Mabrić, Perast Mavrak, Bajište (Nevesinje),
Hercegovina i područno Popovo, jesu iz Crne Gore; Podgorica Mavrić, Ulcinj; Peraška naselja, doseljenici iz Albanije Mavrovunitos (Brajović), iz
Bjelopavlića otišli u Grčku. Jedno vrijeme živjeli u Grblju Magazin (Magazinović),
Herceg-Novi, porijeklom iz Trebinja (Hercegovina), vidi:
Milutinović Magdalenić, Kalače i Bogaje (Rožaje), došli iz Morače (Kolašin),
istorodni sa tamošnjim Dulovićima Magdalić, Berane 1877. god. Magdalenić, Bogaje (Rožaje) i kao: Bogoje,
srodnici: Tmušića,
Sinanovića i Kurpejovića Maglajević (Komlenović),
ogranak Komnenovića iz Banjana (Nikšić), neki
su odselili u Herceg-Novi, drugi u Maglaj (centralna Bosna) i jedni
od njih u Toplu (Herceg-Novi) i kod Čajniča 1689. god. Maglić, Komoran (Plav) 14. v. Maglica (Meglica =
Mekica), 1440. god. Mitrovići
(Paštrovići) Magovčević, Pješivci (Nikšić), potomci
Bogosava Bogdanova, Potolići od njih su u Nikšiću, Baru, Vraki
(Skadar) 1878. god. u Beogradu i nekim srbijanskim mjestima Magovčevići,
bratstvo u Cerovu Magud, Plužine (Piva); u 16. v. iz Stare Crne Gore prešli u naselja
Grblja: Sutvaru, Dubu, Nalješićima pa neki u Kotor i Paštroviće; u Mojdežu
su iz Popova (Hercegovina); Donja Lastva (Tivat) Magudi,
bratstvo u Boki Maguljan, Cetinje Madalić, Herceg-Novi, po nahočetu Madežić, Herceg-Novi, po majci Madruš, Anamali, Viglari i Kravari (Ulcinj) potiču iz Gornje
Krajine Madjar (Madjarić), Radovanići i
Sasovići (Tivat), porijeklom iz Budimpešte (Madjarska) Madjarević, Kotor, po nahočetu; u Piperima i u Podgorici i kao:
Milatović Mažan, u Kotoru Mažarović, područje Herceg-Novog Mažić, Mažići na Zlatibor, doselili iz Mažića (Budva) Mazalica (Kurep), ogranak
Kurepa u Crljenici i Židovićima (Pljevlja), i
kao: Židović, a u Kotoru od njih
Mazalo; Rudinice i Jugovo (Pljevlja) Mazalo, Kotor 1326. god. Mazarak, Slanci (Donja Gora) i Gorovići (Grbalj), porijeklom su iz
Stare Crne Gore Mazarakljaz, Kotor, po majci Mazarević, Perast (Boka Kotorska) Mazarović, Perast 1680. god. Mazić, ogranak Branilovića u Pivi. Od
njih su u Foči (istočna Bosna), pa jedni u Novom Sadu i Bečeju (Bačka) Mazić, selo
Nedajno 9 kuća
kod Plužina, pleme Pivljani(od Adžića iz Lisine) ; slava: sv.
Jovan Mazuka, Budva 1650. god. Mailović, Podgorica Main (Maina), Rijeka
Crnojevića, došli iz Maina (Budva) Maina, Maine (Budva), vidi: Main Maić, Herceg-Novi Mainić (Majinić), Paštrovići,
ogranak Markovića iz Markovića (Budva) Majinić, vidi: Mainić Majić, Mataguži, Vranj i Mijanovići (Zeta); Oni su iz Gornjih Maina
(Budva), a tamo iz Mrkojevića (Crnogorsko primorje) i kao:
Mrkojević, pa (iz Mrka-Piperi)
Marković. Vraka (Skadar), Albanija;
Bijelo Polje i Goričani (Peć), Metohija i Kotoru porijeklom iz Maina
(Budva); iz Pive odseljeni u Glasinac na Romaniju Majkići,
bratstvo u Tivtu Majović, Ponari (Zeta), doseljenici iz Čeva (Cetinje) Majski, Podgorica Majstorović, Potrk i Pišče (Piva) i neki od tih u Papratištu
(Užice); u Podgorici i kod Bijelog Polja Majstoričić, Bijelo Polje i Plav Mak, u Štoju (Ulcinj); Škaljari (Kotor) Makajlović, Podgorica iz Kuča Makanović, Gornje Dragačevo (Srbija), porijeklom iz Pive Makarenko, Gusinje i Bar Makarović, Vrbnica i Petnjica (Gornji Bihor), Bijelo Polje Makaskić, u Herceg-Novom, po nahočetu Makedonac, Kruče (Ulcinj), porijeklo iz Makedonije Makej, Štoj (Ulcinj) Makijelj, Krimovice (Grbalj) Makijovelić, Kotor, po nahočetu Makin, Kotor Makineze, u Kotoru 15. v. Makitan, Grahovo (Nikšić) 1695. god. Maković, Lipa (Cuce), Cetinje; ogranak
Bojovića, kasnije i Omerović u
Ublima (Kuči) Makovići,staro bratstvo u Lipi Makojević, Ljuljac, Tinjikovo i Cakovići (Novi
Pazar) Makoril (Mačoril), Podi
(Mirac), Cetinje Makoč (Makočević), Piperi i
Podgorica Makrid, Nikšić Maksimović, Liverovići (Župa Nikšićka), potomci
Trebješana = Nikšića,
od njih jesu u Viru i Brodu (Nikšić); ogranak
Čarapića, koji iz Kuča odselili u Šumadijsku Kolubaru; ogranak
Jovanovića iz Rovaca odselili se u Brajkovac
(Šumadijska Kolubara); Orahovica i Potarci (Bijelo Polje); Jovanovac i
Kijevo u Lepencu (Srbija); Kremna (Užice) i u Valjevskoj Podgorini
porijeklom iz Cuca (Cetinje); Žari (Mojkovac); Kričak, Maoče i Prenčane
(Pljevlja); Podgorica; Nikšić; Čumići u Lepencu (Srbija), potiču od
Bijelog Polja; Sinaje (Istok), ogranak Djuraškovića
kod Cetinja. Od njih su u: Subotici, Pinosavi (Markovac), Mataruška Banja,
Raštinje i Kraljevo (Srbija) i u Glauko (Čikago) Maksimovići,
rod u valjevskoj Podgorini Maksin, ogranak Markovih (Miljanića)
u Srpskoj Crnji (Banat), porijeklom iz Banjana (Nikšić) Maksić, Stojnik i Ropočevo (Mladenovac), porijeklom od Bijelog
Polja (Crna Gora); u Golubovcima i Matagužima (Zeta) ranije
Kojić, srodnici
Nenadovića u Srbiji Maksulić, Pljevlja 1854. god. Maksut, Nikšić Makunović, u Orahu kod Nikšića Makuš, Berane 1893. god. Mal (Mala =
Mali), Kotor Mala, Budva; vidi: Mal
Malavrazić, Jošica, Kameno, Meljine, Prijevori, Podi, Sutorina
(Boka Kotorska) Malagić, Nedokusi (Bijelo Polje), oni su iz Gornjeg i Donjeg
Kolašina Malašević (Malonšić),
Paštrovići Malević (Djurović), Vilac
(Bratonožići); kod Gusinja jesu iz Kuča; ogranak
Djurovaca u Pinčićima i Livarima (Donja Krajina), vidi:
Maljević; Vasojevići, ogranak
Novakovića u Beranama i kod Tutina; Grbavci
(Zeta) Maledikti, vidi: Malediktus Malediktus = Maledikti, Kotor Malezić, i kao: Sukić, Berane Malek, Budva Malenović (Marinović =
Marunović), Kosovi Lug (Bjelopavlići)
i kod Peći Maletić, Pješivci; Berane; Herceg-Novi i područne Mokrine Maleš (Maleševac =
Mališevac), podnožje Volujak i Maline
(Zariječje) zatim Mali Kokot u Koravnici na lijevoj obali Trebišnjice, od
njih kasnije Malešević (potomci
vojvode Maleša). Njegovi preci iz Pirenske
Makedonije dodju na Kosovo, odande u Malinu (Gacko) pa potom uz
Trebišnjicu gdje se nazovu Mileševac =
Maleševac; vidi:
Mandić. Od njih su u selima: Kolanjevići, Skrobno i Vrgno u
Hercegovini Maleševac, vidi: Maleš Malešević, u Skrobotini i Vidicu uz Trebišnjicu; Vidi:
Maleš; Podgorica; u Banjanima 1379.
god.; Cetinju jedno crijeme (Šćepan vladar
Crne Gore) Mali, vidi: Malia, Kotor Malia (Mali), Dobrota (Kotor),
a u područnim Škaljarima iz Cetinja, vidi: Mal Maliković, Danilovgrad, Madež i Kosovi Lug (Bjelopavlići) Malindorić, Nikšić Malipiero, Budva 1471. god. Malinković, Ulcinj 1888. god., oni iz Slatine (Bjelopavlići) Malinović (Malenović),
Bjelopavlići u 17. v.; Ulcinj 1889. god. porijeklom iz Rusije Maliotus = Malisor, u Baru i
Ulcinju Malisor, vidi: Maliotus Malireta, iz Kotora u Šibeniku Malić,
ogranak Pecića (Lukića)
u Šestanima (Primorska krajina), porijeklom su iz Škrelja (sjeverna
Albanija); Kotor; Bar, jedni su iz Omiša (Dalmacija) Malićanin, Brvenica, Gotovuša (Pljevlja) u Šljivansko
(Pljevlja) Maličiata, u Kotoru 15. v. Maličić, Mrkovi i Luštica (Boka Kotorska) Malidžan, Gradac, Šljivansko i Gotovuša (Pljevlja) Mališevac, vidi: Maleš i
Maleševac, na lijevoj obali
Trebišnjice, potomci vojvode Maleša od
planine Volujaka Mališić, Vasojevići i kao: Nedić,
ogranak Rabrena -
Mijomanovića, od njih jesu u Peći; ogranak
Ljačevića i kao: Grgurević u
Kučima, grana Mrnjačevića, od njih u
Lepetanima i Škaljarima (Boka Kotorska), Peći (Metohija) i u
Bjelopavlićima; Bojište (Bijelo Polje); Kisjelice Bratonožići; Gornji
Čumići u Lepenici (Srbija) došli su iz Crne Gore; Dubovo na Bihoru (Bijelo
Polje); Berane; Gornje Crljenice (Pljevlja); Oputne Rudine (Nikšić) Malkić, Pljevlja 1859. god. Malković, Kotor Malović, ogranak Slavujevića (Djurjanovića=Dančulovića)
Duži i Dubrovsko (Drobnjak). Od njih su u Bosni, Nikšiću, drugi u
Dubrovskom (Drobnjak) nesrodni sa onima u Dužima; Čokorlija (Pavino
Polje), Bijelo Polje; Bojište i Ivanje na Bihoru (Bijelo Polje); Vraneška
dolina (Bijelo Polje), od njih su jedni odselili u Metohiju; Herceg-Novi;
kod Risna doselili su iz Hercegovine; Dobrota i Bijela, Herceg-Novi (oko
1694. god.) došli od Trebinja i jedni kao:
Malojević Malovići, bratstvo u Drobnjacima Malovići iz Pive (Plužine 5 kuća), starosjedioci; slava: sv.
Jovan Malovići u Bijeloj (Boka) doselili iz Duži (Drobnjaci) Malovrzović, Podgorica Malogić, Nedokusi (Bijelo Polje) od Gornjeg Kolašina Malojević, vidi: Malović u Boki Malojko, Pobrdje (Grbalj) u 16. v., doselili u Kotorsku Bijelu i
Dobrotu iz Stare Crne Gore Malokrajna, Ulcinj Malokšić (Golubović), u Rvaško Polje
(Podgorica) Malonsi (Crnogorac), iz doline
rijeke Zete i Morače sa Maleze odseljenici u Malesiju, uz rijeku Drim Malončić, Zagarač (Danilovgrad) 15. v., a u Kotoru 1432. god. Malonšić, u Paštrovićima i kao: Malošević,
porijeklom iz Bjelopavlića, gdje su ubilježeni 1494. god. Malohodžić, Herceg-Novi došli iz Trebinja (Hercegovina) Malošević, vidi: Malonšić Malošić, Komani (Podgorica) Malta, u Kotoru Maltez, Nikšić Malčić, Brskovo (Mojkovac) Malja, Rijeka Crnojevića, porijeklom iz Skadra (Albanija) a u
Gusinju i kao: Maljai; Ulcinj Maljai, vidi: Malja Maljaj, vidi: Vukašević Maljević, Zbiževići (Pljevlja); u Gusinju i Zbliževići (Pljevlja) Mamić, Herceg-Novi, došli iz Nikšića Man (Mani), Rastiš (Ulcinj) Mangino, vidi: Mankino Mandalinić, Lužani u Pješivcima; Bar i Cetinje Mandegaj, Kotor Manguran, Staro Selo (Župa Nikšićka) Mandegoja, Zabrdje, Herceg-Novi Mandel (Mander), Kotor Mander, u peraška naselja došli su iz Njemačke, vidi:
Mandel Manda(Mandalina), udovica sa Trešnjeva Mandalenići, bratstvo u Cerovu Mandić,
grana plemena Novljana u Banjanima (1374.god.) i Rudinama ranije
Milešević
i Rudinama, neki odu u Pridvorice (Drobnjak), a iz grane istorodnih
Mandića iz Lukova (Nikšić) razišli se u razne krajeve u Drobnjacima kao :
Milešević =
Mandić (Drobnjak) i kao:
Drobnjaković od kojih su:
Jauković,
Paraušić,
Šaulić,
Durković,
Danilović,
Delić,
Ostojić i
Jakšić, a dolini
Trebišnjice i kao: Maleš (Mileš) i kod Goražda; Zagarač (Danilovgrad),
drugi u Grblju o od njih su Bojković, pa jedni u Mokrine, Herceg-Novi kao:
Gojković,
Lazov i
Ilin, a odavde neki u Ledenice (Risan) kao:
Lazović i
Ilić i u Grahovo kao:
Andrijašević, a u Risnu kao:
Drobnjaković.
Orebić-ostrvo Pelješac, došli iz Boke Kotorske; Podgorica iz Bjelopavlića;
Dajbabe (Budimir), Zeta. Od njih su u Dugi i Čalinama (Nikšić); u Bati
cuckoj (Cetinje) i kao: Pištignjat, a u Markovini kao:
Vidinić, vidi:
Jovanović u Zagaraču; u Goliju (Javljen), Nikšić iz Dulića (Gacko), grana
Maleševaca; Donja Trepča (Nikšić), kao: "Diđanin"; Busak (Gornji Banjani),
porijeklom su iz Dulića (Gacko), grana Maleševaca, Šipšići (Piva); grana
Bubuća u Bjelopavlićima, jedni ogranak
Vujadinovića-Nenadića, drugi grana
Simonovića i kao:
Maredić i Matunović. Od njih su kod Rijeke Crnojevića, u
Kosovskoj Mitrovici i u Zeti: Podgorica porijeklom iz Skadra (Albanija);
Liverovići (Župa Nikšićka), ogranak Jovanovića, grana
Nikšića ; Kuti (Župa
Nikšićka), ogranak Jovanovića, grana Nikšića; Kuti (Župa Nikšića), došli
iz Kolašinskih Polja, a ondje iz Morače; od Trebinja došli u Pivu ranije
Đurić; Golija; Nikšić, ogranak
Manojlovića; u Šarancima; Mandića brdo
(Gornje Zagrađe), Berane; Gradina (Drobnjaci), došli iz Plane (Bileća)
ogranak Grujovića; kod Gacka (Dulićima), Hercegovina grana
Maleševaca; u
Nikšićkim Rudinama (1374) pa na Busak (Banjani) iz Hercegovine; ogranak
Dulovića u Gornjoj Morači i neki su odselili u Zeoke (Šumadijska
Kolubara); Gusinje; Gornja Morača, oko 1687.god. kao:
Stavičić, pa jedni u
Župu Nikšićku a drugi u Boku Kotorsku, selili se odvojeno; Kotor; Kameno,
Herceg-Novi, pa jedni pređu kod Risna; u peraška naselja došli iz Stare
Crne Gore; Mandići
- Pištignjati, staro bratstvo u Bati Mandići u Dužima - pleme Drobnjaci Mandići
(Vidnići), bratstvo u Markovini Mandići u Bjelopavlićima (selo Jastreb) Mandići iz Župe Nikšićke Mandići iz Pive (G.Crkvice - Nikovići 1 kuća), starinom od Trebinja od
Đurića; slava: sv. Djordjije Manduk, iz Šestana (Primorska krajina), odselili se u Zadar
(Dalmacija) Mandušić, Stara Crna Gora Manenica, Kotor Manesić, Kotor Manzoni, Herceg-Novi Manigodić, Vrbica (Prnovice), Nikšić, odselili Mamija, Bar i područni Sustaši Manić, Kotor, po majci Maničević, Piva Mankino = Mančino i kao:
Mangino, u Baru i Kotoru Manlija, Risan u ranom vijeku Manlius, Risan, rani vijek Manović, Bajice (Cetinje); Mednica pa u Gotovušu, Batkoviće,
Brvenicu, Poblaće i Crljenicu (Pljevlja); u Ćeklićima (Cetinje) Manovović, Pljevlja 1864. god. Manoglav, Herceg-Novi Manojlović, Cuce (Cetinje), od njih su u Mojkovcu i područnim
Poljima; Dovoli (Pljevlja); Golija (Nikšić), srodnici Orlovića, od njih su
u južnoj Srbiji. Vidi: Tepavčević,
Damjanac i
Lalović; Prodoli (Trešnjevo) u Cucama (Cetinje); u Kučima,
jedni ogranak Ljuljanovića, a drugi
Lalevića (Milića)
na Kržanji; Busak kod Nikšićkih Trepača, ranije
Stolica, porijeklom od Bileće; Tupan (Banjani) i Nikšić;
Živinje (Sutorina), Topla i Mokrine, Boka Kotorska, porijeklom iz Popova
(Hercegovina) Manojlovići,
bratstvo u Cucama Mansneta, Budva, po nahočetu Mančino, vidi: Mankino Mančić, u Nikšiću Mandžuk, u Doci (Berane), doselili iz Pipera Mandžukić, Berane, područni Doci, Boljanine i Rasova (Bijelo
Polje), istorodni Manjević, Polja (Mojkovac) Mara, vidi: Mari Maravazija (Marvsija), Pistula
(Ulcinj) Marabut, Gornji Stoliv (Kotor) Maraković, Vodni Do (Cuce) kao: Marković,
odsele u Šarane, pa u Bistricu Mojkovačku; Bijelo Polje Maramonte, i kao: Balšić =
Maramonte, u Zeti 1420. god. Maraš, iz Hota (Tuzi), došli preci u Zetu, pa se razgranali.
Odseljeni u Kamenicu ispod Humskog blata kao:
Maraš = Babić; srodnici
Vučića i Krstovića
u Zeti. Od njih su na Vranjini (Skadarsko jezero), Ostrelju (Ravna
Rijeka), Bijelo Polje, Podgorici, pa u Vraki (Skadar) i kao:
Marašaj, Seoca i Gluhi Do (Crmnica); u
Nikšić; Rogozna (Sjenica); Kotor; Njeguši (Cetinje) i drugdje Marašaj, u Zatrijebaču (Kuči) i Tuzima; Mirac (Kotor) u 16. v.;
vidi: Maraš Marašhoj, Štoj (Ulcinj) Marašević, Koći (Kuči); Krtole i Lješevići (Grbalj), vidi:
Mari Marvasija, Pistule (Ulcinj), doseljenici iz Miridita (Albanija) Marvosi, Prčanj (Boka Kotorska) Marvulić, Podgorica Marvučić, u Bar i obližnjim Dedićima, porijeklom iz Miridita
(Albanija) Margenjštern, Risan Margetić, Herceg-Novi i područna Bijela; Kotor Margilić (Ljuljnik =
Bonkeć) i
Margilaj = Margiljaj, u
Zatrijebaču (Kuči) Margmaj, u Zatrijebaču (Kuči) Margokius, vidi: Marini Margoci, vidi: Marini Margocijev, Sutvara, Herceg-Novi 1442. god. Margoč, vidi: Marini Mardar, Mardeli (Tivat) Mardita, Bar Marditović, Sustjel (Ulcinj) Mardokić, Podgorica Mardolesi, Kotor Mardutović, Bar Mardjenović, Kolomza (Ulcinj) Mardjon, u Široke (Donja Krajina), doselili iz Malesije (Albanija) Mardjokaj, u Obardama uz Bojanu su iz Gornje Krajine Mardjokić, Bar i Podgorica Mardjonović, ogranak Prelukića (Karanikića)
u Briskoj, Kolomzi i Krutama (Ulcinj), sišli iz Šestana (Gornja Krajina).
Od njih u Omaru (Vraka), Skadar kasnije Karanikaj
i Rumija Marević, Podgorica Mareskalo, Kotor 1450. god. Maretić (Marotić), Risan;
Bokovi (Rijeka Crnojevića); Zec u Poborima (Budva); Šćepan Njive (Spuž),
oni su srodnici Mudreša i
Vukčevića; Brezojevica (Plav) Marehu, Škaljari (Kotor), došli iz Čeva (Cetinje) Mareš, Bistrica (Bijelo Polje), potomci
Mareša Marešević, Cetinje Marešović, Bar Maržan, u Dubrovniku ranije Mašanović
= Orahovljanin Maržen, u Kotoru Mari, Podgrad i Koći (Kuči), došli su iz Vukli (Albanija) kao:
Marešević, od njih su
Peci,
Koljčević i Marić, od
iseljenih Marijan, Cetinje Marijanić, Kotor Marijić, Lagatori u Gornjem Bihoru iz Gusinja, porijeklom iz
Bjelopavlića, od njih u Vrelima (Peć) i u Turskoj Marilović, kod Mojkovca Marini, u Ulcinju a u Kotoru (doseljeni) kao:
Margoč, Margoci i
Margokius Marinić, Kotor 1440. god.; Tivat; Bokovi (Rijeka Crnojevića); Donja
i Gornja Lastva (Tivat) i Škaljari (Kotor), porijeklom iz Hercegovine;
Herceg-Novi, po nahočetu Marinković, grana Lužana u Martinićima (Bjelopavlići) i kao:
Alijerović, kod Plava; Donja Bjela
(Šavnik) ogranak su Miloševića; Grbalj;
Vasojevići, jedni ogranak Mijomanovića (Stojanovića),
drugi ogranak Djurišića iz grane
Kovačevića; Lozna i Ivanje (Bijelo Polje);
Zavinogradje i Gračanica (Pljevlja); Podgorica i Cetinje; Baćevac
(Barajevo), Srbija i kao: Strukar,
doseljenici iz Pipera (Crna Gora) Marinov, Paštrovići Marinović, Očinići (Cetinje), došljaci iz Čaradja (Gacko). Od njih
su u Nalježićima (Grbalj), a od ovih u područnom Stolivu i Kotoru i Trstu
(Italija); Slivnice (Hercegovačka Površ), ogranak
Ilića iz Ćeklića (Cetinje); Perast (Boka Kotorska); Kotor,
doseljeni iz Šibenika (Dalmacija); Morinj i Risan; Cetinje, Donji Kraj
(Cetinje) pripadaju Ivaniševićima i
Ivanovićima, jedno vrijeme boravili u Starom
Vlahu; Škaljari (Kotor); Marunović u
Bjelopavlićima; Poblaće i Crljenica (Pljevlja); Buljarica (Paštrovići);
Šušanj (Bar); Zupci (Bar); ogranak Vučevića u
područnim Pinčićima; Bogdašićima (Grbalj) Marinovići,
bratstvo u Očinićima Marinovići, bratstvo u cetinjskom Donjem Kraju Marinovići,
bratstvo u selu Slivnici Marinovići u Grblju, u Kotoru i u Stolivu u Boki Marinovići u Trstu Marinoj, Obod uz rijeku Bojanu Marinčić, Risan Marinjano, Grahovo (Nikšić), došli iz Boke Kotorske Marić, Jezera (Bare), Tepca i Sirovac (Drobnjak), oni su iz grupe
Trepčana, doseljenika iz Nikšićkih Trepača od Raiča. Od njih su
Golubović u Tepcima i
Marić u Bosni; Sirovac i Bare
(Drobnjak); ogranak Grujičića u Bobovu
(Pljevlja) i područnim Boljanićima, Vijenac, Zaostro i Zasade; Bijelo
Polje; ogranak Jokića u Bihoru (Bijelo
Polje); Kolašin i okolina, od njih su u Baru; Mataguži (Zeta); Miličice
(Srbija) iz Božića (Andrijevica); iz Bjelopavlića neki odseliše u
Studenicu (Kosovo), a drugi u Borač (Gruža), Kragujevac, gdje su kao:
Taranin; Turice u Donjem Dragačevu
jesu iz Morače, srodni Dostanićima =
Brankovićima; u Gusinju i Andrijevici iz Peći
(Metohija); Podbišće (Mojkovac) grana Tomića
(Srbljanovića) iz Drobnjaka od kojih su
Golubović u Tepcima i Šumancima
(Žabljak); Šipačno (Nikšić); Marina Glavica i Rusenovići (Banjani),
Nikšić, srodnici Rusena =
Rusenovića u Miljanićima, od njih: Strujićima
(Popovo Polje), Trebinje, u Baru i Kolašinu; Igalo, Herceg-Novi; Srbina,
Sutorina, Topla, Babunica i Živinje, Herceg-Novi; Petrovići (Nikšić) i
kao: Marić - Nikolić; kod Risna i
Perasta porijeklom iz Hercegovine, a u Grblju iz Stare Crne Gore (u
Nalježiće 1614. god.); u Djenoviće, Herceg-Novi došli sa Kosora (Kuči);
Kumbor, Herceg-Novi; Ljuštice (Grbalj); Tivat; Miljevci (Sutomore), Bar,
od kojih su kod Lješa (Albanija); u Kotoru i njegovoj periferiji su iz
Grblja i Tivta; Tuzi (Podgorica); Spuž (Podgorica); Lug (Brijeg),
Andrijevica; Kolašin i okolina, od njih su u Baru; u Bihoru (Bijelo Polje)
ogranak Jokića iz Velike (Vasojevići); Bijelo
Polje; u Vasojevićima jedni su ogranak Novakovića;
Turince (Donje Dragačevo), Srbija došli iz Morače (Kolašin); Ljutice
(Valjevska Tamnava), doselili se iz Pive; iz Seljana (Piva) odseljeni u
Bosnu; u Koćama (Kuči), porijeklom iz Albanije, ranije
Mari; u Pivi s. Seljani od
Radovića, odseljeni kod Vlasenice
Marić (po majci
Mari), kasnije Bilić; u Skadar
(Albanija) iz Crne Gore; u 16. v. doselili iz Trebinja u: Babunica,
Živine, Ljuštica, Srbina, Sutorina i Topla, Herceg-Novi; Herceg-Novi jedni
su prešli u Kotor; Kuti, Herceg-Novi, jedni su 1592. god. došli iz
Korjenića (Trebinje), a drugi iz Konavala; Djenovići i Kumbor, Herceg-Novi
iz Kuča; u Grblju su jedni iz Hercegovine, a drugi iz Stare Crne Gore; kod
Risna i Perasta iz Hercegovine, a u Nalježiće (Grbalj) 1614. god., došli
su iz Stare Crne Gore; Ljuštica (Grbalj); Bratač (Nevesinje), Hercegovina
jesu iz Dubočaka (Banjani), Nikšić; ogranak
Novakovića-Vasojevića; Turici u Donjem
Dragačevu (Srbija); Azbukovica u Tubrović u Srbiji, doseljenici iz
Zagradja (Andrijevica); ogranak Bakića (Novakovića)
- Vasojevići; kod Kotora i u okolinu iz Lug
Brijega (Andrijevica), Vasojevići; Ljutica (Valjevska Tamnava), porijeklom
iz Pive; Tivat (Grbalj); Tuzi (Podgorica); Spuž (Bjelopavlići); Renovac
(Banjani), Nikšić; porodično bliski Miljanićima; Marići,
bratstvo u Nalježiću Marići, selo Šipačno kod Nikšića, porijeklom s Čeva (Cetinje)
(prilog Radonja Minić) Marićević, u Prevlaci i Kotoru ubilježeni su 1167.
god. i u 14. v.; Njeguši (Cetinje) grana Punoševića;
Cetinje; Kosijeri (Cetinje) i Verige (Boka Kotorska) oni su iz Pipera, kao
što su i u Petrovom Selu (Negotin) od 1858. god., i kao:
Savović i
Joković; Orašac (Šumadija) ogranak
Bulatovića iz Rovaca (Podgorica); Živinje, Herceg-Novi; Poblaće
(Mojkovac) Marićevići
sa Pajovićima, bratstvo u Njegušima Marićevići,
bratstvo u Kosijerima Maricio, Budva Maričević, Donja Lastva i Dub (Tivat) Maričić (Lazarević), Šantrovac
(Šumadija), porijeklom iz Vasojevića; Maričića omedjina i Pišče (Piva), u
srednjem vijeku preselili se u Bosnu; Štoj (Ulcinj); Herceg-Novi; u Kotoru Marjanović, Bjelojevići (Mojkovac), ogranak
Djurišića (Kovačevića) u Vasojevićima;
iz Rovaca 1889. g. neki predju u Kolašin, i jedni u Gajtan (južna Srbija);
Glasnica (Pljevlja) Marjanović, Bjelojevići (Mojkovac), ogranak
Đurišića (Kovačevića) u
Vasojevićima. Mark, i Marku, Klezna (Ulcinj);
Bar i kao: Marku Markati, Herceg-Novi Markaš, Veliki Ostros na obali Skadarskog jezera, porijeklo iz
Stare Crne Gore kao i obližnjim Markašima, kasnije kao:
Vuletić Markezer, u Paštrovićima Markezić, Dabezići (Bar), srodni Petovićima
u obližnja Kunja Markezina, Prčanj Markeljić, Dobrača u Lepenici (Srbija) doselili iz Drobnjaka Marketov, Paštrovići Markinović, Šušunja (Zeta) kasnije
Sokobaljević; ranije i u Komina (Kurtina), Rijeka Crnojevića,
vidi: Markipović Markipović, u Gostilju (Zeta) i kao:
Markinović sa srodnicima: Prenkićima
i Skobaljevićima, doseljenika iz Albanije.
Starinom, srodnici Ulića, kod Rijeke
Crnojevića Markis, Prčanj Markić, Bar Markić, Komina (Ulcinj); ogranak Andrića
u Vasojevićima (vidi: Markićević). Od
njih su u Dragačevu (Srbija); Podbabac (Paštrovići) 1712. god., ranije
Miković =
Buran i jedni ogranak Davidovića;
iz Pipera prešli jedni u Kosijere (Cetinje), a od ovih u Boki Kotorskoj i
Piperima Markićević, ogranak Andrića (Vasojevića).
Od njih su u Dragačevu (Srbija); Kosijeri (Cetinje) i Boka Kotorska,
porijeklom iz Pipera; Paštrovići; Cetinje Markičević, Budva Markičić, Veliki Mikulići (Primorska krajina) Markišin, Paštrovići Markišić, Paštrovići i Zalaz (Kotor); Boguti i Donja sela (Rijeka
Crnojevića), grana Sarapa, doseljenika od
Sarajeva; Plav i obližnja mjesta u Vojnom Selu (1880. god.) jedni i kao:
Ćesar, Savić
i Džudović, porijeklom su iz Rovaca Marljukić (Markičić =
Mikulić), Mikulići (Bar) i područnim
Mićićima Markov, Kolomza i Salč (Ulcinj) Srpska Crnja (sjeverni Banat),
ranije u Žombolju (Rumunija), doseljenici iz Crne Gore, od 13. familija (u
srodničkom odnosu) i kao: Markov (od
Debele Jere). Od njih su razgranati, od
braće: Iva, Marka
i Sava, od njih je više od 22 bratstva; kao:
Markov; Paštrovići MarkovIlija, predak bratstva Milijevića Markovac, Mrkovi i Radovanići (Tivat) Markovinčić, Prčanj Marković, Male Cuce (Cetinje), porijeklom iz Kuča, jedni odatle
prešli u Grahovo (Nikšić), a drugi u Pivu; kod Nikšića iz malih Cuca
ranije Tomanović i
Laković, porijeklom iz Kuča, njihovi potomci u Grahovu
(Nikšić) pa u Najdaniće (Gacko); kod Gacka iz Cuca (Cetinje); Danilovgrad;
Šišići (Grbalj); Perast i Podi (Boka Kotorska); u Peraškim naseljima iz
Dalmacije; Budva u 15. v.; Gornji Stoliv (Tivat); Kotor; Maine (Budva);
Dovolja (Pljevlja); Krnjice iz Primorske Krajine jesu sa Peleva Brijega
(Bratonožići), a u Bobovištu, Livarima, Runjanima, žive u njima od ranije;
Zeoke (Šumadijska Kolubara) iz Crne Gore. Barsko Polje (Crnogorsko
Primorje), doseljenici iz Vrake (Skadar), a porijeklom iz Čeva (Cetinje),
kao: Belanović potomci
Ozra; Rajićevići (Njeguši), Cetinje, potiču od
Podubližana, iz Cuca; Bar (Gruža Kragujevačka), došli iz Vasojevića i u
Ljuljanik (Medvednica), Šumadija; Štitarice (Mojkovac); Vodno, vidi:
Marković u Mojkovcu; Podgorina (Valjevo) i Gruža Kragujevac porijeklom iz
Njeguša (Cetinje); Miličinice (Valjevo) došli iz Vasojevića, a porijeklom
su iz Crmnice; Brestovac i Borča (Srbija), ogranak su
Lutovaca, porijeklom
iz Bratonožića; Buronje (Komani), Podgorica, vidi:
Radulović u Daljamu; Risan, iz
Drobnjaka;
Zaseoke (Šumadija), ogranak Nikolića iz Pive;
Semegnjegevo, Kostajnik i Cerovo (Šumadija), ogranak Nikolića iz Pive;
Gornje selo (Bajice), Cetinje ogranak Martinovića; kod Mojkovca, vidi:Jovanović u Štitaricama; Risan; Vučji Do (Ćeklići), Cetinje, grana
Proročića (Proročica) i kao
Vučedoljci u Nikšiću kao:
Radović; Mali
Brezovik pa u susedne Miločane (Nikšić); Milijevići u Ćeklićima ogranak su
Milijevića, grana Marojevića; Godijelji (Žabljak), porijeklom iz Godijelja
(Crmnica) ranije Pejanović; Trešnjevo u Cucama (Cetinje), ogranak
Lakovića
iz grupe Drekalovića iz Kuča i kao:
Ljaković, jedni su u Bresticama,
Bubrešku, Grahovu i Šdedimu (Nikšić) i na Obiljevcu (Srbija); ogranak
Tomovića (Ivanovića)
Drekalovića u Kučima; Maine (Markovići), Budva iz
Pipera od njih su u Umni Do (Kumanovo), Makedonija pa prešli u Lebane
(Srbija); Budva, ranije Mitrović i u Paštrovićima; u Kotoru 1351. god.;
Herceg-Novi; Prčanj; ogranak Stojanovića u Zagaraču potomci
Lučana;
Nikšić; Uskoci u Drobnjacima; Kotor oni su iz Stare Crne Gore; Briska u
Primorskoj Krajini, ogranak Prelukića iz Runje, srodni su
Lakovićima u
područnim Bobovištima i Krnjici; Prijeradi (Tivat); peraška naselja
doseljenici iz Stare Crne Gore; Bubrežak (Nikšić) i Sasovići (Boka
Kotorska) iz Cuca (Cetinje); Bogdašići i Lastva (Tivat), jedni iz Stare
Crne Gore i drugi iz Hercegovine; Buronje (Podgorica) i kao:
Lješnjanin i
Mihaljević kod Rijeke Crnojevića; Lozna (Bijelo Polje), porijeklom iz
Morače; Brijezi, Brčela, Boljevići i Sotonići (Crmnica); Donji Kraj,
Vukmirovići, Jankovići, Dodošima i Žabljak (Rijeka Crnojevića);
Marković
"Začirani" u Začiru, ogranak
Radiša u Začiru (Rijeka Crnojevića);
Podgorica; Golubovci i Mojanovići u Zeti, u Podgorici i Ostrogu uz
Skadarsko jezero iz Pipera; Bar; Ovčar (Ćerkovine) između Donjih Kokota i
Donje Gorice, pa u Gornjoj Gorici i Balabanima, Buronjima (Zeta), Kuli
(Vraka), kod Skadra i Podgorice svi su istorodni i sa
Bjelanovićima,
potiču sa Miški (Čevo) srodnici ovih od Radula, potomka
Ozdrova (Ozra).
Vidi: Radulović od
Radula, potomka Ozrova; Oplanići
(Gruža Kragujevačka), porijeklom od Bara (Crna Gora); Orahovica i Dobrota
(Kotor); Tivat; Sutomore (Bar); Zagorak (Pješivci), grana
Britvića; uz Kolubaru (Šumadija) iz Uskoka
(Žabljak), ogranak Kaljevića porijeklom iz
Pipera (Podgorica); Bare Šumanovića (Bjelopavlići) kao:
Marković =
Platišuma u Dračama (Kragujevac) 1664. god.; u Maloj Stijeni
piperskoj, ranije u obližnjoj Svibi, gdje su došli iz Lutova, porijeklom
su od Pirota (istočna Srbija), ranije Lazarević.
Od njih su u Podgorici; Žabljak, Rujišta, Dodošima i Jankovićima (Rijeka
Crnojevića), ranije kao: Vujanović.
Porijeklom su iz Pipera. Od njih su u Solunu (Grčka); Vojno Selo (Plav);
Grahovo (Nikšić), došli su iz Pive; ogranak
Radovanovića iz Pipera prešli u Srbiju kao:
Marković; u Banjanima (Nikšić) 1) ogranak
Erakovića, 2) grana
Petrovića (Banjana); Balabani, Golubovci, Gostilje, Mahala i
Mojanovići (Zeta), potiču od Lazarevića iz
Stijene Piperske od njih su u Vraki (Skadar); Donja Gorica (Zeta), ranije
Mišević; u Balabanima (Zeta) iedni iz
Markovine (Cetinje), ranije: Bjelanović;
od njih u Goriču (Vraka), Skadar, porijeklom iz Metohije i jedni iz Vrake
otišli u Dobri Do (Sakoš) uz Drim (Metohija); Lukovo (Nikšić), oni su iz
Rovaca; Buronje (Podgorica); ogranak Lakovića
(Ljakovića ) Drekalovića) sa Meduna (Kuči), dosele se u Ridjane (Nikšić),
pa u Srpski Do (pri Srpskom Vrhu) kod Ržanog Dola i rasele se: obližnje
Trnjine (Prokov Do), Cuce, od njih su Tomanović
u susjednim Rovinama, Marković u
Grahovu, Bresticama, Bubrešku, Kusidama i Štedimu (Nikšić), Najdanićima
(Gacko) došli iz Grahova (Nikšić). Porijeklo iz Kuča; Orahovici (Kotor),
Herceg-Novom i obližnjoj Dobroti, Obiljevcu (Srbija); Proseni Do (Prosedoljci),
Cuce; Nikšić i područni Broćanac, porijeklom iz Čaradja (Gacko); ogranak
Mijanovića u Krugu (Cuce), starinom iz
Adžovih Vrba (Zeta); Trešnjica i Luštica (Boka Kotorska), doseljenici iz
Rajićevića (Njeguši), Cetinje; Klinci i Petnjica (Valjevska Kolubara),
porijeklom iz Njeguša (Stara Crna Gora); ogranak
Marojevića u Ćeklićima; Selišta (Pješivci) ''Srndačići'', Brčeli
(Crmnica); Sotonići (Crmnica) jesu Rasalić-Marković;
Boljević (Crmnica); u Mikovićima (Crmnica); kod Mojkovca; Popovići
(Mladenovac), doseljenici iz Velike (Vasojevići); Sremčica (Beograd),
porijeklom su iz Vasojevića; Podgorica, Golubovci i Gostilje (Zeta);
Mrkojevići (Bar) iz Mrka (Piperi); Vraka (Omara), Skadar pa jedni u Riječ
(Ulcinj), svi su porijeklom iz Pipera; Plav i kao:
Nović, oni su iz Zete; Prnjavor (Plav) 1860. god.; u Nikšić
(tu je njihov ogranak Savićević)došli iz Dobre Vode (Bar). Porijeklo iz Hercegovine; u Moraču
(Kolašin) doseljenici iz Hercegovine; Bar, jedni su iz Maina (Budva); Salč
(Ulcinj); Golubovci (Zeta) i u područnim Goričanima došli iz Lješanskog
područja kao: Mišević; Godijelji
(Drobnjaci), ogranak Pejanovića iz Godijelja
(Crmnica); Gruža (Šumadija) iz Pive, ogranak Mrlješa-Nikolića;
Bukovik u Jasenici (Srbija) potiču iz okoline Bijelog Polja (Crna Gora);
Pavino Polje (Bijelo Polje); Ritopek (Beograd) ogranak
Čarapića iz Kuča; Vasojevići: 1) ogranak
Šoškića; 2) ogranak
Rabljena (Mijomanovića) i 3) ogranak
Miloševića-Lopoćana;
4) Berane 5) u Šekularima; Vranovine i Meljak (Pljevlja) i kao:
Zujić iz Bezuja (Zatarje); Podbišće
(Mojkovac) i kao: Markovac ranije
Alac; Sipanje (Bijelo Polje); Bistrica
i Gojkovići (Mojkovac) iz Donje Markovine iza Garča (Danilovgrad), a drugi
su ogranak Rakočevića iz Morače (Kolašin);
Savina, Herceg-Novi; iz Maina (Budva) neki odoše u Bar, pa odande u Grbalj Markovići,
bratstvo u selu Brijege Markovići (Prorocice), bratstvo u Vučem Dolu Markovići,
rod u Milijevićima Markovići,
bratstvo u Prosenom Dolu i u Lipi Markovići, rod bratstva Lakovića u Malim Cucama Markovići, bratstvo iz sela Lipova Opština Kolašin - doseljeni iz Markovine kod Cetinja Markovići, uže prezime bratstva Stojanovića-Lulaša u
Musterovićima Markovići, uže prezime bratstva "Srnadičića" - "Selištana"
u Selištima Markovići, bratstvo u Buronjama Markovići, uže prezime bratstva Đurovića u Relezi Markovići, bratstvo u Brčelima Markovići (Rasalići), bratstvo u Sotonićima Markovići, rod u Petnjici i u Klincima u Kolubari Markovići (Podubličani) u Luštici u Primorju Markovići (Prosedoljci) u Broćancu u Rudinama i "u Grad
Nikšićski" Markovići u Rudinama, u Grahovu, "u Nikšiće", u Boki i u Srbiji Markovići (Mijanovići) u Krugu malocuckom Markovići iz Pive (Gornji Unac), starosjedioci - matica Plužine Markolan (Markolović), Livari u
Šestanima (Primorska Krajina), porijeklom su iz Malesije (Sjeverna
Albanija)
Markolović, vidi: Markolan
Markoti, Herceg-Novi Mrkocijev (Paskvalić), u
Kotoru i Sutivanu (Grbalj) Markoč, Pinčići i Bar (Crnogorsko Primorje) Markočević, Bratica (Ulcinj); Bar; Djuraševići (Grbalj); Krstac
(Paštrovići) Markudić, Kotor, po nahočetu Markuljić, Bar Markus, Boka Kotorska 1260. god. Markut, Bar Markuš, Ponari i Berislavci (Zeta), Momišići (Lješkopolje);
Danilovgrad i okolina, Cetinje, oni su iz Gradjana (Rijeka Crnojevića), od
njih su u Podgorici i Danilovgradu Markuši iz Podgorice (doseljeni iz Virpazara) Markuši, u Crnoj Gori žive Markuši preko 600 godina i nijesu
mijenjali prezime. Ovdje su došli u vrijeme kada se današnja Crna Gora
nazivala Zeta, a Stara Crna Gora se nazivala Gornjom Zetom.
Markuši su
došli sa Kosova iz Prizrena iz mjesta Momusa (metoh manastira Hilandar) i
naselili sa prvo u mjestu (selu) Gradjani kod Cetinja, a potom u današnjim
Momišićima, ustvari Momušićima (Momuški) koji su bili takodje metoh
manastira Hilandar. Jedan od naših predaka je bio Georgije Markuš, vladika
prizrenski od 1333 do 1348, za vremena Cara Dušana. Ovo ja bila prva seoba
Markuša sa Kosova u Zetu, a druga je bila prema Vojvodini pod patrijarhom
Arsenijem Čarnojevićem. Krsna slava Markuša u Crnoj Gori je Sveti Georgija
(Djurdjev dan) a jedan dio slavi i Djurdjicu (Markuši u Lješkopolju kod
Podgorice). Pored Crne Gore, Srbije, Republike Srpske i Hrvatske
(Slavonija...), Markuša ima najviše u Karpatskoj oblasti odakle su se
najvjerovatnije doselili u seobi na Balkan. Brojčano ih najviše ima u
Zakarpatskoj oblasti (Rusija - danas Ukrajina), a toponima najviše ima
pod Karpatima u sjevernoj Slovačkoj (grad, brdo, dolina, zamak...).
Moja porodica je jedna od najstarijih na Cetinju gdje živi preko 130
godina. Na prvom popisu varoši Cetinje 1879. godine od 180 porodica dvije
su Markuš (originalu Državnom arhivu Crne Gore na Cetinju). Nije poznato u
Crnoj Gori da je neka porodica Markuš primila drugu vjeru. Danas
Markuša
ima najviše u Podgorici (Momišići, Ponari, Berislavci...), Cetinju i
Nikšiću.(Prilog poslao Jovan Markuš
sa Cetinja) Markušić, Danilovgrad iy Hercegovine Marlocin, Krute (Ulcinj) Markuljić, Veliki Mikulići i Briska (Primorska krajina) Marnikić, Gornja Briska (Primorska krajina) Marniković, Petrići (Bjelopavlići), potomci
Lana; Kotor; Bratica i Gornja Briska (Primorska krajina), došli iz
Malesije (sjeverna Albanija) Marnić, Morača; Kotor; Vasojevići grana
Novakovića Marov, Budva; u Paštrovićima i kao: Sudja Marović, Balabani i Mahala (Zeta) iz Gluhog Dola (Crmnica);
Boljanići, Tomići i Sozina (Crmnica) ogranak Maraša;
Djendjinovići (Spič), Bar oni su iz Stare Crne Gore, od njih su u
Lješevićima (Grbalj) kao: Merović, a u
Tivtu kao: Morović; Tivat; Velji
Zaljev (Bar); Krute (Ulcinj); Čelobrdo (Paštrovići); jedni u Grblju su iz
Kuča; Dub; Krimovice i Kubasi (Grbalj), od njih su u Kotoru, porijeklom iz
Stare Crne Gore; Lješevići (Grbalj); Bogdašići, Muo, Škaljari i Dobrota
(Boka Kotorska), od njih u Veneciji (Italija); u Kotoru 1549. god.;
Sutomore (Bar) 1856. god.; Dobrota (Kotor); Gradac (Lješnjani), Podgorica;
Tijana u Krajini, oni su ogranak Pendjonovića,
doseljenih; Bar, Velji Zaljev i Magduš (Bar) i oni su iz Miridita
(Albanija); Herceg-Novi; Kumbor, a kod Herceg-Novog i Risna došli iz
Hercegovine Marovići,
bratstvo u Gracu Marovići,
bratstvo u Brčelima Marovići,
bratstvo u Boljevićima Maroević, Paštrovići, porijeklom iz Crnaca (u 14. v.) pa ranije:
Crnac iz Pipera; Kotor Maroje,
predak bratstvene grupe Marojevića Marojević, Vojkovići u Ćeklićima (Cetinje),
porijeklom iz Zete. Njihovim ograncima i iseljenima navedeni su podaci o
porijeklu, pa se tako može pratiti razvoj ovoga bratstva; Jugovićevo,
Marakovo u Župi Nikšićkoj su ogranak Dabetića-Vasojevića,
iz Kamenova (Lijeva Rijeka), od njih su u područnom Lukovu; u Kotoru 1420.
god.; u Paštroviće 1655. god. Porijeklo iz Crmnice, nadimkom
Crnac; Praga (Nikšić) Marojevići, iz Morakova
(Župa
Nikšićka) Marojevići,
staro muslimansko bratstvo u Ćeklićima Marojevići,
grupa od bratstava u Ćeklićima Maronić, Cetinje Maros, Dobrota (Kotor) Marosi, Prčanj Maroslojević, Mratinje (Piva), jedni kasnije
Gordić Marotić, Ceklin a u Bokovu kao: Maretić=Mudreša
Rijeka Crnojevića, doseljenici iz Spuža bjelopavlićkog; Rijeka Crnojevića
došli iz Lješkopolja; Grbavci (Lješkopolje); ogranak
Ivčevića u Gluhom Dolu (Crmnica); Šekulari (Berane) Marotići
(Mudreše), bratstvo u Ceklinu Marotići,
zagranak bratstva Ivčevića u Gluhom Dolu Maročević, Paštrovići (Budva) Maroš = Radonjić, Njeguši
(Cetinje); Vukosavci i Kurilo (Zeta) Maroši,
manje bratstvo Radonjića-Rajičevića Marošević, Grbalj, porijeklom iz Stare Crne Gore Marpoljaj, Štoj (Ulcinj) Marsenić, grana Laketića (Lopoćana),
Vasojevića Marsiera, kod Herceg-Novog u 16. v. Marsipa, Bar Marstonović, Mikulići (Bar) Marstijenović, Primorska krajina Marta, Antibare = Bar Martan, Podgorica Martešić, Kotor i Perast, porijeklom iz Hercegovine Martik, Kotor Martineti, Herceg-Novi Martini, Ulcinj Martinis, Kotor Martinić, Bjelopavlići, potomci Lužana.
Od njih su u: Baru, Štoju (Ulcinj); Donjoj Sabanti (Lepenica) Martin
Jovov, predak
bratstva Kapa
"Martin" kao predak bratstva Martinovića Martinov, Paštrovići; Kikinda (Banat), ranije
Martinović iz Crne Gore, i Martinović
u Srpskoj Crnji (sjeverni Banat), ogranak Ivinih.
Porijeklom iz Crne Gore. Vidi: Markov Martinović, Lastva (Petrovac na Moru) i susjedni Brestovik
(Paštrovići) 1355. god.; Brajićki ugao (14. v.); Mrtvica i Sjenokosi (k.o.
Brajići), Budva (14. v.), odatle se jedni 1832. god. preselili u Petrovac
na Moru; Budva 1810. god.; Budva (sin Aleksin) i kao:
Ljutičić=Martinović;
Pod Odju, Mrtvica, Sjenokosi i Brajići (Budva), doseljenici iz Vrake
(Fraka), Skadar, potomci Jovana Martinova iz
Bajica (Cetinje). Oni su od Gacka (Hercegovina), prešli preci u Banjane
(Nikšić), pa jedni u Cuce (Cetinje) a u Bajice (Cetinje) jedni od njih i
kao: Nenojević a kao:
Martinović 1440. god., vidi:
Vojinović (Pero Jokov) - Martinović;
iz Bajica potomci Jovana Martinova, sišli su
u Djerdjeze (Komani), Podgorica, pa jedni kasnije kao:
Martinović=Bajić. Odatle u Spuž
(Bjelopavlići), a njih u Podgoricu kao: Osmanagić,
pa u Zetu (Pod Hum) i u Stari Borič (Fraka), Skadar, kao:
Martinović,
Martinović (Šuto),
Martinović-Perović. Od njih su u
Skadru, pa u Gedži, Ljubić, Orahovac i Istoku (Metohija). Od ovih su
otišli u Martinoviće (Grče), Župa Dubrovačka, grana
Savovića ranije u Vraki (Fraka), Skadar, i neki iz Župe Dubrovačke
u Dubrovnik i Srednju Dalmaciju; Zagrad (Župa Nikšićka), Luka Bejlov iz
Brajića, od njih su u Pećkoj Banji, pojedinci su iz Brajića (Budva)
odlazili na Bliski Istok u Istanbul, a drugi u USA i Australiju, a u
Barsko Polje pošli su (Savovi potomci), a
potomci Jovana Martinova i u Grbovcima
(Zeta); preci Martinovića u Bajice (Cetinje),
doseljenici su od Gacka (Čaradja), jedno vrijeme su boravili u Banjanima
(Nikšić) i Ržanom dolu (Cuce). Potomci Batrića
Martinova (brata Jovanova), sišli u
Zetu i od njih su neki pošli u Gornji Borič (Vraka), Skadar, oko 1720.
god. Pa jedan ogranak kao: Milošević
Valjevo (Srbija); Jagodina i Topola (Benkovac) jesu iz Brajića (Budva); u
Prokuplju (Srbija) iz Brajića (Budva); jedni iz Bajica u Vraku (Skadar),
gdje se razdvoje pa jedni iz Skadra u Ulcinj, drugi: Podgoricu, Nikšić pa
kao: Sokolović u Sarajevo; preostali u
Zetu, kasnije: Raičević. Od njih su u
Ulcinju, potomci Damjana
kafedžije, doseljenika iz Vrake, odakle se
neki sišli u Skadar, a od njih u Podgoricu, Nikšić i Sarajevo; jedni su iz
donjeg Boriča (Vraka, Skadar) prešli u Metohiju, kod Peći, na Kosovo i u
Srbiju; iz Bajica neki Martinovići su u
Nikšiću i susjednom Viru, Šume i Rastovcu, naseljeni u Brdjence (Odesa);
od Bajica (iz Cetinjskog Polja), braća Jovan
i Djuro, predju u Zetu i odatle u Fundinu
(Fundanu), naselje Ljuari (Ljuharu) Martinović
1693. god. u Kučima, prozovu se Ljuhar
i kasnije Ljuharević, drugi kao:
Djolević i
Perković (katolici) treći Muhović
(muslimani), a jedni odseljeni kod Gusinja i Plava kao:
Prenkić. Iz Ljuhara neki predju u
Nikšić pa u Pljevlja kao: Ljuharević,
a drugi u obližnji Zatrijebač (Kuči), pa kod Gusinja i dalje u područje
Bihora (Bijelo Polje), od njih ima i kod Novog Pazara; u Martinovićima
(Trepča), Gusinje pa kao: Jereb kod
Tutina. Od Cetinja ("iz Stare Crne Gore") naseliše se
Martinovići u Dubrovačku Župu (s.
Martinovići) i kasnije kao: Žaravica=Martinović,
Lukšić=Martinović
i Martinović=Cuko.
Odatle su se selili u Mline (Župu Dubrovačku), Dubrovnik i Dalmaciju; Dub
u Bjelicama (Cetinje), Martinović (Vujadinović) ogranak
Milića; po predanju u području Brajića ima
Martinovića koji su došli sa Bajica; Kuliš (Paštrović) 1590. god. (i
ranije) ispod Spasa u Golubovcima (Zeta) došli iz Bajica (Cetinje), i
njihovi ogranci u goričanima, Podgorica: Adžagić,
Osmanović, vidi:
Raičević u Zeti; u Paštrovićima (1355. god.) svojom poveljom
car
Dušan dodelio je svojom poveljom vlastelinstvo; te godine su
bjelježeni u Brestoviku i susjednoj Lastvi (Petrovac na Moru) i kao
bratstvenici: Dobroslavić,
Rucović i
Čelinić; u Paštrovićima bili su potomci
Kaljurja (Kaladjurdja -
Kalajurga) Martinovića,
kasnije Kalodjurdjević pa
Kaladjurdjević, u Kotoru
Kalogurović od
Kalagurga; u Ivanovićima (Paštrovići) ranije
Martinović sada su: Ivanović;
Karuč (Ceklin), došli iz Hota (Tuzi) a tamo je pošao
Božo Živkov iz Bajica (Cetinje); Pobori (Budva); Gornji Grbalj i
Garua (Pipac), došli iz Crne Gore; Gedja i Ljubidža (Bijelo Polje);
Djerdjeze (Komani), Podgorica iz Bajica (Cetinje), potomci
Ivanovi, kasnije u Spuž, Podgoricu, Crvenku
(Bačka); u Prijevoru (Grbalj) doselio se (18. v.) iz Bajica (Cetinje)
Jovan Krstov; Perats (Boka Kotorska)
doseljeni su iz Bajica (Cetinje); Grbavci (Grbalj), porijeklom iz Stare
Crne Gore; od Cetinja Martinovići predju u Ridjane pa u Banjane (Nikšić),
pa braća (Balo, Mirko
i Pero) u Miriloviće i Baljke (Bileća),
kasnije kao: Bajčetić, odatle
odseljeni u Goricu (Trebinje) Perović
i Mirković u Baljcima (Bileća); Kod
Obrenovca (Srbija), Jerebice i Joševa (Mačva), Petrovo Selo (Krajina),
Srbija i kod Odese uz Crno more, svi iz Crne Gore; u Istanbulu (Turska) i
Kaliforniji (SAD), takodje su iz Crne Gore, neki iz Brajića; Bajice
(Cetinje), kasnije jedni Milošević,
drugi Ivanović (u Bajicama ubilježeni
1440. god. kao grana Orlovića); Mazgalje
(Šekulari), Vasojevići, preci su došli iz Bajica. Od njih u Goraždevcu
(Peć) kao: Grujić i
Makević, a u Mašnici i Murinu (Gornje
Polimlje) kao: Krdžić i
Zogović; na Sokolu (Piva) pa Sokolovo
(Višegrad), kasnije kao: Sokolović, od
kojih su u Istanbulu, sa tim prezimenom, a u Peć (patrijarh
Makartije) grana Orlovića; u Završi
(Plav) 1884. god. kao: Minić i
susjednoj Djuričkoj Rijeci 1890. god; Gornji Grbalj, od kojih su u
Podostrogu (Budva) potiču iz Bajica, kasnije kao:
Božović; Najdanići (Gacko) iz Grahova (Nikšić) pa i kao:
Graovac, starinom iz Kuča; Pinčići
(Gornji Šestani), Primorska krajina, ogranak
Dedejića, porijeklom su iz Škrelja (sjeverna Albanija); Dobrinja,
Dolac, Banja Selo, Lješnica, Rastoke (od 1880. god.) i Čeoče (Bijelo
Polje); Bijelo Polje; Kod Tutina, kasnije
Jereb-ičanin, doseljenici iz Gusinja. Porijeklom od Klimenata
sa sjeverne Albanije, od njih su i u Baru (na moru) prije u područnim
Šestanima; u Istoku (Metohija) jesu iz Crne Gore, od Nikšića; Martinova
kula (Kolašinska Polja), potomci su Martinovi
(istorodni sa tamošnjim Bukvić i
Lukač.) Preselili se u: Bijelo Polje i
područno Pobretić, Rastoke, Rasova i Bistrica, pa jedni su prešli u
Bukovice (Rožaje); Godijelji (Žabljak) i kao:
Pejanović-Marković; Tomaševo,
Kanje, Sipanja i Kostić (Bijelo Polje); Polja (Mojkovac); Goraždevac i
Orahovac (Metohija), porijeklom iz Crne Gore; Kralje, Kraljske Bare
(obronci Trešnjevika), Ulotina i Andrijevica, kod Berana, na Bihoru i
Kosvici (Rožaj) potomci su Martina Lekina
(unuka Djurišina) ranije
Jelić ogranak
Djurišića iz grupe Kovačevića,
Vasojevići; Tomaševo, Kanje, Pipčići (Srba), Oče, Banja selo, Lješnjica,
Rastoke (1880. god.) i Loznica (Bijelo Polje); Babino, Debeljak, Kosanice,
Ljeljanice, Meljak i Uginj (Pljevlja), jedni su u Bezuju na Lijevoj obali
Tare; Bjelice (Cetinje) ogranak Vukčevića iz
grupe Mandića; Podgorica 1905. god.;
Tivat; Velimlje (Nikšić), ranije Mavrinko
(Mavrinkov) porijeklom su iz okoline
Bratislave (Slovačka), doselili se oko 1878. god.; Užička Crna Gora i kod
Valjeva došli su iz Crne Gore; Donja Sabanda (Kragujevac), doseljenici iz
Martinića, po čemu je i prezime i ima ih u Martinićima, Grliću i Gostilju
(Bjelopavlićima) sa posebnim prezimenom; Djerdjedje (Komani), Podgorica
došao Djukan Dragov Martinović iz susjednog
Spuža a ondje iz Bajica (Cetinje). Od njih su u Fraki (Vraki), Skadar Martinovići,
grupa bratstava u Bajicama
Martinovići
ili Vujadinovići (Milići), bratstvo u Resni
Martinovići
(Bajići), bratstvo u Komanima Martinut, u Brskovu (Mojkovac) u srednjem vijeku Martinužo, u Kotoru Martinus, i, u Brskovu kasnije
Mojkovac Martinjaković (Martljaković),
Bezjova (pod brdom Martinikom) u Orahovo i Ptikolj (Kuči) Martičić, u Kotoru Martić, Kričak (Pljevlja); Brezojevice i Vojno Selo (Plav). Martolov, u Kotoru u 14. v.; u Podgorici 1329. god. Marukić, ogranak Murića od Rožaja
doselili se u Komine (Novi Pazar) Marulis, u Virpazar (Crmnica) došli iz Grčke. Odselili se u Zadar
(Dalmacija) Marunović, Pavkovići (Pododja), Bjelopavlići i kao:
Palaorić pod Moljatom, Jastrebom i
Rosnom Glavicom u Bjelopavlićima. Porijeklom iz Donjeg kraja (Njeguši),
Cetinje, ranije Marunović (Palaorić).
Oni su doseljenici iz Starog Vlaha (Srbija), iz Pavkovića preseljeni u
susjedni Kosov Lug prozovu se Malenović,
a od njih odseljeni kod Peći (Metohija) zadrže prezime
Marunović, jedni iz Bjelopavlića
odsele u Kotor i kod Budve. Marunovići
(Palaorići), rod u Bjelopavlićima Marusenović, Donja Briska (Primorska krajina) Marucko, u Baru Marušinović, Jezera (Ćeklići), Cetinje i područnim Njegušima Marušić, Ožegovice (Čevo), Cetinje, ogranak
Miloševića. Od njih su u Dabojevićima (Dabovićima) i Ostrogu
(Bjelopavlići) 1853. god.; Grabovcu (Valjevo); Seleuši u Banatu; Negotinu
(Srbija), poslije 1878. god. u Ubu i Šarbanovcima (Šumadija); Neštinu
(Ilok) Marušići, selo Dabovići (ispod Manastira Ostroga) Opstina
Danilovgrad, tu žive vjekovima u jedno selo zajedno sa familijom
Milatović Maručić, u Paštrovićima, a odseljeni u Ulcinj su
Šestak Marušković, Nikšić i Grahovo u 15. v. Marčinko, Perast (Boka Kotorska) a u Vilusima (Poljanice), Nikšić
1440. god. i kao: Hrnalšić Marčinović, ranije Mitrović u
Budvi Marčić, Rijeka Crnojevića, doselili iz Ulcinja, porijeklom iz
Dalmacije Marčićević = Marčičević, u
Paštrovićima i kao: Davidović, ogranak
Mikovića Maršić, Ostros (Primorska krajina), porijeklom su iz Stare Crne
Gore Masarač, u Baru Masjaka, Krupice i Jelina Gora (Žabljak), došli iz Raške Masieri, Dobrota (Kotor), porijeklom iz Mletaka Maskić, Mahala i Golubovci (Zeta), jedni kasnije kao:
Nenadić Maslak, Bubanje (Berane) i Lozna (Bijelo Polje) Maslan, Kuti, Herceg-Novi, porijeklom iz Popova (Hercegovina) oko
1692. god. Maslar i (Kukolj =
Maslar), Radmuževići (Šekular),
Berane, potomci Komnena barjaktara (Radmuža).
Od njih su u Baćevcu (Lajkovac). Jedni kasnije kao: Bošković (Boškovi
potomci) i Negojević Maslarinca, vidi: Maslovarica Maslać, iz Ridjana (Nikšić) u Berut i u Klenku (Hrasno) -
Hercegovina Maslac, Godočelje (Gornji Bihor), Prijelog i Crvska (Bijelo Polje) Masleša, Podgorica; u Kotoru i kao:
Masliša Maslin, Kotor Maslić, ogranak Majstorovića. Iz Pive
otišli u Papratište (Užička Crna Gora) Masličić, Nikšić i Berane Maslo, Podgorica Maslov, Risan Maslovar, Kotor i Krimovice (Grbalj) Maslovarić, grana Mijomanovića u
Vasojevićima Maslovarica (Maslarica -
Maslarinca), Mataguži (Zeta) ogranak
Raičevića Masloglav, Herceg-Novi Maslokapa, Pošćenje (Žabljak), grana
Abazovića iz grupe Novljana Masloničić, Gluhi Do (Crmnica) i Ulcinj, 1891. god. Masnić, Mratinje i Nedajno (Piva), doseljenici iz Zubaca (Trebinje) Masoli = Maconi, Kotor,
porijeklom iz Pasinote (Pavija), Italija Masiničić, Sutomore (Bar) Masoničići,
bratstvo u Gluhom Dolu Masorušić, Goleša (Pljevlja) Mastališ, Kotor Mastanić, Nikšić u 14. v. Mastaćinić, Onogošt (Nikšić) 1333. god. Mastilo, Podgorica Mastilović, Korjenići (Trebinje) kao:
Sikolović, pa 1794. god. prešli u Izgori (Gacko), odatle u
Ljevišta (Morača), pa 1861. god. u Mokro (Šavnik) Mastić, Nikšić Mascale, Ljubotinj (Rijeka Crnojevića), pripadaju
Jekšanima, starosjediocima Mata, Bar Matagužanin, Ljubotinj (Cetinje) Matanovići,
bratstvo u Krajnjem Dolu Mataruge (Lukrecije), bratstvo u Dolu u Pješivcima Matkovići,
bratstvo u Dolu u Pješivcima Metaj, vidi: Kerstović Matanović, Ćeklići (Cetinje) i Rastovcu (Nikšić), Kotor, Cetinje,
od njih u Skadar (Albanija) i kao: Mirzo,
Mejtoja,
Dimneku (Dimnaku) i oni u
Draču, a u Starom Boriču (Vraka) i Grlju Matareli, Kotor Mataruga = Matarugić, na
Banjskoj visoravni (u 13. v.) od njih su u Matarugama (Pljevlja) i
Miloševcu (Tamnava), Gornji Milanovac, a u Kotoru 1397. god. i Grblju Matarugić, i kao: Mataruga,
1455. god. potomci Mataruga (Motoruga)
ima ih u raznim mjestima vidi: Mataruga Matasović, Dobrota (Kotor) Matezić, Bar Matejev, Kotor, porijeklom iz Osima Matejić, Berane 1903. god.; Ramaća (Kragujevac), doseljenici iz
Krajinovića (Crna Gora) Mateljević, ogranak Tomića (Novljana)
naseljeni u Previšu (Drobnjak) i okolini Valjeva Matenić, Budva Matesić, Budva Matešić, Herceg-Novi i Donji Stoliv (Kotor) Matiaci, Kotor Matiević, Kotor i obližnji Muo Matijašević, Bare (Žabljak), došli iz Vraneške kotline (Bijelo
Polje), porijeklom sa Peleva Brijega (Bratonožići); Dragovoljići (Nikšić)
i Staro Selo (Župa Nikšićka); Orah (Nikšić) i Grahovo iz Čeva (Cetinje),
porijeklom iz Sutorine, Herceg-Novi, od njih su u Orašje (Varvarin),
Srbija; Mioče (Bijelo Polje) i kao: Matijašević
= Pečenica; Nikšić; kod Herceg-Novog;
kod Risna; Herceg-Novi, došli iz Bijelog Polja (Mostar); Ledenice (Risan);
Bratonožići; Bjelopavlići, ogranak Pavkovića
(Bubića), njihov je devetnajesti predak
Bijeli Pavle, razgranati; Bijelo Polje; u
Donjoj Bijeloj (Šavnik), od Matijaša Drobnjaka;
u 16. v. došljak iz istočnih Banjana (Nikšić), kasnije
Janković sa svojim ograncima:
Čabrina (Jovanić
i Gordijević)
Žugić, od kojih su u Užice i Topolici (Srbija) Matijević, Dobrota i Kavač (Kotor), i u Kotoru; Tivat; Podgorica;
Pusto ostrvo (Mala Crna Gora) na ušću Sušice u Taru, ogranak
Donkića = Gazdića;
Berane 1898. god.; Mrčevci (Grbalj); uz Kolubaru (Šumadija) ogranak
Kaljevića iz Uskoka (Žabljak), porijeklom iz
Pipera Matikola, peraška naselja, došli iz Hercegovine, a porijeklom iz
Stare Srbije Matis, Reč (Ulcinj) Matić, Ponari i Golubovci (Zeta); Budva; Kosma (Pale), Romanija,
došli od Bijelog Polja (Crna Gora); Bukovica (Šavnik); kod Valjeva došli
iz Pive; Boljevac (Kruševac) i kao: Ristivojević,
došli iz Kuča (Podgorica); Okletac (Opletac), Bajina Bašta, potomci
Domazeta, vidi:
Nešković Matići, Stijena Piperska, odakle moja porodica dolazi i čije je
ognjište tamo vjekovima. Po predanju koje je meni poznato, bliski smo sa
Lazarevicima i
Liješevićima. Vremenom je broj muške djece u porodici opadao, tako
da su piperski Matići danas rijetkost.
(prilog poslala Ivana Matić
ima@t-com.me )
Matićević, Kotor Matica, Perast Matišarović (Matišorović), Podi, Herceg-Novi u 8. v. Matkov 1692. god. i Matković,
na Podima i Kamenom, Herceg-Novi, ranije Eraković
u Njegušima (Cetinje) Matković, ranije Matkov,
Pješivački Do, ranije Eraković (Dejan)
iz Njeguša (Cetinje), Kameno, Podi, Orahovice, Kavača, Baošići, Morinj,
Prčanj, Perast (Boka Kotorska), Gornja Lastva (Tivat); u Piperima i kao:
Ćurčić =
Matković; Mali Zazali (Njeguši), Cetinje ogranak
Dejana, ranije
Eraković u Dolu pješivačkom kao:
Ćurčić = Matković i
Piperima vidi: Matkov, a u: Matkoviće
(Risan), od Erakovića sa Njeguša;
Herceg-Novi, odseljeni kod Jagodine, Beograda, Smedereva (Srbija) i Splita
(Dalmacija); u Kotoru; Tivat pa u Kumbor Kruševice - Herceg-Novi, 1799.
god. došli iz Hercegovine; Kotor; Sutomore (Bar) 1851. god.; Piperi; iz
Bratonožića prešli u Moraču Matljijević, u Vraku (Skadar) iz Crne Gore Matović, u Ćeklićima (Cetinje) ogranak Petrovića; u Piperima,
ogranak Dragišića od kojih su u Ulcinju od 1888. god.; Kurilo, Šćepovića
kuće i Golubovci (Dubrava), Zeta od njih su u Dubravama (Zeta) i
Kavadarcima (Makedonija); Podgorica; Počivala (Velimlje), Nikšić, ranije
Slavujević od njih su u: Orahu
(Nikšić), Boki Kotorskoj, Kruševicama, Kumboru i Herceg-Novom, Andranima,
Grdonica u Bogutovac (Kraljevo), Nikšiću navodno iz Turske; Herceg-Novi
(1694. god.) došli iz Popova (Hercegovina), a u područne Kruševice, jedni
su 1692. god. došli iz Zubaca (Trebinje); u Peraška naselja došli (1799.
god.) iz Konavala; Poševine (Bijelo Polje); Ibarac (Rožaje) i Zabrdja
(Berane) ogranak Sekulića; Bogojevi Selo
(Trebinje), srodnici Vukalovića, došli iz
Krivošija, porijeklom su iz Brda crnogorskih; Vlaka (Pljevlja), ranije
Džuver; Vijenac, Crljenice, Miljevići,
Mostište iz Stožera (Pljevlja); Puhovo (Lučani), Srbija porijeklom iz
Drobnjaka; kod Rožaja; Zabojnica (Knić), Kvrgač i Oparlić (Rekovac),
porijeklom su od Kolašina; Gornje Stravče, Ubli i Kosor (Kuči) ogranak
Čejovića (Drekalovića),
neki se iselili; kod Bileća ogranak Kokotovića
iz Pareža (Kosijerevo), Nikšić od kojih su u Zagaraču (Crna Gora); u
Fojnici (Hercegovina) i njihovi srodnici
Parežanin i Bratić Matos, Kotor Matoš, Perast 1599. god.; Podgorica Matošce, Lepetani (Tivat) Matraković, u Lješnjanima (Podgorica) 1757. god. Matula, Kotor Matunović, Vražegrmci (Bjelopavlići) iz grupe
Pavkovića (Bubić), potomci
Bijelog Pavla; Mandića
(Bjelopavlići) su ogranak Vujadinovića. Od
Matunovića (Pavkovića)
su u: Kosovom Lugu (Danilovgrad), Podgorici, Kosovskoj Mitrovici, Novom
Sadu i Lukavcu područje Kolubare Maćedonac, Kruče (Ulcinj) i Bar Maćen, Herceg-Novi Maudić, ogranak Buljevića u Piperima Mauer, o, Kotor Mauković, Maoče (Pljevlja) Maulić, Perast (Boka Kotorska) Mauromaut, kod Herceg-Novog u 17. v. Mahinić, Menine (Budva) Mahinagić, ogranak Mušovića u Nikšiću,
doseljenika iz Kolašina, porijeklom su ''iz Turske'' Mahinjanin, Maine (Budva) 1431. god. Mahić, Nikšić Mahmudbegović (Mahmutbegović),
Kolašin došli iz Peći (Metohija), pa prešli u Gornji Bihor (Bijelo Polje);
jedni u Nikšiću Mahmutović, ogranak Ivčevića u Gluhom
Dolu (Crmnica); Žitnić (Sjenica), došli iz Kolašina na Taru; Radojeva
glava, Presečani, Porebić i Bistrica (Bijelo Polje), a na područnoj
Mahmutovoj Glavi su drugi; Šolja (Bijelo Polje) i kao:
Mahmutović =
Poserković Mahmutovići,
zagranak bratstva Ivcevica u Gluhom Dolu Mahović, na području Bistrice (Bijelo Polje) Mahšut, Štodra (Ulcinj) i kasnije u Vranjini (Skadarsko jezero)
kao: Bušković Macavara, Macavare (Donji Banjani), Nikšić Macakat, u Kotoru Macaković, vidi: Macokaj Macala, Jeksa (Prekornica), Cetinje. Od njih su u Vraki (Skadar) Macan, Dragovoljići (Nikšić) i prešli u Pitomine (Žabljak), pa
jedni u Zbljevo (Pljevlja), vidi: Macanović,
razgranati u više od 15 bratstava Macanović, Dragovoljići (Nikšić) i kao:
Macan; Nikšić; Kotor; u Mahali (Zeta) i Piperima iz Kuča Macanovići, su iz Nikšića, tačnije sela Dragovoljići ili još
tačnije sa Ječmišta (pleme Lukovsko). Tu su se naselili izmedju 14 i 15
vijeka iz okoline Cavtata ili H.Novog. Od njih su Macanovići širom Crne
Gore - neki su se 1820 naselili u Drobnjak (sad ih tamo više nema) pa
odatle u Pljevlja Macedauro, Kotor u 14. v. Macedonović, ranije Kanjoš =
Kanošević i
Kanjošević, u Paštrovićima, od njih su u Kotoru 1423. god. Maci, Pistula (Ulcinj) Macin, Bar Macinić, Radovanići, Herceg-Novi Macković, Kotor Macura, Orahovo (na Mlinu); u Crmnici. U Piperima i Bratonožićima Macokaj (Macaković), Zatrijebač
(Kuči) Mačak, u Kubasima (Grbalj), grana Androvića;
Kotor Mačar, u Pustopolju (Hercegovina), od kojih su
Pljoskić, porijeklom iz Grahova (Nikšić) Mačareli, Kotor Mačac, Piragići (Nevesinjska sela), ogranak
Bulajića iz grahovskih sela (Nikšić) Mačgalj, u Podgorici Mačetić, u Ulcinju Mačiman, vidi: Mačimen Mačimen = Mačmen =
Mačmenović =
Mačman i Mačiman, najprije
u Baru Mačinko, Nalješići (Grbalj); Kotor; Nikšić Mačić, Sutvara (Dub), Grbalj, od 9. do 14. v., od njih su u Kotoru;
u Boljevićima (Crmnica) Mačići,
bratstvo u Boljevićima Mačka (Kuč), u Nusterima
(Rožaje), iz Kuča Mačkić, Koće (Kuči), Podgorica, pa prešli u Prnjavor i Meteh (Plav)
pa 1907. god. i kao: Ibrić; Grdovići
(Bar); Pljevlja 1864. god.; u Golubovcima (Zeta), srodnici mjesnih
Kaludjerovića Mačoni, u Baru 1437. god. Mačuga, u Veličanima (Trebinje), potomci
Dragolovića iz Ridjana (Nikšić) Mačugan, Kolašin Madžar, u Pivi ogranak Simeunovića;
Nikšić; Podgorica; Sutomore (Bar) 1851. god.; Katrkol i Vladimir (Ulcinj) Madžari iz Pive (Plužine) 5 kuća, doseljeni iz Bosne; slava: sv.
Jovan Madžarević (Madžarović),
Berislavci (Zeta), ogranak Milaševaca iz
Pipera Madžarovići iz sela Berislavci (Zeta kraj Podgorice)...jedan dio ih živi u Argentini (provincija Chaco) a drugi u Sloveniji
Madžgalj, Pisana jela (Pavino Polje), Muslići, Sokolac i Bijelo
Polje, došli sa Madžgaljevog brda (Kuči); Podbišće i Štitarice (Mojkovac), a ima
ih i u Beogradu Madžov, Majstorovine (Bijelo Polje) Madžukić, Bijelo Polje Madžur, Velji Ostros i Katrkol (Krajina gornja), porijeklo iz Kuča Mašanov, u Starom Baru Mašanović, kod Berane i kao: Baraš;
u Donjem Ceklinu (Rijeka Crnojevića), potomci
Mašanovi, a od njegovog brata Vukoslava
Damnjanova jesu Vukoslavčević,
vidi: Liješević u Ceklinu i
Jovićević,
Pejaković, Šofranac...;
Orahovo (naselja Podgora) i Popratnici (Crmnica), njihovi srodnici, svi iz
Zadolja u Piperima. Navodno grana Orlovića;
Mašanovići u Gornjem Ceklinu ogranak
Vujanovića. Od njih su u Ulcinju od 1892.
god.; Cetinje; Kotor Mašanović (''Orahovljani'') u Orahovu
(Crmnica), potomci su vojvode Janja, koji je
sa Kosova prispio na Kčevo (Čevo), Cetinje i razvio potomstvo na
Barjamovici, sa prezimenom (do 1882. god.) Buća,
zatim Barjamović, prelaskom u Orahovo
(Crmnica) nastaje prezime Mašanović,
srodnici su sa Vojvodićima, koji su iz
navedenog Orahova prešli na Radomir i dalje. Od ovih
Mašanovića u Dubrovniku navodi se kao:
Maržan; u Beranama kao: Baraš
(Mešanović) Mašanovići,
bratstvo u Podgoru Mašanovići,
bratstvo u Papratnici Mašnići iz Župe Nikšićke (selo Miolje Polje)
Mašov, u Starom Baru Mašović, Podgora (Pljevlja) Mašojević, Čaušević (Pljevlja) Maštrape,
bratstvo u Rajićevićima Mašulović, u Pragi kod Nikšića Meglica, Meglice (Paštrovići) 1635. god. Medaković, u Nikšiću 1565. god. Medenica, Morača, potomci Bogićevi.
Vidi: Rakočević Medenice...ima ih u Moračanima - Kolašin, Mojkovcu
Medingović, Paštrovići Medin, Paštrovići Medinović, Baošići i Zabrdje (Boka Kotorska) Medinjanin (Mednić), Crmnica Medić, kod Perasta porijeklom iz Kranjske; u Kotoru Medlović, Budva 1650. god. porijeklom iz Smedereva Mednić, njić, Crmnica u 15. v.;
Kotor i Dubrovnik (16. v.), vidi: Medinjanin Medo, Dobrilovina (Mojkovac) Medović, Komani (Podgorica) grana Radunovića;
Cetinje; Gusinje; Rovca; Vasojevići, jedni i kao:
Djurišić; Sutomore (Bar) 1851. god.,
vidi: Medojević Medovići
(Medojevići), staro muslimansko bratstvo u Ćeklićima Medovići
(Medojevići), staro muslimansko bratstvo u Cetinjskom Plemenu Medovčević, u Lješevićima (Tivat) Medoica, bliže Medošević, u
Kotoru Medojević = Medović, Njeguši
(Cetinje) 1452. god.; u Lopatama (iza sela Kosijeri), Cetinje 1398. god.;
Ćeklići (Cetinje) i kao: Ostojić;
Kotor 1399. god.; Lovrcane (uz potok Odolje), Boka Kotorska; u Vareši
(Bijelo Polje), došli iz Polja Kolašinskih; Muslići, Tomaševo, kao i u
Grančarevu (Bijelo Polje) i Bistrici i Borilovini (Mojkovac), svi su
ogranak Dedejića, porijeklom sa Čeva
(Cetinje); Podi (Mrčevo), Grbalj iz područnih Medojevića Medonjić, Vasojevići, ogranak Djurišića
iz grane Novakovića Medoć = Medović, Madžari,
Madžari (Sutomore), Bar Medošević, Podgorica u 15. v. Meduna, Kotor Medunjanin, kod Gusinja i Plava i Plavu, kasnije i kao:
Bešković, doselili se sa Meduna
(Kuči), a jedni u Rožaje pa u Istok (Metohija) Medjap, Nikšić Medjac, Nikšić Medjed, Kričak (Pljevlja) Medjedović, Gornje Polje (Nikšić), ogranak
Pešikana iz Cuca (Cetinje); područje Bijelog Polja; Bistrica,
Bijelo Polje, Lozica, Lukovica, Obrov, Pripčić, Porebić i Rastoke,
doseljenici od Kolašina; Berane. Jedni su odselili u Bosnu i drugi u Rašku
oblast Medojevići
(Medovići), staro muslimansko bratstvo u Cetinjskom Plemenu Medjep (Mećep), Nikšić, potiču
iz obližnjih Ridjana, vidi: Merćep Medjović, Bovan
(Višegrad),
pa jedni i kao: Drobnjaković i drugi u
obližnjim Danilovićima i kao: Lučić (Medjović),
porijeklom su iz Drobnjaka Medjurečj, Pistula i Medjureč (Ulcinj) Mezalin, Gorovići (Grbalj) Mezgalj, Mezgalje (Šekulari), Berane, od Lijeve Rijeke, a drugi su
doseljenici iz Bajica (Cetinje), ogranak Martinovića.
Od njih su u Goraždevcu (Peć) i u Srbiji, kao:
Grujić i Mikević Mezilić, Pljevlja Mejtoja, vidi: Matanović Mekikukić, Gusinje Mekić, u Kučima su grana Nenada;
Bratonožići, pa su jedni prešli kod Gusinja, i od njih su u Rastokama
(Bijelo Polje), od kojih su neki prešli kod Nove Varoši, drugi u Kolašin i
Nikšić; Mekića Kula (Mojkovac); kod Plava ranije
Mekulić, ogranak Sujkovića =
Nuculovića; Bijelo Polje i područna Rasova
došli su od Mojkovca; u Kolašinu i kao: Ličina
ogranak Djurdjevića iz Kuča; Pljevlja i
područni Potpeć 1896. god. Mekica, vidi: Maglica Meksa, Kotor 1400. god. Meksija, Kotor u 15. v. Mekuli, vidi: Mekulić Mekulić, kod Plava i kasnije Mekuli 1913. god. ogranak
Sujkovića - Nuculovića,
grana Nenada u Kučima, vidi: Mekić Mekulović (Sujkoić), Koće
(Kuči), doseljenici iz Klimenata. Od njih su u Novčićima, Gusinju, Metehu
i Plavu, vidi: Mekić Mekša, Podgorica 1330. god. i u 16. v.; Kotor Melada, kod Perasta doselili se iz Hercegovine Mele, Kotor Melez, Berane Melezić, Berane Melić, kod Prijepolja, doselili iz Nikšića, ogranak
Derviševića Meliciaka, Kotor, rodom iz Raške (Srbija) Melišore, Kotor Melkiori, Kotor Melović, Barice i Rogušje (Pljevlja) Meljić, iz Kuča prešli u Gusinje; iz Bezjova (Kuči) doseljeni u
Gusinje i kao: Memić Meljica, vidi: Maglica Memedović, kod Gusinja su od Drakulovića
iz Kuča; Nikšić; Kotor; Bar i područno: Dobra Voda, Lisa, Lit i Draginja,
i kao: Kokošić; Piperi i kao:
Memetov, grana
Petrovića; u Dužima (Drobnjak), ranije
Zindović od Vukmirovića iz grupe
Djurjanovića -
Abazovića (Omakalovića). Od njih su se
jedni odselili u Srbiju Memedovići,
porodica u Drobnjacima Memetov, vidi: Memedović Memetović, u Piperima su ogranak Petrovića
(potomci Petra Mijaljeva). Od njih su:
Seferović u Nikšiću; Kunje i Donja
Klezna (Ulcinj) Memija, Sustaši (Bar) Memijić, Jasen (Bihor), Bijelo Polje, došli od Kolašina Memić, Orahovo i Bezjova (Kuči), od njih su kod Gusinja, jedni u
Kolašin pa uz Taru kao: Memić; Kričak
pa Vodno (Pljevlja), doseljenici iz Kuča; Lozna (Bijelo Polje); Mokrine,
Herceg-Novi iz Stare Crne Gore; u Baru iz Gornje Krajine; vidi:
Meljić Memišević, Dubovo (Bihor), Bijelo Polje Memišović, Pljevlja i područni Boljanići Memo, Budva 1500. god. Memović, Ćeklići (Crni Vrh), Cetinje. Od njih su u Crnom Vrhu
(Berane); Kukoljama (Bijelo Polje); Ulcinj i područne Kruče Memovići,
staro muslimansko bratstvo u Ćeklićima Memčaj, vidi: Večljaj Memčević, i Marković, Benjkanji
(Zatrijebač), Kuči, porijeklom su od Rijeke Crnojevića Menaz, Kotor Menac = Menać, Kotor Mende, kod Perasta doselili iz Kranjske (Slovenija) Mendegaj, Babunice, Herceg-Novi Mendegalj, Medini (Kastel Lastva), Tivat (u 16. v.) došli iz Grčke Mendoc, u Herceg-Novi došli iz Španije Mendra, u Kosijerima (Cetinje) Mendjelo, Kotor Menegelo, Kotor Meneget, Prač (Boka Kotorska) u 15. v. došli iz Istre Menegin, Kotor Menstrik, Zelenika, Herceg-Novi Menca, Bar 1372. god. Menčev, Cesarine (Kotor) 1440. god. Menčević, Zatrijebač (Kuči) Menčetić, Nikšić 1335. god. njihovi su srodnici u Kotoru i
Dubrovniku Meović, Glibaći (Pljevlja), doselili se iz Nikšića; u
Novšiće (Gusinje) doselili iz Klimendi (sjeverna Albanija) Meragović, Dabezići (Bar), vidi:
Boja i Bojić Mergin, Kotor Merdović, Kurikuće (Berane), došli iz Rovaca; Rastoka i
Pripeće (Bijelo Polje) 1890. god.; kod Mojkovca; Kričak (Pljevlja) i kao:
Merdović =
Mican Merdjanin, Podgorica Merdjep, Ridjane (Nikšić), pa u Djediće (Trebinje) i jedni
odatle u Nikšić Meredit (Meredita),
Zoganje (Ulcinj) i Kotor Meremaj, Gornji Oblik (Primorska krajina) Merdjelat, u Kotoru Merišić, Kruševice, Herceg-Novi Merkaić, Mrdeši, Herceg-Novi Merkvić, Herceg-Novi, po nahočetu Merović = Marović,
Lješevići (Tivat) u 16. v.; Magruš (Primorska krajina) Merulić, Spuž i Podgorica Merdžana, Grahovo (Nikšić), izašli iz Boke Meršulja = Meršula,
Grbalj i Kotor i susjedni Baošići Meseri, Kotor Meta, Braiša (Anamali), Ulcinj Metanović, ogranak Matanovića u
Mrkojevićima i Baru Metaj, Selišta i Donji Oblik (Primorska krajina) Metasanović, Grude i Podgorica Metacori, u Crnogorsko Primorje došli iz Anadolije (Turska) Metdjona, Tuzi Metdjonović, Tuzi Metikov, Kotor 1475. god. Metiković, Nikšić (Onogošt) u 15. v.; Ridjani (Nikšić) 1435.
god. Metiljević, Mataguži i Golubovci (Zeta), dalja starina
Stanislavić (Lješkopolje) a jedni i kao:
Ivanović; Ponarima (Zeta) kao:
Popović Metjahić i kao: Metjajić,
Plav i područno Hakanja i Vojno Selo Metković, Budva 1635. god.; Ridjani (Nikšić) 1438. god.; u
Risnu iz Hercegovine, kao: Ćelović; u
Ćeklićima (Cetinje) 1435. god. Metnić, 1438. god. u Kotoru Meto, Podgorica Metov, Bar Metović, Stjepo (Zatrijebač), Kuči, ogranak
Šćepala kod Gusinja; Šćepovića kuće (Zeta);
Kruče (Ulcinj); Livari (Bar) ranije Drugić;
Bar; Ruče (Ulcinj); Herceg-Novi Methanović, Grude i Podgorica Mećedić, Herceg-Novi, po nahočetu Mećep, vidi: Medjep Mećikukić, Spuž (Bjelopavlići), Ponarima (Zeta) i Žabljaku,
uz Skadarsko jezero, do 1880. god. i Vranjina na Skadarskom jezeru,
ogranak Baća iz Pipera 1787. god.; Gornja
Klezna (Ulcinj) Mećili, Bar; Podgorica Mećukić, u Kurilu (Dejani), Zeta 1478. god. Methidžović, Podgorica, prije dolaska Turaka Meha, u Kotoru početkom 15. v. Mehanović, Bojka (Ulcinj) Mehi (Meša), u Ulcinju Mehić, Pljevlja 1857. god. Mehmedbegović, iz Kuča odseljeni u Plav Mehmedović, vlastela na Žabljaku (Skadarsko jezero), u 17.
v.; Nikšić; Ulcinj i obližnja Bojka; Plav; Vojno Selo (Plav); Novi Pazar,
ogranak Dupljaka iz Lozne (Drača), Bijelo
Polje Mehmedovići ogranak su Drakulovića, porijeklom iz plemena
Kuč, pravoslavne su vjere i žive u
Plavu. Predak im je Mehmed koji je primio islam, koji su i danas
muslimani. Mehmetović, Nikšić Mehmetuseinić, Ulcinj Mehović, Donja Briska (Primorska krajina); Njeguši (Rožaje),
ogranak Balotića; iz Lozne (Bijelo Polje)
prešli u Sandžak; Vrbe i Bor (Gornji Bihor), Bijelo Polje, došli iz Kuča;
u Pljevlja došli iz područne Nefer Tare Mehonjić, Bijelo Polje Mecin (Mecinović), Deton
(Tutin) doseljenici od Kolašina Mečobeg, Ulcinj Meša, vidi: Mehi Mešić, Eršinovac (Kolašin), pa prešli u Bijelo Polje;
Pljevlja, područni Glibaći i Kričak Meštar, Medanović (Bijelo Polje) Mešter, Uskoci (Žabljak), došli su iz Gacka; Kanje (Bijelo
Polje); ogranak Popadića u Drobnjacima:
Malinskom i Ljevištu, potomci nekog Oda
odselili se u Srbiju Meštrikukić, Berane Meštrević, Pljevlja u 15. i 16. v. Meštrović, Krtolska naselja (Grbalj) u 15. v. doselili iz
Stare Crne Gore. Od njih su u gornjoj Dalmaciji Miailović, Kruševice, Herceg-Novi, vidi:
Miajlović Miajlović (Miailović),
Herceg-Novi i područne Kruševice Mialović, Kotor Mialjić, Prčanj (Boka Kotorska) Mianović, Kotor Migota, Herceg-Novi Migovilović, Kuti, Herceg-Novi Mida, u Podgori uz Skadarsko jezero (1416. god.) i u Kotoru Midorović, Zagora (Grbalj), ogranak
Ilića iz Ledenica iz grupe Mandića, od
Nikšića Miždrag,
predak bratstava Grabljana i Gradinjana Mižević, Radovanići (Tivat) i kao:
Mišević Midjor = Midžor,
Buljarica (Paštrovići), Budva Midjoti, Herceg-Novi Mijailović, ogranak Bulatovića
iz Rovaca, naseljeni u Bare Šumanovića (Bjelopavlići); Vidočice
(Bratonožići); Zabrdje (Berane); kod Mojkovca ogranak
Rakočevića iz Morače; Kotor; Ulcinj 1889.
god. i kao: Mihailović; Ropočevo
(Mladenovac) ogranak Žarkovića iz Crne Gore,
a drugi kao: Popović iz Crne Gore Mijajlović, Požar (Bjelopavlići), potomci
Mijalja, kasnije
Mihailović; Orja Luka (Danilovgtad), ogranak
Boškovića i kao:
Serdarović; Nikšić; u Beranama su iz Kuča; u Donjoj Morači,
jedno vrijeme odvojili se od Rakočevića, pa
su ponovo uzeli to prezime; ogranak Preobražana
u Cucama (Cetinje) grana Bajkovića, od njih
su u Petrovom Selu (Kuršumlija), Delameru (Nevada), SAD; Kameno, Kruševice
i Topla (Herceg-Novi), doselili se oko 1693. god. od Nevesinja
(Hercegovina) Mijajlovići
- Preobrežani, bratstvo u Cucama Mijalj, Brijest i Grab (Cuce), Cetinje, nastanjeni u Dobroti
(Kotor) Mijalji,
staro bratstvo u selu Grabu Mijan,
predak cuckog bratstva Mijanovića Mijanac, Izbična, Ljeskovac i Krašljevići (Pljevlja) Mijanović, Adžova Vrba (Zeta); Krug, Vrh Melaca i Meoci
(Cuce), Cetinje, porijeklom iz Ponara (Zeta). Istorodni su u: Krivošijama,
jedni kasnije kao: Lakićević i u
Domaševu i Ljubomiru (Hercegovina), Korjenićima (Trebinje), Kapavicama .
Ljubinje (Hercegovina), u Bosni i Zemunu. Njihov ogranak
Račeta, nastanjeni su u: Budvi, Kavču,
Kotoru i područnoj Dobroti; Budva, po majci došli iz Špadijera (Cetinje);
Bubrežak, Ridjani i Straševina (Nikšić), ogranak
Ugrenovića Mijanović Račeta, jedan
od predaka bratstva Mijanovića
Mijanovići,
bratstvo u Cucama
Mijanovići,
rod u Adzovim Vrbama u Zeti
Mijanovići,
rod u Ljubomiru u Hercegovini
Mijanovići
u Boki, "u Nikšiće", u Hercegovini i u Srbiji Mijatović, Kućišta (Cuce), Cetinje ogranak
Ivanovića; Cetinje; Golubovci (Zeta), ogranak
Kaludjerovića iz Pipera; Morača, došao
Mijat iz Hercegovine, njegova braća
Dule od koga su
Dulovići u Vaškovu i Maoču (Pljevlja),
Peko od koga su Pekovići i
Lakića Lakićević.
Srodnici njihovi su u Cucama (Cetinje), Krivošijama, Herceg-Novom,
Domaševu, Kapavicama, Ljubinju (Trebinje), u Zemunu i Bosni; Cerovo
(Pljevlja), Poblaće, Bobovo, Krće (Pljevlja) i kao:
Leovac i Djurković;
Podgorica, Valjevo i Gruža Kragujevačka, svi iz Pive; Žari (Gornja
Morača), Kolašin ogranak su Dulovića i od
njih su kod Mojkovca; u Gusinju; Bare Šumanovića (Bjelopavlići), ogranak
Bulatovića iz Rovaca. Od njih su u Papešu i
Lipovcu (Kragujevac); Gusinje i Plav doseljeni oko 1867. god. iz Stare
Crne Gore; Nikšić; Gornje Polje i Šipačno (Nikšić), od njih su na
Romaniji; Krnjače, Poblaće, Djurkovići, Krće, Leovci, Kolijevka, Rasovača,
Sjeverin i Bobovo (Pljevlja), doseljenici iz Drobnjaka; Bršno (Župa
Nikšićka), ogranak Vušanovića, porijeklom iz
Vasojevića; u Drobnjacima vidi: Žižić;
kod Pljevalja jedni kasnije kao: Peovac
i Ćuković; u Zeti su ogranak
Kaludjerovića iz
Klimendi = Klimenata, porijeklom iz
Pipera; Podi, Herceg-Novi su oko 1692. god. došli iz Popova (Hercegovina) Mijatovići
(Ivanovići), bratstvo u Cucama Mijatovići, selo Šipačno kod Nikšića, porijeklom s Čeva (Cetinje)
(prilog Radonja Minić) Mijač, u Trstu ogranak Abramovića,
potomaka kneza Bajka u Cucama (Cetinje);
Orahovo (Crmnica) Mijač = Mijačić, Podgora
i Orahovica (Crmnica), a u Herceg-Novom kao:
Mijač Mijači,
bratstvo u Podgoru Mijačanin, Gorice (Pljevlja) Mijačević, Danilovgrad Mijačić, Miruše uz Trebišnjicu ogranak
Vujačića iz Vilusa (Nikšić) Mijin (i Gluvakov), u
Srpskoj Crnji (sjeverni Banat), ogranak Ivinih.
Vidi: Markov i
Alilujev Mijović, u Vasojevićima su ogranak
Raketića iz grane Laban (Lopoćana). Od njih su u Kalavaju, Juniku,
Dobriću, i Piskotama (Djakvica), Metohija; Ulcinj 1880. god.; Bar; Lastva
(Tivat); Zagrada (Katunjani), Cetinje, ogranak
Božovića, čiji su srodnici u Berislavcima i Bistrici (Zeta), u
Zagori (Vraka), Skadar, ogranak Milića iz
Bjelice (Cetinje) i kao: Zmijanović; u
Ponarima (Balšić), u Zeti, od 1893. god., jedan ogranak
Vukotića sa Čeva (Cetinje); Nikšić 1843.
god.; Godijelji i Popov Do (Žabljak) i Mojkovačka Polja, ogranak
Godijelja; Bijelo Polje i dotični Dio;
Godijelji, Brčeli i Brijegi (Crmnica); Pržno (Paštrovići); Crnci (Piperi),
ogranak Janića; Ogranak Drekalovića u Kučima.
Od njih su u: Golubovcima (Zeta), Darzi (Ulcinj) od 1878. god., Željevo
(Svrljig), Srbija, kasnije Stanojević,
Cetinju, Baru, Nikšićkoj Župi; Kržanja (Kuči), pripadaju Krivodoljanima;
kod Plava; u Banjanima (Nikšić), potomci Mija
Ivanova Kneževića, grana Banjanin -
Petrović Mijovići,
bratstvo u Brčelima Mijogoštani,
bratstvo u Donjem Zagarču
Mijogoštanin = Mijogošić, Zagarač
(Danilovgrad) Mijokusović, Bjelopavlići 1477. god. Mijomanović, u Vasojevićima, razgranati; Sjerogošće
(Kolašin) Mijočević = Miočević,
Krtole (Grbalj) Mijun, Crkvice (Piva) Mijučin, u Srpskoj Crnji (sjeverni Banat). Vidi:
Markov Mijušković, u Pješivcima: Bogmilovićima su ranije
Breškovac, u Nikšiću i područnim:
Straševinu u Oragu, od njih su u Barajevu (Beograd); Povija (Pješivci),
srodnici Kontića; u Marojevićima (Ćeklići),
Cetinje grana Radojevića; Kameno, Herceg-Novi
i kao: Mulusković, iz Stare Crne Gore;
Gornji Pješivci porijeklom su iz Banjske sa Kosova, od njih su kod Nikšića
i u tom gradu; u Beogradu jedni kao: Mijušković
(Djurišić); Sutomore (Bar) 1903. god.;
Vasojevići iz grupe Novakovića; iz Pješivaca
u Vraku, Brdanjolt i Skadar (Albanija); Podgorica i obližnji Spuž; Dobrota
(Kotor) došli iz Donjih Pješivaca; Kotor došli su iz Pješivaca; Donja
Morača, ogranak Jovanovića iz grupe
Drekalovića (Vujoševića)
sa Kupusaca (Kuči) Mijuškovići,
bratstvo u Poviji
Mijuškovici, uže prezime bratstva "Breškovaca" u
Bogmilovićima
Mijuškovići
(Radojevići), bratstvo u Ćeklićima
Mijuškovići
u Kamenom u Boki Mikavica, Podgorica Mikač (Mikačević), Njeguši
(Cetinje) 15. v. i Lozice (Kotor) Mikelini, Kotor i Risan Mikelić, Herceg-Novi Mikeljević, Krtole, Kumbor i Djenovići, Herceg-Novi Mikerić, Mezgalje (Šekulari), Vasojevići, odseljeni u Goraždevac
(ranije Protić), pa otišli u južnu Srbiju Miketić, u Vasojevićima ogranak Kovačevića-Obradovića Mikef, Krtole (Boka Kotorska) Mikieljević, u Paštrovićima 1570. god. Mikijaljević, Krtole (Grbalj), vidi:
Mikijelj Mikijelj, Grispula (Bigovo), Grbalj i područna Krimovica (14. v.),
a u susjednim Glavačićima (u 9.-14.), Herceg-Novi Mikilj, Dodoši (Rijeka Crnojevića), prešli iz Sinjca (Lješnjani),
Podgorica, vidi: Mikiljaj Mikiljaj (Globar), kod Rijeke
Crnojevića, prešli iz Sinjca, sa Lješkopolja, vidi:
Mikilj Mikić, u Drobnjacima ogranak Dedejića
doseljenika sa Čeva (Kčeva), Cetinje, od njih u Kolašinu i kod Mojkovca i
Nikšića; u Šekularima i Veliki (Gornji Vasojevići), ogranak
Gojkovića; kod Murine (Plav) iz Loćana (Peć) Mikjeljević, Paštrovići Miklovčić, Podgorica Miković, Novosela, Petrovac i Čelobrdo (Paštrovići). Oko 1424. god.
došli su iz Stare Crne Gore. Porijeklom od Rijeke Bregalnice. Od njih u
Kotoru, odakle su jedni 1571. god. otišli u Split; Gornja Orahovica
(Ubalac), Donji i Gornji Stoliv (Boka Kotorska); Djurdjevi Stupovi
(Berane) 1828. god.; Gornja Jablanica (Srbija) ogranak
Vlahovića iz Rovaca (Podgorica) Mikovići,
bratstvo u Podgoru Mikočev, u Igalo, Herceg-Novi došli iz Dalmacije Mikočević, Kotor Mikula, Budva Mikulić, Jelkići (Bjelice), Cetinje i područnim Kosijerima. Od njih
(iz Bjelica) su u Vraki (Fraki), Skadar, od kojih su u Mališevu, Bobovcu i
kod Peći (Metohija); Kotor 1420. god.; Bukarice (Budva) 1815. god.; Kunje
(Ulcinj); Nikšić; Krtole (Grbalj) i Herceg-Novi; Kamica Gril (Vraka);
Skadar, iz Crne Gore, kasnije Mikulić Mila = Milo, Ulcinj u 13. v.;
Bar Miladinović, Prevlaka, Djuraševići i Krtole (Grbalj) u 16. v.;
Berane 1884. god.; Dubovo u Bihoru (Bijelo Polje), porijeklom su iz
Pipera; ogranak Lazovića iz Kuča, naselili se
kod Novog Pazara Milaić, Lepetane (Tivat) Milajić, Rečine (Kolašin) Milaković, Podgorica u 15. v.; Bečići (Budva) Milanković, u Berislavcima (Zeta) Milanović, Pješivci, potiču od Lužana, Kosjerdaći (Donji
Ostrog), Bjelopavlići, kasnije Nosaković;
u Kotoru; ogranak Cerovića iz Tušine
(Žabljak) odselili u Srbiju; u Lepenicu (Srbija) došli iz Rovaca;
Beloševac u Lepenici (Srbija) doseljenici iz Cuca (Rovina), Cetinje; u
Gradjanima (Rijeka Crnojevića) jesu od Lipovaca, porijeklom od Prizrena;
Mokrine i Kameno (Savina i kao: Ćosurić),
Herceg-Novi oko 1692. god. doselili iz Hercegovine; Baošići i Kumbor,
Herceg-Novi došli iz Zubaca (Trebinje); Nikšić; Cetinje; Dobrska Župa,
potomci Dobrilovića u 15. v. i kao:
Milanović (Drobljanin),
od njih su u Češljarima (Rijeka Crnojevića); Ulcinj, porijeklom iz
Bosanskog Petrovca; Gradjani i kao: Gradjanin
kod Rijeke Crnojevića, porijeklom od Prizrena; Kotor, porijeklom su iz
Zrmanje (Dalmacija); Kruševice, Herceg-Novi; ogranak Lješevića Milanovići iz Berana (
Budimlje). Kao doseljenici u Budimji nosili su prezime
Bagas. Dio
porodice je promijenio prezime po pretku Milanu Milanovići iz Dobrske Zupe i sa bratstvima iz Dobrskog sela čine
pleme Dobrljani. Naš predak se prezivao Dobrilović,
porijeklom iz okoline Peći i naselio se na Lipu više Dobrskoga sela, prije
nekih 450 - 500 g. Od Dobrilovića postali su
Milanovići, Vujovići,
Radonjići, Batrićevići,
Popovići (ima ih u Baru) i
Živanovići.
Za prezime Milanović - Bagaš iz Berana imam neka neprovjerena saznanja, da
su i oni od naših. Medjutim to je, kao sto rekoh još neprovjereno, tako da
se to ne uzima u obzir. (prilog: Djordjije Milanović) Milančić, u Banjanima (Nikšić), potomci Novljana Milat, Kotor, porijeklom sa ostrva Hvar (Dalmacija) Milatković, u Boki Kotorskoj (Policama) 1438. god.; Paštrovićima
1619. god. Milatović, Budva 1490. god. I jedni se presele u Babino Polje
(Dubrovnik). Milati (Komani), Podgorica (početkom 16. v.) jedni pređu u
Viniće (Danilovgrad) kasnije kao: Čakmak iz Komana, pa jedni u Martiniće
(Bjelopavlići), pa jedni kao: Milatović prešli (1906. god.) u Ulcinj; u
Daboviće (Danilovgrad) došli sa Čeva (Cetinje); Kod Nikšića iz
Bjelopavlića; Kotor (1547. god.), od njih su u Stolivu (Tivat), oni su iz
Stare Crne Gore; Herceg-Novi; Bar; Vijenac (Pljevlja); Paštrovići. Milac, Podgorica Milačić, ogranak Ilikovića iz grupe
Drekalovića. Od njih su u Vojnom Selu (Plav),
Merdarima (Kuršumlija), jedni i kao: Nešković;
Berane; Podgorica; Cetinje Milaš, Mirac i Zalaz (Cetinje) u 16. v.; Cuce i jedni sišli
u Grbalj Milašević, Dubovo i Markov Do (Rijeka Crnojevića), došli iz
Tomića (Crmnica); Crnci (Piperi); Vitasojevići (Pješivci), porijeklom su
iz Kuča; Kotor Milaševići,
bratstvo u Piperima Milaševići
(Kaluđerovići), bratstvo u Ljubotinju
Milaši,
staro bratstvo u Grabu
Milaši,
bratstvo u Mircu
Milašinović, Previš, Bukovica i Šavnik (Drobnjak), grana
Novljana; kod Risna; Herceg-Novi (Igalo) jesu
iz Necvijića; Klinci (Grbalj) Milbraja, Cetinje 1327. god. Milević, kod Gusinja i u Merdare (Kuršumlija), a u Golubovcima
(Zeta) od 1880. god., porijeklom iz Ledina (Kuči), starinom Bratonožić;
Trojice (Pljevlja); Cetinje Milekić, Bihor (Bijelo Polje) i Donja Kravarica (Donje Dragačevo),
Srbija Mileković, Petrušinovići i Šobajići (Bjelopavlići), grana
Petrušinovića; potomci
Gojaka Lapova iz Crne Gore došli u Sopot (Šumadija) Milenić, Bileća (Hercegovina), ogranak
Bulajića iz Vilusa (Nikšić) Milenk, Paštrovići 1398. god. Milenković, Nikšić i Jošanice (Risan); Zlatar i Rogozna (Raška),
srodnici Savovića iz Kuča; Beloševac
(Lepenica), Srbija doseljenici iz Crne Gore Milenović, Šobajići (Bjelopavlići), grana
Bubića Milentić, Polja (Mojkovac) Miler, Dobrota (Kotor) Milet, vidi: Mileta Mileta, Bar; u Kotoru 1513. god. Miletinković, u Kotoru 1535. god. Miletić, Bjeloši (Cetinje); Papratnica, Gluhi Do i Dupilo
(Crmnica); Kotor 1335. god.; Paštrovići; Kčevo (Ozrinići), Cetinje 1335.
god.; Ledenice više Risna 1650. god. došli sa Kčeva (Čeva), Cetinje;
Cetinje; Zalazi (Njeguši), Cetinje, od njih su u Srbiji, Muo, Prčanj
i Kotoru (Boka Kotorska), Oreškoj ulici (Pješivci), od Lukencija iz Zalaza
su i u Kličevcu (Valjevo) od 1857. god. i Milešić
i Srećković od 1866. god.; Žanjevice
(Gatačka Površ) porijeklom iz Nikšića (Crna Gora); Herceg-Novi; Župa
Nikšićka kao: Grbljanović porijeklom
su iz Grblja, od njih (1860. god.) su u Glibavcu (Nikšić) i Baru; u Polja
(Piva) iz Žanjevice (Gacko), tu iz Grblja; Brestovik (Lastva Paštrovska)
1399. god. do 15. v.; Bokovo (Rijeka Crnojevića); kod Risna; Rovca, jedni
su starinci, a drugi doseljenici iz Bosne; Podgorica; Tijane (Donje
Dragačevo), Srbija, srodnici Čarapića i
Čupića, ogranci su Ćala
(Ćalova), doseljenika iz Drobnjaka oko 1700.
god.; u Šekularima (Gornji Vasojevići) oni su potomci
Komnena Barjaktara Miletići,
bratstvo u Dupilu
Miletići,
bratstvo u selu Dolu
Miletići,
staro bratstvo u Bjelošima
Miletići,
rod u Prčanju
Mileusnić, Cetinje Mileša, Dinoša (Tuzi) Mileševac, Lješevići (Grbalj), vidi:
Maleševac Milešević, u Bjelicama (Cetinje) i kao:
Mandić, jedni su oko 1542. god. odselili se u Drobnjake; u
Banjanima (Nikšić) 1374. god. Od njih su u Risnu, i Pridvorica (Šavnik),
Lukovo sa okolinom Nikšića, kasnije Mandić,
razgranati na: Bojkoviće,
Andrijaševiće (Kurajica
i Ler), Deliće,
Jaukoviće (Bavčić
i Graovac), Jakšiće
(Danilović, Durković
i Šaulić), Iliće,
Kešeljeviće, Lazoviće,
Ostojiće, Vukoviće
(Perušiće). Od ovih su:
Bajat, Leovac (Stevanović),
Bavčić, Cvijetić
(Mićović) Mileševići,
rod u Drobnjacima
Mileševići,
bratstvo u Bjelicama Milešić, Dračice, južno od Valjeva Milian (Milijan) vidi:
Miljanić Milivojević, u Užičkoj Crnoj Gori su ogranak
Knečevića iz Pive; u Piperima; Andrijevica 1912. god. Milidrag, Nikšić i Risan Milidragović, iz Trebjese (Nikšić) prešli u Jasen, pa u Baljke
(Bileća), kasnije kao: Šešlija na
Kukolje i u Sudžumu (Hercegovini) i druga bratstva Milija Markov,
predak bratstva Milijevića
Milijević, Ćeklići (Cetinje) 1443. god., od njih su
Stanković,
Marković i Jovović Milijevići,
bratstvo u Ćeklićima
Milijna, Kuči Milikić, kod Mojkovca, jedni su ogranak
Konjevića iz Vraneša (Bijelo Polje), drugi u Bjelopavlićima
(Mojkovac) došli iz Slackog (Lijeva Rijeka); u Vasojevićima grana
Kovačevića; Maoče (Pljevlja); Berane 1863.
god. Miliković, Bjelopavlići i Podgorica; Kotor Milin, Kotor i područni Škaljari, Prčanj i Dobrota, porijeklom iz
Turkovića (Grbalj); Šišići (Tivat); Herceg-Novi Milinzi,
staro slovensko pleme na Peloponezu Milinić, Šišići (Grbalj); Herceg-Novi; Kotor; Prediši (Ćeklići),
Cetinje; Podgorica i Bar; Rašćane (Duvno) Milinići,
bratstvo u selu Abramovićima Milinković, Morinj (Risan), pa jedni 1910. god. odsele u Beograd;
Lučani (Lučani), Srbija doseljenici iz Kuča; Boljanići, Bukovica i
Podblaće (Pljevlja); Šišići (Grbalj) i Herceg-Novi Milinović, Morinje i Kumbor (Boka Kotorska) oko 1656. god. doselili
iz Banjana (Nikšić); Prčanj i okolina Perasta 1535. god.; Lastva (Tivat);
Bar 1881. god. Milirić, Kotor Milisav, Mandino Selo, u Crvenici, Lipi i Eminovom Selu
(Hercegovina), porijeklom iz Crne Gore Milisavljević, Čumići (Lepenica), Šumadija, došli od Bijelog Polja
(Crna Gora) Milić, u selu Lješkopolju (Podgorica) porijeklom od grada Lješa (na
ušću Drima); u Bjelicama (Rešnja), Cetinje doseljenici iz Orline (Čaradje)
u 'dno' Gacka, potomci Orlovića. Od njih su
u: Presjeci kod Nikšića i područnim Buijelim Rudinama; Mačugama (Crmnica)
Milić -
Bjelica, Cetinju, razgranati, Kosovom Lugu (Bjelopavlići),
Dajbabama od 1880. god. (Zeta) i Zatrijebaču iz Kuča i kao:
Milić =
Benjkanj = Bektašević, a
odatle odseljeni kod Plava kao: Lončarević
(Milić), u Cetinju su i kao:
Milić (Kosić),
Mačagaj (Gran) Čapo u Argentini; Rijeka Crnojevića, doseljenici iz
Gusinja; Limljani (Crmnica); Oselina (Zagrada u Markovini), Cetinje;
Lješkopolje (Podgorica), grana Vukčevića;
vidi: Ambatbašić; Brijeg (Piva),
porijeklom iz Biokova kod Foče (netačno Bosna); Plužine (Piva); Ljuljaci
(Knić), Kragujevac, porijeklom iz Broketa i Biokova (Piva); Šipačno
(Pišteti), Nikšić, vidi: Kordolija (Kurdulija);
Kotor; Nikšićko Prekovodje; u Liještima i Donjoj Krnjaži i Podgradu
(Kuči), ranije Djurdjević (Krivodoljani),
grana Mrnjavčića. Od njih su
Ganić kod Rožaja, Gusinja, Bijelog
Polja (Donji Kolašin). Porijeklom su od Skadra (Albanija); Sremčica
(Beograd), jedno vrijeme kod Djakovice (Metohija), porijeklom Kuči;
Grahovo (Nikšić) porijeklom iz Bjelica (Cetinje); iz Bjelica u Berane, pa
u Žabljak 1868. god. Boan (Šavnik), Uskoci i Šaranci (Žabljak) i
odande jedni u okolinu Pljevalja i Mojkovca; Ulcinj 1887. god.; Škaljari i
Kotor; Nikšić; Maine (Budva); Nikšić; u Popovu (Hercegovina), srodnici
Ivaniševića (Dragolovića) naseljeni su u
Veličanima; Perast i Herceg-Novi; Grahovo (Nikšić) iselili se u Boku; u
Goslić (Golija), Nikšić (ranije Kordilija);
Šipačno (Nikšić), ogranak Narandžića (iz
Nikšića), odselili se u Trašticu (kod Štitara), Novi Pazar; Dobrilovina
(Mojkovac) ranije: Popara; u Šarancima
(Žabljak) oko 1855. god. došli iz Ševara (Pljevlja), ranije kao:
Potpara; Bar; u Kupeliku uz Skadarsko
jezero 1416. god. Milić - Bjelica,
bratstvo u Sotonićima Milići,
bratstvo u Bjelicama "Milići",
grana bratstva Milića u Bjelicama Milići,
bratstvo u selu Lješkopolju Milići,
bratstvo u Oselini
Milići,
bratstvo u Limljanima Milići, selo Šipačno kod Nikšića, porijeklom od
Kurdulija iz
Hercegovine (prilog Radonja Minić) Milići iz Pive (Plužine 1 kuća), doselili iz Foče 1882.
; slava: sv. Djordjije Milićanin, Beloševac, Vinjište i Erdeč (Lepenica), Srbija,
porijeklom iz Kuča Milićević, Kujeva (Bjelopavlići), ogranak
Jovanovića-Pavkovića, zvani
Dukadjinci; Donje Biševo (Rožaje), grana
Kuliza, doseljenici iz Kuča; Buče, Krnjača i
Džurevo (Pljevlja); Bastasi (Župa Nikšićka), ranije
Bastaja, porijeklom iz Bastaja (Stara
Crna Gora); Zvijerine (Bileća), ogranak Vujačića
iz Grahova; Beloševac, Vinjište i Radeča (Lepenica) u Srbiju doselili iz
Kuča; u Ninkovićima (Žabljak) potomci Milića Nikole
Trepčanina, vidi: Trepčanin;
Tijane (Donje Dragačevo), Srbija, ranije Ćalov
(Ćalović) doseljenici iz Drobnjaka;
Godljevo (Užička Crna Gora), porijeklom su iz Pive; Zvijerine (Bileća),
potomci Ridjana, grana
Dragoševića, vidi: Dragoš;
Nikšić; Igalo, Herceg-Novi; Bistrica, Boturić (Bijelo Polje), doselili se
iz Rovaca Miličević, Budva; Igalo, Herceg-Novi Miličić, Dučice (Župa Nikšićka), ogranak
Šćepanovića, u 16. v. prešli iz Rovaca; u Piperima ogranak
Stanišića; Risan; Dukat (Banjani), Nikšić; u
Drobnjak se doselili početkom 16. v. iz Ubala (Oputne Rudine), pripadaju
plemenu Novljana. Od njih su:
Andeselić,
Djurdjić i Lasica.
Pridvorak (Cetinje) 1631. god.; Škaljari (Kotor); u Pivi su ogranak
Krunića Miličići iz Pive (G.Unac 4 kuće), potiču od
Krunića ; slava: sv. Nikola Miličković, Nikšić i u Piperima ogranak
Petrovića, doseljenika iz Lutova (Bratonožići). Od njih su u
Vrijesnom (Paštrovići) Milišić, Kuti (1693. god.) došli od Nevesinja, Žlijeb, Podi,
Meljine, Savina i Igalo, Herceg-Novi; Brazilovica (Šumadijska Kolubara),
srodnici tamošnjih Živanovića,
Nikolića i Pantelića Milković, Kotor 1423. god. došli iz Paštrovića; Berane 1898. god.;
u Cuce (Cetinje) Milmović, Paštrovići 1398. god. Milo, Stubal Donji (Bijelo Polje), vidi:
Mila u Ulcinju; u Bar došli iz Skadra (Albanija) Milobraja, Kotor 1327. god. Milobratović (Milibratović),
Ridjane i Trebjesa (Nikšić) u 15. v. iz grupe
Ugrenovića. Od njih su Papić na
Vlaini (Oputne Rudine) i drugim mjestima, Nikšiću i kasnije kao:
Šešlija,
Sudžum i Kokolj. Njihovi
ogranci su B: Krunić u Ljubinju,
Bijelović u Šumi Trebinjskoj,
Šiljegović u Gacku,
Bjeletić u Preracima,
Božović i
Rulj u Nevesinju i Tomašević
u Zupcima (Trebinje) većina slave Lučin Dan. Oni su potomci
Ugrenovića koji su iz grupe
Ridjana, jedni su otišli u Risan, treći u
Ukrajinu, sa Trebješanima, kao i u mnoge krajeve, u Rusiji, od njih, od
kojih je bilo sedam generala ruske vojske; u Mrežicama i Bileća potomci
nekog Šeha Milovanović, kod Kragujevca su ogranak
Cerovića iz Tušine (Drobnjak) potomaka novljana iz Banjana (Nikšić)
i kao: Tijanić; kod Prokuplja su
ogranak Vlahovića iz Rovaca, u Žarkovu i
Ropočevu (Šumadija) porijeklom su iz Crne Gore; ogranak
Kovijanića iz Morače odseljenici u Medjedje i
Šilovo (južna Srbija); Morinj (Boka Kotorska) Milovančević, Krstac (Donje Dragačevo), Srbija, oni su grana
Bogićevića, grana
Vojvodića iz okoline Cetinja odselili se u 18. v. Jedno vrijeme su
se prezivali Tijanić Milović, Bezjova (Kuči) i kao:
Djerković - njihova grana, oni su od
Baljevića (Bratonožića), u Kučima jedni su od:
Džokić. Iz Kuča jedni predju u Grahovo (Nikšić) i od njih: kod
Bileća i okolina Gacka, pa u Viru i Crkvinama (Nikšić) od 1882. god.;
Kostanje (Ulcinj) jesu iz Kuča; Krće (Pljevlja); u Krivošijama jedni iz
Hercegovine; u Budvi 1650. god.; Paštrovići 1634. god.; u Ulcinju 1882.
god.; Donji Stoliv (Kotor); Kotor, po nahočetu; Bogojev Do (Cuce),
Cetinje, došli su iz Grahova (Nikšić), a tamo iz Kuča, gdje su došli iz
Bratonožića kao: Baljević (Balević);
Piragići (nevesinjska sela), ranije Ozrinić
u Čevu (Cetinje), kao i Mostaru i Fojnici (Hercegovina); iz Grahova
nastanjeni u Žiljevu i Šurićima (Nevesinje) i Dobrinci (Stonu) ubilježeni
kao: Skorup, i u Žiljevu i Šurićima
(Nevesinje) kao: Oroz, Kazance
(Golija), Nikšić; u Kostanjama (Gornja Krajina); Krivošije (Risan); Donji
Stoliv u Boki Kotorskoj; Budva, porijeklom iz Hercegovine; Bijela,
Jošanice, Mojdež i Topla, Herceg-Novi; u Bogišićima i Molovića u Grblju su
potomci Dapca, doseljenika iz Albanije, u 16.
v.; Cetinje; Milovića Ledinica (Skok), Žabljak; Krće i Poblaće (Pljevlja);
Koštanje (Kostanje) u Primorskoj Krajini; Paštrovići u 17. v.; Orahovo
(Crmnica); u Rasovi kod Bijelog Polja i kao:
Milović - Obradović; u
Vasojevića grana Kovačevića, iz Lijeve Rijeke
prešli u Milov Do (Božići), Andrijevica; Miljkovac (Piva); Lukocer
(Raška), grana Marjanovića; Zubci (Bar); Ćeklići (Cetinje), bili su
vlastela; i kod Ključa; Bodežište i kod Ključa (Gacko), ogranak
Miljanića iz Banjana, kao i na Mekoj Grudi u
Bilećkim Rudinama; Crni Kuk (Gambela), Gornji Banjani, po čemu i prezime
Gambelić i
Gambelić - Vujković i nadimak
Prdeklija i Gojković.
Sišli neki u Popine (Orah), Prigredinu (Podljut), Donji Banjani, jedni se
zadrže u Gore Dubočke (Milovića Kršu), Gornji Banjani, svi kao:
Milović, drugi se presele sa tim
prezimenom kod Nevesinja (Hercegovina), ima njihovih na Stepenu (Gacko) i
Argentini Milovići
(Graovljani), rod u Cucama Milovići
iz Banjana Milovići iz Kuča, selo Bezjova Milovićina Bezjovu:
Doselili su se u Kuče iz Bratonožića
negdje krajem 15 ili početkom 16 vijeka.Prvobitno su bili naseljeni na Gorenu u Ublima,odakle su ih istisli Drekalovići i naseljeni
su na Bezjovo.Milovići se
dijele na ogranke:Na Vušoviće
po Vušu Vujovu,
Premiće po Premu
Vujovu,Šaljeviće
po Šalju Stamatovu i NikSavićeviće
po Niku Savićevu.Od
Milovića su
Milovići iseljeni na Murini,Niksavićevići su bili
prgavi i nesnosni,te su ih brastvenici prognali.Oni su naselili Gusinje.Od Milovića
sa Bazjova su nastali Milovići u Banjanima selo
Dubocko.Milovića ima
iseljenih u Zmajevu,Prokuplju,Velimlju,Zagradac,
Gacko,Bar,Postojna(Slovenija)ojha!!!
Slave sv.Nikolu(19.decembar).Milovićima su se pripojili
Džokići,
staro bratstvo u Bezjovu. (prilog
poslao: Predrag Sava Milovića, Postojna, Slovenija) Milogorić, ogranak Pečića iz Zete
prešli u Vraku (Skadar), porijeklom iz Hercegovine Miloević, vidi: Milojević Milojević, potomci Milojevi na
Izvorima u Cucama bliži Ratkovićima iz
Trnjina (Ratkova Kućišta), Cuce, koji se spominju 1475. god. Od njih su u:
Konjskom, Ogradama, područje Zubaca (Trebinje), kod Nevesinja, Arslanagića
mostu (Trebinje) i kao: Ratković,
Milojević i
Pejanović, a u Zasadu (Trebinje) i kao:
Krstović. Jedni su prešli u Bosnu;
Njeguši (Cetinje) 15. v., u Kotoru i kao:
Dobrinović; Paštrovići u 17. v.; u Pješivcima su iz Komana
(Podgorica); Bokovo (Rijeka Crnojevića); Lastva (Tivat); na Javoru i u
Rogozni (Raška), ogranak Vukovića; Strmica
(Mojkovac); kod Gusinja i u Velici u gornjim Vasojevićima u 14. v.;
Trnovice kod Novog Pazara doselili se iz Rovaca (Podgorica); u Njegušima
(Cetinje) 1435. god.; u Paštrovićima 1599. god. i kao:
Miloević; u Pješivce iz Komana Milojevići,
staro bratstvo u Izvorima
Milojevići,
bratstvo u Ogradama, Drenovu Dolu i u Prčanju (u Zupcima)
Milojičić, Maoče (Pljevlja) Milojko,
bratstvo na Pobrđu(Grbalj) Milojčić, Podgorica Milona, Bar Milonić, Podgorica Milončević, Bjelopavlići u 1437. god. Milonjić, Ograde, Korneta, Botun, Gojilo i Draževina
(do 1880. god.) a jedni su ogranak Uskokovića
iz Lješanskog područja preselili se u Pješivce. Jedni od njih su predigli
u Drobnjake; Nikšić; Vranjina na Skadarskom jezeru, došli iz Lješanskog
područja. Od njih su u Podgorici; u Botun (Zeta) iz Spuža (Bjelopavlići) Milonjić Ban,
iz Gornje Draževine Miloradovići, Rošca (Bjelopavlići); ogranak Vujičića, od Grahova
(Nikšić) odselili u Rusiju; i kao: Kotlaš
ogranak Rabrena iz Popova (Trebinje) prešli u
Mojdež, Herceg-Novi Milosavić = Milosalić, Mokrine,
Herceg-Novi Milosavljev, Idjoš (sjeverni Banat), porijeklom iz Crne Gore;
Korićanci (Lepenica) u Srbiju došli iz Korita (Bijelo Polje) Milosavljević, područje Gledićkih planina u Šumadiju i kao:
Paštrmac, došli su iz Drobnjaka;
Popadići, Bukovice i Parcane - srodnici Bukovčana,
porijeklom iz Popadića (Bjelopavlići); Sebečevo (Novi Pazar), porijeklom
iz Vasojevića; Brajkovac (Šumadijska Kolubara), došli iz Bihora (Bijelo
Polje); Tnjilica (Raška), potiču iz Azanje (Gornji Bihor), Bijelo Polje;
Korićani u Lepenici (Srbija), došli iz Crnogorskih Korita; Ropočevo na
Kosmaju, i kao: Životić, porijeklom iz
Crne Gore; Grbovac (Knić), Kragujevac, iz Crnogorskih Korita; kod Risna i
Herceg-Novog iz Hercegovine Milosavljevići iz Petrovca na Mlavi i
Milosavljevići u Bjelopavlićima su porijeklom
Živkovići. Naime,
Zivkovići, iz Kuča, sredinom 18 vijeka su
izbjegli na područje Bjelopavlićkih planina. U šumi koja se zove Crni
Gvozd. Medjutim, zbog, vjerovatno krvne osvete , bježe u Srbiju u mjesto
Petrovac na Mlavi, gdje mijenjaju prezime u
Milosavljević (prilog:
Dalibor Milosavljević
dalibor@farbaj.me) Milosalić (Milosavić), Mokrine,
Herceg-Novi; Ceklin (Rijeka Crnojevića) u 15. v. Milosalič, u Kotoru, a u Ceklinu (Rijeka Crnojevića) kao:
Milosalić -
Gorevuk i Podgori uz Skadarsko jezero i Kotoru Milosković, Budva Miloslavić, Podgorica 1398. god. Milostić, Budva Milohodžić, Grblja i Ljubinje (Hercegovina) porijeklom iz
Herceg-Novog Miloš, u Paštrovićima 1445. god. Miloš,
predak Miloševića i
Pejovića u Njegušima
Miloš,
predak bratstva Miloševića u Humcima
Miloš,
predak bratstva Miloševića u Bajicama
Milošević, Počivalo (Rusenovići), Gornji Banjani, porijeklom iz
Štitarice (Bileća) a starina Cuce srodnici Ilića
u Krivošijama; Čeline, više Presjeke u Dugi Nikšićkoj, potomci
Radojice Miloševa brata
Djurova, pretka područnih Mandića.
Došli su iz Markovine (Cetinje); Pivska Župa; u Njegušima (Cetinje) grana
Punoševića; Plana (Bileća) doselili iz Kuča,
vidi: Šaranac; pa u Planu (više
Plašnice), Štitari (Kolašin) i Dobrilovinu, uz Taru i u Šarance
(Drobnjak), razgranati; u Kučima su ogranak
Banjevića; Berice, Bubetići, Djurašići, Dumljani, Mažići, Seljani,
Strmice i Toci (Pljevlja); u Pješivcima 1441. god.; iz Paštrovića
odseljeni u Srbiju; u Šareniku (Ivanjica) jesu iz Lijeve Rijeke
(Podgorica); Zalazi (Njeguši), Cetinje, (od 13. v.) kao:
Proroković (u 18. v.) jedni od njih
kao: Milošević, vidi:
Kulenović. Od njih su u: Prčanj,
Kotor, Dobroti, Špiljarima i Šišiće (Tivat); na Mircu (Grbalj) jesu od
brata, kao: Pribak i
Buril; ogranak
Punoševića u Dugom Dolu (Njeguši), Cetinje. Od njih su u Ulcinju
(1896. GOD.). Porijeklom su iz Bosne, navodno kao:
Vojinović. Živjeli na Zlatnoj strani, obronku Ciganke u
Gornjim Banjanima, pa odatle pod planinu Bukovicu (oko 1692. god.); Krtole
i Šišići (Grbalj); Rošći (Tivat), oni su potomci
Dapca, doseljenika iz Albanije; u peraškim naseljima su iz
Dalmacije; Kuti, Savina i Igalo, Herceg-Novi, porijeklom su iz Korjenića
(Trebinje); Škaljari (Kotor); Gornja Lastva (Tivat); Kruševice,
Herceg-Novi; u Paštrovićima 1445. god.; Grahovo (Nikšić) i Dobrota (Kotor)
i kao: Begović; Lepetane (Tivat);
Cetinje; Čaradje (Golija), Nikšić došli iz Brestica (Gacko); Vraćenovići
(Nikšić); u Duboviku (Bajice), Cetinje; u Bajicama (Cetinje), jedni su
ogranak Martinovića; Rioci (Bileća), iz Cuca,
a tamo iz Šobajića (Bjelopavlići), od njih u Čaradje (Golija), Nikšić; u
Osoju zagaračkom su kao: Stamatović -
Milošević; kod Bileće (Hercegovina), i kao:
Vlastelinović -
Šaranac, vidi: Šaranac,
porijeklom iz Djinove Mahale (Nevesinje), porijeklom iz Grahova (Nikšić);
u Maloševcima (Nikšić) 1405. god.; Štitarica (Golija), Nikšić iz Markovine
(Cetinje); Boan (Ašani), Žabljak, došli su iz Bratonožića; Njegovanovići
(Rudine), Bileća, ispod Grada (Gacko) i Drežanu (Zeleni Torovi) uz rijeku
Drežnicu (Hercegovina), došli iz Krivošija (Boka Kotorska); u Lijevoj
Rijeci (Podgorica) grana Vasojevića; u Morači, jedni grana
Lazarevića, a drugi su došli iz Bratonožića;
Mrkojevići (Bar); Šekulari (Gornji Vasojevići) ogranak
Pantovića; u Vasojevićima jedni ogranak
Šoškića, u Gornjem Polimlju, drugi su (Lopate
i Lijeva Rijeka) ogranak Raketića, grupa
Lopoćana; Gajtan (južna Srbija) i kao:
Milošević =
Jovović oko 1879. god. doselili se iz Bajica (Cetinje); u
Šekularima (Vasojevići) ogranak su Pantovića;
u Lješkopolju (Draževini) su ogranak Vukčevića;
u Bioči (Bijelo Polje); Ljubić (Prislonica), Čačak, porijeklom su iz
Bjelopavlića; Svojdrug (Sokolski kraj), Srbija doseljenici iz Pive; Riovac
(Bileća) i Davidovići (Gacko), potomci su Vuka
Brdjanina iz Šobajića (Bjelopavlići); Bar; Podgorica; u Ljubiću i
Vorču (Knić), Šumadija i kao: Milošević
(Kezun), porijeklom su iz
Bjelopavlića, ranije Vasović; Pelo
polje (Belo Polje), Šumadija, kasnije: Petković,
Raković,
Čarović; u Raškovićima (Kragujevac) i kao:
Crnogorac, došli iz Korita (Rožaje), a
tamo iz Vasojevića; Bijelo Polje u Gruži Kragujevačkoj doseljenici iz Crne
Gore; u Komanima ogranak Radulovića iz grane
Orlovića; u Rudinama (Nikšić) kasnije
Dobrančić; u Površi, uz lijevu obalu
Trebišnjice došli su (oko 1405. god.) sa Volujaka (Gacko); Donja Bijela
(Šavnik) oni su grana Novljana (od prije
1389. god. prešli kod Šavnika). Od njih su:
Radović, Knežević,
Čupić, Jakić,
Glodjaja,
Kusturić sa ogrankom Ilić,
Djurović i
Vemić ogranak Gluščevića,
Čarapuć,
Marinković, Vučinić i
Baljuš,
Drašković (od Kneževića), Lučić
i Topalović u Pljevljima ogranak su Jakića;
u Kotoru su i kao: Milošić Miloševići
(Martinovići) u Bajicama
Miloševići
("Umci"), bratstvo u Humcima
Miloševići,
bratstvo u Dugom Dolu
Miloševići,
bratstvo u Vitasovićima
Miloševići,
bratstvo u Povrpolju
Miloševići u Dobroti
Miloševići u Kotoru
Miloševići u Riocima
Miloševići, ogranak Vasojevića iz Lijeve Rijeke Milulić, vidi: Mikulić Milunović, ogranak Stanišića (Perovića),
Seočana (Lužana) u Piperima; Bogmilovići (Pješivci); Mijanovići (Zeta) iz
Bratonožića od 1900. god.; Cetinje; Jošanice (Risan); Kolašinsko područje;
Berane 1879. god. Milunovići,
bratstvo u Bogmilovićima Milusković, vidi: Mijušković Milusović, u Kameno, Herceg-Novi došli od Nevesinja oko 1692. god. Milutinović, u Župi Bandićkoj (Komani),
Podgorica ogranak Sekulića; u Pančevu (Banat)
iz Dragovoljića (Nikšić); u Ravnom Lazu (Stijena), Piperi; Jugovići (Župa
Nikšićka), ranije Vuksanović,
doseljenici iz Gornje Morače; Crkvičko Polje (Piva), ogranak
Živkovića (grana
Cerovića). Od njih su (oko 1693. god.) jedni prešli u Kruševice,
Herceg-Novi, drugi u Risan, a nekih njihovih ima u Bosni; u Boki ima
Milutinovića koji su došli iz Hercegovine;
Komarnica (Šavnik), došli iz Banjana (Nikšić), grana Novljana; u
Slatini bjelopavlićkoj jesu grana Praščevića;
u Rovcima (Podgorica) pa odande u Sarajevo; u Herceg-Novom jedni i kao:
Magazin (Magazinović)
doseljenici iz Trebinja; Risan i susjedni Morinj; u Kotoru, 14. v.;
Cetinje iz Mačve, sa iskazom Sarajlija; iz Dragovoljića (Nikšić) odselili
u Mačvu; Kaludjerac (Paštrovići) 1797. god. porijeklom iz Hercegovine;
Pančevo (Donja varoš), Banat, doseljenici iz Bijelog Polja (Polimlje) kao:
Štekić (Šćekić),
potomci Milutinovi (od njegova brata
Petronija su pančevački
Petronijević (zet Karadjordjev),
njihov otac je rodjen 1799. god.; Beloševac (Lepenica), Šumadija
doseljenici od Kolašina, polovinom 18. v.; Bajčetina, Ljubić, Milakovac i
Knić (Šumadija) doseljenici od Kolašina; Odsreci (Donja Morača), došli iz
Kupusaca (Kuči), ogranak Jovanovića grana
Drekalovića; Mijanovići (Zeta); Bogićevac u
Jadru (Srbija), doseljenici iz Komarnice (Šavnik). Pripadaju plemenu
Novljana, sa Banjske visoravni. Njihov
ogranak je i Bogićević u Loznici
(Mačva) jedno vrijeme u područnim Klupcima. Od
Milutinovića su B: Vuković u
Motičnom Gaju, Nikitović u Komarnici,
Virku i Žugića Barama (njihov ogranak je Kafedžić),
Kafedžić u Komarnici i Virku, sva ta
mjesta su u Drobnjacima; Trojice (Pljevlja) Milutinovići
(Sekulići) u Župi Bandićskoj Milutinovići su iz Stijene Piperske, zaseok Cerovice gdje se i
danas nalazi stara porodična kuća (spomen kuća narodnog heroja
Ivana
Milutinovića). Potomci ove porodice žive danas u Podgorici, Kotoru itd.
Po piperskom rodoslovu su potomci vojvode Đureze Božidara Vukotina tako da
imaju zajedničke pretke sa bratstvom Božović iz Stijene Piperske. Miluculović, Nikšić Milčević, Golubovci (Zeta) Milšić, Grahovo (Nikšić) Milja, Stabna (Piva), grana Tufegčića,
prešli u Bosnu Miljavac, Kotor 1512. god.; Nikšić Miljak, Kotor; Stabna (Piva), srodnici
Tufegčića, odselili u Bosnu Miljan, Kotor; i kao: Miljanić;
u području Dubrovnika, nekim mjestima Dalmacije i Istre; Holivud
(Kalifornija) Miljani (Miljeni), kasnije:
Miljanić u Gornjim Banjanima Miljanić (Dubojević), u
Dubojiši dolini (selo Miljanići), Gornji Banjani (Nikšić) Miljanić = Miljanović, vidi:
Miljanović u Djulovcu Miljanić, Gornji Banjani (Nikšić), matično. Došao predak iz
Velestova (Cetinje). Porijeklom iz zapadne Metohije. Njihovih bratstvenika
ima (i bilo je u prošlosti) u: Gornja Lastva (Tivat), Risan i područnoj
Bijeloj, Kotoru (1510. god.). Uskopolju (Miljanići), Konavlima, Cavtatu,
Platu(Smokvijenac) i Kozačine
(Grčke omedjine),
Dubrovnik, u Dalmaciji: Golubići,
Kruševo, Čučulovac
i Vrse (Obrovac), Gornji i
Donji Zemunik i Zadar,
Turanj i Krabrnja (Zadar), u
Hercegovini:Zagradac
(Ključ), Stepen, Najdanići
i Bodežište
(Gacko), iz Biograda
Petar u: Mostar
(Hercegovina), Beograd
(Srbija), pa Prag
(Češka)
i Cetinje. Njegovi sinovi u Cirih, Pariz pa Beograd,
Zovine (Zovi do), Koleško i Zalom (Nevesinje), Blagaj, Podgradje, Mostar,
Šuma trebinjska, Čičevo (Trebinje), Fojnica, Bradina (Konjic), Blagaj
(Podgradja) i Slat, u Bosni: Osat (Osatica), Srebrenica, Zasiok i
Grabovica (Vlasenica), kod Tuzle, u Tuzima (Podgorica) iz Miljanića, a iz
Susednih Dubočaka (Nikšić) u Kanadu; u Kotoru 1512. god.; Lopate
(Majevica), Osijek i Čitluk kod Visokog, Pofalići i Pazarić (Sarajevo), u
Sarajevu, Turjaku (Bosna). Gradište; u Slavoniji: kod Županje, Livadjanima
i Lipiku (Pakrac), Virovitica, Grabje, Narata, Općevac, Kolarevo selo
(Čazma), Malo Korenovo, Hartje, Ravneš, Novi Bogdanovac, Jasenaš, Gradina
i Obilićevo (Virovitica), Oblakovac (Požega Slavonska), u Istri: Borut
(Pazin) i Pula, u Srbiji: Bjelotić, Čeneju mačvanskom, Komiriću, i
Šljivovi u Mačvi, Kačeru (Ljig), Baroševac (Lazarevac), u Skopskoj Crnoj
Gori, Tankosiću (Uroševac), u Sremu: Ogar, Jarak uz Savu i Grab u Fruškoj
Gori, u sjevernom Banatu: Žombolj, Crnja (Srpska Crnja), vidi: njihove
ogranke i u Bečeju (Vranjevo), Bjut Montana (SAD) i Holivudu (kasnije
Milijan -
Miljanić), u Kanadi, jedni kasnije i kao:
Nastić. Miljanići u Menteze (Južna
Amerika); Od Miljanića i sa novim prezimenima jesu:
Milijan u Holivudu (SAD); u sjevernom Banatu: Žombolju i
Srpskoj Crnji kao: Miljanić pa
Arsen =
Arsenov, Ivin,
Markov i
Savin, od ovih su, Zarin,
Rackov, Radin,
Gajin i Tomin
- Čolić;
Manigoda kod Sinja (Dalmacija); Dimić,
Kurbatlija i
Čakar u Čitluku (Visoko), Bosan
i Jokić u Osijeku (Visoko), Bosna,
Milovići u Zagradac (Ključ), Bodežište
i Stepen (Gacko), Drljevići i
Jusović iz Dubočaka u Bileći, Bijelim
Rudinama (Bileća) i Buni (Podveležje), Isović
i Pušković,
Šaćir u Bileći, iz Bileće Kojić
= Miljanić u Kačeru (Ljig) i Baroševcu
(Lajkovac), Marković =
Miljanić u Baroševcu (Lajkovac),
Čolović u Miljevac (Posrano Brdo),
Rast (Zalužje) i Malo Polje iz Bileće (uz rijeku Bajnicu), Nevesinje
(Hercegovina), Terzić u Trnovici
(Bileća), Bodežištu (Gacko), Koleško i Zovin Do (Nevesinje), jedni od
Gacka odselili se u Zetu, a iz okoline Nevesinja sa srodnicima Miljanić
oba u Podravsku Slatinu: Sofje (Sofjenska Greda) i Greda Supjenska, treći
iz Bodežišta (Gacka) odu u Lički Gradačac, jedan se odvoji i ode u
Dalmaciju kao: Ćulaf, treći ode u
Futog (Bačka), Jokanović u Podgori i
Trsi (Piva), Lalović i
Tošić u Uskocima (Žabljak), kao:
Bajčeta Tjentište (Foča), pa u Uskoke
(Žabljak), a u gornjim Banjanima (Nikšić) 1597. god. i 1600. god., Kruševo
(Kruševice), Zatarje 1660. god., Zminice (Žabljak) 1875. god., Grab,
Kosanice i Lekovine (Pljevlja), kasnije kao:
Bajčetić (Bajčet), pa u
Novu Varoš, i područni Bukovik, odatle u Grab i Rogaču (Donje Dragačevo),
Srbija i jedni kao: Bajčetić, a drugi
kod Valjeva kao: Bajčeta,
Bajčetić kod Pljevalja u Kovrenu,
Kičevu, Kosanici, Grabu i Kakmužima, ranije
Bajčeta, Radović u
Miljanićima i Muževicama (Banjani), Nikšić i u Mojkovcu, u Rusiji i
Bratislavi (Slovačka), Djulovac (Lisičinac = Podravska Slatina) kasnije
kao: Miljanović Miljanić = Mihanić,
u Konavlima (Miljanići), Dubrovnik, vidi: Mihanić
i Miljanić Miljanović, u Kučima ogranak Popovića
(Ilikovića),
Drekalovića; Miljanovića Poljana (Bijela) u Biovska Gora (Šavnik);
u Kotoru 1557. god.; Gornje Polje (Nikšić); Vrpolje (Trebinje) grana
Ugrenovića, od Nikšića; Vrpolje (Popovo
Polje), Hercegovina i Bilećke rudine, porijeklom od Nikšića; Morinje
(Risan); Herceg-Novi; Crnča (Bijelo Polje), ogranak
Murića kod Rožaja; Gornja Lastva (Tivat); u Djulovcu (Podravska
Slatina) ranije: Miljanić; vidi:
Miljanić =
Miljanović; vidi: Miljanić;
u Zalazima (Njeguši), Cetinje i kao: Miljević - Hrsović Miljevac, Sutomore (Miljevci), Bar; Buljarica (Paštrovići) Miljevi, vidi: Miljani Miljević, kod Gusinja doselili iz Kuča; Miljevića Ledine, Bare
Šumanovića, Podvraće, Martinići i Danilovgrad (Bjelopavlići); Kotor 1419.
god.; Donji Stoliv (Tivat), Bijeloj i Herceg-Novom potiču iz Stare Crne
Gore; u Risnu iz Hercegovine; Zalaz (Njeguši), Cetinje u 16. v. označeni i
kao: Batrićević. Od njih su u Prčanju;
u Paštrovićima 1591. god. Miljevići, rod u Prčanju
Miljen, knez, predak bratstva Miljenovića Miljenković, ogranak Kadića prešlih iz
Bjelopavlića u Vraku (Skadar) Miljenović, Gredina (Grepca) u Cucama (Cetinje), a u
područnim Prodoli Kobiljske, pod
Ratinom, Rakoče, Jabuci (grahovskoj) i Bresticama nikšićkim i kao:
Miljenović -
Simović, a u Sladojevom dolu (Trešnjevo) i kao:
Miljenović -
Dževerdanović, od njih su u Cetinju, Orahovicama (Kotor), kod
Bileće kao: Sforcan, u Srbiji, Grčkoj;
Kotor Miljenovići,
grana bratstva Gradinjana u Cucama Miljenovići
u Grahovu, na Cetinju, na Koritima, u Primorju, u Srbiji i u Grčkoj
Milješković, Krtole (Grbalj); Šaranci uz Taru;
Boljanići, Gradac, Bušnja i Gotovuša (Pljevlja) Miljić, Šljivansko i Gradac (Pljevlja); u Boljaniće (Pljevlja) iz
područne Bušnje Miljković, Grbalj u 17. v.; Berane; Gruža i Petrovo Polje (Srbija),
kao: Atanacković došli iz Azanje
(Bihor), Bijelo Polje u Nikšić, pa jedni u Istok (Metohija) Miljuš, Plav 1892. god. u susjednom Vojnom Selu Mimanović, Nikšić Mimić, u Konjusima (Andrijevica) Mimović, grana Novakovića u
Vasojevićima; od Kolašina pošli u Prnjavor Gružanski kasnije kao:
Stevanović Minateli, Kotor, porijeklom iz Slavonije Minger, Herceg-Novi Minić, Rovca, ogranak Spajića
(Nikšić); u Kutima pa u Prošćenje (Zatarje); Podbišće (Mojkovac), ogranak
Bulatovića jedni i kao:
Durković. Od Minića su u: Majstorovine, Boljevina i Tomaševo
(Bijelo Polje) odakle su jedni prešli u Zabrdje, Medinu i Kastel Lastvu
(Tivat); Jablanovom i području Bjelopoljske Bistrice; kod Kolašina;
Prenćani, Maoču, a u Vinickoj, Dumljanima, Mažićima i Tocima (Pljevlja) i
kao: Lakatoš, kod Valjeva, na Kosmaju
i u Toplici (Aleksinac); u Djuričkoj Rijeci 1890. god. a prije u Završi
kao: Martinović (Jelić);
Grahovo (Nikšić), porijeklom iz Bjelica (Cetinje); Šipačno (Nikšić); u
Drobnjacima su ogranak Kosovića -
Novljana, vidi
Kosorić; Kotor; Ulcinj; Ulotina i Kralje (Andrijevica), ogranak
Šoškića, doseljenika iz Bratonožića, oko
1628. god.; Sijača Rijeka (Užička Crna Gora), doseljenici iz Pive; Vrgin
Most (Lika), ogranak Bulatovića iz Rovaca;
Okletac (Opletac), Bajina Bašta, potomci Domazeta,
vidi Nešković; Prčanj, odakle su
odselili u Veneciju (Italija) Minići, ogranak Bulatovića iz Rovaca (uzeli prezime po
Mini
Markovom) (prilog Miloš Niketić
iz Bara) Minići, selo Šipačno kod Nikšića, porijeklom s Čeva (Cetinje)
(prilog Radonja Minić) Minković, Herceg-Novi Minoto, u Budvi 1718. god. Minjanović (Minjeković), Laće
(Bjelopavlići) Minjačević, dolovi Kovačevića (Bjelopavlići), oni su ogranak
Djurovićagrana Grupkovića Minjević, u Drobnjacima i Podbišću (Mojkovac), pripadaju grani
Tomića (Novljana).
Od njih su u Lješnici (Čeoče), Bijelo Polje Minjenović, Laće (Petrušinovići), Bjelopavlići, potomci
Lužana Minjić, Mrdjen, Gradina, Gostilje i Martinići (Bjelopavlići), iz
grupe Bubića; Vitasovići (Pješivci) Minjići,
bratstvo u Vitasovićima
Miobratović, u Perast (Kotor) Miovilović, Perast (Boka Kotorska) Miović, Gornja Lastva (Tivat) Miogošić, u Budvi 1650. god. Miok, u Zeti 1339. god. Mioković, u peraškim naseljima jesu starinci Miokovljanin, Miokova kruška (Ržani Do), Cuce, od kojih su u
Podgorici Miokovljani,
staro bratstvo u Ržanom Dolu Miokolović, u Kotoru 1443. god. Miokusović, Miokusovići (Bjelopavlići) Miomanović, Morača (Kolašin) i kao: Bojić-Miomanović
1785. god.; oko 1600. god. Miomanović koji se
naselio u Dupilo (Crmnica), razgranali se potomci u:
Djurović, Remenković,
Vojvodić u Dupilu, Bukoviću i Tihom
Dolu (Crmnica); u Jezerima (Žabljak), ogranak Bojića;
Sredogošće (Kolašin); Dobro Selo ispod Dobrštak (Cetinje) u 1459. god Miočević (Mijočević), Radovići
(Tivat), potomci Dapca, doseljenika u 16. v. iz Albanije Mirabula = Muraula, Kotor Miranović, ranije Turković, u
Balabanima, Ponarima i Bistrici (Zeta), porijeklom sa Kosova. Od njih u
Podgorici i Crnogorskom primorju; a posebni su u: Grbavcima, Donjim
Kokotima, Donjoj Gorici, Tološima, Gornjoj Gorici i Lješkopolju
(Podgorica); u Slatini (Bjelopavlići) grana
Praščevića; Štitarice (Mojkovac) Miraš, Štoj (Ulcinj), a u Zeti vidi: Maraš Mirašević, ranije Miraš (Maraš) Mirašić, Kotor, po nahočetu Mirašujković, u Zetu sišli iz Banjkanja (Zatrijebač) Mirdinja, kod Herceg-Novog, srodnici Jelića,
došli iz Turmenta (Trebinje) Mirdit, u Zagonje i Obod (Ulcinj), porijeklom iz Miridita
(Albanija) Miretić, Budva Mirzo, vidi: Matanović Mirdjenović, Šestani u Primorskoj Krajini Mirijević (Mirujević), vlastela
kod Rijeke Crnojevića (1489. god.) i kasnije Mirilović, kod Bileće, potomci Bogića Mirila,
doseljenika iz Petrovića (Nikšić), grana Orlovića,
sa područja Dečana (Metohija) Mirinić, vidi: Marinić Mirić, u Pivi ogranak Jaredića; Kotor;
Herceg-Novi, po nahočetu; iz Kuča odseljenici u Ovrnje (Radovnici), Kosovo Mirjanići, potiču iz CG, tačnije okolina Nikšića, preko Hercegovine
su dosli do Bosne u Krajinu selo Turjak. Tokom migracije mijenjaju prezime
iz Miljanića u
Mirjaniće. (prilog poslala Maja Mirjanić) Mirjačić, Bršno (Župa Nikšićka), ranije:
Potrlić, ogranak Šurbatovića.
Doseljenici iz Pješivaca Mirko, Bar 1434. god. Mirkov, Paštrovići Mirković, Donja Kržanja (Kuči) od kojih su u Lješnici vasojevićkoj;
Lutovo (Bratonožići), potomci Mirka Jokova,
Pipera; Baljci i Mirilovići (Bileća) i Gorica (Trebinje), ogranak
Martinovića iz Bajica (Cetinje); ogranak
Popovića u Cucama; Kućište (Cuce), Cetinje i
kao: Ivanović; Petrov Do
(Bjelopavlići); Staro selište u Macavarama (Mirkovići) u Banjanima
(Nikšić), doseljenici iz Dola Pješivačkog. Potomci
Pejovića ''Lužana''; Mišići i Zaljevo
(Bar), navodno iz Banjana; Kotor, iz Skradina (Dalmacija); Muo i Donji
Stoliv (Kotor); Kotor; Beloševine i Prijeradi (Tivat); Lepetane (Tivat);
Herceg-Novi iz Hercegovine u 17. v.; peraška naselja; ogranak
Petrovića u Petrovu Dolu (Ćeklići), Cetinje;
Zeta u 15. v.; ogranak Kaludjerovića u Gošiću
i Gostilju (Zeta) iz Kuča; kod Novog Pazara došli iz Bjelopavlića (Župa
Nikšićka), grana Nikšića; iz Pive otišli na
Glasinac (Romanija); Cetinje; Obod (Mojkovac); Pašina Voda (Žabljak),
ogranak Raičevića iz Turjače (Nikšić);
Adžovići i Metaljka (Pljevlja), iz Glasnice, a u Košicama (Pljevlja) iz
Kuča, grana Ljuljanovića, od kojih su i u
Lješnici (Vasojevići); Granice (Murino), Gornji Vasojevići, ogranak
Radulovića (Labana); Stube (Bihor), od
Bijelog Polja prešli u Bumbare (Gruža Kragujevačka); Lipovo (Kolašin) iz
Liješća (Rovca); Ljuljaci i Medvedica (Šumadija) i kao:
Pantelić, ogranak
Nikolića iz Pive; Rijeka Štrbačka (Višegrad),
ranije Jaćimović ogranak
Lalovića iz Morače (Kolašin), a ranije u
Vranješu (Bijelo Polje) Mirkovići,
bratstvo u Hercegovini Mirkovići, bratstvo u Pivi, Gornji Unač 3 kuće, starosjedioci
- matica Plužine; slava: sv. Jovan Mirkovići,
rod bratstva Petrovića u Ćeklićima Mirkovići,
dio bratstva Ivanovića - "Krivokapića"
u Cucama Mirkovići,
grana bratstva Popovića u Cucama Mirović, Ugnji i Mirac (Njeguši), Cetinje i Cetinju; Budva; Berane
(Vinicka) 1888. god.; Buljarica (Paštrovići), Budva 1863. god.; Risan;
Kotor, po nahočetu; vidi: Mitrović u
Piperima; Medjulužje (Mladenovac), ranije Vujičić
(''Stanišić'') iz Bjelopavlića; Češljari
(Ceklin), Cetinje, ogranak Vučetića, od kojih
su u Šušnji, Kurilu i Goričanima (Zeta); Bumbarevo Brdo (Šumadija), došli
iz Bihora (Bijelo Polje); Lipovo (Kolašin) i Bijelo Polje; u Lipovu
(Bratonožići); u Berovi (Kuči) potiču od Žikovića
(Živkovića), grana
Drekalovića, jedni su pošli 1910. god. u Ulcinj, a neki u
Podgoricu; u Istok (Metohija) došli iz Sv.Stefana (Budva) Mirovići,
bratstvo u Cetinjskom Plemenu
Mirovići, stari rod u selu Mircu
Mirojević, Mirojevići (Bijelo Polje), vidi:
Sijarić Mirosio, u Baru 13. v. Mirosalić, Podstrana u 13. v. kod Plava; Komani (Podgorica) 1492.
god. Mirosaljić, u Boškovićima i Sotonićima (Crmnica),
jedno vrijeme neki njihovi i kao: Miroslavljević Mirosaljići - Boškovići,
bratstvo u Sotonićima
Miroslavić, Piva, od njih: Lugonja
u Ivici (Hrasno), Hercegovina Mirotić, u Grabovcima (Zeta) srodnici Radinovića, ogranak
Abramovića, a u Lješnjanima ogranak
Vukčevića, ima ih u Donjo Kuča, od kojih su u
Podgorici Mirotići, bratstvo iz sela Grbavci (Lješkopolje), porijeklom od
Abramovića iz Bjelica zajedno sa
Radinovićima koji žive u istom selu
(Grbavci)
Miročanin, na Mircu (Njeguši), Cetinje Miročević, u Podgorici i Kučima Mirošno (Miroš), u Baru Miroščija, Boljanići (Pljevlja) Miruevič, u Ljubotinju (Cetinje) Mirčanin, u Kotoru sa Mirca (Cetinje) Mirčetić, Pješivci 1614. god. Mirčić, u Vasojevićima ogranak Deletića;
Herceg-Novi, po nahočetu Misailović, Kremna (Užička Crna Gora), ogranak
Kneževića, doseljenika iz Pive Misalić, Počivala (obronci Jelovice), Nikšić i kao:
Mislać Misenez, vidi: Misinez Miser, Kotor Misiere, Herceg-Novi u 16. v. Misinez = Misenez, Podi,
Herceg-Novi Misinezović, Podi i Meljine, Herceg-Novi Misirčić, Herceg-Novi, po nahočetu Mislać, Počivalo (Velimlje), Nikšić, vidi:
Misalić Mislej, Kotor Misović, Podgorica Mital (Mitale), Prekornica
(Rijeka Crnojevića) Mitar Kneže
iz Zaljuti, predak bratstva Čaurina-Kneževića
Miti, Kotor Mitić, Vraneši (Bijelo Polje), došli iz Uskoka (Žabljak), a tamo od
Nikšića; Perast, Kotor i područni Muo Mitković, u Beran selo došli iz Peći (Metohija) Mitrašinović, u Kosijerima (Cetinje) u 16. v. i jedni predju u
Kotor; Nikšić Mitrić, Mratinje
8 kuća, D.Crkvvice 8 kuća, G.Crkvice 4 kuće (Piva), ogranak Ognjenovića,
doseljenika iz Banjana (Nikšić), od njih i u Srbiji; slava:
sv. Djordjije Mitrović (Mitroić), ranije:
Dmitrović u Budvi, porijeklom iz Stare
Srbije. Istorodni u Spiču (Bar) i u Paštrovićima; a u području Ridjana
(Nikšić) 1431. god.; Zabrdje (Luštica), Grbalj, od njih su u Kruševicama i
Djenovićima, Herceg-Novi; kao: Kokot
iz Banje (Banjani), Nikšić došli u Kuta i Kalimane, Herceg-Novi, oko 1892.
god.; Luka Trebinje došli iz Boke Kotorske; Herceg-Novi; Kotor; Šišići
(Tivat), Srbini, Bijeloj i Kruševicama (Boka Kotorska), porijeklom iz
Zubaca (Trebinje), oko 1694. god.; Morović - Paštrovići, ogranak
Rajkovića iz Kosijera (Cetinje). Od njih su
se jedni odselili u Pješivce, a neki u Srbiju; Skadar (Albanija) iz Crne
Gore; Nikšić i Liverovići i Staro Selo (Župa Nikšićka), došli iz
Pješivaca; u Župi Nikšićkoj jedni su ogranak Jovanovića iz grupe Nikšića;
u Kotoru sa Mirca (Cetinje); u Risan jedni su doselili od Trebinja oko
1692. god.; Herceg-Novi; Cetinje; Berane; u Budvi jedni po majci;
Podostrog (Budva), došli iz Stare Crne Gore; ranije
Rajković iz Kosijera (Cetinje); Sutomore (Bar) 1876. god.; Sotonići
(Crmnica), a od onih u Gluhom Dolu, vidi: Gažević;
Bjeloševac (Lepenica), Srbija doseljenici iz Crne Gore; u Markovini
(Cetinje) grana Vidinića (Vidnić
- Mitrović, Donja Markovina); Vojkovići
(Ćeklići), Cetinje, srodnici Radojevića;
Mirac (Cetinje) i jedan se nastanio u Kotoru; Godljevo (Kosjerić) i Cerovo
(Valjevo), porijeklom iz Pive; kao: Dimitrijević
javljali se u 15. v. na Njegušima (Cetinje) i Ridjanima kod Nikšića;
Klenovik (Todorov Do u Dučićima), Požarevac, doseljenici iz Pješivaca; u
Paštrovićima i kao: Gloman i
Eutorović; Područje Ridjana (Nikšić)
1431. god.; na Pelevom Brijegu (Bratonožići); u Kučima: 1) na Momču i
Donjoj Kržanji i kao: Dmitrović,
potomci su Mrnjavčevića; 2) u Dučićima i kao:
Dučić; 3) ogranak onih Džukelića, koji
su se iselili. U Podgorici, Ulcinju (1906. god.), Zagonji (Bar) i
Ponoševcu (Djakovica), navode da su iz Kuča; u Piperima i kao:
Mitrović; Sretnja (Bjelopavlići),
potomci Mitrovi (od
Bijelog Pavla) razgranati; Kruče (Ulcinj), došli iz Bratonožića;
kod Plava i Gusinja; Stevanovac (Mojkovac); iz Nikšićkih rudina (srodnici
Guzina) odseljenici u Gradac (Drobnjak);
ogranak Milutinovića u Drobnjacima, jedni
kasnije Nikitović; Tušine (Žabljak)
došli od Pljevalja, ogranak Ječmenica;
Poblaće i Krće (Pljevlja); Zagorica (Jasenica), Srbija doselili se od
Bijelog Polja, na Limu Mitrovići,
rod bratstva Radojevića u Vojkovićima
Mitrovići,
bratstvo u Sotonićima
Mitrovići
(Vidnići) u Markovini Mitroić, vidi: Mitrović Mitrofanović, Donja Morača (Kolašin) u 17. v. Mitrušić, Ledenice (Risan) Mića, Budva Mićanović, Goransko, Boričje i Plužine (Piva) pripadaju grupi
Branilovića. Od njih su u Vranešima (Bijelo
Polje); Lukovo (Nikšić); Bojevi Selo (Zupci), Trebinje, porijeklom iz
Zagarača (Crna Gora) Mićanovići iz Pive (Pirni Do 7 kuća, Goransko
10 kuća), starosjedioci, matica
Goransko; slava: sv. Jovan Mićević, u Nikšiću i Pljevljima; u Bogojevo Selo (Trebinje), došli
iz Krivošija; Mileč (Oblo brdo), Bileća, ogranak
Kovačevića (došao Mića) iz Grahova
(Nikšić) Mićelić, Jerenići (Piva) Mićić, potomci Jovaništaka iz grupe
Branilovića u Pivi. Od njih u: Cerovo i
Opalići (Valjevo) i Rujanskom kraju; Užice; Bar; u Valjevu i Sarajevu
ogranak Boškovića iz Pive; u Hercegovini
ogranak Adživukovića iz Foče, grana
Tomića iz Drobnjaka Mićković, Cvarin i Bezjovo (Kuči). Od njih su u Baru, Ulcinju i
Petrovićima kod Leskovca; Staro Selo (Župa Nikšićka) potomci
Nikšića Mićović, Tospude (Trešnjevo), Cuce; Buča (Berane) 1871. god. u
Beranama 1878. god.; Rastoke (Bijelo Polje); u Vasojevićima: 1) grana
Kovačevića i kao:
Aković; 2) ogranak Rabljena, grana
Mijomanovića; Kotor; Šipačno (Nikšić) i kao:
Mićović -
Vujadinović; Prigradina (Velimlje); ogranak
Cvijetića grana
Mandića (Mileševića) u Drobnjacima
i doselili se u Prigredinu (Velimlje), Nikšić Mićovići,
staro bratstvo u Tospudama Mićovići, selo Šipačno kod Nikšića, porijeklom s Čeva (Cetinje)
(prilog Radonja Minić) Mićun, Bileća, Šobodine i Mirilovići (Trebinje), porijeklom iz
Ridjana (Nikšić), ogranak Mićunovića Mićunović, Velestovo (Makljen), Čevo
(Kčevo), Cetinje, jedni i kao: Radičević-Mićunović,
Crkvine i Trepča (Nikšić), Smrduša, Nikšićko Prekovodje (Nikšić),
Žitoradja (Prokuplje) i kao: Filipović,
Mačagaj (Čapo), Argentina, svi istorodni; Tivat Mićunovići (Radičevici) sa
Velestova, selo Makljen i ista su kuća sa
Mrvaljevićima i Abramovićima
Radičevićima Miunović, ranije
Kolovozović =
Knežević, u Gornjim Crkvicama (Piva) Miušković, Kotor Mihadinović, Nikšić Mihailov, Kameno (Herceg-Novi) Mihailović, u Banjanima (Nikšić) 16. v., ranije
Kolovozić, vidi:
Miunović; Miunovići i Crkvice (Piva); Dujeva (Mihailovići),
Rijeka Crnojevića; Miokusovići i Boronjine (Bjelopavlići), ranije i kao:
Rogačević i
Marinković; u Ulcinju; u Skadru (Albanija) porijeklom iz Rijeke
Piperske; Maine (Budva); u Prijeradima (Grbalj) porijeklom iz Stare Crne
Gore; vidi: Mijailović; Ulcinj 1887.
god.; Kotor i susjedna Mikaica; ranije u Bogetićima, Pješivcima i Zagaraču
istorodni; Grahovo (Nikšić), porijeklom iz Sarajeva; Podgorica; Lozna i
Prijelozi (Bijelo Polje); u Boki: Kruševice, Lepetane, Herceg-Novi i
Topla, u 17. v. došli iz Hercegovine; kod Mojkovca; Femića Krš (Berane);
Berane 1889. god.; Morača jedni u Zeoke (Šumadijska Kolubara), neki kod
Valjeva, a jedni potomci Mihailovi koji je od
Braunovića Kuča
naselio se kod Sjenice; Ropočevo (Mladenovac), ranije
Popović iz Crne Gore; u Komanica
(Podgorica) grana Bezdanovića doseljeni iz
Bezdan jame u Čevu (Cetinje) Mihailović (Bjelopavlić), u
Milutinovac (Šumadija), došli iz Bjelopavlića; Zeoke (Šumadijska Kolubara)
porijeklom iz Morače (Kolašin) Mihailovići, iz sela Seoca u Piperima Mihailovići, bratstvo iz sela Prijelozi opština Bijelo Polje koji
potiču od Brauna zajedničkog predka
Mihailovića (Prijelozi),
(Manastir
Morača) i Milosavljevića (Sjenica)
Mihajlović, Brijegi (Bijelo Polje), Lopužani (Sjenica) i kao:
Miroslavljević u Rasini (Srbija) i
kao: Stanković, potiču od
Braunovića (ranije
Rogačević), koji seliše iz Kuča u Bratonožiće, pa u Moraču i
dalje; Solari (pri Goraždi - Mirac), Grbalj 1443. god.; u Boki Kotorskoj:
Perast, Kuti, Kruševice, Savina i Topla; a u Grblju su iz Stare Crne Gore;
Budva i susjedne Maine; iz Zeoke (Šumadijska Kolubara) iz Morače (Kolašin) Mihalze = Mihalize =
Mihalice, Kotor Mihaljević, Gluhi Do (Crmnica), ogranak
Ivčevića; Donje Dobro (Ceklin), Rijeka Crnojevića, potomci
Mihaila doseljenika iz Gacka (Hercegovina)
14. v. Istorodni u: Mihaljevićima, Lipovu, Koritama, Dodošima, Žabljaku na
Skadarskom jezeru, dok medju njima ima doseljenika iz Boke Kotorske (i iz
Grblja ogranak Lazarevića) Gradjanima,
Sutomoru, Podgorici i Ulcinju; Pljevlja 1763. god.; u Gornjem Grblju 1446.
god. Mihaljevići,
bratstvo u Ceklin
Mihaljevići,
zagranak bratstva Ivčevića u Gluhom Dolu Mihaljić, u Kotoru 1419. god. Mihanić, vidi: Miljanić =
Mihanići u Konavlima (Dubrovnik),
ranije Miljanić iz Miljanića (Banjani) Mihanek, Donja Lastva (Tivat) Mihailovići, iz sela Seoca u Piperima Mihailovići, bratstvo iz sela Prijelozi opština Bijelo Polje koji
potiču od Brauna zajedničkog predka
Mihailovića (Prijelozi),
(Manastir
Morača) i Milosavljevića (Sjenica)
, Kosići u Crnogorskom Primorju Mihatov, u Budvi 15. v. Mihač, Strugari (Ceklin), Cetinje 1489. god. Mihašin, u Baru Mihević, Lepetane, Herceg-Novi Mihilović, Lepetane i Herceg-Novi Mihičević, vidi: Mihičović Mihičović (Mihičević), Podbabac
(Budva) Miho, Perast u Boki Mihović, Lastva Grbaljska (9-14. v.) i Gornji i Donji Stoliv, oni
su porijeklom iy Albanije; Konjsko (Trebinje), ogranak
Tomanovića doseljenika iz Cuca (Cetinje) Mihovićović, u Prčanju (Boka Kotorska) Mihojević, Kotor Miholović, Lepetane, Herceg-Novi Mihočević, u Nikovićima (Grbalj), vidi:
Mijočević Micaj, iz Gornje Krajine sišli u Ulcinj Micakaj, iz Zatrijebača sišli jedni u Tuzi, vidi:
Micaković Micaković, kasnije jedni: Micakaj, potiču od Mrnjačevića u Kučima.
Od njih su u Zatrijebaču (Bankanjima) i Podgorici Mican (Čubrović =
Merdović =
Memić), iz Tušine (Žabljak) i kao:
Popović, Bair,
Dulan i
Mumina naselili u Tomaševo, Kovren, Grab (Bijelo Polje) i u
Rašku; kod Pljevalja iz Kuča, ranije: Božović
pa Alilović =
Mican; vidi: Micanović i
Merdović Micanović, Micanovo brdo (Kolašin), ogranak
Vujoševića iz Kuča i kao: Mican;
vidi: Mican Micić, Čajetina (Užice), ogranak Banovića
iz Donjih Banjana (Nikšić) Mickelini, Kotor Micović, u Tuzima su srodni Ljuljanovićima Mič (Mica), u Lepetanima,
Herceg-Novi Mičelini, Kotor Mičeta, Nikšić Mičetić (Mišulić), Kotor Mičinić, u Banjanima i Drobnjaku, 15. v. Mičić, u Golubovcima (Donja Zeta) Mičović, Stoliv i Lastva (Tivat), porijeklom iz Albanije Midžaković, Kosijeri (Cetinje) u 15. v. Midžer, vidi: Midžor Midžor, u Paštrovićima (Midžorov krš) grana
Tomića, neki kasnije kao: Bošković
u Buljarici, Niklićević (Nikolićević),
a u Budvi kao: Midžer. Ima ih u Risnu,
Kotoru i drugim naseljima. Porijeklom ispod planine Midžor (Srbija) Midžorov (Mižarov), Paštrovići Mitrići iz Pive (Mratinje, G. i D.Crkvice), potiču od
Ognjenovića iz Mratinja Miš, u Lastvi Grbaljskoj u 14. v. iz Stare Crne Gore i kao:
Stanišić, vidi:
Mišević; Sutomore (Bar) 1851. god. Mišević, i kao: Miš, u Perastu
i Radovanićima (Grbalj); vidi: Miš; u
Morinj, Herceg-Novi došli su (oko 1692. god.) iz Popova (Trebinje); u
Ćeklićima (Cetinje) i kao: Vučedoljanin,
od kojih su u Donjoj Zeti Marković Mišelnik, Kotor Mišelić, Crni Vrh (Vasojevići), ogranak
Bulatovića iz Rovaca Mišeljić, u Nikšiću, Mirušama uz Trebišnjicu, Paniku, Kovačićima i
Čapelnici (Bileća) potiču od Herceg-Novog Mišer, Ulcinj Mišerić, Ulcinj Mišetić, u Boki Kotorskoj još od 1726. god. Mišić,
u Piperima ogranak Piletića a u
Bjelojevićima (Mojkovac), bez podataka o srodnosti; u području
Bjelopoljske Bistrice; kod Valjeva su iz Drobnjaka; porijeklom od
Kaljevića iz Pipera; Pljevlja, 1839. god. i
susjedna Glibova; Mišići (Spič), Bar; Kotor; Risan Miškov, u Srpskoj Crnji (sjeverni Banat) i kao:
Gajin ogranak
Ivinih. Vidi: Markov Mišković, Grahovo (Nikšić); u Donjim Banjanima (Nikšić) su srodnici
Kokotovićima (kasnije jedni kao:
Parežanin), postoji njihovo selo Ljut
(brdo) Miškovića i Mataruge u Banjanima, dokazi o starijim stanovnicima
(od njih su u Dubrovniku kao: Kobilić),
neki u Vrbici i Zatonu-Hercegovina i drugim naseljima kao:
Mišković; Podgorica; Jedni su u
Grahovu iz Mataruga (Banjani); Berane; Sušćepan i Kameno, Herceg - Novi iz
Korjenića (Trebinje) oko 1692. god.; Dragovoljići (Nikšić); u Budvi jedni
iz Bjelopavlića, drugi u Budvi i susjednim Mainama; Budva, po majci; Kruse
u Lješkopolju ranije kao: Bjelogrlović;
Konjusi (Andrijevica), grana Mijomanovića;
Morača (Kolašin); ogranak Vukotića iz Miške
(Čevo), Cetinje, od kojih su u: Crnoj Rijeci, Rijeci Crnojevića,
Podgorici, kod Leskovca, Pododje, Mijokusovićima i Jastrebu
(Bjelopavlići); Donja Tiješnica i Cerovo (Valjevo), Srbija, porijeklom su
iz Pive; Brestovik, Borča i Draškovići (Šumadija), ogranak
Lutovaca iz Vasojevića Miškovići
(ranije Bjelogrlovići), bratstvo u Krusama Miškovići sa Konjuha (Komovi) iz plemena Vasojevića Mišljen, u Gluhom Dolu (Crmnica) ogranak su
Miščevića Mišljeni,
zagranak bratstva Ivčevića u Gluhom Dolu Mišnin, Prekobrdje u Morači Mišnić, Lijeva Rijeka (Slacka), Podgorica, oni iseljeni u
Bjelojeviće (Mojkovac) jesu ogranak Milikića Mišović, Miolje Polje, Dragoš, Dragovoljići i Dučice (Nikšić),
potomci su Nikšića; Gradac i Dragaši
(Pljevlja); u Borovac i Zukve (Drobnjak), došli iz Rovaca; u Vasojevićima:
1) ogranak Djekovića i 2) ogranak
Ljubića, obadva prezimena iz grupe
Novakovića (Vasojevića);
Berane 1911. god. Mišovići iz Župe Nikšićke Mišolić, Balabani (Zeta) i Podgorica, vidi:
Mišulić Mišulić, u Zeti i Podgorici, vidi: Mičitić
i Mišolić Mišura, Kotor i Budva Mišurović, u Balabanima i Podgorici ogranak
Kolorega Miščević, Djurići, Herceg-Novi i Donja Lastva (Tivat) Mjeda (Mjedla), Ulcinj Mještanek, Kotor Mještanik, Dobrota (Kotor) Mladenović, u Paštrovićima ranije:
Bjeladinović; Podgorica i Nikšić, Konjevići u Ljubiću (Srbija)
došli iz Crne Gore; u Podorci uz Skadarsko jezero 1416. god.; Ibar
Kolašinski i susjedno Bijelo Polje (Raška) došli su iz Vasojevića; Gajtan
(južna Srbija), porijeklom iz Drobnjaka; Kočare u Podrinju, kasnije
Glišić, došli iz Pive (Crna Gora) Mladjenović, Brda (Prevlaka), Herceg-Novi; Perast (Kotor) 1515.
god.; Golubovci (Zeta); Šekulari (Vasojevići); u Vranovinama (Pljevlja)
doseljenici iz Prekotarja Mladjenović,
su rodjeni u donjoj Rženici kod Berana - mesto življenja Beranski Rovci i
Šekular. Posle rata su se odselili svi na Kosovu, to jest u Peći (moj deda
Radovan Mladjenović i moj otac
Labud Mladjenović, te stric
Radosav Mladjenović,
Golub Mladjenović). Jos sam otrkrio da moje prezime
Mladjenović potiče od
Tomovića, i izvedeno je od njega, jer se
daleki predak Mladjan odvojio i napravio
svoju lozu. To je ukratko istorijat tog prezimena u Crnoj Gori. (prilog:
Milutin Mladjenović
milutin1956@gmail.com ) Mlatišuma, iz Bara Šumanovića (Bjelopavlići) kao:
Šumanović preselili se i nastanili kod
Kragujevca (Srbija) i u Šidu Moga, u Metehu (Plav) 1900. god. Mogjar, Herceg-Novi Mogoš, Risan Modvid, Perast Modrušk, Maine (Budva) Moa, Kotor Moze, Kotor Mozić, Kotor Mojanović, u Zetu se doseliše ispod Mojana, a porijeklom su iz
Kosova Mojić, Vranj (Zeta) Mojićević, Dobrilovica uz Taru; Vojno Selo (Plav) Mojković, Runja u Krajini porijeklom iz Kuča; Šepci i Pindule
(Mojkovac) Mojsilović, Dobrilovica, Mažići i Kučin (Pljevlja) Mokanjić = Popović, u
Berislavcima (Zeta) porijeklom iz Seoca (Crmnica) Mokej, i, u Štoj kod Ulcinja sišli iz Škrelja Mokin (Božin), Donji Stoliv
(Tivat) Mokoš, Podgorica Mola (Hadžimola), Ulcinj Molabećir, Ulcinj Molino, Budva u 15. v. Molosavić, u Risnu Moljević, u Dobrim Selima u Drobnjaku i kao:
Vuković = Moljević, a
jedni u Drobnjake su doselili iz Banjana (Nikšić), od kojih ima odseljenih
u Bosnu Momastrilić, u Nikšić su se doselili iz Makedonije Momasturija, u Beranama 1681. god. Momišić, u Momišićima (Podgorica) Momović, Presjeka kod Nikšića Momčilović, Lovricani; u Paštrovićima 1588. god. Monesi = Gaspro, u Budvi Monet, Kotor Monija, Bar i susjedni Sustaši Monić, u Rožaje došli iz Turske Montan, Budva; Perast; Kotor i područni Škaljari Montelparo, u Kotoru (oko 1429. god.), porijeklom iz Italije Monti, Lepetane, Herceg-Novi Mončić, Kotor Moraković, ogranak Maleševaca u
Oputnim Rudinama (Nikšić) Morača, iseljenici iz predjela rijeke Morače u zapadnu Bosnu Moračanin, Prošćenje, Stevanovac i Polja (Mojkovac), jesu ogranak
Dulovića iz Gornje Morače (Kolašin); Ravna
Rijeka (Tomaševo), Bijelo Polje; u Srednjem Brdu (Pljevlja) doseljenici iz
Morače; Brezovica na Goliji (oko 1905. god.) doselili iz Morače, ranije
Radović; Županjevac u Šumadiju
došljaci iz Morače (Kolašin) Moračević, Podgorica Moraš, u Matagužima (Zeta) Mordjonović, Kolomza (Ulcinj) Moric, Babunci i Radovići ušli u Tivat iz Hercegovine; Podgorica Moričić, Mikulići (Bar) Mornar, Kotor Morniković, Briska u Krajini došljaci iz Malesije (sjeverna
Albanija) Moro, Kumbor, Herceg-Novi i područne Brgule (oko 1692. god.) došli
iz Zubaca (Trebinje) Morović, u Šestanima i Kruče (Primorska krajina); Herceg-Novi i
područni Kuti, oko 1692. god. prešli iz Zubaca (Trebinje); Babunica i
Radovanići (Tivat) Morosini, u Budvi 1500. god. Moroš, i, Kurilo (Zeta) Morstanović, Mikulići (Bar) Mortešić, Perast i Herceg-Novi Moskov (Moškov), Kotor Moskovita, u Herceg-Novom i Budvi Moskovljević, u Pivi i Drobnjacima, jedni iz Hercegovine Mosorović, u 18. v. iz Pive prešli u Podgorinu (Valjevska Kolubara) Mostarac, potomci Dragolovića iz
Ridjana (Nikšić) u Poljicama (Popovo), Mostaru (Hercegovina) i Trstu
(Italija) Mostarice,
bratstvo u Poljicu
Mostić, Crkvičko Polje (Piva) došli iz Trebinja; Kotor Mostići iz Pive (D.Crkvice - Polje
1 kuća), doselili iz Trebinja
; slava: sv. Djordjije Mosto, u Kotoru 1474. god. Mosur, Vrbovo i Gotovuša (Pljevlja) Motika, Komarnica i Motički kraj kod Šavnika jesu ogranak
Djurdjića, grana Novljana Motlidba (Motlitba),
Herceg-Novi Moćević, ogranak Adžića u Pivi, odakle
su jedni otišli u Lukovicu i Prosjenice (Sarajevsko Polje); Bukovice
(Pljevlja) Moćenić, u Kotoru 1559. god. Mohej (Mohaj), Štoj (Ulcinj) Mohulić, Kotor Moškov, Špiljari (Kotor) Moštrokol (Moštrokonj), Dobrska
Župa (Cetinje) i Rijeka Crnojevića, ogranak Jablana,
grana Gornjevuka,
porijeklom iz Mosora (Zeta), od njih su u Kotoru Moštrokoli,
grana bratstva Gornjevuka Mrav, Nikšić gdje su došli iz okoline Mostara; Podgorica Mravčević, Sutorina, Herceg-Novi, porijeklom iz Bosne; Kotor Mraković, u Zagarač su doselili iz Bratonožića, i jedni su kasnije
prešli u Danilovgrad Mrvaljević, u Predišima (Bjelice), Cetinje u Andrićima (Ovsinama)
ogranak su Andrića (Kankaraša)
i u Malošinom Dolu (Bjelice). Iz Bjelica su u: Nikšićkim Rudinama, i
Kočanima (Nikšić), kod Prokuplja (Južna Srbija), a u Velestovu (Cetinje)
posebni kao: Radičević =
Mrvaljević; u Bjelopavlićima ogranak
Brajovića, od kojih su u Danilovgradu i
Osojici (Ivanjica), Srbija; Cetinje; vidi: Mrvić Mrvaljevići,
grana bratstva Andrića u Predišu
Mrvaljevići,
bratstvo u Malošinu Dolu
Mrvaljevići
- Radičevići, bratstvo u Barjamovici
Mrvica, u Kotoru 1600. god. Mrvić, Metanjac (Kanje) iz područnog Orahova (Bijelo Polje),
ogranak Kovačevića, porijeklom iz Grahova
(Nikšić), od njih su u Komarnu i Pećarskoj (Bijelo Polje) i Podbišću i
Poljima (Mojkovac); u Koritima (Bovan), Višegrad kao:
Tomić, ranije:
Mrvaljević ogranak Brajovića iz
Bjelopavlića (i kao: Bajić =
Mrvić) u tim Brajovićima Mrvošević (Papraćanin) u
Papraćanima (Pješivci), Nikšić potomci Potolića. Od njih su preko Rovaca
odselili se jedni ka Kolašinu, drugi u Nikšić, u Miločane i Rubeža; u
Sutorini kod Herceg-Novog 18. v. i Srbiju Mrvoševići
(Papračani), bratstvo u Cerovu
Mrgić, u Cucama (Cetinje) 15. v., a od njih preseljeni
u Nikšić su Mrgudović; Brskut (Kuči)
ogranak su Čadjenovića prebjeglih u Plav;
vidi: Mrgudović Mrgodić, Herceg-Novi, po nahočetu Mrgud, u Grbalj su došli iz Stare Crne Gore Mrgudović, u Cucama (Cetinje) 15. v. kao:
Mrgić i od njih su u Nikšiću; Gorovići
(Grbalj) u 16. v. došli su iz Vlaške (Rumunija); u Vraku (Skadar) ogranak
su Bečića (Šunjevića)
sa Crkvišta (Crmnica) Mrgun, Vignjevići (Rijeka Crnojevića) Mrgunić, Kobilji Do (Cuce), Cetinje Mrgunići,
vjerovatno prezime negdašnjeg bratstva u Kobiljem Dolu
Mrdak, Kuči prešli u Kaljića Rijeku i Grančarevo (Bijelo
Polje); u Čaradju (Gacko) po Mrdaku (1776.
god.) pa u Malinsko (Šavnik); Nikšić; Kosanice, Maoče, Podborova i
Trnovice (Pljevlja) prešli su iz Drobnjaka; vidi:
Mrdaković Mrdac, Barice i Vraneška Dolina (Bijelo Polje); iz Drobnjaka
kao: Mrdak prešli u Kosanica, Trnovice, Trešnjevac, Maoče, Podborovu i
Prenćane (Pljevlja). Njihovi su srodnici u Matičnom Gaju (Šavnik), od njih
su u Nikšiću, sa obadva prezimena Mrdaković, i kao: Višnjić
(Djedović) -
Ninković, u Čaradju (Gacko), vidi:
Mrdak, od kojih su u Malinskoj (Drobnjak) i kao:
Golijanin. Vidi:
Ninković Mrdović, i kao: Poljaci-Brašnja,
u Ljeljanici i Prošćenju (Pljevlja); Prošćenje (Mojkovac) iz Rovaca
(Podgorica); Cetinje Mrdjelat, Luštica (Grbalj) Mrdjen, u Kotoru i Herceg-Novom Mrdjenović, Zeta, u Zloj Gori i Prijesci (Nikšić) Mrdjinac, Štrpci (Sirinićka Župa), Kosovo, ogranak
Stakića ranije
Vrbeštak, porijeklom iz Zete. Isti u Vraki (Skadar), a u Pologu
(Tetovo) potomci Jovanovi, rodjaci
Redžića, doseljenika iz Crne Gore Mrenović, u Podgorici pa u Vraku i Skadar (Albanija) Mržić, u Martinićima (Bjelopavlići) Mržučka, Kuči Mrzić, u Pljevljima 1889. god. Mrkajić, u Donjim Banjanima (Nikšić), srodnici
Bijelovića i Miljanića,
porijeklom iz Metohije. Od njih su u Herceg-Novom, Nikšiću i Mačaj (Čapo),
Argentina Mrkalj, u Nikšiću; Kamensko i Gornja Trepča (Nikšić) na Banjskoj
visoravni pa u Drobnjak. Jedni ranije zvani Petrušić,
odu na Glasinac (Romanija) 1789. god. a (1879. god.) neki odoše u Gajtan
(južna Srbija) Mrkez, u Prčanju (Boka Kotorska) Mrkenčić, Klezna (Ulcinj) Mrketić, bili su u Morači (Kolašin) Mrkečić, Gornja Klezna (Ulcinj) Mrkić, u Požarima (Bjelopavlići) ogranak
Milanovića (Nosovića) grana
Bubića, od njih u Župi Nikšićkoj; Cetinje Mrkičević, u Budvi 1797. god. Mrkov (Mrkovčević), u Ljuštici
i Mrkovima (Grbalj) Mrković, u Mrkojevićima (nosilac plemenskog mrkog barjaka -
Mrkojevića), njegovi potomci i kao:
Mrkojević; Paštrovići; u Podostrog
(Budva) doselili se iz Stare Crne Gore; Bar; Risan, Zao i Mojdež (Boka
Kotorska), porijeklom iz Popova (Hercegovina); Rovca; Bijela (Šavnik) Mrkovići,
bratstvo u Crnogorskom Primorju
Mrkovčević (Mrkov), iz Mrkova
prešli u obližnji Tivat; Mrkovi (Grbalj) Mrkovčić, Mrkovi (Tivat) Mrkojević (Limiche =
Memrchor), 13. v. u Mrkojevićima
(Bar), porijeklom iz Mrka (Piperi); Budva u 15. v.; Ljubotinj (Rijeka
Crnojevića) ranije Barjaktarević,
vidi: Markov; Kotor (1599. god.) iz
Mrkojevića (Bar) Mrkonjić, u Kotor Mrkulić (Krivodoljanin), u
Kržanji (Kuči) od njih su kod Gusinja i Plava Mrkuljić, kod Plava i Gusinja kao: Mrkulić,
jesu od Mrkuljića iz Krivog Dola (Kuči) Mrkunjić, Gusinje i Plav Mrkušić, Kotor; Dobrsko Selo (Cetinje) Mrkšić, oko rijeke Bojane vlastela oko 1360. god.; Grahovo
(Nikšić); u Kotoru 1498. god. Mrlješ, Pivljani od Nikolića (Bačerevića)
grana Ivanovića, jedni se preselili u
Popionicu (Kragujevac) i kao: Mršljević Mrnavić, ogranak Mrnjavčevića Mrnjavčević, u Zeti; Kosovom Lugu (Bjelopavlići); u Kučima. Od njih
su i Beriša, kod Djakovice;
Mrnjavčevića gruda (Momišići), Podgorica Mrnjavčić, u Kučima Mrnjačević (Mrnjavčević od
Mrnja), Kuči i Skadar, kasnije
vlastela iz Kosovog Luga (Bjelopavlići); Mokrine, Herceg-Novi (u 15. v.)
došli iz Kosova, jedni kasnije: Gojković;
u Mrnjačevića Grude (Momišići), Podgorica i Glavici Mrtolat, Kotor Mrcević, Kotor Mrčajić, iz Vinića (Bjelopavlići) odseljeni u Mrčajevce (Čačak) i
kasnije kao: Garašanin,
Dragutinović,
Pantelić, Raičević,
Teodosijević i
Tošić Mrčarica (Mrčarić), u Piperima,
i Rijeci Crnojevića i Podgorici i kao: Mrčarica
= Radulović i
Mrčarić (Bešević), medju
najstarijim naseljenicima u Piperima Mrčević, u Grblju Mrčić, Herceg-Novi; Cetinje Mrša (Mršić), Mršića zgrade
(Martinići), Bjelopavlići i kod Nikšića, te u Klimentima (sjeverna
Albanija), potomci Mrše; Herceg-Novi, vidi:
Mršić; Podgorica Mršić, u 17. v. kod Gusinja; Oplenac (Šumadija) kasnije potomci
Jovana Mrše
Petrovića i
Karadjordjevića iz Klimenata (sjeverna Albanija). Kasnije:
Mrše, Mršić
doseljenici iz Pipera (Podgorica). Vidi: Mrša,
Dodić,
Karadjordjević; u Vitoglavu (Risan) oko 1670. god.; Meljine i
Lepetane; Herceg-Novi, od njih su u Radovićima i Krtolama (Tivat) Mršević, vidi: Mršelj Mršulić, na Mircu (Grbalj) Mršulja, Ljuta, Orahovica, Kotor, Lepetane, Topla i
Herceg-Novi u Boki Kotorskoj; Nalježići i Sutvara (Grbalj). Jedni su
porijeklom iz Cuca (Cetinje), a neki od njih u Kotoru i kao:
Tropović; Budva Mršulje,
bratstvo u Nalježiću
Muadinović, Kotor Muazetić, Ulcinj Mugoša, Piperi, od kojih su u: Podgorici, Komanima,
Vukovicima i Zabjeli (Zeta) i Lješkopolju; Žabljaku na Skadarskom jezeru i
Rijeci Crnojevića; Cetinju; u Beranama 1888. god. Muderizović, Pljevlja Mudnić, Crmnica Mudreša, Bokovo, Dodoši i Žabljak (Rijeka Crnojevića), došli iz
Šćepan Njive uz Spuž (Bjelopavlići). Od njih su:
Zec u Poborima (Budva); ima ih u Cetinju, Podgorici kod
Djenovića, Herceg-Novi Mudreše,
bratstvo u Ceklinu Mudrilić, u Kotoru, po nahočetu Mudrić, u Gornju Lastvu (Tivat) došli iz Stare Crne Gore Muer, Kotor Muzvar, Kotor Muzina, Kotor Muzirović, Bijelo Polje i područni Pobratić Muzurović, Bistrica i Pobretić (Bijelo Polje) Muzut, Ulcinj Mužečka, u Zatrijebaču potomci Bon
Keće, grana Hota Mužini, Piva (Crna Gora 11 kuća); iz Drobnjaka; slava: sv.
Djordjija Mužinovi, u Plavu Mujadinović, Podgorica; Kotor Mujakić, Berislavci (Donja Zeta) Mujal, u Ulcinju 1854. god. Mujanović, Ledine (Kuči) koji su odselili u Rožaje pa kod Novog
Pazara; Gubavač (Bijelo Polje) kao: Nedović
došli iz Zagarača (Danilovgrad); u Kostićima (Bijelo Polje) srodnici u
područnim Prijelozima, Nedovićima i susjednom
Rujištu i Petrićima; Zaton (Bijelo Polje) Mujačić, ogranak Bulajića iz Vilusa
(Nikšić) naseljeni u Nikšiću, Bileći, Crkvice (Oputna Rudina), Mirušama uz
Trebišnjicu, a u Podgoricu došli iz Zete; vidi:
Mujičić Mujadžević, srodnici Miranovića,
Galičića i Pašića
u Zeti, od njih u Podgorici, Donjim Kokotima, Skadru i Turskoj Mujadžić, u Podgoricu došli iz Zete Mujašević, na području Bistrice bjelopoljske Mujević, potiču
iz Balotiće (Rožaje)
