Mabrić, Perast Mavrak, Bajište (Nevesinje),
Hercegovina i područno Popovo, jesu iz Crne Gore; Podgorica Mavrić, Ulcinj; Peraška naselja, doseljenici iz Albanije Mavrovunitos (Brajović), iz
Bjelopavlića otišli u Grčku. Jedno vrijeme živjeli u Grblju Magazin (Magazinović),
Herceg-Novi, porijeklom iz Trebinja (Hercegovina), vidi:
Milutinović Magdalenić, Kalače i Bogaje (Rožaje), došli iz Morače (Kolašin),
istorodni sa tamošnjim Dulovićima Magdalić, Berane 1877. god. Magdalenić, Bogaje (Rožaje) i kao: Bogoje,
srodnici: Tmušića,
Sinanovića i Kurpejovića Maglajević (Komlenović),
ogranak Komnenovića iz Banjana (Nikšić), neki
su odselili u Herceg-Novi, drugi u Maglaj (centralna Bosna) i jedni
od njih u Toplu (Herceg-Novi) i kod Čajniča 1689. god. Maglić, Komoran (Plav) 14. v. Maglica (Meglica =
Mekica), 1440. god. Mitrovići
(Paštrovići) Magovčević, Pješivci (Nikšić), potomci
Bogosava Bogdanova, Potolići od njih su u Nikšiću, Baru, Vraki
(Skadar) 1878. god. u Beogradu i nekim srbijanskim mjestima Magovčevići,
bratstvo u Cerovu Magud, Plužine (Piva); u 16. v. iz Stare Crne Gore prešli u naselja
Grblja: Sutvaru, Dubu, Nalješićima pa neki u Kotor i Paštroviće; u Mojdežu
su iz Popova (Hercegovina); Donja Lastva (Tivat) Magudi,
bratstvo u Boki Maguljan, Cetinje Madalić, Herceg-Novi, po nahočetu Madežić, Herceg-Novi, po majci Madruš, Anamali, Viglari i Kravari (Ulcinj) potiču iz Gornje
Krajine Madjar (Madjarić), Radovanići i
Sasovići (Tivat), porijeklom iz Budimpešte (Madjarska) Madjarević, Kotor, po nahočetu; u Piperima i u Podgorici i kao:
Milatović Mažan, u Kotoru Mažarović, područje Herceg-Novog Mažić, Mažići na Zlatibor, doselili iz Mažića (Budva) Mazalica (Kurep), ogranak
Kurepa u Crljenici i Židovićima (Pljevlja), i
kao: Židović, a u Kotoru od njih
Mazalo; Rudinice i Jugovo (Pljevlja) Mazalo, Kotor 1326. god. Mazarak, Slanci (Donja Gora) i Gorovići (Grbalj), porijeklom su iz
Stare Crne Gore Mazarakljaz, Kotor, po majci Mazarević, Perast (Boka Kotorska) Mazarović, Perast 1680. god. Mazić, ogranak Branilovića u Pivi. Od
njih su u Foči (istočna Bosna), pa jedni u Novom Sadu i Bečeju (Bačka) Mazuka, Budva 1650. god. Mailović, Podgorica Main (Maina), Rijeka
Crnojevića, došli iz Maina (Budva) Maina, Maine (Budva), vidi: Main Maić, Herceg-Novi Mainić (Majinić), Paštrovići,
ogranak Markovića iz Markovića (Budva) Majinić, vidi: Mainić Majić, Mataguži, Vranj i Mijanovići (Zeta); Oni su iz Gornjih Maina
(Budva), a tamo iz Mrkojevića (Crnogorsko primorje) i kao:
Mrkojević, pa (iz Mrka-Piperi)
Marković. Vraka (Skadar), Albanija;
Bijelo Polje i Goričani (Peć), Metohija i Kotoru porijeklom iz Maina
(Budva); iz Pive odseljeni u Glasinac na Romaniju Majkići,
bratstvo u Tivtu Majović, Ponari (Zeta), doseljenici iz Čeva (Cetinje) Majski, Podgorica Majstorović, Potrk i Pišče (Piva) i neki od tih u Papratištu
(Užice); u Podgorici i kod Bijelog Polja Majstoričić, Bijelo Polje i Plav Mak, u Štoju (Ulcinj); Škaljari (Kotor) Makajlović, Podgorica iz Kuča Makanović, Gornje Dragačevo (Srbija), porijeklom iz Pive Makarenko, Gusinje i Bar Makarović, Vrbnica i Petnjica (Gornji Bihor), Bijelo Polje Makaskić, u Herceg-Novom, po nahočetu Makedonac, Kruče (Ulcinj), porijeklo iz Makedonije Makej, Štoj (Ulcinj) Makijelj, Krimovice (Grbalj) Makijovelić, Kotor, po nahočetu Makin, Kotor Makineze, u Kotoru 15. v. Makitan, Grahovo (Nikšić) 1695. god. Maković, Lipa (Cuce), Cetinje; ogranak
Bojovića, kasnije i Omerović u
Ublima (Kuči) Makovići,staro
bratstvo u Lipi Makojević, Ljuljac, Tinjikovo i Cakovići (Novi
Pazar) Makoril (Mačoril), Podi
(Mirac), Cetinje Makoč (Makočević), Piperi i
Podgorica Makrid, Nikšić Maksimović, Liverovići (Župa Nikšićka), potomci
Trebješana = Nikšića,
od njih jesu u Viru i Brodu (Nikšić); ogranak
Čarapića, koji iz Kuča odselili u Šumadijsku Kolubaru; ogranak
Jovanovića iz Rovaca odselili se u Brajkovac
(Šumadijska Kolubara); Orahovica i Potarci (Bijelo Polje); Jovanovac i
Kijevo u Lepencu (Srbija); Kremna (Užice) i u Valjevskoj Podgorini
porijeklom iz Cuca (Cetinje); Žari (Mojkovac); Kričak, Maoče i Prenčane
(Pljevlja); Podgorica; Nikšić; Čumići u Lepencu (Srbija), potiču od
Bijelog Polja; Sinaje (Istok), ogranak Djuraškovića
kod Cetinja. Od njih su u: Subotici, Pinosavi (Markovac), Mataruška Banja,
Raštinje i Kraljevo (Srbija) i u Glauko (Čikago) Maksimovići,
rod u valjevskoj Podgorini Maksin, ogranak Markovih (Miljanića)
u Srpskoj Crnji (Banat), porijeklom iz Banjana (Nikšić) Maksić, Stojnik i Ropočevo (Mladenovac), porijeklom od Bijelog
Polja (Crna Gora); u Golubovcima i Matagužima (Zeta) ranije
Kojić, srodnici
Nenadovića u Srbiji Maksulić, Pljevlja 1854. god. Maksut, Nikšić Makunović, u Orahu kod Nikšića Makuš, Berane 1893. god. Mal (Mala =
Mali), Kotor Mala, Budva; vidi: Mal
Malavrazić, Jošica, Kameno, Meljine, Prijevori, Podi, Sutorina
(Boka Kotorska) Malagić, Nedokusi (Bijelo Polje), oni su iz Gornjeg i Donjeg
Kolašina Malašević (Malonšić),
Paštrovići Malević (Djurović), Vilac
(Bratonožići); kod Gusinja jesu iz Kuča; ogranak
Djurovaca u Pinčićima i Livarima (Donja Krajina), vidi:
Maljević; Vasojevići, ogranak
Novakovića u Beranama i kod Tutina; Grbavci
(Zeta) Maledikti, vidi: Malediktus Malediktus = Maledikti, Kotor Malezić, i kao: Sukić, Berane Malek, Budva Malenović (Marinović =
Marunović), Kosovi Lug (Bjelopavlići)
i kod Peći Maletić, Pješivci; Berane; Herceg-Novi i područne Mokrine Maleš (Maleševac =
Mališevac), podnožje Volujak i Maline
(Zariječje) zatim Mali Kokot u Koravnici na lijevoj obali Trebišnjice, od
njih kasnije Malešević (potomci
vojvode Maleša). Njegovi preci iz Pirenske
Makedonije dodju na Kosovo, odande u Malinu (Gacko) pa potom uz
Trebišnjicu gdje se nazovu Mileševac =
Maleševac; vidi:
Mandić. Od njih su u selima: Kolanjevići, Skrobno i Vrgno u
Hercegovini Maleševac, vidi: Maleš Malešević, u Skrobotini i Vidicu uz Trebišnjicu; Vidi:
Maleš; Podgorica; u Banjanima 1379.
god.; Cetinju jedno crijeme (Šćepan vladar
Crne Gore) Mali, vidi: Malia, Kotor Malia (Mali), Dobrota (Kotor),
a u područnim Škaljarima iz Cetinja, vidi: Mal Maliković, Danilovgrad, Madež i Kosovi Lug (Bjelopavlići) Malindorić, Nikšić Malipiero, Budva 1471. god. Malinković, Ulcinj 1888. god., oni iz Slatine (Bjelopavlići) Malinović (Malenović),
Bjelopavlići u 17. v.; Ulcinj 1889. god. porijeklom iz Rusije Maliotus = Malisor, u Baru i
Ulcinju Malisor, vidi: Maliotus Malireta, iz Kotora u Šibeniku Malić,
ogranak Pecića (Lukića)
u Šestanima (Primorska krajina), porijeklom su iz Škrelja (sjeverna
Albanija); Kotor; Bar, jedni su iz Omiša (Dalmacija) Malićanin, Brvenica, Gotovuša (Pljevlja) u Šljivansko
(Pljevlja) Maličiata, u Kotoru 15. v. Maličić, Mrkovi i Luštica (Boka Kotorska) Malidžan, Gradac, Šljivansko i Gotovuša (Pljevlja) Mališevac, vidi: Maleš i
Maleševac, na lijevoj obali
Trebišnjice, potomci vojvode Maleša od
planine Volujaka Mališić, Vasojevići i kao: Nedić,
ogranak Rabrena -
Mijomanovića, od njih jesu u Peći; ogranak
Ljačevića i kao: Grgurević u
Kučima, grana Mrnjačevića, od njih u
Lepetanima i Škaljarima (Boka Kotorska), Peći (Metohija) i u
Bjelopavlićima; Bojište (Bijelo Polje); Kisjelice Bratonožići; Gornji
Čumići u Lepenici (Srbija) došli su iz Crne Gore; Dubovo na Bihoru (Bijelo
Polje); Berane; Gornje Crljenice (Pljevlja); Oputne Rudine (Nikšić) Malkić, Pljevlja 1859. god. Malković, Kotor Malović, ogranak Slavujevića (Djurjanovića=Dančulovića)
Duži i Dubrovsko (Drobnjak). Od njih su u Bosni, Nikšiću, drugi u
Dubrovskom (Drobnjak) nesrodni sa onima u Dužima; Čokorlija (Pavino
Polje), Bijelo Polje; Bojište i Ivanje na Bihoru (Bijelo Polje); Vraneška
dolina (Bijelo Polje), od njih su jedni odselili u Metohiju; Herceg-Novi;
kod Risna doselili su iz Hercegovine; Dobrota i Bijela, Herceg-Novi (oko
1694. god.) došli od Trebinja i jedni kao:
Malojević Malovići, bratstvo u Drobnjacima Malovići iz Pive (Plužine), starosjedioci Malovići u Bijeloj (Boka) doselili iz Duži (Drobnjaci) Malovrzović, Podgorica Malogić, Nedokusi (Bijelo Polje) od Gornjeg Kolašina Malojević, vidi: Malović u Boki Malojko, Pobrdje (Grbalj) u 16. v., doselili u Kotorsku Bijelu i
Dobrotu iz Stare Crne Gore Malokrajna, Ulcinj Malokšić (Golubović), u Rvaško Polje
(Podgorica) Malonsi (Crnogorac), iz doline
rijeke Zete i Morače sa Maleze odseljenici u Malesiju, uz rijeku Drim Malončić, Zagarač (Danilovgrad) 15. v., a u Kotoru 1432. god. Malonšić, u Paštrovićima i kao: Malošević,
porijeklom iz Bjelopavlića, gdje su ubilježeni 1494. god. Malohodžić, Herceg-Novi došli iz Trebinja (Hercegovina) Malošević, vidi: Malonšić Malošić, Komani (Podgorica) Malta, u Kotoru Maltez, Nikšić Malčić, Brskovo (Mojkovac) Malja, Rijeka Crnojevića, porijeklom iz Skadra (Albanija) a u
Gusinju i kao: Maljai; Ulcinj Maljai, vidi: Malja Maljaj, vidi: Vukašević Maljević, Zbiževići (Pljevlja); u Gusinju i Zbliževići (Pljevlja) Mamić, Herceg-Novi, došli iz Nikšića Man (Mani), Rastiš (Ulcinj) Mangino, vidi: Mankino Mandalinić, Lužani u Pješivcima; Bar i Cetinje Mandegaj, Kotor Manguran, Staro Selo (Župa Nikšićka) Mandegoja, Zabrdje, Herceg-Novi Mandel (Mander), Kotor Mander, u peraška naselja došli su iz Njemačke, vidi:
Mandel Manda
(Mandalina), udovica sa Trešnjeva Mandalenići,
bratstvo u Cerovu Mandić,
grana plemena Novljana u Banjanima (1374.god.) i Rudinama ranije
Milešević
i Rudinama, neki odu u Pridvorice (Drobnjak), a iz grane istorodnih
Mandića iz Lukova (Nikšić) razišli se u razne krajeve u Drobnjacima kao :
Milešević =
Mandić (Drobnjak) i kao:
Drobnjaković od kojih su:
Jauković,
Paraušić,
Šaulić,
Durković,
Danilović,
Delić,
Ostojić i
Jakšić, a dolini
Trebišnjice i kao: Maleš (Mileš) i kod Goražda; Zagarač (Danilovgrad),
drugi u Grblju o od njih su Bojković, pa jedni u Mokrine, Herceg-Novi kao:
Gojković,
Lazov i
Ilin, a odavde neki u Ledenice (Risan) kao:
Lazović i
Ilić i u Grahovo kao:
Andrijašević, a u Risnu kao:
Drobnjaković.
Orebić-ostrvo Pelješac, došli iz Boke Kotorske; Podgorica iz Bjelopavlića;
Dajbabe (Budimir), Zeta. Od njih su u Dugi i Čalinama (Nikšić); u Bati
cuckoj (Cetinje) i kao: Pištignjat, a u Markovini kao:
Vidinić, vidi:
Jovanović u Zagaraču; u Goliju (Javljen), Nikšić iz Dulića (Gacko), grana
Maleševaca; Donja Trepča (Nikšić), kao: "Diđanin"; Busak (Gornji Banjani),
porijeklom su iz Dulića (Gacko), grana Maleševaca, Šipšići (Piva); grana
Bubuća u Bjelopavlićima, jedni ogranak
Vujadinovića-Nenadića, drugi grana
Simonovića i kao:
Maredić i Matunović. Od njih su kod Rijeke Crnojevića, u
Kosovskoj Mitrovici i u Zeti: Podgorica porijeklom iz Skadra (Albanija);
Liverovići (Župa Nikšićka), ogranak Jovanovića, grana
Nikšića ; Kuti (Župa
Nikšićka), ogranak Jovanovića, grana Nikšića; Kuti (Župa Nikšića), došli
iz Kolašinskih Polja, a ondje iz Morače; od Trebinja došli u Pivu ranije
Đurić; Golija; Nikšić, ogranak
Manojlovića; u Šarancima; Mandića brdo
(Gornje Zagrađe), Berane; Gradina (Drobnjaci), došli iz Plane (Bileća)
ogranak Grujovića; kod Gacka (Dulićima), Hercegovina grana
Maleševaca; u
Nikšićkim Rudinama (1374) pa na Busak (Banjani) iz Hercegovine; ogranak
Dulovića u Gornjoj Morači i neki su odselili u Zeoke (Šumadijska
Kolubara); Gusinje; Gornja Morača, oko 1687.god. kao:
Stavičić, pa jedni u
Župu Nikšićku a drugi u Boku Kotorsku, selili se odvojeno; Kotor; Kameno,
Herceg-Novi, pa jedni pređu kod Risna; u peraška naselja došli iz Stare
Crne Gore; Mandići
- Pištignjati, staro bratstvo u Bati Mandići u Dužima - pleme Drobnjaci
Mandići
(Vidnići), bratstvo u Markovini Mandići u Bjelopavlićima (selo Jastreb) Mandići iz Župe Nikšićke Mandići iz Pive (G.Crkvice - Nikovići), starinom od Trebinja od
Đurića
Manduk, iz Šestana (Primorska krajina), odselili se u Zadar
(Dalmacija) Mandušić, Stara Crna Gora Manenica, Kotor Manesić, Kotor Manzoni, Herceg-Novi Manigodić, Vrbica (Prnovice), Nikšić, odselili Mamija, Bar i područni Sustaši Manić, Kotor, po majci Maničević, Piva Mankino = Mančino i kao:
Mangino, u Baru i Kotoru Manlija, Risan u ranom vijeku Manlius, Risan, rani vijek Manović, Bajice (Cetinje); Mednica pa u Gotovušu, Batkoviće,
Brvenicu, Poblaće i Crljenicu (Pljevlja); u Ćeklićima (Cetinje) Manovović, Pljevlja 1864. god. Manoglav, Herceg-Novi Manojlović, Cuce (Cetinje), od njih su u Mojkovcu i područnim
Poljima; Dovoli (Pljevlja); Golija (Nikšić), srodnici Orlovića, od njih su
u južnoj Srbiji. Vidi: Tepavčević,
Damjanac i
Lalović; Prodoli (Trešnjevo) u Cucama (Cetinje); u Kučima,
jedni ogranak Ljuljanovića, a drugi
Lalevića (Milića)
na Kržanji; Busak kod Nikšićkih Trepača, ranije
Stolica, porijeklom od Bileće; Tupan (Banjani) i Nikšić;
Živinje (Sutorina), Topla i Mokrine, Boka Kotorska, porijeklom iz Popova
(Hercegovina) Manojlovići,
bratstvo u Cucama Mansneta, Budva, po nahočetu Mančino, vidi: Mankino Mančić, u Nikšiću Mandžuk, u Doci (Berane), doselili iz Pipera Mandžukić, Berane, područni Doci, Boljanine i Rasova (Bijelo
Polje), istorodni Manjević, Polja (Mojkovac) Mara, vidi: Mari Maravazija (Marvsija), Pistula
(Ulcinj) Marabut, Gornji Stoliv (Kotor) Maraković, Vodni Do (Cuce) kao: Marković,
odsele u Šarane, pa u Bistricu Mojkovačku; Bijelo Polje Maramonte, i kao: Balšić =
Maramonte, u Zeti 1420. god. Maraš, iz Hota (Tuzi), došli preci u Zetu, pa se razgranali.
Odseljeni u Kamenicu ispod Humskog blata kao:
Maraš = Babić; srodnici
Vučića i Krstovića
u Zeti. Od njih su na Vranjini (Skadarsko jezero), Ostrelju (Ravna
Rijeka), Bijelo Polje, Podgorici, pa u Vraki (Skadar) i kao:
Marašaj, Seoca i Gluhi Do (Crmnica); u
Nikšić; Rogozna (Sjenica); Kotor; Njeguši (Cetinje) i drugdje Marašaj, u Zatrijebaču (Kuči) i Tuzima; Mirac (Kotor) u 16. v.;
vidi: Maraš Marašhoj, Štoj (Ulcinj) Marašević, Koći (Kuči); Krtole i Lješevići (Grbalj), vidi:
Mari Marvasija, Pistule (Ulcinj), doseljenici iz Miridita (Albanija) Marvosi, Prčanj (Boka Kotorska) Marvulić, Podgorica Marvučić, u Bar i obližnjim Dedićima, porijeklom iz Miridita
(Albanija) Margenjštern, Risan Margetić, Herceg-Novi i područna Bijela; Kotor Margilić (Ljuljnik =
Bonkeć) i
Margilaj = Margiljaj, u
Zatrijebaču (Kuči) Margmaj, u Zatrijebaču (Kuči) Margokius, vidi: Marini Margoci, vidi: Marini Margocijev, Sutvara, Herceg-Novi 1442. god. Margoč, vidi: Marini Mardar, Mardeli (Tivat) Mardita, Bar Marditović, Sustjel (Ulcinj) Mardokić, Podgorica Mardolesi, Kotor Mardutović, Bar Mardjenović, Kolomza (Ulcinj) Mardjon, u Široke (Donja Krajina), doselili iz Malesije (Albanija) Mardjokaj, u Obardama uz Bojanu su iz Gornje Krajine Mardjokić, Bar i Podgorica Mardjonović, ogranak Prelukića (Karanikića)
u Briskoj, Kolomzi i Krutama (Ulcinj), sišli iz Šestana (Gornja Krajina).
Od njih u Omaru (Vraka), Skadar kasnije Karanikaj
i Rumija Marević, Podgorica Mareskalo, Kotor 1450. god. Maretić (Marotić), Risan;
Bokovi (Rijeka Crnojevića); Zec u Poborima (Budva); Šćepan Njive (Spuž),
oni su srodnici Mudreša i
Vukčevića; Brezojevica (Plav) Marehu, Škaljari (Kotor), došli iz Čeva (Cetinje) Mareš, Bistrica (Bijelo Polje), potomci
Mareša Marešević, Cetinje Marešović, Bar Maržan, u Dubrovniku ranije Mašanović
= Orahovljanin Maržen, u Kotoru Mari, Podgrad i Koći (Kuči), došli su iz Vukli (Albanija) kao:
Marešević, od njih su
Peci,
Koljčević i Marić, od
iseljenih Marijan, Cetinje Marijanić, Kotor Marijić, Lagatori u Gornjem Bihoru iz Gusinja, porijeklom iz
Bjelopavlića, od njih u Vrelima (Peć) i u Turskoj Marilović, kod Mojkovca Marini, u Ulcinju a u Kotoru (doseljeni) kao:
Margoč, Margoci i
Margokius Marinić, Kotor 1440. god.; Tivat; Bokovi (Rijeka Crnojevića); Donja
i Gornja Lastva (Tivat) i Škaljari (Kotor), porijeklom iz Hercegovine;
Herceg-Novi, po nahočetu Marinković, grana Lužana u Martinićima (Bjelopavlići) i kao:
Alijerović, kod Plava; Donja Bjela
(Šavnik) ogranak su Miloševića; Grbalj;
Vasojevići, jedni ogranak Mijomanovića (Stojanovića),
drugi ogranak Djurišića iz grane
Kovačevića; Lozna i Ivanje (Bijelo Polje);
Zavinogradje i Gračanica (Pljevlja); Podgorica i Cetinje; Baćevac
(Barajevo), Srbija i kao: Strukar,
doseljenici iz Pipera (Crna Gora) Marinov, Paštrovići Marinović, Očinići (Cetinje), došljaci iz Čaradja (Gacko). Od njih
su u Nalježićima (Grbalj), a od ovih u područnom Stolivu i Kotoru i Trstu
(Italija); Slivnice (Hercegovačka Površ), ogranak
Ilića iz Ćeklića (Cetinje); Perast (Boka Kotorska); Kotor,
doseljeni iz Šibenika (Dalmacija); Morinj i Risan; Cetinje, Donji Kraj
(Cetinje) pripadaju Ivaniševićima i
Ivanovićima, jedno vrijeme boravili u Starom
Vlahu; Škaljari (Kotor); Marunović u
Bjelopavlićima; Poblaće i Crljenica (Pljevlja); Buljarica (Paštrovići);
Šušanj (Bar); Zupci (Bar); ogranak Vučevića u
područnim Pinčićima; Bogdašićima (Grbalj) Marinovići,
bratstvo u Očinićima Marinovići,
bratstvo u cetinjskom Donjem Kraju Marinovići,
bratstvo u selu Slivnici Marinovići
u Grblju, u Kotoru i u Stolivu u Boki Marinovići
u Trstu Marinoj, Obod uz rijeku Bojanu Marinčić, Risan Marinjano, Grahovo (Nikšić), došli iz Boke Kotorske Marić, Jezera (Bare), Tepca i Sirovac (Drobnjak), oni su iz grupe
Trepčana, doseljenika iz Nikšićkih Trepača od Raiča. Od njih su
Golubović u Tepcima i
Marić u Bosni; Sirovac i Bare
(Drobnjak); ogranak Grujičića u Bobovu
(Pljevlja) i područnim Boljanićima, Vijenac, Zaostro i Zasade; Bijelo
Polje; ogranak Jokića u Bihoru (Bijelo
Polje); Kolašin i okolina, od njih su u Baru; Mataguži (Zeta); Miličice
(Srbija) iz Božića (Andrijevica); iz Bjelopavlića neki odseliše u
Studenicu (Kosovo), a drugi u Borač (Gruža), Kragujevac, gdje su kao:
Taranin; Turice u Donjem Dragačevu
jesu iz Morače, srodni Dostanićima =
Brankovićima; u Gusinju i Andrijevici iz Peći
(Metohija); Podbišće (Mojkovac) grana Tomića
(Srbljanovića) iz Drobnjaka od kojih su
Golubović u Tepcima i Šumancima
(Žabljak); Šipačno (Nikšić); Marina Glavica i Rusenovići (Banjani),
Nikšić, srodnici Rusena =
Rusenovića u Miljanićima, od njih: Strujićima
(Popovo Polje), Trebinje, u Baru i Kolašinu; Igalo, Herceg-Novi; Srbina,
Sutorina, Topla, Babunica i Živinje, Herceg-Novi; Petrovići (Nikšić) i
kao: Marić - Nikolić; kod Risna i
Perasta porijeklom iz Hercegovine, a u Grblju iz Stare Crne Gore (u
Nalježiće 1614. god.); u Djenoviće, Herceg-Novi došli sa Kosora (Kuči);
Kumbor, Herceg-Novi; Ljuštice (Grbalj); Tivat; Miljevci (Sutomore), Bar,
od kojih su kod Lješa (Albanija); u Kotoru i njegovoj periferiji su iz
Grblja i Tivta; Tuzi (Podgorica); Spuž (Podgorica); Lug (Brijeg),
Andrijevica; Kolašin i okolina, od njih su u Baru; u Bihoru (Bijelo Polje)
ogranak Jokića iz Velike (Vasojevići); Bijelo
Polje; u Vasojevićima jedni su ogranak Novakovića;
Turince (Donje Dragačevo), Srbija došli iz Morače (Kolašin); Ljutice
(Valjevska Tamnava), doselili se iz Pive; iz Seljana (Piva) odseljeni u
Bosnu; u Koćama (Kuči), porijeklom iz Albanije, ranije
Mari; u Pivi s. Seljani od
Radovića, odseljeni kod Vlasenice
Marić (po majci
Mari), kasnije Bilić; u Skadar
(Albanija) iz Crne Gore; u 16. v. doselili iz Trebinja u: Babunica,
Živine, Ljuštica, Srbina, Sutorina i Topla, Herceg-Novi; Herceg-Novi jedni
su prešli u Kotor; Kuti, Herceg-Novi, jedni su 1592. god. došli iz
Korjenića (Trebinje), a drugi iz Konavala; Djenovići i Kumbor, Herceg-Novi
iz Kuča; u Grblju su jedni iz Hercegovine, a drugi iz Stare Crne Gore; kod
Risna i Perasta iz Hercegovine, a u Nalježiće (Grbalj) 1614. god., došli
su iz Stare Crne Gore; Ljuštica (Grbalj); Bratač (Nevesinje), Hercegovina
jesu iz Dubočaka (Banjani), Nikšić; ogranak
Novakovića-Vasojevića; Turici u Donjem
Dragačevu (Srbija); Azbukovica u Tubrović u Srbiji, doseljenici iz
Zagradja (Andrijevica); ogranak Bakića (Novakovića)
- Vasojevići; kod Kotora i u okolinu iz Lug
Brijega (Andrijevica), Vasojevići; Ljutica (Valjevska Tamnava), porijeklom
iz Pive; Tivat (Grbalj); Tuzi (Podgorica); Spuž (Bjelopavlići); Renovac
(Banjani), Nikšić; porodično bliski Miljanićima;
Marići,
bratstvo u Nalježiću Marići, selo Šipačno kod Nikšića, porijeklom s Čeva (Cetinje)
(prilog Radonja Minić) Marićević, u Prevlaci i Kotoru ubilježeni su 1167.
god. i u 14. v.; Njeguši (Cetinje) grana Punoševića;
Cetinje; Kosijeri (Cetinje) i Verige (Boka Kotorska) oni su iz Pipera, kao
što su i u Petrovom Selu (Negotin) od 1858. god., i kao:
Savović i
Joković; Orašac (Šumadija) ogranak
Bulatovića iz Rovaca (Podgorica); Živinje, Herceg-Novi; Poblaće
(Mojkovac) Marićevići
sa Pajovićima, bratstvo u Njegušima Marićevići,
bratstvo u Kosijerima Maricio, Budva Maričević, Donja Lastva i Dub (Tivat) Maričić (Lazarević), Šantrovac
(Šumadija), porijeklom iz Vasojevića; Maričića omedjina i Pišče (Piva), u
srednjem vijeku preselili se u Bosnu; Štoj (Ulcinj); Herceg-Novi; u Kotoru Marjanović, Bjelojevići (Mojkovac), ogranak
Djurišića (Kovačevića) u Vasojevićima;
iz Rovaca 1889. g. neki predju u Kolašin, i jedni u Gajtan (južna Srbija);
Glasnica (Pljevlja) Marjanović, Bjelojevići (Mojkovac), ogranak
Đurišića (Kovačevića) u
Vasojevićima. Mark, i Marku, Klezna (Ulcinj);
Bar i kao: Marku Markati, Herceg-Novi Markaš, Veliki Ostros na obali Skadarskog jezera, porijeklo iz
Stare Crne Gore kao i obližnjim Markašima, kasnije kao:
Vuletić Markezer, u Paštrovićima Markezić, Dabezići (Bar), srodni Petovićima
u obližnja Kunja Markezina, Prčanj Markeljić, Dobrača u Lepenici (Srbija) doselili iz Drobnjaka Marketov, Paštrovići Markinović, Šušunja (Zeta) kasnije
Sokobaljević; ranije i u Komina (Kurtina), Rijeka Crnojevića,
vidi: Markipović Markipović, u Gostilju (Zeta) i kao:
Markinović sa srodnicima: Prenkićima
i Skobaljevićima, doseljenika iz Albanije.
Starinom, srodnici Ulića, kod Rijeke
Crnojevića Markis, Prčanj Markić, Bar Markić, Komina (Ulcinj); ogranak Andrića
u Vasojevićima (vidi: Markićević). Od
njih su u Dragačevu (Srbija); Podbabac (Paštrovići) 1712. god., ranije
Miković =
Buran i jedni ogranak Davidovića;
iz Pipera prešli jedni u Kosijere (Cetinje), a od ovih u Boki Kotorskoj i
Piperima Markićević, ogranak Andrića (Vasojevića).
Od njih su u Dragačevu (Srbija); Kosijeri (Cetinje) i Boka Kotorska,
porijeklom iz Pipera; Paštrovići; Cetinje Markičević, Budva Markičić, Veliki Mikulići (Primorska krajina) Markišin, Paštrovići Markišić, Paštrovići i Zalaz (Kotor); Boguti i Donja sela (Rijeka
Crnojevića), grana Sarapa, doseljenika od
Sarajeva; Plav i obližnja mjesta u Vojnom Selu (1880. god.) jedni i kao:
Ćesar, Savić
i Džudović, porijeklom su iz Rovaca Marljukić (Markičić =
Mikulić), Mikulići (Bar) i područnim
Mićićima Markov, Kolomza i Salč (Ulcinj) Srpska Crnja (sjeverni Banat),
ranije u Žombolju (Rumunija), doseljenici iz Crne Gore, od 13. familija (u
srodničkom odnosu) i kao: Markov (od
Debele Jere). Od njih su razgranati, od
braće: Iva, Marka
i Sava, od njih je više od 22 bratstva; kao:
Markov; Paštrovići MarkovIlija, predak bratstva Milijevića Markovac, Mrkovi i Radovanići (Tivat) Markovinčić, Prčanj Marković, Male Cuce (Cetinje), porijeklom iz Kuča, jedni odatle
prešli u Grahovo (Nikšić), a drugi u Pivu; kod Nikšića iz malih Cuca
ranije Tomanović i
Laković, porijeklom iz Kuča, njihovi potomci u Grahovu
(Nikšić) pa u Najdaniće (Gacko); kod Gacka iz Cuca (Cetinje); Danilovgrad;
Šišići (Grbalj); Perast i Podi (Boka Kotorska); u Peraškim naseljima iz
Dalmacije; Budva u 15. v.; Gornji Stoliv (Tivat); Kotor; Maine (Budva);
Dovolja (Pljevlja); Krnjice iz Primorske Krajine jesu sa Peleva Brijega
(Bratonožići), a u Bobovištu, Livarima, Runjanima, žive u njima od ranije;
Zeoke (Šumadijska Kolubara) iz Crne Gore. Barsko Polje (Crnogorsko
Primorje), doseljenici iz Vrake (Skadar), a porijeklom iz Čeva (Cetinje),
kao: Belanović potomci
Ozra; Rajićevići (Njeguši), Cetinje, potiču od
Podubližana, iz Cuca; Bar (Gruža Kragujevačka), došli iz Vasojevića i u
Ljuljanik (Medvednica), Šumadija; Štitarice (Mojkovac); Vodno, vidi:
Marković u Mojkovcu; Podgorina (Valjevo) i Gruža Kragujevac porijeklom iz
Njeguša (Cetinje); Miličinice (Valjevo) došli iz Vasojevića, a porijeklom
su iz Crmnice; Brestovac i Borča (Srbija), ogranak su
Lutovaca, porijeklom
iz Bratonožića; Buronje (Komani), Podgorica, vidi:
Radulović u Daljamu; Risan, iz
Drobnjaka;
Zaseoke (Šumadija), ogranak Nikolića iz Pive;
Semegnjegevo, Kostajnik i Cerovo (Šumadija), ogranak Nikolića iz Pive;
Gornje selo (Bajice), Cetinje ogranak Martinovića; kod Mojkovca, vidi:Jovanović u Štitaricama; Risan; Vučji Do (Ćeklići), Cetinje, grana
Proročića (Proročica) i kao
Vučedoljci u Nikšiću kao:
Radović; Mali
Brezovik pa u susedne Miločane (Nikšić); Milijevići u Ćeklićima ogranak su
Milijevića, grana Marojevića; Godijelji (Žabljak), porijeklom iz Godijelja
(Crmnica) ranije Pejanović; Trešnjevo u Cucama (Cetinje), ogranak
Lakovića
iz grupe Drekalovića iz Kuča i kao:
Ljaković, jedni su u Bresticama,
Bubrešku, Grahovu i Šdedimu (Nikšić) i na Obiljevcu (Srbija); ogranak
Tomovića (Ivanovića)
Drekalovića u Kučima; Maine (Markovići), Budva iz
Pipera od njih su u Umni Do (Kumanovo), Makedonija pa prešli u Lebane
(Srbija); Budva, ranije Mitrović i u Paštrovićima; u Kotoru 1351. god.;
Herceg-Novi; Prčanj; ogranak Stojanovića u Zagaraču potomci
Lučana;
Nikšić; Uskoci u Drobnjacima; Kotor oni su iz Stare Crne Gore; Briska u
Primorskoj Krajini, ogranak Prelukića iz Runje, srodni su
Lakovićima u
područnim Bobovištima i Krnjici; Prijeradi (Tivat); peraška naselja
doseljenici iz Stare Crne Gore; Bubrežak (Nikšić) i Sasovići (Boka
Kotorska) iz Cuca (Cetinje); Bogdašići i Lastva (Tivat), jedni iz Stare
Crne Gore i drugi iz Hercegovine; Buronje (Podgorica) i kao:
Lješnjanin i
Mihaljević kod Rijeke Crnojevića; Lozna (Bijelo Polje), porijeklom iz
Morače; Brijezi, Brčela, Boljevići i Sotonići (Crmnica); Donji Kraj,
Vukmirovići, Jankovići, Dodošima i Žabljak (Rijeka Crnojevića);
Marković
"Začirani" u Začiru, ogranak
Radiša u Začiru (Rijeka Crnojevića);
Podgorica; Golubovci i Mojanovići u Zeti, u Podgorici i Ostrogu uz
Skadarsko jezero iz Pipera; Bar; Ovčar (Ćerkovine) između Donjih Kokota i
Donje Gorice, pa u Gornjoj Gorici i Balabanima, Buronjima (Zeta), Kuli
(Vraka), kod Skadra i Podgorice svi su istorodni i sa
Bjelanovićima,
potiču sa Miški (Čevo) srodnici ovih od Radula, potomka
Ozdrova (Ozra)
Markovići,
bratstvo u selu Brijege Markovići (Prorocice), bratstvo u Vučem Dolu Markovići,
rod u Milijevićima Markovići,
bratstvo u Prosenom Dolu i u Lipi Markovići,
rod bratstva Lakovića u Malim Cucama Markovići, bratstvo
iz sela Lipova Opština Kolašin - doseljeni iz Markovine kod Cetinja
Markovići, uže prezime bratstva Stojanovića-Lulaša u
Musterovićima Markovići, uže prezime bratstva "Srnadičića" - "Selištana"
u Selištima Markovići,
bratstvo u Buronjama Markovići,
uze prezime bratstva Đurovića u Relezi Markovići,
bratstvo u Brčelima Markovići (Rasalići), bratstvo u Sotonićima Markovići,
rod u Petnjici i u Klincima u Kolubari Markovići (Podubličani) u Luštici u Primorju Markovići (Prosedoljci) u Broćancu u Rudinama i "u Grad
Nikšićski" Markovići u Rudinama, u Grahovu, "u Nikšiće", u Boki i u Srbiji Markovići (Mijanovići) u Krugu malocuckom Markovići iz Pive (Gornji Unac), starosjedioci - matica Plužine Markuši iz
Podgorice (doseljeni iz Virpazara) Markuši, u Crnoj Gori žive Markuši preko 600 godina i nijesu
mijenjali prezime. Ovdje su došli u vrijeme kada se današnja Crna Gora
nazivala Zeta, a Stara Crna Gora se nazivala Gornjom Zetom.
Markuši su
došli sa Kosova iz Prizrena iz mjesta Momusa (metoh manastira Hilandar) i
naselili sa prvo u mjestu (selu) Gradjani kod Cetinja, a potom u današnjim
Momišićima, ustvari Momušićima (Momuški) koji su bili takodje metoh
manastira Hilandar. Jedan od naših predaka je bio Georgije Markuš, vladika
prizrenski od 1333 do 1348, za vremena Cara Dušana. Ovo ja bila prva seoba
Markuša sa Kosova u Zetu, a druga je bila prema Vojvodini pod patrijarhom
Arsenijem Čarnojevićem. Krsna slava Markuša u Crnoj Gori je Sveti Georgija
(Djurdjev dan) a jedan dio slavi i Djurdjicu (Markuši u Lješkopolju kod
Podgorice). Pored Crne Gore, Srbije, Republike Srpske i Hrvatske
(Slavonija...), Markuša ima najviše u Karpatskoj oblasti odakle su se
najvjerovatnije doselili u seobi na Balkan. Brojčano ih najviše ima u
Zakarpatskoj oblasti (Rusija - danas Ukrajina), a toponima najviše ima
pod Karpatima u sjevernoj Slovačkoj (grad, brdo, dolina, zamak...).
Moja porodica je jedna od najstarijih na Cetinju gdje živi preko 130
godina. Na prvom popisu varoši Cetinje 1879. godine od 180 porodica dvije
su Markuš (originalu Državnom arhivu Crne Gore na Cetinju). Nije poznato u
Crnoj Gori da je neka porodica Markuš primila drugu vjeru. Danas
Markuša
ima najviše u Podgorici (Momišići, Ponari, Berislavci...), Cetinju i
Nikšiću.(Prilog poslao Jovan Markuš
sa Cetinja)
Marovići,
bratstvo u Gracu Marovići,
bratstvo u Brčelima Marovići,
bratstvo u Boljevićima Maroje,
predak bratstvene grupe Marojevića Marojevići, iz Morakova
(Župa
Nikšićka) Marojevići,
staro muslimansko bratstvo u Ćeklićima Marojevići,
grupa od bratstava u Ćeklićima Marotići
(Mudreše), bratstvo u Ceklinu Marotići,
zagranak bratstva Ivčevića u Gluhom Dolu Maroši,
manje bratstvo Radonjića-Rajičevića Martin
Jovov, predak
bratstva Kapa
"Martin" kao predak bratstva Martinovića Martinovići,
grupa bratstava u Bajicama Martinovići
ili Vujadinovići (Milići), bratstvo u Resni Martinovići
(Bajići), bratstvo u Komanima Martić, Kričak (Pljevlja); Brezojevice i Vojno Selo (Plav). Marunovići
(Palaorići), rod u Bjelopavlićima Marušići, selo Dabovići (ispod Manastira Ostroga) Opstina
Danilovgrad, tu zive vjekovima u jedno selo zajedno sa familijom
Milatović Masoničići,
bratstvo u Gluhom Dolu Matanovići,
bratstvo u Krajnjem Dolu
"Mataruge" (Lukrecije), bratstvo u Dolu u Pješivcima Matkovići,
bratstvo u Dolu u Pješivcima Mazić, selo
Nedajno
kod Plužina, pleme Pivljani(od Adžica iz Lisine)
Mahmutovići,
zagranak bratstva Ivcevica u Gluhom Dolu Macanovići, su iz Nikšića, tačnije sela Dragovoljići ili još
tačnije sa Ječmišta (pleme Lukovsko). Tu su se naselili izmedju 14 i 15
vijeka iz okoline Cavtata ili H.Novog. Od njih su Macanovići širom Crne
Gore - neki su se 1820 naselili u Drobnjak (sad ih tamo više nema) pa
odatle u Pljevlja Mačići,
bratstvo u Boljevićima Mašanovići,
bratstvo u Podgoru Mašanovići,
bratstvo u Papratnici Maštrape,
bratstvo u Rajićevićima Madžari iz Pive (Plužine), doseljeni iz Bosne
Madžarovici iz sela Berislavci (Zeta kraj Podgorice)...jedan
dio ih živi u Argentini (provincija Chaco) a drugi u Sloveniji Madžgalj, Pisana Jela
(Pavino Polje), Muslići, Sokolac i Bijelo Polje, došli sa Madžgaljevog
brda (Kuči); Podbišće i Štitarice (Mojkovac), a ima
ih i u Beogradu Mašnići iz Župe Nikšićke (selo Miolje Polje)
Medenice...ima ih u Moračanima - Kolašin, Mojkovcu
Medovići
(Medojevići), staro muslimansko bratstvo u Ćeklićima Medovići
(Medojevići), staro muslimansko bratstvo u Cetinjskom Plemenu Medojevići
(Medovići), staro muslimansko bratstvo u Cetinjskom Plemenu Memedovići,
porodica u Drobnjacima Memovići,
staro muslimansko bratstvo u Ćeklićima Memović, Ćeklići (Crni Vrh),
Cetinje. Od njih su u Crnom Vrhu (Berane); Kukoljama (Bijelo Polje);
Ulcinj i područne Kruče. Mehmedovići ogranak su Drakulovića, porijeklom iz plemena
Kuč, pravoslavne su vjere i žive u
Plavu. Predak im je Mehmed koji je primio islam, koji su i danas
muslimani. Mešter, Uskoci (Žabljak), došli su iz Gacka; ogranak
Popadića u Drobnjacima; Malinskom i
Ljevištu, potomci nekog Oda odselili se u Srbiju Miždrag,
predak bratstava Grabljana i Gradinjana Mijajlovići
- Preobrežani, bratstvo u Cucama Mijalji,
staro bratstvo u selu Grabu Mijan,
predak cuckog bratstva Mijanovića Mijanović Račeta, jedan
od predaka bratstva Mijanovića Mijanovići,
bratstvo u Cucama Mijanovići,
rod u Adzovim Vrbama u Zeti Mijanovići,
rod u Ljubomiru u Hercegovini Mijanovići
u Boki, "u Nikšiće", u Hercegovini i u Srbiji Mijatovići
(Ivanovići), bratstvo u Cucama Mijatovići, selo Šipačno kod Nikšića, porijeklom s Čeva (Cetinje)
(prilog Radonja Minić) Mijači,
bratstvo u Podgoru Mijovići,
bratstvo u Brčelima
"Mijogoštani", bratstvo u Donjem Zagarču Mijogoštani,
bratstvo u Donjem Zagarču Mijuškovići,
bratstvo u Poviji Mijuškovici, uže prezime bratstva "Breškovaca" u
Bogmilovićima Mijuškovići
(Radojevići), bratstvo u Ćeklićima Mijuškovići
u Kamenom u Boki Mikovici,
bratstvo u Podgoru Milanovići iz Berana (
Budimlje). Kao doseljenici u Budimji nosili su prezime
Bagas. Dio
porodice je promijenio prezime po pretku Milanu Milanovići iz Dobrske Zupe i sa bratstvima iz Dobrskog sela čine
pleme Dobrljani. Naš predak se prezivao Dobrilović,
porijeklom iz okoline Peći i naselio se na Lipu više Dobrskoga sela, prije
nekih 450 - 500 g. Od Dobrilovića postali su
Milanovići, Vujovići,
Radonjići, Batrićevići,
Popovići (ima ih u Baru) i
Živanovići.
Za prezime Milanović - Bagaš iz Berana imam neka neprovjerena saznanja, da
su i oni od naših. Medjutim to je, kao sto rekoh još neprovjereno, tako da
se to ne uzima u obzir. (prilog: Djordjije Milanović)
Milatović, Budva 1490. god. I jedni se presele u Babino Polje
(Dubrovnik). Milati (Komani), Podgorica (početkom 16. v.) jedni pređu u
Viniće (Danilovgrad) kasnije kao: Čakmak iz Komana, pa jedni u Martiniće
(Bjelopavlići), pa jedni kao: Milatović prešli (1906. god.) u Ulcinj; u
Daboviće (Danilovgrad) došli sa Čeva (Cetinje); Kod Nikšića iz
Bjelopavlića; Kotor (1547. god.), od njih su u Stolivu (Tivat), oni su iz
Stare Crne Gore; Herceg-Novi; Bar; Vijenac (Pljevlja); Paštrovići.
Milaševići,
bratstvo u Piperima Milaševići
(Kaluđerovići), bratstvo u Ljubotinju Milaši,
staro bratstvo u Grabu Milaši,
bratstvo u Mircu Miletići,
bratstvo u Dupilu Miletići,
bratstvo u selu Dolu Miletići,
staro bratstvo u Bjelošima Miletići,
rod u Prčanju Mileševići,
rod u Drobnjacima Mileševići,
bratstvo u Bjelicama Milija Markov,
predak bratstva Milijevića Milijevići,
bratstvo u Ćeklićima Milinzi,
staro slovensko pleme na Peloponezu Milinići,
bratstvo u selu Abramovićima Milić - Bjelica,
bratstvo u Sotonićima Milići,
bratstvo u Bjelicama "Milići",
grana bratstva Milića u Bjelicama Milići,
bratstvo u selu Lješkopolju Milići,
bratstvo u Oselini Milići,
bratstvo u Limljanima Milići, selo Šipačno kod Nikšića, porijeklom od
Kurdulija iz
Hercegovine (prilog Radonja Minić) Milići iz Pive (Plužine), doselili iz Foče 1882. Miličići iz Pive (G.Unac), potiču od
Krunića
Milovići
(Graovljani), rod u Cucama Milovići
iz Banjana Milovići iz Kuča, selo Bezjova Milovićina Bezjovu:
Doselili su se u Kuče iz Bratonožića
negdje krajem 15 ili početkom 16 vijeka.Prvobitno su bili naseljeni na Gorenu u Ublima,odakle su ih istisli Drekalovići i naseljeni
su na Bezjovo.Milovići se
dijele na ogranke:Na Vušoviće
po Vušu Vujovu,
Premiće po Premu
Vujovu,Šaljeviće
po Šalju Stamatovu i NikSavićeviće
po Niku Savićevu.Od
Milovića su
Milovići iseljeni na Murini,Niksavićevići su bili
prgavi i nesnosni,te su ih brastvenici prognali.Oni su naselili Gusinje.Od Milovića
sa Bazjova su nastali Milovići u Banjanima selo
Dubocko.Milovića ima
iseljenih u Zmajevu,Prokuplju,Velimlju,Zagradac,
Gacko,Bar,Postojna(Slovenija)ojha!!!
Slave sv.Nikolu(19.decembar).Milovićima su se pripojili
Džokići,
staro bratstvo u Bezjovu. (prilog
poslao: Predrag Sava Milovića, Postojna, Slovenija) Milojevići,
staro bratstvo u Izvorima Milojevići,
bratstvo u Ogradama, Drenovu Dolu i u Prčanju (u Zupcima) Milojko,
bratstvo na Pobrđu Milonjić Ban,
iz Gornje Draževine Miloš,
predak Miloševića i
Pejovića u Njegušima Miloš,
predak bratstva Miloševića u Humcima Miloš,
predak bratstva Miloševića u Bajicama Miloševići
(Martinovići) u Bajicama Miloševići
("Umci"), bratstvo u Humcima Miloševići,
bratstvo u Dugom Dolu Miloševići,
bratstvo u Vitasovićima Miloševići,
bratstvo u Povrpolju Miloševići u Dobroti Miloševići u Kotoru Miloševići u Riocima Miloševići, ogranak Vasojevića iz Lijeve Rijeke Milunovići,
bratstvo u Bogmilovićima Milutinovići
(Sekulići) u Župi Bandićskoj Milutinovići su iz Stijene Piperske, zaseok Cerovice gdje se i
danas nalazi stara porodična kuća (spomen kuća narodnog heroja
Ivana
Milutinovića). Potomci ove porodice žive danas u Podgorici, Kotoru itd.
Po piperskom rodoslovu su potomci vojvode Đureze Božidara Vukotina tako da
imaju zajedničke pretke sa bratstvom Božović iz Stijene Piperske. Miljen, knez, predak bratstva Miljenovića Miljenovići,
grana bratstva Gradinjana u Cucama Miljevići, rod u Prčanju
Miljenovići
u Grahovu, na Cetinju, na Koritima, u Primorju, u Srbiji i u Grčkoj Miljić, Šljivansko i Gradac (Pljevlja); u Boljaniće (Pljevlja) iz
područne Bušnje Minići, ogranak Bulatovića iz Rovaca (uzeli prezime po
Mini
Markovom) (prilog Miloš Niketić
iz Bara) Minići, selo Šipačno kod Nikšića, porijeklom s Čeva (Cetinje)
(prilog Radonja Minić) Minjići,
bratstvo u Vitasovićima Miokovljani,
staro bratstvo u Ržanom Dolu Mirkovići,
bratstvo u Hercegovini Mirkovići,
rod bratstva Petrovića u Ćeklićima Mirkovići,
dio bratstva Ivanovića - "Krivokapića"
u Cucama Mirkovići,
grana bratstva Popovića u Cucama Mirovići,
bratstvo u Cetinjskom Plemenu Mirovići,
stari rod u selu Mircu Mirotići, bratstvo iz sela Grbavci (Lješkopolje), porijeklom od
Abramovića iz Bjelica zajedno sa
Radinovićima koji žive u istom selu
(Grbavci)
Mirosaljići - Boškovići,
bratstvo u Sotonićima Mitar Kneže
iz Zaljuti, predak bratstva Čaurina-Kneževića Mitrovići,
rod bratstva Radojevića u Vojkovićima Mitrovići,
bratstvo u Sotonićima Mitrovići
(Vidnići) u Markovini Mićanovići iz Pive (Pirni Do, Goransko), starosjedioci, matica
Goransko Mićovići,
staro bratstvo u Tospudama Mićovići, selo Šipačno kod Nikšića, porijeklom s Čeva (Cetinje)
(prilog Radonja Minić) Mićunovići (Radičevici) sa
Velestova, selo Makljen i ista su kuća sa
Mrvaljevićima i Abramovićima
Radičevićima Mihailovići, iz sela Seoca u Piperima Mihailovići, bratstvo iz sela Prijelozi opstina Bijelo Polje koji
potiču od Brauna zajedničkog predka Mihailovića (Prijelozi),
(Manastir
Morača) i Milosavljevića (Sjenica) Mihaljevići,
bratstvo u Ceklinu Mihaljevići,
zagranak bratstva Ivčevića u Gluhom Dolu Mišeljić, u Nikšiću, Mirušama uz
Trebišnjicu, Paniku, Kovačićima i Čapelnici (Bileća) potiču od
Herceg-Novog Miškovići
(ranije Bjelogrlovići), bratstvo u Krusama Miškovići sa Konjuha (Komovi) iz plemena Vasojevića Mišljeni,
zagranak bratstva Ivčevića u Gluhom Dolu Mišovići iz Župe Nikšićke Mitrići iz Pive (Mratinje, G. i D.Crkvice), potiču od
Ognjenovića iz Mratinja Mostići iz Pive (D.Crkvice - Polje), doselili iz Trebinja
Mostarice,
bratstvo u Poljicu Moštrokoli,
grana bratstva Gornjevuka Mrvaljevići,
grana bratstva Andrića u Predišu Mrvaljevići,
bratstvo u Malošinu Dolu Mrvaljevići
- Radičevići, bratstvo u Barjamovici Mrvoševići
(Papračani), bratstvo u Cerovu Mrgunići,
vjerovatno prezime negdašnjeg bratstva u Kobiljem Dolu Mrkovići,
bratstvo u Crnogorskom Primorju Mrlješ, Pivljani od Nikolića (Bačarevića) grana
Ivanovića, jedni se
preselili u Popionicu (Kragujevac) i kao: Mršljević. Mršulje,
bratstvo u Nalježiću Mudreše,
bratstvo u Ceklinu Mumini iz Pive (Crna Gora), doselili iz Drobnjaka Muhovići, selo Trpezi kod Berana Mulići ogranak Bekteševića, islamske su vjere i
žive u Gusinje. Muratagići porijeklom
iz plemena Kuč, iz sela Beziova, predak Nikola iz bratstva
Nikezića
došao u Gusinje 1730 tih godina i tu je primio islam i dobio ime
Murat,
đe se njegovi potomci prozvaše Muratagići. Aginska su porodica. Mustafići,
bratstvo u Tuđemilima Mustafići,
staro muslimansko bratstvo u Bajicama Musterovići,
bratstvo u Podnopolju Musulimovići,
bratstvo u Bajicama Muhadinovići
(Marojevići), bratstvo u Ćeklićima Muhadinovići, negdašnji muslimani u Ćeklićima Mucalovići,
rod u Hercegovini Musterovići,
staro bratstvo u Prentinu Dolu Musovići, pripadaju grupi prezimena koja potiču od riječi
vlaško-romanskog porijekla: Balšić,
Butorović, Gardašević,
Kilibarda, Kustudić,
Kontić, Lagator,
Lubarda, Lompar,
Pešikan, Svorcan,
Tintor, Šoć,
Špadijer…Osnova prezimena potiče od riječi můsso, můso /muzo/ (< lat. musum) i na
balkanskom prostoru predstavlja dalmatsko-romanski leksički ostatak sa
značenjem: “čovjek srdit, zlovoljan”, “njuška” (ili, što bi narod u Crnoj
Gori rekao: “ćušonja”). Riječ se može naći u Etimologijskom riječniku
srpskog ili hrvatskog jezika Petra Skoka, a takođe i u bilo kom
italijanskom, ili francuskom riječniku. Od te riječi dolazi i glagol
umusiti se.Prezimena koja potiču od riječi muso su vrlo česta u Italiji:
Musso (Sicilija),
Musone (Napulj), Musolino (Kalabrija),
Mussolini…U Crnoj Gori živi 11 (od ukupno tridesetak) porodica pravoslavnih
Musovića i 8 porodica
Musovića Albanaca koji svi žive u opštini Bar. Pravoslavni su
porijeklom iz Krivošija (Knežlaz), a Albanci kažu da su iz okoline Skadra,
iako Jovićević u svojoj knjizi pominje Mirdite.
U Hrvatskoj osim pravoslavnih i katolika Musovića (porijeklom iz Crne
Gore) postoje još i Musonje iz Like. U Srbiji
i Bosni i Hercegovini pored pravoslavnih (takođe iz Crne Gore), žive i
Musovići muslimani koji svi izgleda potiču sa Kosova, ali treba reći i da
je i njihovo prezime istog porijekla, jer riječ muso/musso ne postoji u
turskom (ili arapskom) jeziku, a samim tim se ni (vrlo rijetko) ime Muso/Musso
ne nalazi ni na
jednom spisku (originalnih) muslimanskih imena. (prilog:
Željko
Brankov Vidoja Petrova Musović) Mušikići, nikšićka župa s.Morakovo
porijeklom iz Vasojevića od Dabetića
