglić, Zaton (Bijelo Polje) Krudica, vidi: Grba Kružević, u Rastu (Zalužje), nevesinjska sela, porijeklom iz
Kruža (Crna Gora) Krulalgija, Pljevlja 1885. god. Krulanović (Krunanović),
Kuti (Župa Nikšićka), od njih su iz Dušice na Glasincu (Romanija)
Jovanović; u Kapavicama uz Oblo brdo
(Hercegovina) potiču od Ridjana od Nikšića Krulj, Kapavica (Ljubinje), Hercegovina, vidi:
Kapor Kruljević, Podgorica Krumić, Ulcinj Krunić, ogranak Ugrenovića pod
Trebjesom u Ridjanima (Nikšić), pa jedni se odselili u Vrbnu (Bileća), pa
neki se vrate u Nikšić i područno Kamensko, a od njih ima odseljenih u
Berislavce i Bistricu (Zeta); Kameno, Herceg-Novi, došli su od Bileća;
Podgorica; Rovca; Vrh (Bistrica), područje Bijelog Polja, ogranak
Petrovića, Maoče (Pljevlja); Unač (Piva) tamo
iz Banjana (Nikšić), su ogranak Gagovića od
njih su iseljeni u Štrbačku Rijeku (Višegrad); Glasinac na Romaniji; vidi:
Krunić u Srijemu; Ponari i Bistrica
(Zeta)
Krunići iz Pive (D. i G. Unac, Lisina), starosjedioci - rod sa
Pejovićima
Krunović, Ulcinj Krupa, Sutomore (Bar) 1912. god.; Pljevlja 1905. god. Krusa, Lješansko Područje Krusal, Perast i Herceg-Novi Kruse", bratstvo u selu Krusama Kruta (Kruti), Čelobrdo
(Paštrovići) 14. v., i kao: Blizikuća;
Kotor 1398. god.; Glavati i Bigovo (Grbalj); u Pljevlja su doselili iz
Skadra; Ulcinj Krut, i, vidi: Kruta Kruho, Bukovica (Pljevlja) Krucić, Ulcinj Krušala, Herceg-Novi; Crnogorsko primorje Krušanac, Rijeka Crnojevića; Zabrdje i Lisičine (Pljevlja) Krušanović, Rijeka Crnojevića Kruševac, Uskoci (Žabljak) Krušević, u Kosijerevo (Banjani 1755. g.), Nikšić Kruševica, Kotor Kruševičković, Savina, Herceg-Novi Krušić, Prigredina i Počivalo (Gornji Banjani); Nikšić;
Morača Kruška (Kruščić),
Dobrsko Selo (Cetinje), došli iz Ćeklića (Cetinje); Nikšić Kruškonja, Lisičine i Zabrdje (Pljevlja) Kruščić, vidi: Kruška,
Dobrsko Selo; grana Rajevića (Vasojevići);
grana Mijomanovića iz Lijeve Rijeke
(Vasojevići) odselili se u Bjelojeviće (Mojkovac); Borilovina (Mojkovac),
ogranak Dedejića iz Drobnjaka, starinom sa
Čeva (Cetinje); Počivala (Banjani), Nikšić, ogranak
Matovića Krcalović (Kostrović) i
kao: Bošković, Orahovo i Ubla (Kuči),
u Rovcima i kod Gusinja su Kostoić (Bar) Krcanović (Lalević),
Mijokusović (Bjelopavlići) Krcetin, Nikšić Krcić, u Plav i okolinu doselili se iz Kuča (oko 1860. g.);
Koći (Kuči), ogranak Govorkovića; Podgorica Krcunović, u Bjelopavlićima ogranak
Lalevića; Danilovgrad; Nikšić; Podgorica 1912. god. Krčelen, selo Komorjane (Plav) 1485. g. Krčija, Rijeka Crnojevića Krčmić, vidi: Krsmić Krčunov, od Rankov =
Savin, u Srpskoj Crnji (Sjeverni
Banat). Vidi: Markov Krdža (Tomović), iz
Golije (Nikšić) odselili u Bosnu Krdžić, Murino kod Plava i okolina, srodnici
Zogovića, kasnije jedni kao:
Simović, pošli u okolinu Sjenice, i neki
u Drarušnicu u Gružu Kragujevačku Krdžići, bratstvo u selu Masnici Kršanac, kod Perasta (Boka Kotorska) i u Klincima (Grbalj) Kršanović, Klinci i Porto Rose, Herceg-Novi, porijeklom iz
Hercegovine Kršanc (Kršinčević),
Klinci (Grbalj) u 16. v., porijeklom su iz Albanije; Podgorica Kršačević (Kršanac),
Klinci (Grbalj) Kršević, u Ćeklićima (navodno ogranak
Ostojića) Cetinje Krševići, staro muslimansko bratstvo u Krajnjem Dolu Kršijić, Lagatore, Petnjica i Radman na Bihoru, ogranak
Rastodera Kršić, u Podgorici 1912. god. Kršikapa, ogranak Spajića (u Kutima)
iz plemena Nikšići, Zatarje sa ograncima:
Pavlović, Minić i
Vidaković, od njih su u Strugu (Žabljak);
vidi: Soković; Župi Nikšićkoj;
Nikšiću; Štitaricama (Mojkovac); Prošćenju (Kolašin); ogranak
Boškovića iz Polja (Kolašin), neki se
odselili kod Vlasenice (Bosna) Kubar, vidi: Kubura Kubasičić, Zeta i Podgorica, ogranak
Alunovića (Ajdarkučevića), sišli iz
Kuča Kubatlija, Čitluk (Visoko), Bosna, ogranak
Miljanića iz Banjana (Nikšić) Kubedžajević, Ulcinj Kubiček, Tivat i područna Lastva, porijeklom iz Stare Crne Gore;
Kotor; Budva Kubišek, Kotor Kubulić, u Žabljaku na Skadarskom jezeru Kubur, vidi: Kubura Kubura (Kubur), Strahov Do (i
kao: Kubar 1879. god.) Dušmanić,
Mijailovica, Zvijezd, Babine, Barice, Goleša, Ljeljanica, Orovac,
Straševac i Mažić (Pljevlja) Kuburić, Berane 1900. god. Kuburović, Morača (Kolašin) i Prisoje (Andrijevica), ogranak
moračkih Lazarevića; ogranak
Labovića, grana
Dabetića; Vasojevići; Vijenac i Kasido (Pljevlja), jesu iz Nove
Varoši (Srbija), od njih su u Omorinama (Višegrad); Ponari (Zeta) Kuburovići iz Jabuke kraj Pljevalja Kuvezić, Pavino Polje (Bijelo Polje) Kuvelić, Herceg-Novi 1624. god. Kuvelica, Kotor 1482. god. Kuveljija, u području Herceg-Novog Kuveljić, Pavino Polje (Bijelo Polje); Nikšić Kuveljići, selo Pavino Polje Bijelo
Polje porijeklom Kuči Kudak, Berane Kudin, Sutomore (Bar) 1864. god. Kudina, Sotonići (Crmnica) i kao: Radović Kudini(Radovići), bratstvo u Sotonićima Kudaček, Dobrota (Kotor) Kudrović, Njeguši (Cetinje) Kuduk, Berane Kuželj, Branovići (Grbalj) Kužić, ogranak Djurovića iz Branog
dola (Nikšić), odselili se u Uskoplje (Hercegovina), srodnici područnim
Polićima i Soknićima;
ogranak Pejovića (Branilovića)
na Vrljevu (Piva), neki se odseliše (1888. god.) u Ulcinj Kuzići iz Pive (Brljevo), starinom od Banjana Kuzman, Lješev Stup (Bjelice), Cetinje, srodnici
Popivoda. Od njih jesu u Tisi i Dugi
(Nikšić); Dobrota (Kotor); Budva; Ulcinj (1891. god.) doselili se iz Mirča
(Njeguši); Donje Hrasno (Hercegovina), a u Turkovićima (Popovo),
Hercegovina, od njih su Žikić.
Porijeklom su iz Ridjana (Nikšić) Kuzmani, bratstvo u Lješevu Stupu Kuzmanić, Herceg-Novi, po nahočetu Kuzmanović, Bjelice (Cetinje), iselili se u Ćurioc (Bjelopavlići).
Od njih su u Bukoviku, Barajevu, Parcanima i Arandjelovcu (Šumadija);
Bokor i Cerovo (Valjevska Kolubara), porijeklom su iz Pive; Srpska Crnja
(Banat), porijeklom su iz Crne Gore; ogranak
Todorovih, grana Tominih Spajićevih.
Vidi: Markov; Pobori (Budva) iz Stare
Crne Gore; Budva; u Podgorici 1913. god. Kuzmić, Jesenički Mramorac (Srbija), porijeklom su iz Gornjih
Vasojevića, istorodni su sa Karadjordjevićima Kuivić, Kotor, po nahočetu Kuić, Cetinje Kujanović, Nikšić Kujačić, Nudo, Grahovo (Nikšić), Broćanac grahovski (Skorča gora) i
Vilusi (Nikšić), doselili iz Korjenića (Trebinje); Herceg-Novi (17. v.) i
područno Kamenovo, 1892. god.; u Korjenićima su se ranije prezivali
Ateljević, od njih su u Baru Kujević, Kolašin, porijeklom su iz Hota, pa se jedni odselili u
Sandžak; Mokri Lug (Bijelo Polje) Kujović, Bistrica, Dubrava, Potkrajci i Vraneška dolina, Livadice
(Čeoče) i Metanac (Bijelo Polje; Pljevlja), 1852. god.; Bjelopavlići;
Velje Duboko (Rovca) došli iz Donje Morače, ovi su ogranak
Šukovića iz Njeguša (Cetinje) Kujundžić, Bukovice i Žabljak u Drobnjacima, ranije
Lazarević, a u područnom Previšu su doseljenici od Podgorice,
vidi: Lazarević, od kojih u Ružići i
Previšu i od njih su iseljeni u Bosnu, a u Užicu (Srbija)
Lučić, oni odseljeni u Srbicu (Kosovo)
kao: Kujundžić -
Ružić i u Pljevljima kao: Kostić,
od kojih su u Nikšiću i Beogradu. Jedna grana
Cerovića iz Drobnjaka odselila se u Bobovište (Trebinje) kao:
Kujundžić,
Perović i Ćeranić, od njih
su u Dalmaciji, Beogradu; Bijela (Višegrad), doseljenici iz Grahova
(Nikšić); vidi: Tasić i
Djurović Pljevlja (1800. god.) doselio
se Vulina Kuk (Kuka), Lesendro i Vranjina
na Skadarskom jezeru (17. v.); ogranak Popovića
u Bistrici, Gornjim Kokotima, Lekićima i Lješkopolju, srodnici
Mićunovića iz Velestova (Cetinje); Kuti
(Ulcinj); vidi: Kukavčević Kukavica = Kukavčić, iz
Kukavice (Hercegovina) doselio se u Mokrine (Risan), ima ih i u Kumboru i
Savini, Herceg-Novi; Pljevlja i područna Bistrica; Površ (Nikšić),
posvojče Putica; iz Površi (Trebinje) prešao
je u Orah (Trebinje) Kukavičić (Kukavčić), vidi:
Kukavica Kukavčević (Kuka), ogranak
Popovića u Gornjim Kokotima, Bistrici i
Lekićima (Zeta) i područje Podgorice, porijeklom su iz Velestova (Čevo),
srodnici Mićunovića, bliži su im
Novakovići, Pejovići,
Stojanovići i Lazovići
iz navedenih mjesta i u Podgorici. Ima ih u Podgorici i Baru; vidi:
Kuk Kukavčevići, bratstvo u Lješanskoj Nahiji Kukal, Kuta (Ulcinj) Kukalj, Medjureč, Mrkojevići i Bar (Crnogorsko Primorje);
Drenovštica kao:"Lužani" -
Pješivci; u Šekularima i kao: Kukolj -
Maslar, potomci Radmuža (Komnena);
Podgorica Kukan, vidi: Vučetić kod
Pljevalja Kukić, Vusanje, Kruševo (Gusinje) i Brezojevice (Plav); Bratojevići
(Mojkovac); Baci (Bileća), srodnici Komlenića
iz Miruša (Nikšić); Borci (Boračko jezero), Hercegovina, došli iz Oputne
Rudine (Nikšić) Kukovec, Podgorica Kuković, Bjelopavlići Kukovčević, Bistrica i Lekići (Donja Zeta) Kukolj, Dubrovsko (Šavnik) Kukolja (Krilović), Perast
(Boka Kotorska) Kukorače
(Kokore), iseljeno bratstvo sa Kućišta Kukoć, Budva Kukuliza, vidi: Kuliza Kukulc, Kričak (Pljevlja) Kukuljević, Nikšić Kukuličić, Ceklin (Rijeka Crnojevića); Golubovci i Vranje (Zeta) a
u Podgorici iz Kuča a tamo iz Šalje, ogranak Husića Kukuljac, Dobrinje (Bijelo Polje) Kukura, Buljarica (Paštrovići) Kukuraga, Rovca (Kolašin) Kukurić, Igalo, Herceg-Novi Kukuš, Cetinje Kukušić, Djalci (Rijeka Crnojevića) Kukšić, Luštica (1436. god.) Kulaglija, Pljevlja 1847. god. Kulali, Kuta (Ulcinj) Kulalić, Vladimir (Ulcinj) Kulač, Kuljače (Paštrovići) Kulaš, Nikšić
Kuldiz, Štoj (Ulcinj) Kulenović, Grahovo (Nikšić), potomci Kulin
Bana Kuletić, Cetinje Kuliza (Kukuliza), Donje Biševo
(Rožaje), ogranak Milićevića, porijeklom su
iz Kuča; Donja Sabatna (Lepenac), porijeklom su iz Kolašina Kulizić, Bjeloševac (Lepenica), Srbija, doseljenici iz Kolašina Kulinović, Goleša (Pljevlja); u Ostrogu (Bjelopavlići) od
Miloševića iz Njeguša (Cetinje) Kulunović, Petrovići (Banjani), od njih su kod Risna; Kotor i
područni Mojdež; Igalo, Herceg-Novi; Budva; Njeguši (Cetinje) i kao:
Milošević; Goleša (Pljevlja) Kulić, grana Pelinovića (Peralovića)
Kosor (Kuči), od njih su jedni u Pivi, od kojih su neki prešli Srem,
srodnici Bilandžića; u Bogetićima (Pješivci); Gotovuša (Pljevlja);
Cetinje; Kosići (Ulcinj); u Čačak (Srbija) iz Kuta (Župa Nikšićka); u Zeti
ogranak Živkovića iz Gruda Kulići iz Pive (Kulići, D.Crkv.,Prisojni Orah), starosjedioci
- matica Prisojni Orahp Kulišić, Kotor, područni Prčanj, Dobrota i Mojdež; kod Risna su iz
Hercegovine Kuluglija, Pljevlja Kuluglica, Poblaće (Pljevlja) Kuluz, Grahovo (Nikšić), porijeklom su iz Turske Kulumdžija, Podgorica Kulundžija, Podgorica Kuljalić, kod Vladimira (Ulcinj) Kuljača, Kuljače (Paštrovići), doseljenici ispod Stijene Piperske,
neki su od njih u Kotoru kao: Balić.
Iseljenih ima u Metohiji; Bačkoj; Sjedinjenim Američkim Državama;
Podgorici Kuljeka, Podgorica Kumares, Gluhi Do (Crmnica) Kumpresi, bratstvo u Gluhom Dolu Kumborović, Herceg-Novi, po majci Kumburović, Lajkovići, Ponari i Bijelo Polje (Zeta), porijeklom su
iz Mrka (Piperi), a u područnim Golubovcima ogranak su
Vujovića iz Mikulića (Ćeklići), Cetinje Kumbures, Nikšić Kumburić, Herceg-Novi, po nahočetu Kuminović, Herceg-Novi Kumpresi, Gluhi Do (Crmnica) Kun (Kune), Miljanići (Nikšić) Kundačina, Fatnica (Hercegovina), ogranak su
Miloradovića iz Ridjana (Nikšić) Kundini, zapadni dio Paštrovića u 16. v. Kuner, Donja Lastva (Tivat) Kunić, Bigovo (Gripsula), pa prešli su u područno Glavatičevo i
Klopac (Grbalj); u Kotoru, kod Risna i u Kutima su iz Kotra (Trebinje) oko
1692. god.; kod Plava su iz Klimenata (Albanija), a u Podgorici iz Šalje
(Albanija) Kunica, Buronje (Podgorica) Kunice, bratstvo u Buronjima Kunc, Kotor Kunca (Bogovčić), Paštrovići
1399. god. Kunjerica, Orahovice (Kotor) u 17. v., prešli su u Goroviće (Grbalj) Kunjerica, bratstvo u Grblju i Dobroti, opština Kotor Kunjić, Krimovica (Grbalj) i Budva Kuotan, Škaljari (Kotor) Kupunović, ogranak Murića, od Rožaja
jedni presele se kod Gusinja, pa neki predju u Nikšić Kupusar, ogranak Kaljića u Donjem
Kolašinu Kupusac, Kotor Kupusača, vidi: Kupusina Kupusin, Kotor 1433. god. Kupusina, Kupusine (Rovine), Cuce 15. v.; Kupusci (Podgorica) 1327.
god.; Kotor (1327. god.) doselili se iz Kuča i kao:
Kupusača Kupusić, Jezera (Žabljak) i Potpeć (Pljevlja), porijeklom su iz
Srema Kuraica (Todorić), ogranak
Vukovića iz Ridjana (Nikšić) prešli u Tolu
(Trebinje); vidi: Kisan -
Radović Kurajica, i kao
Ridjušić, u Hodbini
(Duvanjsko Polje), Hercegovina, porijeklom iz Ridjana (Nikšić) Kurbardović, Crnča (Bihor), Bijelo Polje, a u Baćama (Rožaje)
ogranak su Murića Kurbašić, Rečine (Kolašin) Kurbetović, Pljevlja Kurbin, -i, Bar Kurgaš, Sipanja (Gornji Bihor), Kukulja i Dubrave (Bijelo Polje) Kurdinović, Belaševac i Boljkovac (Lepenica), Srbija, porijeklom su
iz Rovina (Cuce), Cetinje Kurdija, Pljevlja Kurdovi, staro bratstvo u Vrbi Kurdulija (Ilić), Slivničko
Polje (Korita Gatačka), porijeklom su iz Bjelica (Cetinje), od njih su u:
Goliji, Šipačnu i gradu Nikšiću Kurdjić, Pirolići, nevesinjska sela, vidi:
Kovač = Ridjanović Kureja, Dobrota (Kotor) Kurent, Perast (Boka Kotorska) Kurep (Kurepov), u Drobnjacima
su razgranati i kao: Kurepović Kurepov (Kurep =
Kuraika), kod Žabljaka u Drobnjacima;
Bar 13.v.; Dobrota (Kotor) Kurepović, vidi: Kurep Kuriač, vidi: Kuriakus Kuriakus, u Baru Kurijal, Kotor i područni Škaljari Kurir, Kotor Kurić, Kokorovići i Rajićevići (Pljevlja) Kurjal, Dobrota (Kotor) Kurjački, ogranak Djukića -
Vasojevića, razgranati u Bačkoj i Banatu Kurpejović (Pejović), kod
Rožaja doselio se Pejo iz Morače (Kolašin), pa se prozvali
Pejović i kasnije
Kurt, pa
Kurpejović. Jedno vrijeme i kao:
Magdelenić. Živjeli su i u Bogaju i Tmušićima (Berane). Od njih
su u Streocima (Peć), a u Novom Pazaru kao:
Sonanović, neki su u Srdjevcu i Dobrom Dubu (Novi Pazar);
Podgorici Kursula, Žin (Pljevlja); Godijevci (pod Rudnikom - Šumadija)
porijeklom iz Drobnjaka Kurt, vidi: Kurpejović Kurtagić, ogranak Pasuljevića iz Koća
(Kuči) preselili se kod Gusinja i jedni kao:
Seferagić; područje Bistrice (Bijelo Polje); kod Rožaja su iz
Klimenata (Albanija) Kurtaj, Sukobin (Gornja Krajina) i Sukobin uz Bojanu Kurtbegović, Rudinice (Piva) Kurtenjak, Podgorica Kurtešević, Berane; Kurtešagić
Plav Kurti, Stoliv (Kotor); Budva Kurtić, Koće (Kuči) i kod Gusinja i Plava; Sutomore (Bar) 1852.
god. Kurtović, ugao Bijele rijeke i Bukovice (Šavnik); Gusinje; Limljani
(Crmnica) 16. v., od njih su u Zagraću (Sutomore); Dragovići, Velje Selo,
Pistule, Kolomza (Ulcinj) porijeklom iz područnih Mrkojevića; Rožaje;
Bistrica i okolina (Bijelo Polje); Balabani (Zeta); Djerekare (Novi Pazar) Kurtović, bratstvo u Limljanima Kurtoj, Sukobin uz rijeku Bojanu Kurtpetović, Podgorica Kuruglija, Gornji Bihor (Bijelo Polje), doseljenici iz Nikšića Kurudinović, Beloševac i Baljkovac (Lepenica), Srbija doselili se
iz Rovina (Cuce), Cetinje Kurćehajić, Bijelo Polje Kurfinić, Gusinje Kurcula (Dragojlović),
Pljevaljsko polje i susjedni Mijani i Kosorići Kurčević, u Bijelo Polju Kuršel, Tivat Kus (Bonkće), Bonkeći,
Zatrijebač (Kuči), neki se iselili u okolinu Plava Kusanović, Slatina (Bjelopavlići) Kusarović (Kusarević =
Simonović), Bjelopavlići Kuseljević, Bare Šumanovića, grana Lužana u Bjelopavlićima Kusidić, Gabela (Hercegovina) i Risan, porijeklom su iz Kusida
(Nikšić) Kusić, kod Gusinja su došli iz Bonkeća, Zatrijebač (Kuči) Kuslef, Podgorica Kuslov, Podgorica, porijeklom iz Makedonije Kusovac, Začir (Ljubotinj), Cetinje, ogranak
Lazarevića iz Grblja, a porijeklom su iz Šobajića (Bjelopavlići),
od njih su u Prizrenu kao: Kotorčević;
Cetinje; Bar Kusovci, bratstvo u Ljubotinju Kusović, Kolašin Kustija, Nikšić; vidi: Kustudija Kustić, Kotor; Budva 1650. god. Kustudija (Kustudić =
Kustija), ogranak
Božovića iz Herakovića (Herakovići), Njeguši,
porijeklom od Mostara (Hercegovina). Živjeli u Pješivcima, naseljeni u
Majstorima (Cetinje), Glibavcu (Nikšić), Nikšiću, Kotoru,
Vranovićima (Grbalj), Podgorici, ogranak Britvića
u Bjelopavlićima, ranije u Pješivcima Kustudije, bratstvo u Majstorima Kustudije - Božovići, bratstvo u Herakovićima Kustudije u Nikšiću, u varoši Vranju i u Lješeviću u Boki Kustudić, vidi: Kustudija Kusturić, Bijela (Šavnik) do 1815. god., izdigli na Sirovačke Bare
(Žabljak) i jedni prešli u Užice (Srbija) Kusturica, Nikšić, sa Plane (Bileća), porijeklom su iz Ćustendila Kusurović, Klanica (Valjevo), porijekom su iz Kuča Kutaj, Gorica i Sukobin (Ulcinj) Kutač, vidi: Kut Kutević (Sinanović),
Kuti i Orahovo (Kuči); Podgorica Kut (Kutača =
Zrndović), ogranak
Sokolovića (Pljevlja) Kut (Kuti), Kuči, grana
Nenada Kutika, Lepetane (Tivat) Kutić, Podgorica Kutnić, Herceg-Novi, po nahočetu Kućak, vidi: Kuć Kućac, Kuti (Orahovo), Kuči Kućačić, Herceg-Novi,
po nahočetu
