Program | Uprava | O nama | Reagovanja, pisma...Prezimena u CG l Plemena u CG



M

 

 

Mabrić, Perast 
Mavrak, Bajište (Nevesinje), Hercegovina i područno Popovo, jesu iz Crne Gore; Podgorica
Mavrić, Ulcinj; Peraška naselja, doseljenici iz Albanije
Mavrovunitos (Brajović), iz Bjelopavlića otišli u Grčku. Jedno vrijeme živjeli u Grblju
Magazin (Magazinović), Herceg-Novi, porijeklom iz Trebinja (Hercegovina), vidi: Milutinović
Magdalenić, Kalače i Bogaje (Rožaje), došli iz Morače (Kolašin), istorodni sa tamošnjim Dulovićima
Magdalić, Berane 1877. god.
Magdalenić, Bogaje (Rožaje) i kao: Bogoje, srodnici: Tmušića, Sinanovića i Kurpejovića
Maglajević (Komlenović), ogranak Komnenovića iz Banjana (Nikšić), neki su odselili u Herceg-Novi, drugi u Maglaj (centralna Bosna)  i jedni od njih u Toplu (Herceg-Novi) i kod Čajniča 1689. god.
Maglić, Komoran (Plav) 14. v.
Maglica (Meglica = Mekica), 1440. god. Mitrovići (Paštrovići)
Magovčević, Pješivci (Nikšić), potomci Bogosava Bogdanova, Potolići od njih su u Nikšiću, Baru, Vraki (Skadar) 1878. god. u Beogradu i nekim srbijanskim mjestima
Magovčevići, bratstvo u Cerovu
Magud, Plužine (Piva); u 16. v. iz Stare Crne Gore prešli u naselja Grblja: Sutvaru, Dubu, Nalješićima pa neki u Kotor i Paštroviće; u Mojdežu su iz Popova (Hercegovina); Donja Lastva (Tivat)
Magudi, bratstvo u Boki
Maguljan, Cetinje
Madalić, Herceg-Novi, po nahočetu
Madežić, Herceg-Novi, po majci
Madruš, Anamali, Viglari i Kravari (Ulcinj) potiču iz Gornje Krajine
Madjar (Madjarić), Radovanići i Sasovići (Tivat), porijeklom iz Budimpešte (Madjarska)
Madjarević, Kotor, po nahočetu; u Piperima i u Podgorici i kao: Milatović
Mažan, u Kotoru
Mažarović, područje Herceg-Novog
Mažić, Mažići na Zlatibor, doselili iz Mažića (Budva)
Mazalica (Kurep), ogranak Kurepa u Crljenici i Židovićima (Pljevlja), i kao: Židović, a u Kotoru od njih Mazalo; Rudinice i Jugovo (Pljevlja)
Mazalo, Kotor 1326. god.
Mazarak, Slanci (Donja Gora) i Gorovići (Grbalj), porijeklom su iz Stare Crne Gore
Mazarakljaz, Kotor, po majci
Mazarević, Perast (Boka Kotorska)
Mazarović, Perast 1680. god.
Mazić, ogranak Branilovića u Pivi. Od njih su u Foči (istočna Bosna), pa jedni u Novom Sadu i Bečeju (Bačka)
Mazić, selo Nedajno 9 kuća kod Plužina, pleme Pivljani (od Adžića iz Lisine) ; slava: sv. Jovan
Mazuka, Budva 1650. god.
Mailović, Podgorica
Main (Maina), Rijeka Crnojevića, došli iz Maina (Budva)
Maina, Maine (Budva), vidi: Main
Maić, Herceg-Novi
Mainić (Majinić), Paštrovići, ogranak Markovića iz Markovića (Budva)
Majinić, vidi: Mainić
Majić, Mataguži, Vranj i Mijanovići (Zeta); Oni su iz Gornjih Maina (Budva), a tamo iz Mrkojevića (Crnogorsko primorje) i kao: Mrkojević, pa (iz Mrka-Piperi) Marković. Vraka (Skadar), Albanija; Bijelo Polje i Goričani (Peć), Metohija i Kotoru porijeklom iz Maina (Budva); iz Pive odseljeni u Glasinac na Romaniju
Majkići, bratstvo u Tivtu
Majović, Ponari (Zeta), doseljenici iz Čeva (Cetinje)
Majski, Podgorica
Majstorović, Potrk i Pišče (Piva) i neki od tih u Papratištu (Užice); u Podgorici i kod Bijelog Polja
Majstoričić, Bijelo Polje i Plav
Mak, u Štoju (Ulcinj); Škaljari (Kotor)
Makajlović, Podgorica iz Kuča
Makanović, Gornje Dragačevo (Srbija), porijeklom iz Pive
Makarenko, Gusinje i Bar
Makarović, Vrbnica i Petnjica (Gornji Bihor), Bijelo Polje
Makaskić, u Herceg-Novom, po nahočetu
Makedonac, Kruče (Ulcinj), porijeklo iz Makedonije
Makej, Štoj (Ulcinj)
Makijelj, Krimovice (Grbalj)
Makijovelić, Kotor, po nahočetu
Makin, Kotor
Makineze, u Kotoru 15. v.
Makitan, Grahovo (Nikšić) 1695. god.
Maković, Lipa (Cuce), Cetinje; ogranak Bojovića, kasnije i Omerović u Ublima (Kuči)
Makovići,staro bratstvo u Lipi
Makojević, Ljuljac, Tinjikovo i Cakovići (Novi Pazar)
Makoril (Mačoril), Podi (Mirac), Cetinje
Makoč (Makočević), Piperi i Podgorica
Makrid, Nikšić
Maksimović, Liverovići (Župa Nikšićka), potomci Trebješana = Nikšića, od njih jesu u Viru i Brodu (Nikšić); ogranak Čarapića, koji iz Kuča odselili u Šumadijsku Kolubaru; ogranak Jovanovića iz Rovaca odselili se u Brajkovac (Šumadijska Kolubara); Orahovica i Potarci (Bijelo Polje); Jovanovac i Kijevo u Lepencu (Srbija); Kremna (Užice) i u Valjevskoj Podgorini porijeklom iz Cuca (Cetinje); Žari (Mojkovac); Kričak, Maoče i Prenčane (Pljevlja); Podgorica; Nikšić; Čumići u Lepencu (Srbija), potiču od Bijelog Polja; Sinaje (Istok), ogranak Djuraškovića kod Cetinja. Od njih su u: Subotici, Pinosavi (Markovac), Mataruška Banja, Raštinje i Kraljevo (Srbija) i u Glauko (Čikago)
Maksimovići, rod u valjevskoj Podgorini

Maksin, ogranak Markovih (Miljanića) u Srpskoj Crnji (Banat), porijeklom iz Banjana (Nikšić)
Maksić, Stojnik i Ropočevo (Mladenovac), porijeklom od Bijelog Polja (Crna Gora); u Golubovcima i Matagužima (Zeta) ranije Kojić, srodnici Nenadovića u Srbiji
Maksulić, Pljevlja 1854. god.
Maksut, Nikšić
Makunović, u Orahu kod Nikšića
Makuš, Berane 1893. god.
Mal (Mala = Mali), Kotor
Mala, Budva; vidi: Mal
Malavrazić
, Jošica, Kameno, Meljine, Prijevori, Podi, Sutorina (Boka Kotorska)
Malagić, Nedokusi (Bijelo Polje), oni su iz Gornjeg i Donjeg Kolašina
Malašević (Malonšić), Paštrovići
Malević (Djurović), Vilac (Bratonožići); kod Gusinja jesu iz Kuča; ogranak Djurovaca u Pinčićima i Livarima (Donja Krajina), vidi: Maljević; Vasojevići, ogranak Novakovića u Beranama i kod Tutina; Grbavci (Zeta)
Maledikti, vidi: Malediktus
Malediktus = Maledikti, Kotor
Malezić, i kao: Sukić, Berane
Malek, Budva
Malenović (Marinović = Marunović), Kosovi Lug (Bjelopavlići) i kod Peći
Maletić, Pješivci; Berane; Herceg-Novi i područne Mokrine
Maleš (Maleševac = Mališevac), podnožje Volujak i Maline (Zariječje) zatim Mali Kokot u Koravnici na lijevoj obali Trebišnjice, od njih kasnije Malešević (potomci vojvode Maleša). Njegovi preci iz Pirenske Makedonije dodju na Kosovo, odande u Malinu (Gacko) pa potom uz Trebišnjicu gdje se nazovu Mileševac = Maleševac; vidi: Mandić. Od njih su u selima: Kolanjevići, Skrobno i Vrgno u Hercegovini
Maleševac, vidi: Maleš
Malešević, u Skrobotini i Vidicu uz Trebišnjicu; Vidi: Maleš; Podgorica; u Banjanima 1379. god.; Cetinju jedno crijeme (Šćepan vladar Crne Gore)
Mali, vidi: Malia, Kotor
Malia (Mali), Dobrota (Kotor), a u područnim Škaljarima iz Cetinja, vidi: Mal
Maliković, Danilovgrad, Madež i Kosovi Lug (Bjelopavlići)
Malindorić, Nikšić
Malipiero, Budva 1471. god.
Malinković, Ulcinj 1888. god., oni iz Slatine (Bjelopavlići)
Malinović (Malenović), Bjelopavlići u 17. v.; Ulcinj 1889. god. porijeklom iz Rusije
Maliotus = Malisor, u Baru i Ulcinju
Malisor, vidi: Maliotus
Mali
reta, iz Kotora u Šibeniku
Malić,
ogranak Pecića (Lukića) u Šestanima (Primorska krajina), porijeklom su iz Škrelja (sjeverna Albanija); Kotor; Bar, jedni su iz Omiša (Dalmacija)
Malićanin, Brvenica, Gotovuša (Pljevlja) u Šljivansko (Pljevlja)
Maličiata, u Kotoru 15. v.
Maličić, Mrkovi i Luštica (Boka Kotorska)
Malidžan, Gradac, Šljivansko i Gotovuša (Pljevlja)
Mališevac, vidi: Maleš i Maleševac, na lijevoj obali Trebišnjice, potomci vojvode Maleša od planine Volujaka
Mališić, Vasojevići i kao: Nedić, ogranak Rabrena - Mijomanovića, od njih jesu u Peći; ogranak Ljačevića i kao: Grgurević u Kučima, grana Mrnjačevića, od njih u Lepetanima i Škaljarima (Boka Kotorska), Peći (Metohija) i u Bjelopavlićima; Bojište (Bijelo Polje); Kisjelice Bratonožići; Gornji Čumići u Lepenici (Srbija) došli su iz Crne Gore; Dubovo na Bihoru (Bijelo Polje); Berane; Gornje Crljenice (Pljevlja); Oputne Rudine (Nikšić)
Malkić, Pljevlja 1859. god.
Malković, Kotor
Malović, ogranak Slavujevića (Djurjanovića=Dančulovića) Duži i Dubrovsko (Drobnjak). Od njih su u Bosni, Nikšiću, drugi u Dubrovskom (Drobnjak) nesrodni sa onima u Dužima; Čokorlija (Pavino Polje), Bijelo Polje; Bojište i Ivanje na Bihoru (Bijelo Polje); Vraneška dolina (Bijelo Polje), od njih su jedni odselili u Metohiju; Herceg-Novi; kod Risna doselili su iz Hercegovine; Dobrota i Bijela, Herceg-Novi (oko 1694. god.) došli od Trebinja i jedni kao: Malojević
Malovići, bratstvo u Drobnjacima
Malovići iz Pive (Plužine 5 kuća), starosjedioci; slava: sv. Jovan
Malovići u Bijeloj (Boka) doselili iz Duži (Drobnjaci) 
Malovrzović, Podgorica
Malogić, Nedokusi (Bijelo Polje) od Gornjeg Kolašina
Malojević, vidi: Malović u Boki
Malojko, Pobrdje (Grbalj) u 16. v., doselili u Kotorsku Bijelu i Dobrotu iz Stare Crne Gore
Malokrajna, Ulcinj
Malokšić (Golubović), u Rvaško Polje (Podgorica)
Malonsi (Crnogorac), iz doline rijeke Zete i Morače sa Maleze odseljenici u Malesiju, uz rijeku Drim
Malončić, Zagarač (Danilovgrad) 15. v., a u Kotoru 1432. god.
Malonšić, u Paštrovićima i kao: Malošević, porijeklom iz Bjelopavlića, gdje su ubilježeni 1494. god.
Malohodžić, Herceg-Novi došli iz Trebinja (Hercegovina)
Malošević, vidi: Malonšić
Malošić, Komani (Podgorica)
Malta, u Kotoru
Maltez, Nikšić
Malčić, Brskovo (Mojkovac)
Malja, Rijeka Crnojevića, porijeklom iz Skadra (Albanija) a u Gusinju i kao: Maljai; Ulcinj
Maljai, vidi: Malja
Maljaj, vidi: Vukašević
Maljević, Zbiževići (Pljevlja); u Gusinju i Zbliževići (Pljevlja)
Mamić, Herceg-Novi, došli iz Nikšića
Man (Mani), Rastiš (Ulcinj)
Mangino, vidi: Mankino
Mandalinić, Lužani u Pješivcima; Bar i Cetinje
Mandegaj, Kotor
Manguran, Staro Selo (Župa Nikšićka)
Mandegoja, Zabrdje, Herceg-Novi
Mandel (Mander), Kotor
Mander, u peraška naselja došli su iz Njemačke, vidi: Mandel
Manda(Mandalina), udovica sa Trešnjeva
Mandalenići, bratstvo u Cerovu
Mandić, grana plemena Novljana u Banjanima (1374.god.) i Rudinama ranije Milešević i Rudinama, neki odu u Pridvorice (Drobnjak), a iz grane istorodnih Mandića iz Lukova (Nikšić) razišli se u razne krajeve u Drobnjacima kao : Milešević = Mandić (Drobnjak) i kao: Drobnjaković od kojih su: Jauković, Paraušić, Šaulić, Durković, Danilović, Delić, Ostojić i Jakšić, a dolini Trebišnjice i kao: Maleš (Mileš) i kod Goražda; Zagarač (Danilovgrad), drugi u Grblju o od njih su Bojković, pa jedni u Mokrine, Herceg-Novi kao: Gojković, Lazov i Ilin, a odavde neki u Ledenice (Risan) kao: Lazović i Ilić i u Grahovo kao: Andrijašević, a u Risnu kao: Drobnjaković. Orebić - ostrvo Pelješac, došli iz Boke Kotorske; Podgorica iz Bjelopavlića; Dajbabe (Budimir), Zeta. Od njih su u Dugi i Čalinama (Nikšić); u Bati cuckoj (Cetinje) i kao: Pištignjat, a u Markovini kao: Vidinić, vidi: Jovanović u Zagaraču; u Goliju (Javljen), Nikšić iz Dulića (Gacko), grana Maleševaca; Donja Trepča (Nikšić), kao: "Diđanin"; Busak (Gornji Banjani), porijeklom su iz Dulića (Gacko), grana Maleševaca, Šipšići (Piva); grana Bubuća u Bjelopavlićima, jedni ogranak Vujadinovića - Nenadića, drugi grana Simonovića i kao: Maredić i Matunović. Od njih su kod Rijeke Crnojevića, u Kosovskoj Mitrovici i u Zeti: Podgorica porijeklom iz Skadra (Albanija); Liverovići (Župa Nikšićka), ogranak Jovanovića, grana Nikšića ; Kuti (Župa Nikšićka), ogranak Jovanovića, grana Nikšića; Kuti (Župa Nikšića), došli iz Kolašinskih Polja, a ondje iz Morače; od Trebinja došli u Pivu ranije Đurić; Golija; Nikšić, ogranak Manojlovića; u Šarancima; Mandića brdo (Gornje Zagrađe), Berane; Gradina (Drobnjaci), došli iz Plane (Bileća) ogranak Grujovića; kod Gacka (Dulićima), Hercegovina grana Maleševaca; u Nikšićkim Rudinama (1374) pa na Busak (Banjani) iz Hercegovine; ogranak Dulovića u Gornjoj Morači i neki su odselili u Zeoke (Šumadijska Kolubara); Gusinje; Gornja Morača, oko 1687.god. kao: Stavičić, pa jedni u Župu Nikšićku a drugi u Boku Kotorsku, selili se odvojeno; Kotor; Kameno, Herceg-Novi, pa jedni pređu kod Risna; u peraška naselja došli iz Stare Crne Gore;
Mandići - Pištignjati, staro bratstvo u Bati
Mandići u Dužima - pleme Drobnjaci
Mandići (Vidnići), bratstvo u Markovini
Mandići u Bjelopavlićima (selo Jastreb)
Mandići iz Župe Nikšićke
Mandići iz Pive (G.Crkvice - Nikovići 1 kuća), starinom od Trebinja od Đurića; slava: sv. Djordjije
Manduk, iz Šestana (Primorska krajina), odselili se u Zadar (Dalmacija)
Mandušić, Stara Crna Gora
Manenica, Kotor
Manesić, Kotor
Manzoni, Herceg-Novi
Manigodić, Vrbica (Prnovice), Nikšić, odselili
Mamija, Bar i područni Sustaši
Manić, Kotor, po majci
Maničević, Piva
Mankino = Mančino i kao: Mangino, u Baru i Kotoru
Manlija, Risan u ranom vijeku
Manlius, Risan, rani vijek
Manović, Bajice (Cetinje); Mednica pa u Gotovušu, Batkoviće, Brvenicu, Poblaće i Crljenicu (Pljevlja); u Ćeklićima (Cetinje)
Manovović, Pljevlja 1864. god.
Manoglav, Herceg-Novi
Manojlović, Cuce (Cetinje), od njih su u Mojkovcu i područnim Poljima; Dovoli (Pljevlja); Golija (Nikšić), srodnici Orlovića, od njih su u južnoj Srbiji. Vidi: Tepavčević, Damjanac i Lalović; Prodoli (Trešnjevo) u Cucama (Cetinje); u Kučima, jedni ogranak Ljuljanovića, a drugi Lalevića (Milića) na Kržanji; Busak kod Nikšićkih Trepača, ranije Stolica, porijeklom od Bileće; Tupan (Banjani) i Nikšić; Živinje (Sutorina), Topla i Mokrine, Boka Kotorska, porijeklom iz Popova (Hercegovina)
Manojlovići, bratstvo u Cucama
Mansneta, Budva, po nahočetu
Mančino, vidi: Mankino
Mančić, u Nikšiću
Mandžuk, u Doci (Berane), doselili iz Pipera
Mandžukić, Berane, područni Doci, Boljanine i Rasova (Bijelo Polje), istorodni
Manjević, Polja (Mojkovac)
Mara, vidi: Mari
Maravazija (Marvsija), Pistula (Ulcinj)
Marabut, Gornji Stoliv (Kotor)
Maraković, Vodni Do (Cuce) kao: Marković, odsele u Šarane, pa u Bistricu Mojkovačku; Bijelo Polje
Maramonte, i kao: Balšić = Maramonte, u Zeti 1420. god.
Maraš, iz Hota (Tuzi), došli preci u Zetu, pa se razgranali. Odseljeni u Kamenicu ispod Humskog blata kao: Maraš = Babić; srodnici Vučića i Krstovića u Zeti. Od njih su na Vranjini (Skadarsko jezero), Ostrelju (Ravna Rijeka), Bijelo Polje, Podgorici, pa u Vraki (Skadar) i kao: Marašaj, Seoca i Gluhi Do (Crmnica); u Nikšić; Rogozna (Sjenica); Kotor; Njeguši (Cetinje) i drugdje
Marašaj, u Zatrijebaču (Kuči) i Tuzima; Mirac (Kotor) u 16. v.; vidi: Maraš
Marašhoj, Štoj (Ulcinj)
Marašević, Koći (Kuči); Krtole i Lješevići (Grbalj), vidi: Mari
Marvasija, Pistule (Ulcinj), doseljenici iz Miridita (Albanija)
Marvosi, Prčanj (Boka Kotorska)
Marvulić, Podgorica
Marvučić, u Bar i obližnjim Dedićima, porijeklom iz Miridita (Albanija)
Margenjštern, Risan
Margetić, Herceg-Novi i područna Bijela; Kotor
Margilić (Ljuljnik = Bonkeć) i Margilaj = Margiljaj, u Zatrijebaču (Kuči)
Margmaj, u Zatrijebaču (Kuči)
Margokius, vidi: Marini
Margoci, vidi: Marini
Margocijev, Sutvara, Herceg-Novi 1442. god.
Margoč, vidi: Marini
Mardar, Mardeli (Tivat)
Mardita, Bar
Marditović, Sustjel (Ulcinj)
Mardokić, Podgorica
Mardolesi, Kotor
Mardutović, Bar
Mardjenović, Kolomza (Ulcinj)
Mardjon, u Široke (Donja Krajina), doselili iz Malesije (Albanija)
Mardjokaj, u Obardama uz Bojanu su iz Gornje Krajine
Mardjokić, Bar i Podgorica
Mardjonović, ogranak Prelukića (Karanikića) u Briskoj, Kolomzi i Krutama (Ulcinj), sišli iz Šestana (Gornja Krajina). Od njih u Omaru (Vraka), Skadar kasnije Karanikaj i Rumija
Marević, Podgorica
Mareskalo, Kotor 1450. god.
Maretić (Marotić), Risan; Bokovi (Rijeka Crnojevića); Zec u Poborima (Budva); Šćepan Njive (Spuž), oni su srodnici Mudreša i Vukčevića; Brezojevica (Plav)
Marehu, Škaljari (Kotor), došli iz Čeva (Cetinje)
Mareš, Bistrica (Bijelo Polje), potomci Mareša
Marešević, Cetinje
Marešović, Bar
Maržan, u Dubrovniku ranije Mašanović = Orahovljanin
Maržen, u Kotoru
Mari, Podgrad i Koći (Kuči), došli su iz Vukli (Albanija) kao: Marešević, od njih su Peci, Koljčević i Marić, od iseljenih
Marijan, Cetinje
Marijanić, Kotor
Marijić, Lagatori u Gornjem Bihoru iz Gusinja, porijeklom iz Bjelopavlića, od njih u Vrelima (Peć) i u Turskoj
Marilović, kod Mojkovca
Marini, u Ulcinju a u Kotoru (doseljeni) kao: Margoč, Margoci i Margokius
Marinić, Kotor 1440. god.; Tivat; Bokovi (Rijeka Crnojevića); Donja i Gornja Lastva (Tivat) i Škaljari (Kotor), porijeklom iz Hercegovine; Herceg-Novi, po nahočetu
Marinković, grana Lužana u Martinićima (Bjelopavlići) i kao: Alijerović, kod Plava; Donja Bjela (Šavnik) ogranak su Miloševića; Grbalj; Vasojevići, jedni ogranak Mijomanovića (Stojanovića), drugi ogranak Djurišića iz grane Kovačevića; Lozna i Ivanje (Bijelo Polje); Zavinogradje i Gračanica (Pljevlja); Podgorica i Cetinje; Baćevac (Barajevo), Srbija i kao: Strukar, doseljenici iz Pipera (Crna Gora)
Marinov, Paštrovići
Marinović, Očinići (Cetinje), došljaci iz Čaradja (Gacko). Od njih su u Nalježićima (Grbalj), a od ovih u područnom Stolivu i Kotoru i Trstu (Italija); Slivnice (Hercegovačka Površ), ogranak Ilića iz Ćeklića (Cetinje); Perast (Boka Kotorska); Kotor, doseljeni iz Šibenika (Dalmacija); Morinj i Risan; Cetinje, Donji Kraj (Cetinje) pripadaju Ivaniševićima i Ivanovićima, jedno vrijeme boravili u Starom Vlahu; Škaljari (Kotor); Marunović u Bjelopavlićima; Poblaće i Crljenica (Pljevlja); Buljarica (Paštrovići); Šušanj (Bar); Zupci (Bar); ogranak Vučevića u područnim Pinčićima; Bogdašićima (Grbalj)
Marinovići, bratstvo u Očinićima
Marinovići, bratstvo u cetinjskom Donjem Kraju
Marinovići, bratstvo u selu Slivnici
Marinovići u Grblju, u Kotoru i u Stolivu u Boki
Marinovići u Trstu
Marinoj, Obod uz rijeku Bojanu
Marinčić, Risan
Marinjano, Grahovo (Nikšić), došli iz Boke Kotorske
Marić, Jezera (Bare), Tepca i Sirovac (Drobnjak), oni su iz grupe Trepčana, doseljenika iz Nikšićkih Trepača od Raiča. Od njih su Golubović u Tepcima i Marić u Bosni; Sirovac i Bare (Drobnjak); ogranak Grujičića u Bobovu (Pljevlja) i područnim Boljanićima, Vijenac, Zaostro i Zasade; Bijelo Polje; ogranak Jokića u Bihoru (Bijelo Polje); Kolašin i okolina, od njih su u Baru; Mataguži (Zeta); Miličice (Srbija) iz Božića (Andrijevica); iz Bjelopavlića neki odseliše u Studenicu (Kosovo), a drugi u Borač (Gruža), Kragujevac, gdje su kao: Taranin; Turice u Donjem Dragačevu jesu iz Morače, srodni Dostanićima = Brankovićima; u Gusinju i Andrijevici iz Peći (Metohija); Podbišće (Mojkovac) grana Tomića (Srbljanovića) iz Drobnjaka od kojih su Golubović u Tepcima i Šumancima (Žabljak); Šipačno (Nikšić); Marina Glavica i Rusenovići (Banjani), Nikšić, srodnici Rusena = Rusenovića u Miljanićima, od njih: Strujićima (Popovo Polje), Trebinje, u Baru i Kolašinu; Igalo, Herceg-Novi; Srbina, Sutorina, Topla, Babunica i Živinje, Herceg-Novi; Petrovići (Nikšić) i kao: Marić - Nikolić; kod Risna i Perasta porijeklom iz Hercegovine, a u Grblju iz Stare Crne Gore (u Nalježiće 1614. god.); u Djenoviće, Herceg-Novi došli sa Kosora (Kuči); Kumbor, Herceg-Novi; Ljuštice (Grbalj); Tivat; Miljevci (Sutomore), Bar, od kojih su kod Lješa (Albanija); u Kotoru i njegovoj periferiji su iz Grblja i Tivta; Tuzi (Podgorica); Spuž (Podgorica); Lug (Brijeg), Andrijevica; Kolašin i okolina, od njih su u Baru; u Bihoru (Bijelo Polje) ogranak Jokića iz Velike (Vasojevići); Bijelo Polje; u Vasojevićima jedni su ogranak Novakovića; Turince (Donje Dragačevo), Srbija došli iz Morače (Kolašin); Ljutice (Valjevska Tamnava), doselili se iz Pive; iz Seljana (Piva) odseljeni u Bosnu; u Koćama (Kuči), porijeklom iz Albanije, ranije Mari; u Pivi s. Seljani od Radovića, odseljeni kod Vlasenice Marić (po majci Mari), kasnije Bilić; u Skadar (Albanija) iz Crne Gore; u 16. v. doselili iz Trebinja u: Babunica, Živine, Ljuštica, Srbina, Sutorina i Topla, Herceg-Novi; Herceg-Novi jedni su prešli u Kotor; Kuti, Herceg-Novi, jedni su 1592. god. došli iz Korjenića (Trebinje), a drugi iz Konavala; Djenovići i Kumbor, Herceg-Novi iz Kuča; u Grblju su jedni iz Hercegovine, a drugi iz Stare Crne Gore; kod Risna i Perasta iz Hercegovine, a u Nalježiće (Grbalj) 1614. god., došli su iz Stare Crne Gore; Ljuštica (Grbalj); Bratač (Nevesinje), Hercegovina jesu iz Dubočaka (Banjani), Nikšić; ogranak Novakovića-Vasojevića; Turici u Donjem Dragačevu (Srbija); Azbukovica u Tubrović u Srbiji, doseljenici iz Zagradja (Andrijevica); ogranak Bakića (Novakovića) - Vasojevići; kod Kotora i u okolinu iz Lug Brijega (Andrijevica), Vasojevići; Ljutica (Valjevska Tamnava), porijeklom iz Pive; Tivat (Grbalj); Tuzi (Podgorica); Spuž (Bjelopavlići); Renovac (Banjani), Nikšić; porodično bliski Miljanićima;
Marići, bratstvo u Nalježiću
Marići, selo Šipačno kod Nikšića, porijeklom s Čeva (Cetinje) (prilog Radonja Minić)
Marićević, u Prevlaci i Kotoru ubilježeni su 1167. god. i u 14. v.; Njeguši (Cetinje) grana Punoševića; Cetinje; Kosijeri (Cetinje) i Verige (Boka Kotorska) oni su iz Pipera, kao što su i u Petrovom Selu (Negotin) od 1858. god., i kao: Savović i Joković; Orašac (Šumadija) ogranak Bulatovića iz Rovaca (Podgorica); Živinje, Herceg-Novi; Poblaće (Mojkovac)
Marićevići sa Pajovićima, bratstvo u Njegušima
Marićevići, bratstvo u Kosijerima
Maricio, Budva
Maričević, Donja Lastva i Dub (Tivat)
Maričić (Lazarević), Šantrovac (Šumadija), porijeklom iz Vasojevića; Maričića omedjina i Pišče (Piva), u srednjem vijeku preselili se u Bosnu; Štoj (Ulcinj); Herceg-Novi; u Kotoru
Marjanović, Bjelojevići (Mojkovac), ogranak Djurišića (Kovačevića) u Vasojevićima; iz Rovaca 1889. g. neki predju u Kolašin, i jedni u Gajtan (južna Srbija); Glasnica (Pljevlja)
Marjanović, Bjelojevići (Mojkovac), ogranak Đurišića (Kovačevića) u Vasojevićima.
Mark, i Marku, Klezna (Ulcinj); Bar i kao: Marku
Markati, Herceg-Novi
Markaš, Veliki Ostros na obali Skadarskog jezera, porijeklo iz Stare Crne Gore kao i obližnjim Markašima, kasnije kao: Vuletić
Markezer, u Paštrovićima
Markezić, Dabezići (Bar), srodni Petovićima u obližnja Kunja
Markezina, Prčanj
Markeljić, Dobrača u Lepenici (Srbija) doselili iz Drobnjaka
Marketov, Paštrovići
Markinović, Šušunja (Zeta) kasnije Sokobaljević; ranije i u Komina (Kurtina), Rijeka Crnojevića, vidi: Markipović
Markipović, u Gostilju (Zeta) i kao: Markinović sa srodnicima: Prenkićima i Skobaljevićima, doseljenika iz Albanije. Starinom, srodnici Ulića, kod Rijeke Crnojevića

Markis, Prčanj

Markić, Bar
Markić, Komina (Ulcinj); ogranak Andrića u Vasojevićima (vidi: Markićević). Od njih su u Dragačevu (Srbija); Podbabac (Paštrovići) 1712. god., ranije Miković = Buran i jedni ogranak Davidovića; iz Pipera prešli jedni u Kosijere (Cetinje), a od ovih u Boki Kotorskoj i Piperima
Markićević, ogranak Andrića (Vasojevića). Od njih su u Dragačevu (Srbija); Kosijeri (Cetinje) i Boka Kotorska, porijeklom iz Pipera; Paštrovići; Cetinje
Markičević, Budva
Markičić, Veliki Mikulići (Primorska krajina)
Markišin, Paštrovići
Markišić, Paštrovići i Zalaz (Kotor); Boguti i Donja sela (Rijeka Crnojevića), grana Sarapa, doseljenika od Sarajeva; Plav i obližnja mjesta u Vojnom Selu (1880. god.) jedni i kao: Ćesar, Savić i Džudović, porijeklom su iz Rovaca
Marljukić (Markičić = Mikulić), Mikulići (Bar) i područnim Mićićima
Markov, Kolomza i Salč (Ulcinj) Srpska Crnja (sjeverni Banat), ranije u Žombolju (Rumunija), doseljenici iz Crne Gore, od 13. familija (u srodničkom odnosu) i kao: Markov (od Debele Jere). Od njih su razgranati, od braće: Iva, Marka i Sava, od njih je više od 22 bratstva; kao: Markov; Paštrovići
Markov Ilija, predak bratstva Milijevića
Markovac, Mrkovi i Radovanići (Tivat)
Markovinčić, Prčanj
Marković, Male Cuce (Cetinje), porijeklom iz Kuča, jedni odatle prešli u Grahovo (Nikšić), a drugi u Pivu; kod Nikšića iz malih Cuca ranije Tomanović i Laković, porijeklom iz Kuča, njihovi potomci u Grahovu (Nikšić) pa u Najdaniće (Gacko); kod Gacka iz Cuca (Cetinje); Danilovgrad; Šišići (Grbalj); Perast i Podi (Boka Kotorska); u Peraškim naseljima iz Dalmacije; Budva u 15. v.; Gornji Stoliv (Tivat); Kotor; Maine (Budva); Dovolja (Pljevlja); Krnjice iz Primorske Krajine jesu sa Peleva Brijega (Bratonožići), a u Bobovištu, Livarima, Runjanima, žive u njima od ranije; Zeoke (Šumadijska Kolubara) iz Crne Gore. Barsko Polje (Crnogorsko Primorje), doseljenici iz Vrake (Skadar), a porijeklom iz Čeva (Cetinje), kao: Belanović potomci Ozra; Rajićevići (Njeguši), Cetinje, potiču od Podubližana, iz Cuca; Bar (Gruža Kragujevačka), došli iz Vasojevića i u Ljuljanik (Medvednica), Šumadija; Štitarice (Mojkovac); Vodno, vidi: Marković u Mojkovcu; Podgorina (Valjevo) i Gruža Kragujevac porijeklom iz Njeguša (Cetinje); Miličinice (Valjevo) došli iz Vasojevića, a porijeklom su iz Crmnice; Brestovac i Borča (Srbija), ogranak su Lutovaca, porijeklom iz Bratonožića; Buronje (Komani), Podgorica, vidi: Radulović u Daljamu; Risan, iz Drobnjaka; Zaseoke (Šumadija), ogranak Nikolića iz Pive; Semegnjegevo, Kostajnik i Cerovo (Šumadija), ogranak Nikolića iz Pive; Gornje selo (Bajice), Cetinje ogranak Martinovića; kod Mojkovca, vidi: Jovanović u Štitaricama; Risan; Vučji Do (Ćeklići), Cetinje, grana Proročića (Proročica) i kao Vučedoljci u Nikšiću kao: Radović; Mali Brezovik pa u susedne Miločane (Nikšić); Milijevići u Ćeklićima ogranak su Milijevića, grana Marojevića; Godijelji (Žabljak), porijeklom iz Godijelja (Crmnica) ranije Pejanović; Trešnjevo u Cucama (Cetinje), ogranak Lakovića iz grupe Drekalovića iz Kuča i kao: Ljaković, jedni su u Bresticama, Bubrešku, Grahovu i Šdedimu (Nikšić) i na Obiljevcu (Srbija); ogranak Tomovića (Ivanovića) Drekalovića u Kučima; Maine (Markovići), Budva iz Pipera od njih su u Umni Do (Kumanovo), Makedonija pa prešli u Lebane (Srbija); Budva, ranije Mitrović i u Paštrovićima; u Kotoru 1351. god.; Herceg-Novi; Prčanj; ogranak Stojanovića u Zagaraču potomci Lučana; Nikšić; Uskoci u Drobnjacima; Kotor oni su iz Stare Crne Gore; Briska u Primorskoj Krajini, ogranak Prelukića iz Runje, srodni su Lakovićima u područnim Bobovištima i Krnjici; Prijeradi (Tivat); peraška naselja doseljenici iz Stare Crne Gore; Bubrežak (Nikšić) i Sasovići (Boka Kotorska) iz Cuca (Cetinje); Bogdašići i Lastva (Tivat), jedni iz Stare Crne Gore i drugi iz Hercegovine; Buronje (Podgorica) i kao: Lješnjanin i Mihaljević kod Rijeke Crnojevića; Lozna (Bijelo Polje), porijeklom iz Morače; Brijezi, Brčela, Boljevići i Sotonići (Crmnica); Donji Kraj, Vukmirovići, Jankovići, Dodošima i Žabljak (Rijeka Crnojevića); Marković "Začirani" u Začiru, ogranak Radiša u Začiru (Rijeka Crnojevića); Podgorica; Golubovci i Mojanovići u Zeti, u Podgorici i Ostrogu uz Skadarsko jezero iz Pipera; Bar; Ovčar (Ćerkovine) između Donjih Kokota i Donje Gorice, pa u Gornjoj Gorici i Balabanima, Buronjima (Zeta), Kuli (Vraka), kod Skadra i Podgorice svi su istorodni i sa Bjelanovićima, potiču sa Miški (Čevo) srodnici ovih od Radula, potomka Ozdrova (Ozra). Vidi: Radulović od Radula, potomka Ozrova; Oplanići (Gruža Kragujevačka), porijeklom od Bara (Crna Gora); Orahovica i Dobrota (Kotor); Tivat; Sutomore (Bar); Zagorak (Pješivci), grana Britvića; uz Kolubaru (Šumadija) iz Uskoka (Žabljak), ogranak Kaljevića porijeklom iz Pipera (Podgorica); Bare Šumanovića (Bjelopavlići) kao: Marković = Platišuma u Dračama (Kragujevac) 1664. god.; u Maloj Stijeni piperskoj, ranije u obližnjoj Svibi, gdje su došli iz Lutova, porijeklom su od Pirota (istočna Srbija), ranije Lazarević. Od njih su u Podgorici; Žabljak, Rujišta, Dodošima i Jankovićima (Rijeka Crnojevića), ranije kao: Vujanović. Porijeklom su iz Pipera. Od njih su u Solunu (Grčka); Vojno Selo (Plav); Grahovo (Nikšić), došli su iz Pive; ogranak Radovanovića iz Pipera prešli u Srbiju kao: Marković; u Banjanima (Nikšić) 1) ogranak Erakovića, 2) grana Petrovića (Banjana); Balabani, Golubovci, Gostilje, Mahala i Mojanovići (Zeta), potiču od Lazarevića iz Stijene Piperske od njih su u Vraki (Skadar); Donja Gorica (Zeta), ranije Mišević; u Balabanima (Zeta) iedni iz Markovine (Cetinje), ranije: Bjelanović; od njih u Goriču (Vraka), Skadar, porijeklom iz Metohije i jedni iz Vrake otišli u Dobri Do (Sakoš) uz Drim (Metohija); Lukovo (Nikšić), oni su iz Rovaca; Buronje (Podgorica); ogranak Lakovića (Ljakovića ) Drekalovića) sa Meduna (Kuči), dosele se u Ridjane (Nikšić), pa u Srpski Do (pri Srpskom Vrhu) kod Ržanog Dola i rasele se: obližnje Trnjine (Prokov Do), Cuce, od njih su Tomanović u susjednim Rovinama, Marković u Grahovu, Bresticama, Bubrešku, Kusidama i Štedimu (Nikšić), Najdanićima (Gacko) došli iz Grahova (Nikšić). Porijeklo iz Kuča; Orahovici (Kotor), Herceg-Novom i obližnjoj Dobroti, Obiljevcu (Srbija); Proseni Do (Prosedoljci), Cuce; Nikšić i područni Broćanac, porijeklom iz Čaradja (Gacko); ogranak Mijanovića u Krugu (Cuce), starinom iz Adžovih Vrba (Zeta); Trešnjica i Luštica (Boka Kotorska), doseljenici iz Rajićevića (Njeguši), Cetinje; Klinci i Petnjica (Valjevska Kolubara), porijeklom iz Njeguša (Stara Crna Gora); ogranak Marojevića u Ćeklićima; Selišta (Pješivci) ''Srndačići'', Brčeli (Crmnica); Sotonići (Crmnica) jesu Rasalić-Marković; Boljević (Crmnica); u Mikovićima (Crmnica); kod Mojkovca; Popovići (Mladenovac), doseljenici iz Velike (Vasojevići); Sremčica (Beograd), porijeklom su iz Vasojevića; Podgorica, Golubovci i Gostilje (Zeta); Mrkojevići (Bar) iz Mrka (Piperi); Vraka (Omara), Skadar pa jedni u Riječ (Ulcinj), svi su porijeklom iz Pipera; Plav i kao: Nović, oni su iz Zete; Prnjavor (Plav) 1860. god.; u Nikšić (tu je njihov ogranak Savićević) došli iz Dobre Vode (Bar). Porijeklo iz Hercegovine; u Moraču (Kolašin) doseljenici iz Hercegovine; Bar, jedni su iz Maina (Budva); Salč (Ulcinj); Golubovci (Zeta) i u područnim Goričanima došli iz Lješanskog područja kao: Mišević; Godijelji (Drobnjaci), ogranak Pejanovića iz Godijelja (Crmnica); Gruža (Šumadija) iz Pive, ogranak Mrlješa-Nikolića; Bukovik u Jasenici (Srbija) potiču iz okoline Bijelog Polja (Crna Gora); Pavino Polje (Bijelo Polje); Ritopek (Beograd) ogranak Čarapića iz Kuča; Vasojevići: 1) ogranak Šoškića; 2) ogranak Rabljena (Mijomanovića) i 3) ogranak Miloševića-Lopoćana; 4) Berane 5) u Šekularima; Vranovine i Meljak (Pljevlja) i kao: Zujić iz Bezuja (Zatarje); Podbišće (Mojkovac) i kao: Markovac ranije Alac; Sipanje (Bijelo Polje); Bistrica i Gojkovići (Mojkovac) iz Donje Markovine iza Garča (Danilovgrad), a drugi su ogranak Rakočevića iz Morače (Kolašin); Savina, Herceg-Novi; iz Maina (Budva) neki odoše u Bar, pa odande u Grbalj
Markovići, bratstvo u selu Brijege
Markovići (Prorocice), bratstvo u Vučem Dolu
Markovići, rod u Milijevićima
Markovići, bratstvo u Prosenom Dolu i u Lipi
Markovići, rod bratstva Lakovića u Malim Cucama
Markovići, bratstvo iz sela Lipova Opština Kolašin - doseljeni iz Markovine kod Cetinja
Markovići, uže prezime bratstva Stojanovića-Lulaša u Musterovićima
Markovići, uže prezime bratstva "Srnadičića" - "Selištana" u Selištima
Markovići, bratstvo u Buronjama
Markovići, uže prezime bratstva Đurovića u Relezi
Markovići, bratstvo u Brčelima
Markovići (Rasalići), bratstvo u Sotonićima
Markovići, rod u Petnjici i u Klincima u Kolubari
Markovići (Podubličani) u Luštici u Primorju
Markovići (Prosedoljci) u Broćancu u Rudinama i "u Grad Nikšićski"
Markovići u Rudinama, u Grahovu, "u Nikšiće", u Boki i u Srbiji
Markovići (Mijanovići) u Krugu malocuckom
Markovići iz Pive (Gornji Unac), starosjedioci - matica Plužine
Markolan (Markolović), Livari u Šestanima (Primorska Krajina), porijeklom su iz Malesije (Sjeverna Albanija)
Markolović
, vidi: Markolan
Markoti
, Herceg-Novi
Mrkocijev (Paskvalić), u Kotoru i Sutivanu (Grbalj)
Markoč, Pinčići i Bar (Crnogorsko Primorje)
Markočević, Bratica (Ulcinj); Bar; Djuraševići (Grbalj); Krstac (Paštrovići)
Markudić, Kotor, po nahočetu
Markuljić, Bar
Markus, Boka Kotorska 1260. god.
Markut, Bar
Markuš, Ponari i Berislavci (Zeta), Momišići (Lješkopolje); Danilovgrad i okolina, Cetinje, oni su iz Gradjana (Rijeka Crnojevića), od njih su u Podgorici i Danilovgradu
Markuši iz Podgorice (doseljeni iz Virpazara)
Markuši,  u Crnoj Gori žive Markuši preko 600 godina i nijesu mijenjali prezime. Ovdje su došli u vrijeme kada se današnja Crna Gora nazivala Zeta, a Stara Crna Gora se nazivala Gornjom Zetom. Markuši su došli sa Kosova iz Prizrena iz mjesta Momusa (metoh manastira Hilandar) i naselili sa prvo u mjestu (selu) Gradjani kod Cetinja, a potom u današnjim Momišićima, ustvari Momušićima (Momuški) koji su bili takodje metoh manastira Hilandar. Jedan od naših predaka je bio Georgije Markuš, vladika prizrenski od 1333 do 1348, za vremena Cara Dušana. Ovo ja bila prva seoba Markuša sa Kosova u Zetu, a druga je bila prema Vojvodini pod patrijarhom Arsenijem Čarnojevićem. Krsna slava Markuša u Crnoj Gori je Sveti Georgija (Djurdjev dan) a jedan dio slavi i Djurdjicu (Markuši u Lješkopolju kod Podgorice). Pored Crne Gore, Srbije, Republike Srpske i Hrvatske (Slavonija...), Markuša ima najviše u Karpatskoj oblasti odakle su se najvjerovatnije doselili u seobi na Balkan. Brojčano ih najviše ima u Zakarpatskoj oblasti (Rusija - danas Ukrajina), a toponima najviše ima  pod Karpatima u sjevernoj Slovačkoj (grad, brdo, dolina, zamak...).
Moja porodica je jedna od najstarijih na Cetinju gdje živi preko 130 godina. Na prvom popisu varoši Cetinje 1879. godine od 180 porodica dvije su Markuš (originalu Državnom arhivu Crne Gore na Cetinju). Nije poznato u Crnoj Gori da je neka porodica Markuš primila drugu vjeru. Danas Markuša ima najviše u Podgorici (Momišići, Ponari, Berislavci...), Cetinju i Nikšiću. (Prilog poslao Jovan Markuš sa Cetinja)
Markušić, Danilovgrad iy Hercegovine
Marlocin, Krute (Ulcinj)
Markuljić, Veliki Mikulići i Briska (Primorska krajina)
Marnikić, Gornja Briska (Primorska krajina)
Marniković, Petrići (Bjelopavlići), potomci Lana; Kotor; Bratica i Gornja Briska (Primorska krajina), došli iz Malesije (sjeverna Albanija)
Marnić, Morača; Kotor; Vasojevići grana Novakovića
Marov, Budva; u Paštrovićima i kao: Sudja
Marović, Balabani i Mahala (Zeta) iz Gluhog Dola (Crmnica); Boljanići, Tomići i Sozina (Crmnica) ogranak Maraša; Djendjinovići (Spič), Bar oni su iz Stare Crne Gore, od njih su u Lješevićima (Grbalj) kao: Merović, a u Tivtu kao: Morović; Tivat; Velji Zaljev (Bar); Krute (Ulcinj); Čelobrdo (Paštrovići); jedni u Grblju su iz Kuča; Dub; Krimovice i Kubasi (Grbalj), od njih su u Kotoru, porijeklom iz Stare Crne Gore; Lješevići (Grbalj); Bogdašići, Muo, Škaljari i Dobrota (Boka Kotorska), od njih u Veneciji (Italija); u Kotoru 1549. god.; Sutomore (Bar) 1856. god.; Dobrota (Kotor); Gradac (Lješnjani), Podgorica; Tijana u Krajini, oni su ogranak Pendjonovića, doseljenih; Bar, Velji Zaljev i Magduš (Bar) i oni su iz Miridita (Albanija); Herceg-Novi; Kumbor, a kod Herceg-Novog i Risna došli iz Hercegovine
Marovići, bratstvo u Gracu
Marovići, bratstvo u Brčelima
Marovići, bratstvo u Boljevićima
Maroević, Paštrovići, porijeklom iz Crnaca (u 14. v.) pa ranije: Crnac iz Pipera; Kotor
Maroje, predak bratstvene grupe Marojevića
Marojević, Vojkovići u Ćeklićima (Cetinje), porijeklom iz Zete. Njihovim ograncima i iseljenima navedeni su podaci o porijeklu, pa se tako može pratiti razvoj ovoga bratstva; Jugovićevo, Marakovo u Župi Nikšićkoj su ogranak Dabetića-Vasojevića, iz Kamenova (Lijeva Rijeka), od njih su u područnom Lukovu; u Kotoru 1420. god.; u Paštroviće 1655. god. Porijeklo iz Crmnice, nadimkom Crnac; Praga (Nikšić)
Marojevići, iz Morakova (Župa Nikšićka)
Marojevići, staro muslimansko bratstvo u Ćeklićima
Marojevići, grupa od bratstava u Ćeklićima
Maronić, Cetinje
Maros, Dobrota (Kotor)
Marosi, Prčanj
Maroslojević, Mratinje (Piva), jedni kasnije Gordić
Marotić, Ceklin a u Bokovu kao: Maretić=Mudreša Rijeka Crnojevića, doseljenici iz Spuža bjelopavlićkog; Rijeka Crnojevića došli iz Lješkopolja; Grbavci (Lješkopolje); ogranak Ivčevića u Gluhom Dolu (Crmnica); Šekulari (Berane)
Marotići (Mudreše), bratstvo u Ceklinu
Marotići, zagranak bratstva Ivčevića u Gluhom Dolu

Maročević, Paštrovići (Budva)
Maroš = Radonjić, Njeguši (Cetinje); Vukosavci i Kurilo (Zeta)
Maroši, manje bratstvo Radonjića-Rajičevića
Marošević, Grbalj, porijeklom iz Stare Crne Gore
Marpoljaj, Štoj (Ulcinj)
Marsenić, grana Laketića (Lopoćana), Vasojevića
Marsiera, kod Herceg-Novog u 16. v.
Marsipa, Bar
Marstonović, Mikulići (Bar)
Marstijenović, Primorska krajina
Marta, Antibare = Bar
Martan, Podgorica
Martešić, Kotor i Perast, porijeklom iz Hercegovine
Martik, Kotor
Martineti, Herceg-Novi
Martini, Ulcinj
Martinis, Kotor
Martinić, Bjelopavlići, potomci Lužana. Od njih su u: Baru, Štoju (Ulcinj); Donjoj Sabanti (Lepenica)
Martin Jovov, predak bratstva Kapa
"Martin" kao predak bratstva Martinovića
Martinov, Paštrovići; Kikinda (Banat), ranije Martinović iz Crne Gore, i Martinović u Srpskoj Crnji (sjeverni Banat), ogranak Ivinih. Porijeklom iz Crne Gore. Vidi: Markov
Martinović, Lastva (Petrovac na Moru) i susjedni Brestovik (Paštrovići) 1355. god.; Brajićki ugao (14. v.); Mrtvica i Sjenokosi (k.o. Brajići), Budva (14. v.), odatle se jedni 1832. god. preselili u Petrovac na Moru; Budva 1810. god.; Budva (sin Aleksin) i kao: Ljutičić=Martinović; Pod Odju, Mrtvica, Sjenokosi i Brajići (Budva), doseljenici iz Vrake (Fraka), Skadar, potomci Jovana Martinova iz Bajica (Cetinje). Oni su od Gacka (Hercegovina), prešli preci u Banjane (Nikšić), pa jedni u Cuce (Cetinje) a u Bajice (Cetinje) jedni od njih i kao: Nenojević a kao: Martinović 1440. god., vidi: Vojinović (Pero Jokov) - Martinović;
iz Bajica potomci Jovana Martinova, sišli su u Djerdjeze (Komani), Podgorica, pa jedni kasnije kao: Martinović=Bajić. Odatle u Spuž (Bjelopavlići), a njih u Podgoricu kao: Osmanagić, pa u Zetu (Pod Hum) i u Stari Borič (Fraka), Skadar, kao: Martinović, Martinović (Šuto), Martinović-Perović. Od njih su u Skadru, pa u Gedži, Ljubić, Orahovac i Istoku (Metohija). Od ovih su otišli u Martinoviće (Grče), Župa Dubrovačka, grana Savovića ranije u Vraki (Fraka), Skadar, i neki iz Župe Dubrovačke u Dubrovnik i Srednju Dalmaciju; Zagrad (Župa Nikšićka), Luka Bejlov iz Brajića, od njih su u Pećkoj Banji, pojedinci su iz Brajića (Budva) odlazili na Bliski Istok u Istanbul, a drugi u USA i Australiju, a u Barsko Polje pošli su (Savovi potomci), a potomci Jovana Martinova i u Grbovcima (Zeta); preci Martinovića u Bajice (Cetinje), doseljenici su od Gacka (Čaradja), jedno vrijeme su boravili u Banjanima (Nikšić) i Ržanom dolu (Cuce). Potomci Batrića Martinova (brata Jovanova), sišli u Zetu i od njih su neki pošli u Gornji Borič (Vraka), Skadar, oko 1720. god. Pa jedan ogranak kao: Milošević Valjevo (Srbija); Jagodina i Topola (Benkovac) jesu iz Brajića (Budva); u Prokuplju (Srbija) iz Brajića (Budva); jedni iz Bajica u Vraku (Skadar), gdje se razdvoje pa jedni iz Skadra u Ulcinj, drugi: Podgoricu, Nikšić pa kao: Sokolović u Sarajevo; preostali u Zetu, kasnije: Raičević. Od njih su u Ulcinju, potomci Damjana kafedžije, doseljenika iz Vrake, odakle se neki sišli u Skadar, a od njih u Podgoricu, Nikšić i Sarajevo; jedni su iz donjeg Boriča (Vraka, Skadar) prešli u Metohiju, kod Peći, na Kosovo i u Srbiju; iz Bajica neki Martinovići su u Nikšiću i susjednom Viru, Šume i Rastovcu, naseljeni u Brdjence (Odesa); od Bajica (iz Cetinjskog Polja), braća Jovan i Djuro, predju u Zetu i odatle u Fundinu (Fundanu), naselje Ljuari (Ljuharu) Martinović 1693. god. u Kučima, prozovu se Ljuhar i kasnije Ljuharević, drugi kao: Djolević i Perković (katolici) treći Muhović (muslimani), a jedni odseljeni kod Gusinja i Plava kao: Prenkić. Iz Ljuhara neki predju u Nikšić pa u Pljevlja kao: Ljuharević, a drugi u obližnji Zatrijebač (Kuči), pa kod Gusinja i dalje u područje Bihora (Bijelo Polje), od njih ima i kod Novog Pazara; u Martinovićima (Trepča), Gusinje pa kao: Jereb kod Tutina. Od Cetinja ("iz Stare Crne Gore") naseliše se Martinovići u Dubrovačku Župu (s. Martinovići) i kasnije kao: Žaravica=Martinović, Lukšić=Martinović i Martinović=Cuko. Odatle su se selili u Mline (Župu Dubrovačku), Dubrovnik i Dalmaciju; Dub u Bjelicama (Cetinje), Martinović (Vujadinović) ogranak Milića; po predanju u području Brajića ima Martinovića koji su došli sa Bajica; Kuliš (Paštrović)  1590. god. (i ranije) ispod Spasa u Golubovcima (Zeta) došli iz Bajica (Cetinje), i njihovi ogranci u goričanima, Podgorica: Adžagić, Osmanović, vidi: Raičević u Zeti; u Paštrovićima (1355. god.) svojom poveljom car Dušan dodelio je svojom poveljom vlastelinstvo; te godine su bjelježeni u Brestoviku i susjednoj Lastvi (Petrovac na Moru)  i kao bratstvenici: Dobroslavić, Rucović i Čelinić; u Paštrovićima bili su potomci Kaljurja (Kaladjurdja - Kalajurga) Martinovića, kasnije Kalodjurdjević pa Kaladjurdjević, u Kotoru Kalogurović od Kalagurga; u Ivanovićima (Paštrovići) ranije Martinović sada su: Ivanović; Karuč (Ceklin), došli iz Hota (Tuzi) a tamo je pošao Božo Živkov iz Bajica (Cetinje); Pobori (Budva); Gornji Grbalj i Garua (Pipac), došli iz Crne Gore; Gedja i Ljubidža (Bijelo Polje); Djerdjeze (Komani), Podgorica iz Bajica (Cetinje), potomci Ivanovi, kasnije u Spuž, Podgoricu, Crvenku (Bačka); u Prijevoru (Grbalj) doselio se (18. v.) iz Bajica (Cetinje) Jovan Krstov; Perats (Boka Kotorska) doseljeni su iz Bajica (Cetinje); Grbavci (Grbalj), porijeklom iz Stare Crne Gore; od Cetinja Martinovići predju u Ridjane pa u Banjane (Nikšić), pa braća (Balo, Mirko i Pero) u Miriloviće i Baljke (Bileća), kasnije kao: Bajčetić, odatle odseljeni u Goricu (Trebinje) Perović i Mirković u Baljcima (Bileća); Kod Obrenovca (Srbija), Jerebice i Joševa (Mačva), Petrovo Selo (Krajina), Srbija i kod Odese uz Crno more, svi iz Crne Gore; u Istanbulu (Turska) i Kaliforniji (SAD), takodje su iz Crne Gore, neki iz Brajića; Bajice (Cetinje), kasnije jedni Milošević, drugi Ivanović (u Bajicama ubilježeni 1440. god. kao grana Orlovića); Mazgalje (Šekulari), Vasojevići, preci su došli iz Bajica. Od njih u Goraždevcu (Peć) kao: Grujić i Makević, a u Mašnici i Murinu (Gornje Polimlje) kao: Krdžić i Zogović; na Sokolu (Piva) pa Sokolovo (Višegrad), kasnije kao: Sokolović, od kojih su u Istanbulu, sa tim prezimenom, a u Peć (patrijarh Makartije) grana Orlovića; u Završi (Plav) 1884. god. kao: Minić i susjednoj Djuričkoj Rijeci 1890. god; Gornji Grbalj, od kojih su u Podostrogu (Budva) potiču iz Bajica, kasnije kao: Božović; Najdanići (Gacko) iz Grahova (Nikšić) pa i kao: Graovac, starinom iz Kuča; Pinčići (Gornji Šestani), Primorska krajina, ogranak Dedejića, porijeklom su iz Škrelja (sjeverna Albanija); Dobrinja, Dolac, Banja Selo, Lješnica, Rastoke (od 1880. god.) i Čeoče (Bijelo Polje); Bijelo Polje; Kod Tutina, kasnije Jereb-ičanin, doseljenici iz Gusinja. Porijeklom od Klimenata sa sjeverne Albanije, od njih su i u Baru (na moru) prije u područnim Šestanima; u Istoku (Metohija) jesu iz Crne Gore, od Nikšića; Martinova kula (Kolašinska Polja), potomci su Martinovi (istorodni sa tamošnjim Bukvić i Lukač.) Preselili se u: Bijelo Polje i područno Pobretić, Rastoke, Rasova i Bistrica, pa jedni su prešli u Bukovice (Rožaje); Godijelji (Žabljak) i kao: Pejanović-Marković; Tomaševo, Kanje, Sipanja i Kostić (Bijelo Polje); Polja (Mojkovac); Goraždevac i Orahovac (Metohija), porijeklom iz Crne Gore; Kralje, Kraljske Bare (obronci Trešnjevika), Ulotina i Andrijevica, kod Berana, na Bihoru i Kosvici (Rožaj) potomci su Martina Lekina (unuka Djurišina) ranije Jelić ogranak Djurišića iz grupe Kovačevića, Vasojevići; Tomaševo, Kanje, Pipčići (Srba), Oče, Banja selo, Lješnjica, Rastoke (1880. god.) i Loznica (Bijelo Polje); Babino, Debeljak, Kosanice, Ljeljanice, Meljak i Uginj (Pljevlja), jedni su u Bezuju na Lijevoj obali Tare; Bjelice (Cetinje) ogranak Vukčevića iz grupe Mandića; Podgorica 1905. god.; Tivat; Velimlje (Nikšić), ranije Mavrinko (Mavrinkov) porijeklom su iz okoline Bratislave (Slovačka), doselili se oko 1878. god.; Užička Crna Gora i kod Valjeva došli su iz Crne Gore; Donja Sabanda (Kragujevac), doseljenici iz Martinića, po čemu je i prezime i ima ih u Martinićima, Grliću i Gostilju (Bjelopavlićima) sa posebnim prezimenom; Djerdjedje (Komani), Podgorica došao Djukan Dragov Martinović iz susjednog Spuža a ondje iz Bajica (Cetinje). Od njih su u Fraki (Vraki), Skadar
Martinovići, grupa bratstava u Bajicama
Martinovići ili Vujadinovići (Milići), bratstvo u Resni
Martinovići (Bajići), bratstvo u Komanima
Martinut, u Brskovu (Mojkovac) u srednjem vijeku
Martinužo, u Kotoru
Martinus, i, u Brskovu kasnije Mojkovac
Martinjaković (Martljaković), Bezjova (pod brdom Martinikom) u Orahovo i Ptikolj (Kuči)
Martičić, u Kotoru
Martić, Kričak (Pljevlja); Brezojevice i Vojno Selo (Plav).
Martolov, u Kotoru u 14. v.; u Podgorici 1329. god.
Marukić, ogranak Murića od Rožaja doselili se u Komine (Novi Pazar)
Marulis, u Virpazar (Crmnica) došli iz Grčke. Odselili se u Zadar (Dalmacija)
Marunović, Pavkovići (Pododja), Bjelopavlići i kao: Palaorić pod Moljatom, Jastrebom i Rosnom Glavicom u Bjelopavlićima. Porijeklom iz Donjeg kraja (Njeguši), Cetinje, ranije Marunović (Palaorić). Oni su doseljenici iz Starog Vlaha (Srbija), iz Pavkovića preseljeni u susjedni Kosov Lug prozovu se Malenović, a od njih odseljeni kod Peći (Metohija) zadrže prezime Marunović, jedni iz Bjelopavlića odsele u Kotor i kod Budve.
Marunovići (Palaorići), rod u Bjelopavlićima
Marusenović, Donja Briska (Primorska krajina)
Marucko, u Baru
Marušinović, Jezera (Ćeklići), Cetinje i područnim Njegušima
Marušić, Ožegovice (Čevo), Cetinje, ogranak Miloševića. Od njih su u Dabojevićima (Dabovićima) i Ostrogu (Bjelopavlići) 1853. god.; Grabovcu (Valjevo); Seleuši u Banatu; Negotinu (Srbija), poslije 1878. god. u Ubu i Šarbanovcima (Šumadija); Neštinu (Ilok)
Marušići, selo Dabovići (ispod Manastira Ostroga) Opstina Danilovgrad, tu žive vjekovima u jedno selo zajedno sa familijom Milatović
Maručić, u Paštrovićima, a odseljeni u Ulcinj su Šestak
Marušković, Nikšić i Grahovo u 15. v.
Marčinko, Perast (Boka Kotorska) a u Vilusima (Poljanice), Nikšić 1440. god. i kao: Hrnalšić
Marčinović, ranije Mitrović u Budvi
Marčić, Rijeka Crnojevića, doselili iz Ulcinja, porijeklom iz Dalmacije
Marčićević = Marčičević, u Paštrovićima i kao: Davidović, ogranak Mikovića
Maršić, Ostros (Primorska krajina), porijeklom su iz Stare Crne Gore
Masarač, u Baru
Masjaka, Krupice i Jelina Gora (Žabljak), došli iz Raške
Masieri, Dobrota (Kotor), porijeklom iz Mletaka
Maskić, Mahala i Golubovci (Zeta), jedni kasnije kao: Nenadić
Maslak, Bubanje (Berane) i Lozna (Bijelo Polje)
Maslan, Kuti, Herceg-Novi, porijeklom iz Popova (Hercegovina) oko 1692. god.
Maslar i (Kukolj = Maslar), Radmuževići (Šekular), Berane, potomci Komnena barjaktara (Radmuža). Od njih su u Baćevcu (Lajkovac). Jedni kasnije kao: Bošković (Boškovi potomci) i Negojević
Maslarinca, vidi: Maslovarica
Maslać, iz Ridjana (Nikšić) u Berut i u Klenku (Hrasno) - Hercegovina
Maslac, Godočelje (Gornji Bihor), Prijelog i Crvska (Bijelo Polje)
Masleša, Podgorica; u Kotoru i kao: Masliša
Maslin, Kotor
Maslić, ogranak Majstorovića. Iz Pive otišli u Papratište (Užička Crna Gora)
Masličić, Nikšić i Berane
Maslo, Podgorica
Maslov, Risan
Maslovar, Kotor i Krimovice (Grbalj)
Maslovarić, grana Mijomanovića u Vasojevićima
Maslovarica (Maslarica - Maslarinca), Mataguži (Zeta) ogranak Raičevića
Masloglav, Herceg-Novi
Maslokapa, Pošćenje (Žabljak), grana Abazovića iz grupe Novljana
Masloničić, Gluhi Do (Crmnica) i Ulcinj, 1891. god.
Masnić, Mratinje i Nedajno (Piva), doseljenici iz Zubaca (Trebinje)
Masoli = Maconi, Kotor, porijeklom iz Pasinote (Pavija), Italija
Masiničić, Sutomore (Bar)
Masoničići, bratstvo u Gluhom Dolu
Masorušić, Goleša (Pljevlja)
Mastališ, Kotor
Mastanić, Nikšić u 14. v.
Mastaćinić, Onogošt (Nikšić) 1333. god.
Mastilo, Podgorica
Mastilović, Korjenići (Trebinje) kao: Sikolović, pa 1794. god. prešli u Izgori (Gacko), odatle u Ljevišta (Morača), pa 1861. god. u Mokro (Šavnik)
Mastić, Nikšić
Mascale, Ljubotinj (Rijeka Crnojevića), pripadaju Jekšanima, starosjediocima
Mata, Bar
Matagužanin, Ljubotinj (Cetinje)
Matanovići, bratstvo u Krajnjem Dolu
Mataruge (Lukrecije), bratstvo u Dolu u Pješivcima
Matkovići, bratstvo u Dolu u Pješivcima
Metaj, vidi: Kerstović
Matanović, Ćeklići (Cetinje) i Rastovcu (Nikšić), Kotor, Cetinje, od njih u Skadar (Albanija) i kao: Mirzo, Mejtoja, Dimneku (Dimnaku) i oni u Draču, a u Starom Boriču (Vraka) i Grlju
Matareli, Kotor
Mataruga = Matarugić, na Banjskoj visoravni (u 13. v.) od njih su u Matarugama (Pljevlja) i Miloševcu (Tamnava), Gornji Milanovac, a u Kotoru 1397. god. i Grblju
Matarugić, i kao: Mataruga, 1455. god. potomci Mataruga (Motoruga) ima ih u raznim mjestima vidi: Mataruga
Matasović, Dobrota (Kotor)
Matezić, Bar
Matejev, Kotor, porijeklom iz Osima
Matejić, Berane 1903. god.; Ramaća (Kragujevac), doseljenici iz Krajinovića (Crna Gora)
Mateljević, ogranak Tomića (Novljana) naseljeni u Previšu (Drobnjak) i okolini Valjeva
Matenić, Budva
Matesić, Budva
Matešić, Herceg-Novi i Donji Stoliv (Kotor)
Matiaci, Kotor
Matiević, Kotor i obližnji Muo
Matijašević, Bare (Žabljak), došli iz Vraneške kotline (Bijelo Polje), porijeklom sa Peleva Brijega (Bratonožići); Dragovoljići (Nikšić) i Staro Selo (Župa Nikšićka); Orah (Nikšić) i Grahovo iz Čeva (Cetinje), porijeklom iz Sutorine, Herceg-Novi, od njih su u Orašje (Varvarin), Srbija; Mioče (Bijelo Polje) i kao: Matijašević = Pečenica; Nikšić; kod Herceg-Novog; kod Risna; Herceg-Novi, došli iz Bijelog Polja (Mostar); Ledenice (Risan); Bratonožići; Bjelopavlići, ogranak Pavkovića (Bubića), njihov je devetnajesti predak Bijeli Pavle, razgranati; Bijelo Polje; u Donjoj Bijeloj (Šavnik), od Matijaša Drobnjaka; u 16. v. došljak iz istočnih Banjana (Nikšić), kasnije Janković sa svojim ograncima: Čabrina (Jovanić i Gordijević) Žugić, od kojih su u Užice i Topolici (Srbija)
Matijević, Dobrota i Kavač (Kotor), i u Kotoru; Tivat; Podgorica; Pusto ostrvo (Mala Crna Gora) na ušću Sušice u Taru, ogranak Donkića = Gazdića; Berane 1898. god.; Mrčevci (Grbalj); uz Kolubaru (Šumadija) ogranak Kaljevića iz Uskoka (Žabljak), porijeklom iz Pipera
Matikola, peraška naselja, došli iz Hercegovine, a porijeklom iz Stare Srbije
Matis, Reč (Ulcinj)
Matić, Ponari i Golubovci (Zeta); Budva; Kosma (Pale), Romanija, došli od Bijelog Polja (Crna Gora); Bukovica (Šavnik); kod Valjeva došli iz Pive; Boljevac (Kruševac) i kao: Ristivojević, došli iz Kuča (Podgorica); Okletac (Opletac), Bajina Bašta, potomci Domazeta, vidi: Nešković
Matići, Stijena Piperska, odakle moja porodica dolazi i čije je ognjište tamo vjekovima. Po predanju koje je meni poznato, bliski smo sa Lazarevicima i Liješevićima. Vremenom je broj muške djece u porodici opadao, tako da su piperski Matići danas rijetkost. (prilog poslala Ivana Matić ima@t-com.me  )
Matićević
, Kotor
Matica, Perast
Matišarović (Matišorović), Podi, Herceg-Novi u 8. v.
Matkov 1692. god. i Matković, na Podima i Kamenom, Herceg-Novi, ranije Eraković u Njegušima (Cetinje)
Matković, ranije Matkov, Pješivački Do, ranije Eraković (Dejan) iz Njeguša (Cetinje), Kameno, Podi, Orahovice, Kavača, Baošići, Morinj, Prčanj, Perast (Boka Kotorska), Gornja Lastva (Tivat); u Piperima i kao: Ćurčić = Matković; Mali Zazali (Njeguši), Cetinje ogranak Dejana, ranije Eraković u Dolu pješivačkom kao: Ćurčić = Matković i Piperima vidi: Matkov, a u: Matkoviće (Risan), od Erakovića sa Njeguša; Herceg-Novi, odseljeni kod Jagodine, Beograda, Smedereva (Srbija) i Splita (Dalmacija); u Kotoru; Tivat pa u Kumbor Kruševice - Herceg-Novi, 1799. god. došli iz Hercegovine; Kotor; Sutomore (Bar) 1851. god.; Piperi; iz Bratonožića prešli u Moraču
Matljijević, u Vraku (Skadar) iz Crne Gore
Matović, u Ćeklićima (Cetinje) ogranak Petrovića; u Piperima, ogranak Dragišića od kojih su u Ulcinju od 1888. god.; Kurilo, Šćepovića kuće i Golubovci (Dubrava), Zeta od njih su u Dubravama (Zeta) i Kavadarcima (Makedonija); Podgorica; Počivala (Velimlje), Nikšić, ranije Slavujević od njih su u: Orahu (Nikšić), Boki Kotorskoj, Kruševicama, Kumboru i Herceg-Novom, Andranima, Grdonica u Bogutovac (Kraljevo), Nikšiću navodno iz Turske; Herceg-Novi (1694. god.) došli iz Popova (Hercegovina), a u područne Kruševice, jedni su 1692. god. došli iz Zubaca (Trebinje); u Peraška naselja došli (1799. god.) iz Konavala; Poševine (Bijelo Polje); Ibarac (Rožaje) i Zabrdja (Berane) ogranak Sekulića; Bogojevi Selo (Trebinje), srodnici Vukalovića, došli iz Krivošija, porijeklom su iz Brda crnogorskih; Vlaka (Pljevlja), ranije Džuver; Vijenac, Crljenice, Miljevići, Mostište iz Stožera (Pljevlja); Puhovo (Lučani), Srbija porijeklom iz Drobnjaka; kod Rožaja; Zabojnica (Knić), Kvrgač i Oparlić (Rekovac), porijeklom su od Kolašina; Gornje Stravče, Ubli i Kosor (Kuči) ogranak Čejovića (Drekalovića), neki se iselili; kod Bileća ogranak Kokotovića iz Pareža (Kosijerevo), Nikšić od kojih su u Zagaraču (Crna Gora); u Fojnici (Hercegovina) i njihovi srodnici Parežanin i Bratić
Matos, Kotor
Matoš, Perast 1599. god.; Podgorica
Matošce, Lepetani (Tivat)
Matraković, u Lješnjanima (Podgorica) 1757. god.
Matula, Kotor
Matunović, Vražegrmci (Bjelopavlići) iz grupe Pavkovića (Bubić), potomci Bijelog Pavla; Mandića (Bjelopavlići) su ogranak Vujadinovića. Od Matunovića (Pavkovića) su u: Kosovom Lugu (Danilovgrad), Podgorici, Kosovskoj Mitrovici, Novom Sadu i Lukavcu područje Kolubare
Maćedonac, Kruče (Ulcinj) i Bar
Maćen, Herceg-Novi
Maudić, ogranak Buljevića u Piperima
Mauer, o, Kotor
Mauković, Maoče (Pljevlja)
Maulić, Perast (Boka Kotorska)
Mauromaut, kod Herceg-Novog u 17. v.
Mahinić, Menine (Budva)
Mahinagić, ogranak Mušovića u Nikšiću, doseljenika iz Kolašina, porijeklom su ''iz Turske''
Mahinjanin, Maine (Budva) 1431. god.
Mahić, Nikšić
Mahmudbegović (Mahmutbegović), Kolašin došli iz Peći (Metohija), pa prešli u Gornji Bihor (Bijelo Polje); jedni u Nikšiću
Mahmutović, ogranak Ivčevića u Gluhom Dolu (Crmnica); Žitnić (Sjenica), došli iz Kolašina na Taru; Radojeva glava, Presečani, Porebić i Bistrica (Bijelo Polje), a na područnoj Mahmutovoj Glavi su drugi; Šolja (Bijelo Polje) i kao: Mahmutović = Poserković
Mahmutovići, zagranak bratstva Ivcevica u Gluhom Dolu
Mahović, na području Bistrice (Bijelo Polje)
Mahšut, Štodra (Ulcinj) i kasnije u Vranjini (Skadarsko jezero) kao: Bušković
Macavara, Macavare (Donji Banjani), Nikšić
Macakat, u Kotoru
Macaković, vidi: Macokaj
Macala, Jeksa (Prekornica), Cetinje. Od njih su u Vraki (Skadar)
Macan, Dragovoljići (Nikšić) i prešli u Pitomine (Žabljak), pa jedni u Zbljevo (Pljevlja), vidi: Macanović, razgranati u više od 15 bratstava
Macanović, Dragovoljići (Nikšić) i kao: Macan; Nikšić; Kotor; u Mahali (Zeta) i Piperima iz Kuča
Macanovići, su iz Nikšića, tačnije sela Dragovoljići ili još tačnije sa Ječmišta (pleme Lukovsko). Tu su se naselili izmedju 14 i 15 vijeka iz okoline Cavtata ili H.Novog. Od njih su Macanovići širom Crne Gore - neki su se 1820 naselili u Drobnjak (sad ih tamo više nema) pa odatle u Pljevlja
Macedauro, Kotor u 14. v.
Macedonović, ranije Kanjoš = Kanošević i Kanjošević, u Paštrovićima, od njih su u Kotoru 1423. god.
Maci, Pistula (Ulcinj)
Macin, Bar
Macinić, Radovanići, Herceg-Novi
Macković, Kotor
Macura, Orahovo (na Mlinu); u Crmnici. U Piperima i Bratonožićima
Macokaj (Macaković), Zatrijebač (Kuči)
Mačak, u Kubasima (Grbalj), grana Androvića; Kotor
Mačar, u Pustopolju (Hercegovina), od kojih su Pljoskić, porijeklom iz Grahova (Nikšić)
Mačareli, Kotor
Mačac, Piragići (Nevesinjska sela), ogranak Bulajića iz grahovskih sela (Nikšić)
Mačgalj, u Podgorici
Mačetić, u Ulcinju
Mačiman, vidi: Mačimen
Mačimen = Mačmen = Mačmenović = Mačman i Mačiman, najprije u Baru
Mačinko, Nalješići (Grbalj); Kotor; Nikšić
Mačić, Sutvara (Dub), Grbalj, od 9. do 14. v., od njih su u Kotoru; u Boljevićima (Crmnica)
Mačići, bratstvo u Boljevićima
Mačka (Kuč), u Nusterima (Rožaje), iz Kuča
Mačkić, Koće (Kuči), Podgorica, pa prešli u Prnjavor i Meteh (Plav) pa 1907. god. i kao: Ibrić; Grdovići (Bar); Pljevlja 1864. god.; u Golubovcima (Zeta), srodnici mjesnih Kaludjerovića
Mačoni, u Baru 1437. god.
Mačuga, u Veličanima (Trebinje), potomci Dragolovića iz Ridjana (Nikšić)
Mačugan, Kolašin
Madžar, u Pivi ogranak Simeunovića; Nikšić; Podgorica; Sutomore (Bar) 1851. god.; Katrkol i Vladimir (Ulcinj)
Madžari iz Pive (Plužine) 5 kuća, doseljeni iz Bosne; slava: sv. Jovan
Madžarević (Madžarović), Berislavci (Zeta), ogranak Milaševaca iz Pipera
Madžarovići iz sela Berislavci (Zeta kraj Podgorice)...jedan dio ih živi u Argentini (provincija Chaco) a drugi u Sloveniji
Madžgalj, Pisana jela (Pavino Polje), Muslići, Sokolac i Bijelo Polje, došli sa Madžgaljevog brda (Kuči); Podbišće i Štitarice (Mojkovac), a ima ih i u Beogradu
Madžov, Majstorovine (Bijelo Polje)
Madžukić, Bijelo Polje
Madžur, Velji Ostros i Katrkol (Krajina gornja), porijeklo iz Kuča
Mašanov, u Starom Baru
Mašanović, kod Berane i kao: Baraš; u Donjem Ceklinu (Rijeka Crnojevića), potomci Mašanovi, a od njegovog brata Vukoslava Damnjanova jesu Vukoslavčević, vidi: Liješević u Ceklinu i Jovićević, Pejaković, Šofranac...; Orahovo (naselja Podgora) i Popratnici (Crmnica), njihovi srodnici, svi iz Zadolja u Piperima. Navodno grana Orlovića; Mašanovići u Gornjem Ceklinu ogranak Vujanovića. Od njih su u Ulcinju od 1892. god.; Cetinje; Kotor
Mašanović (''Orahovljani'') u Orahovu (Crmnica), potomci su vojvode Janja, koji je sa Kosova prispio na Kčevo (Čevo), Cetinje i razvio potomstvo na Barjamovici, sa prezimenom (do 1882. god.) Buća, zatim Barjamović, prelaskom u Orahovo (Crmnica) nastaje prezime Mašanović, srodnici su sa Vojvodićima, koji su iz navedenog Orahova prešli na Radomir i dalje. Od ovih Mašanovića u Dubrovniku navodi se kao: Maržan; u Beranama kao: Baraš (Mešanović)
Mašanovići, bratstvo u Podgoru
Mašanovići, bratstvo u Papratnici
Mašnići iz Župe Nikšićke (selo Miolje Polje)
Mašov, u Starom Baru
Mašović, Podgora (Pljevlja)
Mašojević, Čaušević (Pljevlja)
Mašovići su iz Gradca (Pljevalja) i nijesu rod sa ovima iz Podgorice (Prilog Elma Husić elmahusic@hotmail.com )
Maštrape, bratstvo u Rajićevićima
Mašulović, u Pragi kod Nikšića
Meglica, Meglice (Paštrovići) 1635. god.
Medaković, u Nikšiću 1565. god.
Medenica, Morača, potomci Bogićevi. Vidi: Rakočević
Medenice...ima ih u Moračanima - Kolašin, Mojkovcu
Medigović, Paštrovići (u knjizi izvorno stoji prezime Mendigović, ali nam je ispravku uputio g.Ivan Medigović  i_medigovic@hotmail.com sa tvrdnjom da u ovom prezimenu ne postoji slovo n)
Medin, Paštrovići
Medinović, Baošići i Zabrdje (Boka Kotorska)
Medinjanin (Mednić), Crmnica
Medić, kod Perasta porijeklom iz Kranjske; u Kotoru
Medlović, Budva 1650. god. porijeklom iz Smedereva
Mednić, njić, Crmnica u 15. v.; Kotor i Dubrovnik (16. v.), vidi: Medinjanin
Medo, Dobrilovina (Mojkovac)
Medović, Komani (Podgorica) grana Radunovića; Cetinje; Gusinje; Rovca; Vasojevići, jedni i kao: Djurišić; Sutomore (Bar) 1851. god., vidi: Medojević
Medovići (Medojevići), staro muslimansko bratstvo u Ćeklićima
Medovići (Medojevići), staro muslimansko bratstvo u Cetinjskom Plemenu

Medovčević, u Lješevićima (Tivat)
Medoica, bliže Medošević, u Kotoru
Medojević = Medović, Njeguši (Cetinje) 1452. god.; u Lopatama (iza sela Kosijeri), Cetinje 1398. god.; Ćeklići (Cetinje) i kao: Ostojić; Kotor 1399. god.; Lovrcane (uz potok Odolje), Boka Kotorska; u Vareši (Bijelo Polje), došli iz Polja Kolašinskih; Muslići, Tomaševo, kao i u Grančarevu (Bijelo Polje) i Bistrici i Borilovini (Mojkovac), svi su ogranak Dedejića, porijeklom sa Čeva (Cetinje); Podi (Mrčevo), Grbalj iz područnih Medojevića
Medonjić, Vasojevići, ogranak Djurišića iz grane Novakovića
Medoć = Medović, Madžari, Madžari (Sutomore), Bar
Medošević, Podgorica u 15. v.
Meduna, Kotor
Medunjanin, kod Gusinja i Plava i Plavu, kasnije i kao: Bešković, doselili se sa Meduna (Kuči), a jedni u Rožaje pa u Istok (Metohija)
Medjap, Nikšić
Medjac, Nikšić
Medjed, Kričak (Pljevlja)
Medjedović, Gornje Polje (Nikšić), ogranak Pešikana iz Cuca (Cetinje); područje Bijelog Polja; Bistrica, Bijelo Polje, Lozica, Lukovica, Obrov, Pripčić, Porebić i Rastoke, doseljenici od Kolašina; Berane. Jedni su odselili u Bosnu i drugi u Rašku oblast
Medojevići (Medovići), staro muslimansko bratstvo u Cetinjskom Plemenu
Medjep (Mećep), Nikšić, potiču iz obližnjih Ridjana, vidi: Merćep
Medjović, Bovan (Višegrad), pa jedni i kao: Drobnjaković i drugi u obližnjim Danilovićima i kao: Lučić (Medjović), porijeklom su iz Drobnjaka
Medjurečj, Pistula i Medjureč (Ulcinj)
Mezalin, Gorovići (Grbalj)
Mezgalj, Mezgalje (Šekulari), Berane, od Lijeve Rijeke, a drugi su doseljenici iz Bajica (Cetinje), ogranak Martinovića. Od njih su u Goraždevcu (Peć) i u Srbiji, kao: Grujić i Mikević
Mezilić, Pljevlja
Mejtoja, vidi: Matanović
Mekikukić, Gusinje
Mekić, u Kučima su grana Nenada; Bratonožići, pa su jedni prešli kod Gusinja, i od njih su u Rastokama (Bijelo Polje), od kojih su neki prešli kod Nove Varoši, drugi u Kolašin i Nikšić; Mekića Kula (Mojkovac); kod Plava ranije Mekulić, ogranak Sujkovića = Nuculovića; Bijelo Polje i područna Rasova došli su od Mojkovca; u Kolašinu i kao: Ličina ogranak Djurdjevića iz Kuča; Pljevlja i područni Potpeć 1896. god.
Mekica, vidi: Maglica
Meksa, Kotor 1400. god.
Meksija, Kotor u 15. v.
Mekuli, vidi: Mekulić
Mekulić, kod Plava i kasnije Mekuli 1913. god. ogranak Sujkovića - Nuculovića, grana Nenada u Kučima, vidi: Mekić
Mekulović (Sujkoić), Koće (Kuči), doseljenici iz Klimenata. Od njih su u Novčićima, Gusinju, Metehu i Plavu, vidi: Mekić
Mekša, Podgorica 1330. god. i u 16. v.; Kotor
Melada, kod Perasta doselili se iz Hercegovine
Mele, Kotor
Melez, Berane
Melezić, Berane
Melić, kod Prijepolja, doselili iz Nikšića, ogranak Derviševića
Meliciaka, Kotor, rodom iz Raške (Srbija)
Melišore, Kotor
Melkiori, Kotor
Melović, Barice i Rogušje (Pljevlja)
Meljić, iz Kuča prešli u Gusinje; iz Bezjova (Kuči) doseljeni u Gusinje i kao: Memić
Meljica, vidi: Maglica
Memedović, kod Gusinja su od Drakulovića iz Kuča; Nikšić; Kotor; Bar i područno: Dobra Voda, Lisa, Lit i Draginja, i kao: Kokošić; Piperi i kao: Memetov, grana Petrovića; u Dužima (Drobnjak), ranije Zindović od Vukmirovića iz grupe Djurjanovića - Abazovića (Omakalovića). Od njih su se jedni odselili u Srbiju
Memedovići, porodica u Drobnjacima
Memetov, vidi: Memedović
Memetović, u Piperima su ogranak Petrovića (potomci Petra Mijaljeva). Od njih su: Seferović u Nikšiću; Kunje i Donja Klezna (Ulcinj)
Memija, Sustaši (Bar)
Memijić, Jasen (Bihor), Bijelo Polje, došli od Kolašina
Memić, Orahovo i Bezjova (Kuči), od njih su kod Gusinja, jedni u Kolašin pa uz Taru kao: Memić; Kričak pa Vodno (Pljevlja), doseljenici iz Kuča; Lozna (Bijelo Polje); Mokrine, Herceg-Novi iz Stare Crne Gore; u Baru iz Gornje Krajine; vidi: Meljić
Memišević, Dubovo (Bihor), Bijelo Polje
Memišović, Pljevlja i područni Boljanići
Memo, Budva 1500. god.
Memović, Ćeklići (Crni Vrh), Cetinje. Od njih su u Crnom Vrhu (Berane); Kukoljama (Bijelo Polje); Ulcinj i područne Kruče
Memovići, staro muslimansko bratstvo u Ćeklićima
Memčaj, vidi: Večljaj
Memčević, i Marković, Benjkanji (Zatrijebač), Kuči, porijeklom su od Rijeke Crnojevića
Menaz, Kotor
Menac = Menać, Kotor
Mende, kod Perasta doselili iz Kranjske (Slovenija)
Mendegaj, Babunice, Herceg-Novi
Mendegalj, Medini (Kastel Lastva), Tivat (u 16. v.) došli iz Grčke
Mendoc, u Herceg-Novi došli iz Španije
Mendra, u Kosijerima (Cetinje)
Mendjelo, Kotor
Menegelo, Kotor
Meneget, Prač (Boka Kotorska) u 15. v. došli iz Istre
Menegin, Kotor
Menstrik, Zelenika, Herceg-Novi
Menca, Bar 1372. god.
Menčev, Cesarine (Kotor) 1440. god.
Menčević, Zatrijebač (Kuči)
Menčetić, Nikšić 1335. god. njihovi su srodnici u Kotoru i Dubrovniku
Meović, Glibaći (Pljevlja), doselili se iz Nikšića; u Novšiće (Gusinje) doselili iz Klimendi (sjeverna Albanija)
Meragović, Dabezići (Bar), vidi: Boja i Bojić
Mergin, Kotor
Merdović, Kurikuće (Berane), došli iz Rovaca; Rastoka i Pripeće (Bijelo Polje) 1890. god.; kod Mojkovca; Kričak (Pljevlja) i kao: Merdović = Mican
Merdjanin, Podgorica
Merdjep, Ridjane (Nikšić), pa u Djediće (Trebinje) i jedni odatle u Nikšić
Meredit (Meredita), Zoganje (Ulcinj) i Kotor
Meremaj, Gornji Oblik (Primorska krajina)
Merdjelat, u Kotoru
Merišić, Kruševice, Herceg-Novi
Merkaić, Mrdeši, Herceg-Novi
Merkvić, Herceg-Novi, po nahočetu
Merović = Marović, Lješevići (Tivat) u 16. v.; Magruš (Primorska krajina)
Merulić, Spuž i Podgorica
Merdžana, Grahovo (Nikšić), izašli iz Boke
Meršulja = Meršula, Grbalj i Kotor i susjedni Baošići
Meseri, Kotor
Meta, Braiša (Anamali), Ulcinj
Metanović, ogranak Matanovića u Mrkojevićima i Baru
Metaj, Selišta i Donji Oblik (Primorska krajina)
Metasanović, Grude i Podgorica
Metacori, u Crnogorsko Primorje došli iz Anadolije (Turska)
Metdjona, Tuzi
Metdjonović, Tuzi
Metikov, Kotor 1475. god.
Metiković, Nikšić (Onogošt) u 15. v.; Ridjani (Nikšić) 1435. god.
Metiljević, Mataguži i Golubovci (Zeta), dalja starina Stanislavić (Lješkopolje) a jedni i kao: Ivanović; Ponarima (Zeta) kao: Popović
Metjahić i kao: Metjajić, Plav i područno Hakanja i Vojno Selo
Metković, Budva 1635. god.; Ridjani (Nikšić) 1438. god.; u Risnu iz Hercegovine, kao: Ćelović; u Ćeklićima (Cetinje) 1435. god.
Metnić, 1438. god. u Kotoru
Meto, Podgorica
Metov, Bar
Metović, Stjepo (Zatrijebač), Kuči, ogranak Šćepala kod Gusinja; Šćepovića kuće (Zeta); Kruče (Ulcinj); Livari (Bar) ranije Drugić; Bar; Ruče (Ulcinj); Herceg-Novi
Methanović, Grude i Podgorica
Mećedić, Herceg-Novi, po nahočetu
Mećep, vidi: Medjep
Mećikukić, Spuž (Bjelopavlići), Ponarima (Zeta) i Žabljaku, uz Skadarsko jezero, do 1880. god. i Vranjina na Skadarskom jezeru, ogranak Baća iz Pipera 1787. god.; Gornja Klezna (Ulcinj)
Mećili, Bar; Podgorica
Mećukić, u Kurilu (Dejani), Zeta 1478. god.
Methidžović, Podgorica, prije dolaska Turaka
Meha, u Kotoru početkom 15. v.
Mehanović, Bojka (Ulcinj)
Mehi (Meša), u Ulcinju
Mehić, Pljevlja 1857. god.
Mehmedbegović, iz Kuča odseljeni u Plav
Mehmedović, vlastela na Žabljaku (Skadarsko jezero), u 17. v.; Nikšić; Ulcinj i obližnja Bojka; Plav; Vojno Selo (Plav); Novi Pazar, ogranak Dupljaka iz Lozne (Drača), Bijelo Polje
Mehmedovići ogranak su Drakulovića, porijeklom iz plemena Kuč, pravoslavne su vjere i žive u Plavu. Predak im je Mehmed koji je primio islam, koji su i danas muslimani.
Mehmetović, Nikšić
Mehmetuseinić, Ulcinj
Mehović, Donja Briska (Primorska krajina); Njeguši (Rožaje), ogranak Balotića; iz Lozne (Bijelo Polje) prešli u Sandžak; Vrbe i Bor (Gornji Bihor), Bijelo Polje, došli iz Kuča; u Pljevlja došli iz područne Nefer Tare
Mehonjić, Bijelo Polje
Mecin (Mecinović), Deton (Tutin) doseljenici od Kolašina
Mečobeg, Ulcinj
Meša, vidi: Mehi
Mešić, Eršinovac (Kolašin), pa prešli u Bijelo Polje; Pljevlja, područni Glibaći i Kričak
Meštar, Medanović (Bijelo Polje)
Mešter, Uskoci (Žabljak), došli su iz Gacka; Kanje (Bijelo Polje); ogranak Popadića u Drobnjacima: Malinskom i Ljevištu, potomci nekog Oda odselili se u Srbiju
Meštrikukić, Berane
Meštrević, Pljevlja u 15. i 16. v.
Meštrović, Krtolska naselja (Grbalj) u 15. v. doselili iz Stare Crne Gore. Od njih su u gornjoj Dalmaciji
Miailović, Kruševice, Herceg-Novi, vidi: Miajlović
Miajlović (Miailović), Herceg-Novi i područne Kruševice
Mialović, Kotor
Mialjić, Prčanj (Boka Kotorska)
Mianović, Kotor
Migota, Herceg-Novi
Migovilović, Kuti, Herceg-Novi
Mida, u Podgori uz Skadarsko jezero (1416. god.) i u Kotoru
Midorović, Zagora (Grbalj), ogranak Ilića iz Ledenica iz grupe Mandića, od Nikšića
Miždrag, predak bratstava Grabljana i Gradinjana
Mižević, Radovanići (Tivat) i kao: Mišević
Midjor = Midžor, Buljarica (Paštrovići), Budva
Midjoti, Herceg-Novi
Mijailović, ogranak Bulatovića iz Rovaca, naseljeni u Bare Šumanovića (Bjelopavlići); Vidočice (Bratonožići); Zabrdje (Berane); kod Mojkovca ogranak Rakočevića iz Morače; Kotor; Ulcinj 1889. god. i kao: Mihailović; Ropočevo (Mladenovac) ogranak Žarkovića iz Crne Gore, a drugi kao: Popović iz Crne Gore
Mijajlović, Požar (Bjelopavlići), potomci Mijalja, kasnije Mihailović; Orja Luka (Danilovgtad), ogranak Boškovića i kao: Serdarović; Nikšić; u Beranama su iz Kuča; u Donjoj Morači, jedno vrijeme odvojili se od Rakočevića, pa su ponovo uzeli to prezime; ogranak Preobražana u Cucama (Cetinje) grana Bajkovića, od njih su u Petrovom Selu (Kuršumlija), Delameru (Nevada), SAD; Kameno, Kruševice i Topla (Herceg-Novi), doselili se oko 1693. god. od Nevesinja (Hercegovina)
Mijajlovići - Preobrežani, bratstvo u Cucama
Mijalj, Brijest i Grab (Cuce), Cetinje, nastanjeni u Dobroti (Kotor)
Mijalji, staro bratstvo u selu Grabu
Mijan, predak cuckog bratstva Mijanovića
Mijanac, Izbična, Ljeskovac i Krašljevići (Pljevlja)
Mijanović, Adžova Vrba (Zeta); Krug, Vrh Melaca i Meoci (Cuce), Cetinje, porijeklom iz Ponara (Zeta). Istorodni su u: Krivošijama, jedni kasnije kao: Lakićević i u Domaševu i Ljubomiru (Hercegovina), Korjenićima (Trebinje), Kapavicama . Ljubinje (Hercegovina), u Bosni i Zemunu. Njihov ogranak Račeta, nastanjeni su u: Budvi, Kavču, Kotoru i područnoj Dobroti; Budva, po majci došli iz Špadijera (Cetinje); Bubrežak, Ridjani i Straševina (Nikšić), ogranak Ugrenovića
Mijanović Račeta, jedan od predaka bratstva Mijanovića
Mijanovići, bratstvo u Cucama
Mijanovići, rod u Adzovim Vrbama u Zeti
Mijanovići, rod u Ljubomiru u Hercegovini
Mijanovići u Boki, "u Nikšiće", u Hercegovini i u Srbiji
Mijatović, Kućišta (Cuce), Cetinje ogranak Ivanovića; Cetinje; Golubovci (Zeta), ogranak Kaludjerovića iz Pipera; Morača, došao Mijat iz Hercegovine, njegova braća Dule od koga su Dulovići u Vaškovu i Maoču (Pljevlja), Peko od koga su Pekovići i Lakića Lakićević. Srodnici njihovi su u Cucama (Cetinje), Krivošijama, Herceg-Novom, Domaševu, Kapavicama, Ljubinju (Trebinje), u Zemunu i Bosni; Cerovo (Pljevlja), Poblaće, Bobovo, Krće (Pljevlja) i kao: Leovac i Djurković; Podgorica, Valjevo i Gruža Kragujevačka, svi iz Pive; Žari (Gornja Morača), Kolašin ogranak su Dulovića i od njih su kod Mojkovca; u Gusinju; Bare Šumanovića (Bjelopavlići), ogranak Bulatovića iz Rovaca. Od njih su u Papešu i Lipovcu (Kragujevac); Gusinje i Plav doseljeni oko 1867. god. iz Stare Crne Gore; Nikšić; Gornje Polje i Šipačno (Nikšić), od njih su na Romaniji; Krnjače, Poblaće, Djurkovići, Krće, Leovci, Kolijevka, Rasovača, Sjeverin i Bobovo (Pljevlja), doseljenici iz Drobnjaka; Bršno (Župa Nikšićka), ogranak Vušanovića, porijeklom iz Vasojevića; u Drobnjacima vidi: Žižić; kod Pljevalja jedni kasnije kao: Peovac i Ćuković; u Zeti su ogranak Kaludjerovića iz Klimendi = Klimenata, porijeklom iz Pipera; Podi, Herceg-Novi su oko 1692. god. došli iz Popova (Hercegovina)
Mijatovići (Ivanovići), bratstvo u Cucama
Mijatovići, selo Šipačno kod Nikšića, porijeklom s Čeva (Cetinje) (prilog Radonja Minić)
Mijač, u Trstu ogranak Abramovića, potomaka kneza Bajka u Cucama (Cetinje); Orahovo (Crmnica)
Mijač = Mijačić, Podgora i Orahovica (Crmnica), a u Herceg-Novom kao: Mijač
Mijači, bratstvo u Podgoru
Mijačanin, Gorice (Pljevlja)
Mijačević, Danilovgrad
Mijačić, Miruše uz Trebišnjicu ogranak Vujačića iz Vilusa (Nikšić)
Mijin (i Gluvakov), u Srpskoj Crnji (sjeverni Banat), ogranak Ivinih. Vidi: Markov i Alilujev
Mijović, u Vasojevićima su ogranak Raketića iz grane Laban (Lopoćana). Od njih su u Kalavaju, Juniku, Dobriću, i Piskotama (Djakvica), Metohija; Ulcinj 1880. god.; Bar; Lastva (Tivat); Zagrada (Katunjani), Cetinje, ogranak Božovića, čiji su srodnici u Berislavcima i Bistrici (Zeta), u Zagori (Vraka), Skadar, ogranak Milića iz Bjelice (Cetinje) i kao: Zmijanović; u Ponarima (Balšić), u Zeti, od 1893. god., jedan ogranak Vukotića sa Čeva (Cetinje); Nikšić 1843. god.; Godijelji i Popov Do (Žabljak) i Mojkovačka Polja, ogranak Godijelja; Bijelo Polje i dotični Dio; Godijelji, Brčeli i Brijegi (Crmnica); Pržno (Paštrovići); Crnci (Piperi), ogranak Janića; Ogranak Drekalovića u Kučima. Od njih su u: Golubovcima (Zeta), Darzi (Ulcinj) od 1878. god., Željevo (Svrljig), Srbija, kasnije Stanojević, Cetinju, Baru, Nikšićkoj Župi; Kržanja (Kuči), pripadaju Krivodoljanima; kod Plava; u Banjanima (Nikšić), potomci Mija Ivanova Kneževića, grana Banjanin - Petrović
Mijovići, bratstvo u Brčelima
Mijogoštani, bratstvo u Donjem Zagarču
Mijogoštanin
= Mijogošić, Zagarač (Danilovgrad)
Mijokusović, Bjelopavlići 1477. god.
Mijomanović, u Vasojevićima, razgranati; Sjerogošće (Kolašin)
Mijočević = Miočević, Krtole (Grbalj)
Mijun, Crkvice (Piva)
Mijučin, u Srpskoj Crnji (sjeverni Banat). Vidi: Markov
Mijušković, u Pješivcima: Bogmilovićima su ranije Breškovac, u Nikšiću i područnim: Straševinu u Oragu, od njih su u Barajevu (Beograd); Povija (Pješivci), srodnici Kontića; u Marojevićima (Ćeklići), Cetinje grana Radojevića; Kameno, Herceg-Novi i kao: Mulusković, iz Stare Crne Gore; Gornji Pješivci porijeklom su iz Banjske sa Kosova, od njih su kod Nikšića i u tom gradu; u Beogradu jedni kao: Mijušković (Djurišić); Sutomore (Bar) 1903. god.; Vasojevići iz grupe Novakovića; iz Pješivaca u Vraku, Brdanjolt i Skadar (Albanija); Podgorica i obližnji Spuž; Dobrota (Kotor) došli iz Donjih Pješivaca; Kotor došli su iz Pješivaca; Donja Morača, ogranak Jovanovića iz grupe Drekalovića (Vujoševića) sa Kupusaca (Kuči)
Mijuškovići, bratstvo u Poviji
Mijuškovici, uže prezime bratstva "Breškovaca" u Bogmilovićima
Mijuškovići (Radojevići), bratstvo u Ćeklićima
Mijuškovići u Kamenom u Boki
Mikavica, Podgorica
Mikač (Mikačević), Njeguši (Cetinje) 15. v. i Lozice (Kotor)
Mikelini, Kotor i Risan
Mikelić, Herceg-Novi
Mikeljević, Krtole, Kumbor i Djenovići, Herceg-Novi
Mikerić, Mezgalje (Šekulari), Vasojevići, odseljeni u Goraždevac (ranije Protić), pa otišli u južnu Srbiju
Miketić, u Vasojevićima ogranak Kovačevića-Obradovića
Mikef, Krtole (Boka Kotorska)
Mikieljević, u Paštrovićima 1570. god.
Mikijaljević, Krtole (Grbalj), vidi: Mikijelj
Mikijelj, Grispula (Bigovo), Grbalj i područna Krimovica (14. v.), a u susjednim Glavačićima (u 9.-14.), Herceg-Novi
Mikilj, Dodoši (Rijeka Crnojevića), prešli iz Sinjca (Lješnjani), Podgorica, vidi: Mikiljaj
Mikiljaj (Globar), kod Rijeke Crnojevića, prešli iz Sinjca, sa Lješkopolja, vidi: Mikilj
Mikić, u Drobnjacima ogranak Dedejića doseljenika sa Čeva (Kčeva), Cetinje, od njih u Kolašinu i kod Mojkovca i Nikšića; u Šekularima i Veliki (Gornji Vasojevići), ogranak Gojkovića; kod Murine (Plav) iz Loćana (Peć)
Mikjeljević, Paštrovići
Miklovčić, Podgorica
Miković, Novosela, Petrovac i Čelobrdo (Paštrovići). Oko 1424. god. došli su iz Stare Crne Gore. Porijeklom od Rijeke Bregalnice. Od njih u Kotoru, odakle su jedni 1571. god. otišli u Split; Gornja Orahovica (Ubalac), Donji i Gornji Stoliv (Boka Kotorska); Djurdjevi Stupovi (Berane) 1828. god.; Gornja Jablanica (Srbija) ogranak Vlahovića iz Rovaca (Podgorica)
Mikovići, bratstvo u Podgoru
Mikočev, u Igalo, Herceg-Novi došli iz Dalmacije
Mikočević, Kotor
Mikula, Budva
Mikulić, Jelkići (Bjelice), Cetinje i područnim Kosijerima. Od njih (iz Bjelica) su u Vraki (Fraki), Skadar, od kojih su u Mališevu, Bobovcu i kod Peći (Metohija); Kotor 1420. god.; Bukarice (Budva) 1815. god.; Kunje (Ulcinj); Nikšić; Krtole (Grbalj) i Herceg-Novi; Kamica Gril (Vraka); Skadar, iz Crne Gore, kasnije Mikulić
Mila = Milo, Ulcinj u 13. v.; Bar
Miladinović, Prevlaka, Djuraševići i Krtole (Grbalj) u 16. v.; Berane 1884. god.; Dubovo u Bihoru (Bijelo Polje), porijeklom su iz Pipera; ogranak Lazovića iz Kuča, naselili se kod Novog Pazara
Milaić, Lepetane (Tivat)
Milajić, Rečine (Kolašin)
Milaković, Podgorica u 15. v.; Bečići (Budva)
Milanković, u Berislavcima (Zeta)
Milanović, Pješivci, potiču od Lužana, Kosjerdaći (Donji Ostrog), Bjelopavlići, kasnije Nosaković; u Kotoru; ogranak Cerovića iz Tušine (Žabljak) odselili u Srbiju; u Lepenicu (Srbija) došli iz Rovaca; Beloševac u Lepenici (Srbija) doseljenici iz Cuca (Rovina), Cetinje; u Gradjanima (Rijeka Crnojevića) jesu od Lipovaca, porijeklom od Prizrena; Mokrine i Kameno  (Savina i kao: Ćosurić), Herceg-Novi oko 1692. god. doselili iz Hercegovine; Baošići i Kumbor, Herceg-Novi došli iz Zubaca (Trebinje); Nikšić; Cetinje; Dobrska Župa, potomci Dobrilovića u 15. v. i kao: Milanović (Drobljanin),  od njih su u Češljarima (Rijeka Crnojevića); Ulcinj, porijeklom iz Bosanskog Petrovca; Gradjani i kao: Gradjanin kod Rijeke Crnojevića, porijeklom od Prizrena; Kotor, porijeklom su iz Zrmanje (Dalmacija); Kruševice, Herceg-Novi; ogranak Lješevića
Milanovići iz Berana ( Budimlje). Kao doseljenici u Budimji nosili su prezime Bagas. Dio porodice je promijenio prezime po pretku Milanu
Milanovići iz Dobrske Zupe i sa bratstvima iz Dobrskog sela čine pleme Dobrljani. Naš predak se prezivao Dobrilović, porijeklom iz okoline Peći i naselio se na Lipu više Dobrskoga sela, prije nekih 450 - 500 g. Od Dobrilovića postali su Milanovići, Vujovići, Radonjići, Batrićevići, Popovići (ima ih u Baru)  i Živanovići.
Za prezime Milanović - Bagaš iz Berana imam neka neprovjerena saznanja, da su i oni od naših. Medjutim to je, kao sto rekoh još neprovjereno, tako da se to ne uzima u obzir. (prilog: Djordjije Milanović)
Milančić, u Banjanima (Nikšić), potomci Novljana
Milat, Kotor, porijeklom sa ostrva Hvar (Dalmacija)
Milatković, u Boki Kotorskoj (Policama) 1438. god.; Paštrovićima 1619. god.
Milatović, Budva 1490. god. I jedni se presele u Babino Polje (Dubrovnik). Milati (Komani), Podgorica (početkom 16. v.) jedni pređu u Viniće (Danilovgrad) kasnije kao: Čakmak iz Komana, pa jedni u Martiniće (Bjelopavlići), pa jedni kao: Milatović prešli (1906. god.) u Ulcinj; u Daboviće (Danilovgrad) došli sa Čeva (Cetinje); Kod Nikšića iz Bjelopavlića; Kotor (1547. god.), od njih su u Stolivu (Tivat), oni su iz Stare Crne Gore; Herceg-Novi; Bar; Vijenac (Pljevlja); Paštrovići.
Milac, Podgorica
Milačić, ogranak Ilikovića iz grupe Drekalovića. Od njih su u Vojnom Selu (Plav), Merdarima (Kuršumlija), jedni i kao: Nešković; Berane; Podgorica; Cetinje
Milaš, Mirac i Zalaz (Cetinje) u 16. v.; Cuce i jedni sišli u Grbalj
Milašević, Dubovo i Markov Do (Rijeka Crnojevića), došli iz Tomića (Crmnica); Crnci (Piperi); Vitasojevići (Pješivci), porijeklom su iz Kuča; Kotor
Milaševići, bratstvo u Piperima
Milaševići (Kaluđerovići), bratstvo u Ljubotinju
Milaši, staro bratstvo u Grabu
Milaši, bratstvo u Mircu
Milašinović, Previš, Bukovica i Šavnik (Drobnjak), grana Novljana; kod Risna; Herceg-Novi (Igalo) jesu iz Necvijića; Klinci (Grbalj)
Milbraja, Cetinje 1327. god.
Milević, kod Gusinja i u Merdare (Kuršumlija), a u Golubovcima (Zeta) od 1880. god., porijeklom iz Ledina (Kuči), starinom Bratonožić; Trojice (Pljevlja); Cetinje
Milekić, Bihor (Bijelo Polje) i Donja Kravarica (Donje Dragačevo), Srbija
Mileković, Petrušinovići i Šobajići (Bjelopavlići), grana Petrušinovića; potomci Gojaka Lapova iz Crne Gore došli u Sopot (Šumadija)
Milenić, Bileća (Hercegovina), ogranak Bulajića iz Vilusa (Nikšić)
Milenk, Paštrovići 1398. god.
Milenković, Nikšić i Jošanice (Risan); Zlatar i Rogozna (Raška), srodnici Savovića iz Kuča; Beloševac (Lepenica), Srbija doseljenici iz Crne Gore
Milenović, Šobajići (Bjelopavlići), grana Bubića
Milentić, Polja (Mojkovac)
Miler, Dobrota (Kotor)
Milet, vidi: Mileta
Mileta, Bar; u Kotoru 1513. god.
Miletinković, u Kotoru 1535. god.
Miletić, Bjeloši (Cetinje); Papratnica, Gluhi Do i Dupilo (Crmnica); Kotor 1335. god.; Paštrovići; Kčevo (Ozrinići), Cetinje 1335. god.; Ledenice više Risna 1650. god. došli sa Kčeva (Čeva), Cetinje; Cetinje; Zalazi  (Njeguši), Cetinje, od njih su u Srbiji, Muo, Prčanj i Kotoru (Boka Kotorska), Oreškoj ulici (Pješivci), od Lukencija iz Zalaza su i u Kličevcu (Valjevo) od 1857. god. i Milešić i Srećković od 1866. god.; Žanjevice (Gatačka Površ) porijeklom iz Nikšića (Crna Gora); Herceg-Novi; Župa Nikšićka kao: Grbljanović porijeklom su iz Grblja, od njih (1860. god.) su u Glibavcu (Nikšić) i Baru; u Polja (Piva) iz Žanjevice (Gacko), tu iz Grblja; Brestovik (Lastva Paštrovska) 1399. god. do 15. v.; Bokovo (Rijeka Crnojevića); kod Risna; Rovca, jedni su starinci, a drugi doseljenici iz Bosne; Podgorica; Tijane (Donje Dragačevo), Srbija, srodnici Čarapića i Čupića, ogranci su Ćala (Ćalova), doseljenika iz Drobnjaka oko 1700. god.; u Šekularima (Gornji Vasojevići) oni su potomci Komnena Barjaktara
Miletići, bratstvo u Dupilu
Miletići, bratstvo u selu Dolu
Miletići, staro bratstvo u Bjelošima
Miletići, rod u Prčanju
Mileusnić, Cetinje
Mileša, Dinoša (Tuzi)
Mileševac, Lješevići (Grbalj), vidi: Maleševac
Milešević, u Bjelicama (Cetinje) i kao: Mandić, jedni su oko 1542. god. odselili se u Drobnjake; u Banjanima (Nikšić) 1374. god. Od njih su u Risnu, i Pridvorica (Šavnik), Lukovo sa okolinom Nikšića, kasnije Mandić, razgranati na: Bojkoviće, Andrijaševiće (Kurajica i Ler), Deliće, Jaukoviće (Bavčić i Graovac), Jakšiće (Danilović, Durković i Šaulić), Iliće, Kešeljeviće, Lazoviće, Ostojiće, Vukoviće (Perušiće). Od ovih su: Bajat, Leovac (Stevanović), Bavčić, Cvijetić (Mićović)
Mileševići, rod u Drobnjacima
Mileševići, bratstvo u Bjelicama
Milešić, Dračice, južno od Valjeva
Milian (Milijan) vidi: Miljanić
Milivojević, u Užičkoj Crnoj Gori su ogranak Knečevića iz Pive; u Piperima; Andrijevica 1912. god.
Milidrag, Nikšić i Risan
Milidragović, iz Trebjese (Nikšić) prešli u Jasen, pa u Baljke (Bileća), kasnije kao: Šešlija na Kukolje i u Sudžumu (Hercegovini) i druga bratstva
Milija Markov, predak bratstva Milijevića
Milijević, Ćeklići (Cetinje) 1443. god., od njih su Stanković, Marković i Jovović
Milijevići, bratstvo u Ćeklićima
Milijna, Kuči
Milikić, kod Mojkovca, jedni su ogranak Konjevića iz Vraneša (Bijelo Polje), drugi u Bjelopavlićima (Mojkovac) došli iz Slackog (Lijeva Rijeka); u Vasojevićima grana Kovačevića; Maoče (Pljevlja); Berane 1863. god.
Miliković, Bjelopavlići i Podgorica; Kotor
Milin, Kotor i područni Škaljari, Prčanj i Dobrota, porijeklom iz Turkovića (Grbalj); Šišići (Tivat); Herceg-Novi
Milinzi, staro slovensko pleme na Peloponezu
Milinić, Šišići (Grbalj); Herceg-Novi; Kotor; Prediši (Ćeklići), Cetinje; Podgorica i Bar; Rašćane (Duvno)
Milinići, bratstvo u selu Abramovićima
Milinković, Morinj (Risan), pa jedni 1910. god. odsele u Beograd; Lučani (Lučani), Srbija doseljenici iz Kuča; Boljanići, Bukovica i Podblaće (Pljevlja); Šišići (Grbalj) i Herceg-Novi
Milinović, Morinje i Kumbor (Boka Kotorska) oko 1656. god. doselili iz Banjana (Nikšić); Prčanj i okolina Perasta 1535. god.; Lastva (Tivat); Bar 1881. god.
Milirić, Kotor
Milisav, Mandino Selo, u Crvenici, Lipi i Eminovom Selu (Hercegovina), porijeklom iz Crne Gore
Milisavljević, Čumići (Lepenica), Šumadija, došli od Bijelog Polja (Crna Gora)
Milić, u selu Lješkopolju (Podgorica) porijeklom od grada Lješa (na ušću Drima); u Bjelicama (Rešnja), Cetinje doseljenici iz Orline (Čaradje) u 'dno' Gacka, potomci Orlovića. Od njih su u: Presjeci kod Nikšića i područnim Buijelim Rudinama; Mačugama (Crmnica) Milić - Bjelica, Cetinju, razgranati, Kosovom Lugu (Bjelopavlići), Dajbabama od 1880. god. (Zeta) i Zatrijebaču iz Kuča i kao: Milić = Benjkanj = Bektašević, a odatle odseljeni kod Plava kao: Lončarević (Milić), u Cetinju su i kao: Milić (Kosić), Mačagaj (Gran) Čapo u Argentini; Rijeka Crnojevića, doseljenici iz Gusinja; Limljani (Crmnica); Oselina (Zagrada u Markovini), Cetinje; Lješkopolje (Podgorica), grana Vukčevića; vidi: Ambatbašić; Brijeg (Piva), porijeklom iz Biokova kod Foče (netačno Bosna); Plužine (Piva); Ljuljaci (Knić), Kragujevac, porijeklom iz Broketa i Biokova (Piva); Šipačno (Pišteti), Nikšić, vidi: Kordolija (Kurdulija); Kotor; Nikšićko Prekovodje; u Liještima i Donjoj Krnjaži i Podgradu (Kuči), ranije Djurdjević (Krivodoljani), grana Mrnjavčića. Od njih su Ganić kod Rožaja, Gusinja, Bijelog Polja (Donji Kolašin). Porijeklom su od Skadra (Albanija); Sremčica (Beograd), jedno vrijeme kod Djakovice (Metohija), porijeklom Kuči; Grahovo (Nikšić) porijeklom iz Bjelica (Cetinje); iz Bjelica u Berane, pa u Žabljak  1868. god. Boan (Šavnik), Uskoci i Šaranci (Žabljak) i odande jedni u okolinu Pljevalja i Mojkovca; Ulcinj 1887. god.; Škaljari i Kotor; Nikšić; Maine (Budva); Nikšić; u Popovu (Hercegovina), srodnici Ivaniševića (Dragolovića) naseljeni su u Veličanima; Perast i Herceg-Novi; Grahovo (Nikšić) iselili se u Boku; u Goslić (Golija), Nikšić (ranije Kordilija); Šipačno (Nikšić), ogranak Narandžića (iz Nikšića), odselili se u Trašticu (kod Štitara), Novi Pazar; Dobrilovina (Mojkovac) ranije: Popara; u Šarancima (Žabljak) oko 1855. god. došli iz Ševara (Pljevlja), ranije kao: Potpara; Bar; u Kupeliku uz Skadarsko jezero 1416. god.
Milić - Bjelica, bratstvo u Sotonićima
Milići, bratstvo u Bjelicama
"Milići", grana bratstva Milića u Bjelicama
Milići, bratstvo u selu Lješkopolju
Milići, bratstvo u Oselini
Milići, bratstvo u Limljanima
Milići, selo Šipačno kod Nikšića, porijeklom od Kurdulija iz Hercegovine (prilog Radonja Minić)
Milići iz Pive (Plužine 1 kuća), doselili iz Foče 1882. ; slava: sv. Djordjije
Milićanin, Beloševac, Vinjište i Erdeč (Lepenica), Srbija, porijeklom iz Kuča
Milićević, Kujeva (Bjelopavlići), ogranak Jovanovića-Pavkovića, zvani Dukadjinci; Donje Biševo (Rožaje), grana Kuliza, doseljenici iz Kuča; Buče, Krnjača i Džurevo (Pljevlja); Bastasi (Župa Nikšićka), ranije Bastaja, porijeklom iz Bastaja (Stara Crna Gora); Zvijerine (Bileća), ogranak Vujačića iz Grahova; Beloševac, Vinjište i Radeča (Lepenica) u Srbiju doselili iz Kuča; u Ninkovićima (Žabljak) potomci Milića Nikole Trepčanina, vidi: Trepčanin; Tijane (Donje Dragačevo), Srbija, ranije Ćalov (Ćalović) doseljenici iz Drobnjaka; Godljevo (Užička Crna Gora), porijeklom su iz Pive; Zvijerine (Bileća), potomci Ridjana, grana Dragoševića, vidi: Dragoš; Nikšić; Igalo, Herceg-Novi; Bistrica, Boturić (Bijelo Polje), doselili se iz Rovaca
Miličević, Budva; Igalo, Herceg-Novi
Miličić, Dučice (Župa Nikšićka), ogranak Šćepanovića, u 16. v. prešli iz Rovaca; u Piperima ogranak Stanišića; Risan; Dukat (Banjani), Nikšić; u Drobnjak se doselili početkom 16. v. iz Ubala (Oputne Rudine), pripadaju plemenu Novljana. Od njih su: Andeselić, Djurdjić i Lasica. Pridvorak (Cetinje) 1631. god.; Škaljari (Kotor); u Pivi su ogranak Krunića
Miličići iz Pive (G.Unac 4 kuće), potiču od Krunića ; slava: sv. Nikola
Miličković, Nikšić i u Piperima ogranak Petrovića, doseljenika iz Lutova (Bratonožići). Od njih su u Vrijesnom (Paštrovići)
Milišić, Kuti (1693. god.) došli od Nevesinja, Žlijeb, Podi, Meljine, Savina i Igalo, Herceg-Novi; Brazilovica (Šumadijska Kolubara), srodnici tamošnjih Živanovića, Nikolića i Pantelića
Milković, Kotor 1423. god. došli iz Paštrovića; Berane 1898. god.; u Cuce (Cetinje)
Milmović, Paštrovići 1398. god.
Milo, Stubal Donji (Bijelo Polje), vidi: Mila u Ulcinju; u Bar došli iz Skadra (Albanija)
Milobraja, Kotor 1327. god.
Milobratović (Milibratović), Ridjane i Trebjesa (Nikšić) u 15. v. iz grupe Ugrenovića. Od njih su Papić na Vlaini (Oputne Rudine) i drugim mjestima, Nikšiću i kasnije kao: Šešlija, Sudžum i Kokolj. Njihovi ogranci su B: Krunić u Ljubinju, Bijelović u Šumi Trebinjskoj, Šiljegović u Gacku, Bjeletić u Preracima, Božović i Rulj u Nevesinju i Tomašević u Zupcima (Trebinje) većina slave Lučin Dan. Oni su potomci Ugrenovića koji su iz grupe Ridjana, jedni su otišli u Risan, treći u Ukrajinu, sa Trebješanima, kao i u mnoge krajeve, u Rusiji, od njih, od kojih je bilo sedam generala ruske vojske; u Mrežicama i Bileća potomci nekog Šeha
Milovanović, kod Kragujevca su ogranak Cerovića iz Tušine (Drobnjak) potomaka novljana iz Banjana (Nikšić) i kao: Tijanić; kod Prokuplja su ogranak Vlahovića iz Rovaca, u Žarkovu i Ropočevu (Šumadija) porijeklom su iz Crne Gore; ogranak Kovijanića iz Morače odseljenici u Medjedje i Šilovo (južna Srbija); Morinj (Boka Kotorska)
Milovančević, Krstac (Donje Dragačevo), Srbija, oni su grana Bogićevića, grana Vojvodića iz okoline Cetinja odselili se u 18. v. Jedno vrijeme su se prezivali Tijanić
Milović, Bezjova (Kuči) i kao: Djerković - njihova grana, oni su od Baljevića (Bratonožića), u Kučima jedni su od: Džokić. Iz Kuča jedni predju u Grahovo (Nikšić) i od njih: kod Bileća i okolina Gacka, pa u Viru i Crkvinama (Nikšić) od 1882. god.; Kostanje (Ulcinj) jesu iz Kuča; Krće (Pljevlja); u Krivošijama jedni iz Hercegovine; u Budvi 1650. god.; Paštrovići 1634. god.; u Ulcinju 1882. god.; Donji Stoliv (Kotor); Kotor, po nahočetu; Bogojev Do (Cuce), Cetinje, došli su iz Grahova (Nikšić), a tamo iz Kuča, gdje su došli iz Bratonožića kao: Baljević (Balević); Piragići (nevesinjska sela), ranije Ozrinić u Čevu (Cetinje), kao i Mostaru i Fojnici (Hercegovina); iz Grahova nastanjeni u Žiljevu i Šurićima (Nevesinje) i Dobrinci (Stonu) ubilježeni kao: Skorup, i u Žiljevu i Šurićima (Nevesinje) kao: Oroz, Kazance (Golija), Nikšić; u Kostanjama (Gornja Krajina); Krivošije (Risan); Donji Stoliv u Boki Kotorskoj; Budva, porijeklom iz Hercegovine; Bijela, Jošanice, Mojdež i Topla, Herceg-Novi; u Bogišićima i Molovića u Grblju su potomci Dapca, doseljenika iz Albanije, u 16. v.; Cetinje; Milovića Ledinica (Skok), Žabljak; Krće i Poblaće (Pljevlja); Koštanje (Kostanje) u Primorskoj Krajini; Paštrovići u 17. v.; Orahovo (Crmnica); u Rasovi kod Bijelog Polja i kao: Milović - Obradović; u Vasojevića grana Kovačevića, iz Lijeve Rijeke prešli u Milov Do (Božići), Andrijevica; Miljkovac (Piva); Lukocer (Raška), grana Marjanovića; Zubci (Bar); Ćeklići (Cetinje), bili su vlastela; i kod Ključa; Bodežište i kod Ključa (Gacko), ogranak Miljanića iz Banjana, kao i na Mekoj Grudi u Bilećkim Rudinama; Crni Kuk (Gambela), Gornji Banjani, po čemu i prezime Gambelić i Gambelić - Vujković i nadimak Prdeklija i Gojković. Sišli neki u Popine (Orah), Prigredinu (Podljut), Donji Banjani, jedni se zadrže u Gore Dubočke (Milovića Kršu), Gornji Banjani, svi kao: Milović, drugi se presele sa tim prezimenom kod Nevesinja (Hercegovina), ima njihovih na Stepenu (Gacko) i Argentini
Milovići (Graovljani), rod u Cucama
Milovići iz Banjana

Milovići iz Kuča, selo Bezjova
Milovići na Bezjovu: Doselili su se u Kuče iz Bratonožića negdje krajem 15 ili početkom 16 vijeka. Prvobitno su bili naseljeni na Gorenu u Ublima, odakle su ih istisli Drekalovići i naseljeni su na Bezjovo. Milovići se dijele na ogranke: Na Vušoviće po Vušu Vujovu, Premiće po Premu Vujovu, Šaljeviće po Šalju Stamatovu i Nik Savićeviće po Niku Savićevu. Od Milovića su Milovići iseljeni na Murini, Niksavićevići su bili prgavi i nesnosni, te su ih brastvenici prognali. Oni su naselili Gusinje. Od Milovića sa Bazjova su nastali Milovići u Banjanima selo Dubocko. Milovića ima iseljenih u Zmajevu, Prokuplju, Velimlju, Zagradac, Gacko, Bar, Postojna (Slovenija) ojha!!! Slave sv.Nikolu (19.decembar). Milovićima su se pripojili Džokići, staro bratstvo u Bezjovu. (prilog poslao: Predrag Sava Milovića, Postojna, Slovenija)
Milogorić, ogranak Pečića iz Zete prešli u Vraku (Skadar), porijeklom iz Hercegovine
Miloević, vidi: Milojević
Milojević, potomci Milojevi na Izvorima u Cucama bliži Ratkovićima iz Trnjina (Ratkova Kućišta), Cuce, koji se spominju 1475. god. Od njih su u: Konjskom, Ogradama, područje Zubaca (Trebinje), kod Nevesinja, Arslanagića mostu (Trebinje) i kao: Ratković, Milojević i Pejanović, a u Zasadu (Trebinje) i kao: Krstović. Jedni su prešli u Bosnu; Njeguši (Cetinje) 15. v., u Kotoru i kao: Dobrinović; Paštrovići u 17. v.; u Pješivcima su iz Komana (Podgorica); Bokovo (Rijeka Crnojevića); Lastva (Tivat); na Javoru i u Rogozni (Raška), ogranak Vukovića; Strmica (Mojkovac); kod Gusinja i u Velici u gornjim Vasojevićima u 14. v.; Trnovice kod Novog Pazara doselili se iz Rovaca (Podgorica); u Njegušima (Cetinje) 1435. god.; u Paštrovićima 1599. god. i kao: Miloević; u Pješivce iz Komana

Milojevići, staro bratstvo u Izvorima
Milojevići, bratstvo u Ogradama, Drenovu Dolu i u Prčanju (u Zupcima)
Milojičić, Maoče (Pljevlja)
Milojko, bratstvo na Pobrđu (Grbalj)
Milojčić, Podgorica
Milona, Bar
Milonić, Podgorica
Milončević, Bjelopavlići u 1437. god.
Milonjić
, Ograde, Korneta, Botun, Gojilo i Draževina (do 1880. god.) a jedni su ogranak Uskokovića iz Lješanskog područja preselili se u Pješivce. Jedni od njih su predigli u Drobnjake; Nikšić; Vranjina na Skadarskom jezeru, došli iz Lješanskog područja. Od njih su u Podgorici; u Botun (Zeta) iz Spuža (Bjelopavlići)
Milonjić Ban, iz Gornje Draževine
Miloradovići, Rošca (Bjelopavlići); ogranak Vujičića, od Grahova (Nikšić) odselili u Rusiju; i kao: Kotlaš ogranak Rabrena iz Popova (Trebinje) prešli u Mojdež, Herceg-Novi
Milosavić = Milosalić, Mokrine, Herceg-Novi
Milosavljev, Idjoš (sjeverni Banat), porijeklom iz Crne Gore; Korićanci (Lepenica) u Srbiju došli iz Korita (Bijelo Polje)
Milosavljević, područje Gledićkih planina u Šumadiju i kao: Paštrmac, došli su iz Drobnjaka; Popadići, Bukovice i Parcane - srodnici Bukovčana, porijeklom iz Popadića (Bjelopavlići); Sebečevo (Novi Pazar), porijeklom iz Vasojevića; Brajkovac (Šumadijska Kolubara), došli iz Bihora (Bijelo Polje); Tnjilica (Raška), potiču iz Azanje (Gornji Bihor), Bijelo Polje; Korićani u Lepenici (Srbija), došli iz Crnogorskih Korita; Ropočevo na Kosmaju, i kao: Životić, porijeklom iz Crne Gore; Grbovac (Knić), Kragujevac, iz Crnogorskih Korita; kod Risna i Herceg-Novog iz Hercegovine
Milosavljevići iz Petrovca na Mlavi i Milosavljevići u Bjelopavlićima su porijeklom Živkovići. Naime, Zivkovići, iz Kuča, sredinom 18 vijeka su izbjegli na područje Bjelopavlićkih planina. U šumi koja se zove Crni Gvozd. Medjutim, zbog, vjerovatno krvne osvete , bježe u Srbiju u mjesto Petrovac na Mlavi, gdje mijenjaju prezime u Milosavljević (prilog: Dalibor Milosavljević dalibor@farbaj.me)
Milosalić (Milosavić), Mokrine, Herceg-Novi; Ceklin (Rijeka Crnojevića) u 15. v.
Milosalič, u Kotoru, a u Ceklinu (Rijeka Crnojevića) kao: Milosalić - Gorevuk i Podgori uz Skadarsko jezero i Kotoru
Milosković, Budva
Miloslavić, Podgorica 1398. god.
Milostić, Budva
Milohodžić, Grblja i Ljubinje (Hercegovina) porijeklom iz Herceg-Novog
Miloš, u Paštrovićima 1445. god.
Miloš, predak Miloševića i Pejovića u Njegušima
Miloš, predak bratstva Miloševića u Humcima
Miloš, predak bratstva Miloševića u Bajicama
Milošević, Počivalo (Rusenovići), Gornji Banjani, porijeklom iz Štitarice (Bileća) a starina Cuce srodnici Ilića u Krivošijama; Čeline, više Presjeke u Dugi Nikšićkoj, potomci Radojice Miloševa brata Djurova, pretka područnih Mandića. Došli su iz Markovine (Cetinje); Pivska Župa; u Njegušima (Cetinje) grana Punoševića; Plana (Bileća) doselili iz Kuča, vidi: Šaranac; pa u Planu (više Plašnice), Štitari (Kolašin) i Dobrilovinu, uz Taru i u Šarance (Drobnjak), razgranati; u Kučima su ogranak Banjevića; Berice, Bubetići, Djurašići, Dumljani, Mažići, Seljani, Strmice i Toci (Pljevlja); u Pješivcima 1441. god.; iz Paštrovića odseljeni u Srbiju; u Šareniku (Ivanjica) jesu iz Lijeve Rijeke (Podgorica); Zalazi (Njeguši), Cetinje, (od 13. v.) kao: Proroković (u 18. v.) jedni od njih kao: Milošević, vidi: Kulenović. Od njih su u: Prčanj, Kotor, Dobroti, Špiljarima i Šišiće (Tivat); na Mircu (Grbalj) jesu od brata, kao: Pribak i Buril; ogranak Punoševića u Dugom Dolu (Njeguši), Cetinje. Od njih su u Ulcinju (1896. GOD.). Porijeklom su iz Bosne, navodno kao: Vojinović. Živjeli na Zlatnoj strani, obronku Ciganke u Gornjim Banjanima, pa odatle pod planinu Bukovicu (oko 1692. god.); Krtole i Šišići (Grbalj); Rošći (Tivat), oni su potomci Dapca, doseljenika iz Albanije; u peraškim naseljima su iz Dalmacije; Kuti, Savina i Igalo, Herceg-Novi, porijeklom su iz Korjenića (Trebinje); Škaljari (Kotor); Gornja Lastva (Tivat); Kruševice, Herceg-Novi; u Paštrovićima 1445. god.; Grahovo (Nikšić) i Dobrota (Kotor) i kao: Begović; Lepetane (Tivat); Cetinje; Čaradje (Golija), Nikšić došli iz Brestica (Gacko); Vraćenovići (Nikšić); u Duboviku (Bajice), Cetinje; u Bajicama (Cetinje), jedni su ogranak Martinovića; Rioci (Bileća), iz Cuca, a tamo iz Šobajića (Bjelopavlići), od njih u Čaradje (Golija), Nikšić; u Osoju zagaračkom su kao: Stamatović - Milošević; kod Bileće (Hercegovina), i kao: Vlastelinović - Šaranac, vidi: Šaranac, porijeklom iz Djinove Mahale (Nevesinje), porijeklom iz Grahova (Nikšić); u Maloševcima (Nikšić) 1405. god.; Štitarica (Golija), Nikšić iz Markovine (Cetinje); Boan (Ašani), Žabljak, došli su iz Bratonožića; Njegovanovići (Rudine), Bileća, ispod Grada (Gacko) i Drežanu (Zeleni Torovi) uz rijeku Drežnicu (Hercegovina), došli iz Krivošija (Boka Kotorska); u Lijevoj Rijeci (Podgorica) grana Vasojevića; u Morači, jedni grana Lazarevića, a drugi su došli iz Bratonožića; Mrkojevići (Bar); Šekulari (Gornji Vasojevići) ogranak Pantovića; u Vasojevićima jedni ogranak Šoškića, u Gornjem Polimlju, drugi su (Lopate i Lijeva Rijeka) ogranak Raketića, grupa Lopoćana; Gajtan (južna Srbija) i kao: Milošević = Jovović oko 1879. god. doselili se iz Bajica (Cetinje); u Šekularima (Vasojevići) ogranak su Pantovića; u Lješkopolju (Draževini) su ogranak Vukčevića; u Bioči (Bijelo Polje); Ljubić (Prislonica), Čačak, porijeklom su iz Bjelopavlića; Svojdrug (Sokolski kraj), Srbija doseljenici iz Pive; Riovac (Bileća) i Davidovići (Gacko), potomci su Vuka Brdjanina iz Šobajića (Bjelopavlići); Bar; Podgorica; u Ljubiću i Vorču (Knić), Šumadija i kao: Milošević (Kezun), porijeklom su iz Bjelopavlića, ranije Vasović; Pelo polje (Belo Polje), Šumadija, kasnije: Petković, Raković, Čarović; u Raškovićima (Kragujevac) i kao: Crnogorac, došli iz Korita (Rožaje), a tamo iz Vasojevića; Bijelo Polje u Gruži Kragujevačkoj doseljenici iz Crne Gore; u Komanima ogranak Radulovića iz grane Orlovića; u Rudinama (Nikšić) kasnije Dobrančić; u Površi, uz lijevu obalu Trebišnjice došli su (oko 1405. god.) sa Volujaka (Gacko); Donja Bijela (Šavnik) oni su grana Novljana (od prije 1389. god. prešli kod Šavnika). Od njih su: Radović, Knežević, Čupić, Jakić, Glodjaja, Kusturić sa ogrankom Ilić, Djurović i Vemić ogranak Gluščevića, Čarapuć, Marinković, Vučinić i Baljuš, Drašković (od Kneževića), Lučić i Topalović u Pljevljima ogranak su Jakića; u Kotoru su i kao: Milošić
Miloševići (Martinovići) u Bajicama
Miloševići ("Umci"), bratstvo u Humcima
Miloševići, bratstvo u Dugom Dolu
Miloševići, bratstvo u Vitasovićima
Miloševići, bratstvo u Povrpolju
Miloševići u Dobroti
Miloševići u Kotoru
Miloševići u Riocima
Miloševići, ogranak Vasojevića iz Lijeve Rijeke
Milulić, vidi: Mikulić
Milunović, ogranak Stanišića (Perovića), Seočana (Lužana) u Piperima; Bogmilovići (Pješivci); Mijanovići (Zeta) iz Bratonožića od 1900. god.; Cetinje; Jošanice (Risan); Kolašinsko područje; Berane 1879. god.
Milunovići, bratstvo u Bogmilovićima
Milusković, vidi: Mijušković
Milusović, u Kameno, Herceg-Novi došli od Nevesinja oko 1692. god.
Milutinović, u Župi Bandićkoj (Komani), Podgorica ogranak Sekulića; u Pančevu (Banat) iz Dragovoljića (Nikšić); u Ravnom Lazu (Stijena), Piperi; Jugovići (Župa Nikšićka), ranije Vuksanović, doseljenici iz Gornje Morače; Crkvičko Polje (Piva), ogranak Živkovića (grana Cerovića). Od njih su (oko 1693. god.) jedni prešli u Kruševice, Herceg-Novi, drugi u Risan, a nekih njihovih ima u Bosni; u Boki ima Milutinovića koji su došli iz Hercegovine; Komarnica (Šavnik), došli iz Banjana  (Nikšić), grana Novljana; u Slatini bjelopavlićkoj jesu grana Praščevića; u Rovcima (Podgorica) pa odande u Sarajevo; u Herceg-Novom jedni i kao: Magazin (Magazinović) doseljenici iz Trebinja; Risan i susjedni Morinj; u Kotoru, 14. v.; Cetinje iz Mačve, sa iskazom Sarajlija; iz Dragovoljića (Nikšić) odselili u Mačvu; Kaludjerac (Paštrovići) 1797. god. porijeklom iz Hercegovine; Pančevo (Donja varoš), Banat, doseljenici iz Bijelog Polja (Polimlje) kao: Štekić (Šćekić), potomci Milutinovi (od njegova brata Petronija su pančevački Petronijević (zet Karadjordjev), njihov otac je rodjen 1799. god.; Beloševac (Lepenica), Šumadija doseljenici od Kolašina, polovinom 18. v.; Bajčetina, Ljubić, Milakovac i Knić (Šumadija) doseljenici od Kolašina; Odsreci (Donja Morača), došli iz Kupusaca (Kuči), ogranak Jovanovića grana Drekalovića; Mijanovići (Zeta); Bogićevac u Jadru (Srbija), doseljenici iz Komarnice (Šavnik). Pripadaju plemenu Novljana, sa Banjske visoravni. Njihov ogranak je i Bogićević u Loznici (Mačva) jedno vrijeme u područnim Klupcima. Od Milutinovića su B: Vuković u Motičnom Gaju, Nikitović u Komarnici, Virku i Žugića Barama (njihov ogranak je Kafedžić), Kafedžić u Komarnici i Virku, sva ta mjesta su u Drobnjacima; Trojice (Pljevlja)
Milutinovići (Sekulići) u Župi Bandićskoj
Milutinovići su iz Stijene Piperske, zaseok Cerovice gdje se i danas nalazi stara porodična kuća (spomen kuća narodnog heroja Ivana Milutinovića). Potomci ove porodice žive danas u Podgorici, Kotoru  itd. Po piperskom rodoslovu su potomci vojvode Đureze Božidara Vukotina tako da imaju zajedničke pretke sa bratstvom Božović iz Stijene Piperske. Miluculović, Nikšić
Milčević, Golubovci (Zeta)
Milšić, Grahovo (Nikšić)
Milja, Stabna (Piva), grana Tufegčića, prešli u Bosnu
Miljavac, Kotor 1512. god.; Nikšić
Miljak, Kotor; Stabna (Piva), srodnici Tufegčića, odselili u Bosnu
Miljan, Kotor; i kao: Miljanić; u području Dubrovnika, nekim mjestima Dalmacije i Istre; Holivud (Kalifornija)
Miljani (Miljeni), kasnije: Miljanić u Gornjim Banjanima
Miljanić (Dubojević), u Dubojiši dolini (selo Miljanići), Gornji Banjani (Nikšić)
Miljanić = Miljanović, vidi: Miljanović u Djulovcu
Miljanić, Gornji Banjani (Nikšić), matično. Došao predak iz Velestova (Cetinje). Porijeklom iz zapadne Metohije. Njihovih bratstvenika ima (i bilo je u prošlosti) u: Gornja Lastva (Tivat), Risan i područnoj Bijeloj, Kotoru (1510. god.). Uskopolju (Miljanići), Konavlima, Cavtatu, Platu
(Smokvijenac) i Kozačine (Grčke omedjine), Dubrovnik, u Dalmaciji: Golubići, Kruševo, Čučulovac i Vrse (Obrovac), Gornji i Donji Zemunik i Zadar, Turanj i Krabrnja (Zadar), u Hercegovini: Zagradac (Ključ), Stepen, Najdanići i Bodežište (Gacko), iz Biograda Petar u: Mostar (Hercegovina), Beograd (Srbija), pa Prag eška) i Cetinje. Njegovi sinovi u Cirih, Pariz pa Beograd, Zovine (Zovi do), Koleško i Zalom (Nevesinje), Blagaj, Podgradje, Mostar, Šuma trebinjska, Čičevo (Trebinje), Fojnica, Bradina (Konjic), Blagaj (Podgradja) i Slat, u Bosni: Osat  (Osatica), Srebrenica, Zasiok i Grabovica (Vlasenica), kod Tuzle, u Tuzima (Podgorica) iz Miljanića, a iz Susednih Dubočaka (Nikšić) u Kanadu; u Kotoru 1512. god.; Lopate (Majevica), Osijek i Čitluk kod Visokog, Pofalići i Pazarić (Sarajevo), u Sarajevu, Turjaku (Bosna). Gradište; u Slavoniji: kod Županje, Livadjanima i Lipiku (Pakrac), Virovitica, Grabje, Narata, Općevac, Kolarevo selo (Čazma), Malo Korenovo, Hartje, Ravneš, Novi Bogdanovac, Jasenaš, Gradina i Obilićevo (Virovitica), Oblakovac (Požega Slavonska), u Istri: Borut (Pazin) i Pula, u Srbiji: Bjelotić, Čeneju mačvanskom, Komiriću, i Šljivovi u Mačvi, Kačeru (Ljig), Baroševac (Lazarevac), u Skopskoj Crnoj Gori, Tankosiću (Uroševac), u Sremu: Ogar, Jarak uz Savu i Grab u Fruškoj Gori, u sjevernom Banatu: Žombolj, Crnja (Srpska Crnja), vidi: njihove ogranke i u Bečeju (Vranjevo), Bjut Montana (SAD) i Holivudu (kasnije Milijan - Miljanić), u Kanadi, jedni kasnije i kao: Nastić. Miljanići u Menteze (Južna Amerika); Od Miljanića i sa novim prezimenima jesu: Milijan u Holivudu (SAD); u sjevernom Banatu: Žombolju i Srpskoj Crnji kao: Miljanić pa Arsen = Arsenov, Ivin, Markov i Savin, od ovih su, Zarin, Rackov, Radin, Gajin i Tomin - Čolić; Manigoda kod Sinja (Dalmacija); Dimić, Kurbatlija i Čakar u Čitluku (Visoko), Bosan i Jokić u Osijeku (Visoko), Bosna, Milovići u Zagradac (Ključ), Bodežište i Stepen (Gacko), Drljevići i Jusović iz Dubočaka u Bileći, Bijelim Rudinama (Bileća) i Buni (Podveležje), Isović i Pušković, Šaćir u Bileći, iz Bileće Kojić = Miljanić u Kačeru (Ljig) i Baroševcu (Lajkovac), Marković = Miljanić u Baroševcu (Lajkovac), Čolović u Miljevac (Posrano Brdo), Rast (Zalužje) i Malo Polje iz Bileće (uz rijeku Bajnicu), Nevesinje (Hercegovina), Terzić u Trnovici (Bileća), Bodežištu (Gacko), Koleško i Zovin Do (Nevesinje), jedni od Gacka odselili se u Zetu, a iz okoline Nevesinja sa srodnicima Miljanić oba u Podravsku Slatinu: Sofje (Sofjenska Greda) i Greda Supjenska, treći iz Bodežišta (Gacka) odu u Lički Gradačac, jedan se odvoji i ode u Dalmaciju kao: Ćulaf, treći ode u Futog (Bačka), Jokanović u Podgori i Trsi (Piva), Lalović i Tošić u Uskocima (Žabljak), kao: Bajčeta Tjentište (Foča), pa u Uskoke (Žabljak), a u gornjim Banjanima (Nikšić) 1597. god. i 1600. god., Kruševo (Kruševice), Zatarje 1660. god., Zminice (Žabljak) 1875. god., Grab, Kosanice i Lekovine (Pljevlja), kasnije kao: Bajčetić (Bajčet), pa u Novu Varoš, i područni Bukovik, odatle u Grab i Rogaču (Donje Dragačevo), Srbija i jedni kao: Bajčetić, a drugi kod Valjeva kao: Bajčeta, Bajčetić kod Pljevalja u Kovrenu, Kičevu, Kosanici, Grabu i Kakmužima, ranije Bajčeta, Radović u Miljanićima i Muževicama (Banjani), Nikšić i u Mojkovcu, u Rusiji i Bratislavi (Slovačka), Djulovac (Lisičinac = Podravska Slatina) kasnije kao: Miljanović
Miljanić = Mihanić, u Konavlima (Miljanići), Dubrovnik, vidi: Mihanić i Miljanić
Miljanović, u Kučima ogranak Popovića (Ilikovića), Drekalovića; Miljanovića Poljana (Bijela) u Biovska Gora (Šavnik); u Kotoru 1557. god.; Gornje Polje (Nikšić); Vrpolje (Trebinje) grana Ugrenovića, od Nikšića; Vrpolje (Popovo Polje), Hercegovina i Bilećke rudine, porijeklom od Nikšića; Morinje (Risan); Herceg-Novi; Crnča (Bijelo Polje), ogranak Murića kod Rožaja; Gornja Lastva (Tivat); u Djulovcu (Podravska Slatina) ranije: Miljanić; vidi: Miljanić = Miljanović; vidi: Miljanić; u Zalazima (Njeguši), Cetinje i kao: Miljević - Hrsović
Miljevac, Sutomore (Miljevci), Bar; Buljarica (Paštrovići)
Miljevi, vidi: Miljani
Miljević, kod Gusinja doselili iz Kuča; Miljevića Ledine, Bare Šumanovića, Podvraće, Martinići i Danilovgrad (Bjelopavlići); Kotor 1419. god.; Donji Stoliv (Tivat), Bijeloj i Herceg-Novom potiču iz Stare Crne Gore; u Risnu iz Hercegovine; Zalaz (Njeguši), Cetinje u 16. v. označeni i kao: Batrićević. Od njih su u Prčanju; u Paštrovićima 1591. god.
Miljevići, rod u Prčanju
Miljen, knez, predak bratstva Miljenovića
Miljenković, ogranak Kadića prešlih iz Bjelopavlića u Vraku (Skadar)
Miljenović, Gredina (Grepca) u Cucama (Cetinje)
, a u područnim Prodoli Kobiljske, pod Ratinom, Rakoče, Jabuci (grahovskoj) i Bresticama nikšićkim i kao: Miljenović - Simović, a u Sladojevom dolu (Trešnjevo) i kao: Miljenović - Dževerdanović, od njih su u Cetinju, Orahovicama (Kotor), kod Bileće kao: Sforcan, u Srbiji, Grčkoj; Kotor
Miljenovići, grana bratstva Gradinjana u Cucama
Miljenovići u Grahovu, na Cetinju, na Koritima, u Primorju, u Srbiji i u Grčkoj Milješković, Krtole (Grbalj); Šaranci uz Taru; Boljanići, Gradac, Bušnja i Gotovuša (Pljevlja)
Miljić, Šljivansko i Gradac (Pljevlja); u Boljaniće (Pljevlja) iz područne Bušnje
Miljković, Grbalj u 17. v.; Berane; Gruža i Petrovo Polje (Srbija), kao: Atanacković došli iz Azanje (Bihor), Bijelo Polje u Nikšić, pa jedni u Istok (Metohija)
Miljuš, Plav 1892. god. u susjednom Vojnom Selu
Mimanović, Nikšić
Mimić, u Konjusima (Andrijevica)
Mimović, grana Novakovića u Vasojevićima; od Kolašina pošli u Prnjavor Gružanski kasnije kao: Stevanović
Minateli, Kotor, porijeklom iz Slavonije
Minger, Herceg-Novi
Minić, Rovca, ogranak Spajića (Nikšić); u Kutima pa u Prošćenje (Zatarje); Podbišće (Mojkovac), ogranak Bulatovića jedni i kao: Durković. Od Minića su u: Majstorovine, Boljevina i Tomaševo (Bijelo Polje) odakle su jedni prešli u Zabrdje, Medinu i Kastel Lastvu (Tivat); Jablanovom i području Bjelopoljske Bistrice; kod Kolašina; Prenćani, Maoču, a u Vinickoj, Dumljanima, Mažićima i Tocima (Pljevlja) i kao: Lakatoš, kod Valjeva, na Kosmaju i u Toplici (Aleksinac); u Djuričkoj Rijeci 1890. god. a prije u Završi kao: Martinović (Jelić); Grahovo (Nikšić), porijeklom iz Bjelica (Cetinje); Šipačno (Nikšić); u Drobnjacima su ogranak Kosovića - Novljana, vidi Kosorić; Kotor; Ulcinj; Ulotina i Kralje (Andrijevica), ogranak Šoškića, doseljenika iz Bratonožića, oko 1628. god.; Sijača Rijeka (Užička Crna Gora), doseljenici iz Pive; Vrgin Most (Lika), ogranak Bulatovića iz Rovaca; Okletac (Opletac), Bajina Bašta, potomci Domazeta, vidi Nešković; Prčanj, odakle su odselili u Veneciju (Italija)
Minići, ogranak Bulatovića iz Rovaca (uzeli prezime po Mini Markovom) (prilog Miloš Niketić iz Bara)
Minići, selo Šipačno kod Nikšića, porijeklom s Čeva (Cetinje) (prilog Radonja Minić
Minković, Herceg-Novi
Minoto, u Budvi 1718. god.
Minjanović (Minjeković), Laće (Bjelopavlići)
Minjačević, dolovi Kovačevića (Bjelopavlići), oni su ogranak Djurovića
grana Grupkovića
Minjević, u Drobnjacima i Podbišću (Mojkovac), pripadaju grani Tomića (Novljana). Od njih su u Lješnici (Čeoče), Bijelo Polje
Minjenović, Laće (Petrušinovići), Bjelopavlići, potomci Lužana
Minjić, Mrdjen, Gradina, Gostilje i Martinići (Bjelopavlići), iz grupe Bubića; Vitasovići (Pješivci)
Minjići, bratstvo u Vitasovićima
Miobratović, u Perast (Kotor)
Miovilović, Perast (Boka Kotorska)
Miović, Gornja Lastva (Tivat)
Miogošić, u Budvi 1650. god.
Miok, u Zeti 1339. god.
Mioković, u peraškim naseljima jesu starinci
Miokovljanin, Miokova kruška (Ržani Do), Cuce, od kojih su u Podgorici
Miokovljani, staro bratstvo u Ržanom Dolu
Miokolović, u Kotoru 1443. god.

Miokusović, Miokusovići (Bjelopavlići)
Miomanović, Morača (Kolašin) i kao: Bojić-Miomanović 1785. god.; oko 1600. god. Miomanović koji se naselio u Dupilo (Crmnica), razgranali se potomci u: Djurović, Remenković, Vojvodić u Dupilu, Bukoviću i Tihom Dolu (Crmnica); u Jezerima (Žabljak), ogranak Bojića; Sredogošće (Kolašin); Dobro Selo ispod Dobrštak (Cetinje) u 1459. god
Miočević (Mijočević), Radovići (Tivat), potomci Dapca, doseljenika u 16. v. iz Albanije
Mirabula = Muraula, Kotor
Miranović, ranije Turković, u Balabanima, Ponarima i Bistrici (Zeta), porijeklom sa Kosova. Od njih u Podgorici i Crnogorskom primorju; a posebni su u: Grbavcima, Donjim Kokotima, Donjoj Gorici, Tološima, Gornjoj Gorici i Lješkopolju (Podgorica); u Slatini (Bjelopavlići) grana Praščevića; Štitarice (Mojkovac)
Miraš, Štoj (Ulcinj), a u Zeti vidi: Maraš
Mirašević, ranije Miraš (Maraš)
Mirašić, Kotor, po nahočetu
Mirašujković, u Zetu sišli iz Banjkanja (Zatrijebač)
Mirdinja, kod Herceg-Novog, srodnici Jelića, došli iz Turmenta (Trebinje)
Mirdit, u Zagonje i Obod (Ulcinj), porijeklom iz Miridita (Albanija)
Miretić, Budva
Mirzo, vidi: Matanović
Mirdjenović, Šestani u Primorskoj Krajini
Mirijević (Mirujević), vlastela kod Rijeke Crnojevića (1489. god.) i kasnije
Mirilović, kod Bileće, potomci Bogića Mirila, doseljenika iz Petrovića (Nikšić), grana Orlovića, sa područja Dečana (Metohija)
Mirinić, vidi: Marinić
Mirić, u Pivi ogranak Jaredića; Kotor; Herceg-Novi, po nahočetu; iz Kuča odseljenici u Ovrnje (Radovnici), Kosovo
Mirjanići, potiču iz CG, tačnije okolina Nikšića, preko Hercegovine su dosli do Bosne u Krajinu selo Turjak. Tokom migracije mijenjaju prezime iz Miljanića u Mirjaniće. (prilog poslala Maja Mirjanić)
Mirjačić, Bršno (Župa Nikšićka), ranije: Potrlić, ogranak Šurbatovića. Doseljenici iz Pješivaca
Mirko, Bar 1434. god.
Mirkov, Paštrovići
Mirković, Donja Kržanja (Kuči) od kojih su u Lješnici vasojevićkoj; Lutovo (Bratonožići), potomci Mirka Jokova, Pipera; Baljci i Mirilovići (Bileća) i Gorica (Trebinje), ogranak Martinovića iz Bajica (Cetinje); ogranak Popovića u Cucama; Kućište (Cuce), Cetinje i kao: Ivanović; Petrov Do (Bjelopavlići); Staro selište u Macavarama (Mirkovići) u Banjanima (Nikšić), doseljenici iz Dola Pješivačkog. Potomci Pejovića ''Lužana''; Mišići i Zaljevo (Bar), navodno iz Banjana; Kotor, iz Skradina (Dalmacija); Muo i Donji Stoliv (Kotor); Kotor; Beloševine i Prijeradi (Tivat); Lepetane (Tivat); Herceg-Novi iz Hercegovine u 17. v.; peraška naselja; ogranak Petrovića u Petrovu Dolu (Ćeklići), Cetinje; Zeta u 15. v.; ogranak Kaludjerovića u Gošiću i Gostilju (Zeta) iz Kuča; kod Novog Pazara došli iz Bjelopavlića (Župa Nikšićka), grana Nikšića; iz Pive otišli na Glasinac (Romanija); Cetinje; Obod (Mojkovac); Pašina Voda (Žabljak), ogranak Raičevića iz Turjače (Nikšić); Adžovići i Metaljka (Pljevlja), iz Glasnice, a u Košicama (Pljevlja) iz Kuča, grana Ljuljanovića, od kojih su i u Lješnici (Vasojevići); Granice (Murino), Gornji Vasojevići, ogranak Radulovića (Labana); Stube (Bihor), od Bijelog Polja prešli u Bumbare (Gruža Kragujevačka); Lipovo (Kolašin) iz Liješća (Rovca); Ljuljaci i Medvedica (Šumadija) i kao: Pantelić, ogranak Nikolića iz Pive; Rijeka Štrbačka (Višegrad), ranije Jaćimović ogranak Lalovića iz Morače (Kolašin), a ranije u Vranješu (Bijelo Polje)
Mirkovići, bratstvo u Hercegovini
Mirkovići, bratstvo u Pivi, Gornji Unač 3 kuće, starosjedioci - matica Plužine; slava: sv. Jovan
Mirkovići, rod bratstva Petrovića u Ćeklićima
Mirkovići, dio bratstva Ivanovića - "Krivokapića" u Cucama
Mirkovići, grana bratstva Popovića u Cucama

Mirović, Ugnji i Mirac (Njeguši), Cetinje i Cetinju; Budva; Berane (Vinicka) 1888. god.; Buljarica (Paštrovići), Budva 1863. god.; Risan; Kotor, po nahočetu; vidi: Mitrović u Piperima; Medjulužje (Mladenovac), ranije Vujičić (''Stanišić'') iz Bjelopavlića; Češljari (Ceklin), Cetinje, ogranak Vučetića, od kojih su u Šušnji, Kurilu i Goričanima (Zeta); Bumbarevo Brdo (Šumadija), došli iz Bihora (Bijelo Polje); Lipovo (Kolašin) i Bijelo Polje; u Lipovu (Bratonožići); u Berovi (Kuči) potiču od Žikovića (Živkovića), grana Drekalovića, jedni su pošli 1910. god. u Ulcinj, a neki u Podgoricu; u Istok (Metohija) došli iz Sv.Stefana (Budva)
Mirovići, bratstvo u Cetinjskom Plemenu
Mirovići, stari rod u selu Mircu

Mirojević, Mirojevići (Bijelo Polje), vidi: Sijarić
Mirosio, u Baru 13. v.
Mirosalić, Podstrana u 13. v. kod Plava; Komani (Podgorica) 1492. god.

Mirosaljić, u Boškovićima i Sotonićima (Crmnica), jedno vrijeme neki njihovi i kao: Miroslavljević
Mirosaljići - Boškovići, bratstvo u Sotonićima
Miroslavić, Piva, od njih: Lugonja u Ivici (Hrasno), Hercegovina
Mirotić, u Grabovcima (Zeta) srodnici Radinovića, ogranak Abramovića, a u Lješnjanima ogranak Vukčevića, ima ih u Donjo Kuča, od kojih su u Podgorici
Mirotići, bratstvo iz sela Grbavci (Lješkopolje), porijeklom od Abramovića iz Bjelica zajedno sa Radinovićima koji žive u istom selu (Grbavci)
Miročanin, na Mircu (Njeguši), Cetinje
Miročević, u Podgorici i Kučima
Mirošno (Miroš), u Baru
Miroščija, Boljanići (Pljevlja)
Miruevič, u Ljubotinju (Cetinje)
Mirčanin, u Kotoru sa Mirca (Cetinje)
Mirčetić, Pješivci 1614. god.
Mirčić, u Vasojevićima ogranak Deletića; Herceg-Novi, po nahočetu
Misailović, Kremna (Užička Crna Gora), ogranak Kneževića, doseljenika iz Pive
Misalić, Počivala (obronci Jelovice), Nikšić i kao: Mislać
Misenez, vidi: Misinez
Miser, Kotor
Misiere, Herceg-Novi u 16. v.
Misinez = Misenez, Podi, Herceg-Novi
Misinezović, Podi i Meljine, Herceg-Novi
Misirčić, Herceg-Novi, po nahočetu

Mislać, Počivalo (Velimlje), Nikšić, vidi: Misalić
Mislej, Kotor
Misović, Podgorica
Mital (Mitale), Prekornica (Rijeka Crnojevića)
Mitar Kneže iz Zaljuti, predak bratstva Čaurina-Kneževića
Miti, Kotor
Mitić, Vraneši (Bijelo Polje), došli iz Uskoka (Žabljak), a tamo od Nikšića; Perast, Kotor i područni Muo
Mitković, u Beran selo došli iz Peći (Metohija)
Mitrašinović, u Kosijerima (Cetinje) u 16. v. i jedni predju u Kotor; Nikšić
Mitrić, Mratinje
8 kuća, D.Crkvvice 8 kuća, G.Crkvice 4 kuće (Piva), ogranak Ognjenovića, doseljenika iz Banjana (Nikšić), od njih i u Srbiji; slava: sv. Djordjije
Mitrović (Mitroić), ranije: Dmitrović u Budvi, porijeklom iz Stare Srbije. Istorodni u Spiču (Bar) i u Paštrovićima; a u području Ridjana (Nikšić) 1431. god.; Zabrdje (Luštica), Grbalj, od njih su u Kruševicama i Djenovićima, Herceg-Novi; kao: Kokot iz Banje (Banjani), Nikšić došli u Kuta i Kalimane, Herceg-Novi, oko 1892. god.; Luka Trebinje došli iz Boke Kotorske; Herceg-Novi; Kotor; Šišići (Tivat), Srbini, Bijeloj i Kruševicama (Boka Kotorska), porijeklom iz Zubaca (Trebinje), oko 1694. god.; Morović - Paštrovići, ogranak Rajkovića iz Kosijera (Cetinje). Od njih su se jedni odselili u Pješivce, a neki u Srbiju; Skadar (Albanija) iz Crne Gore; Nikšić i Liverovići i Staro Selo (Župa Nikšićka), došli iz Pješivaca; u Župi Nikšićkoj jedni su ogranak Jovanovića iz grupe Nikšića; u Kotoru sa Mirca (Cetinje); u Risan jedni su doselili od Trebinja oko 1692. god.; Herceg-Novi; Cetinje; Berane; u Budvi jedni po majci; Podostrog (Budva), došli iz Stare Crne Gore; ranije Rajković iz Kosijera (Cetinje); Sutomore (Bar) 1876. god.; Sotonići (Crmnica), a od onih u Gluhom Dolu, vidi: Gažević; Bjeloševac (Lepenica), Srbija doseljenici iz Crne Gore; u Markovini (Cetinje) grana Vidinića (Vidnić - Mitrović, Donja Markovina); Vojkovići (Ćeklići), Cetinje, srodnici Radojevića; Mirac (Cetinje) i jedan se nastanio u Kotoru; Godljevo (Kosjerić) i Cerovo (Valjevo), porijeklom iz Pive; kao: Dimitrijević javljali se u 15. v. na Njegušima (Cetinje) i Ridjanima kod Nikšića; Klenovik (Todorov Do u Dučićima), Požarevac, doseljenici iz Pješivaca; u Paštrovićima i kao: Gloman i Eutorović; Područje Ridjana (Nikšić) 1431. god.; na Pelevom Brijegu (Bratonožići); u Kučima: 1) na Momču i Donjoj Kržanji i kao: Dmitrović, potomci su Mrnjavčevića; 2) u Dučićima i kao: Dučić; 3) ogranak onih Džukelića, koji su se iselili. U Podgorici, Ulcinju (1906. god.), Zagonji (Bar) i Ponoševcu (Djakovica), navode da su iz Kuča; u Piperima i kao: Mitrović; Sretnja (Bjelopavlići), potomci Mitrovi (od Bijelog Pavla) razgranati; Kruče (Ulcinj), došli iz Bratonožića; kod Plava i Gusinja; Stevanovac (Mojkovac); iz Nikšićkih rudina (srodnici Guzina) odseljenici u Gradac (Drobnjak); ogranak Milutinovića u Drobnjacima, jedni kasnije Nikitović; Tušine (Žabljak) došli od Pljevalja, ogranak Ječmenica; Poblaće i Krće (Pljevlja); Zagorica (Jasenica), Srbija doselili se od Bijelog Polja, na Limu
Mitrovići, rod bratstva Radojevića u Vojkovićima
Mitrovići, bratstvo u Sotonićima
Mitrovići (Vidnići) u Markovini
Mitroić, vidi: Mitrović
Mitrofanović, Donja Morača (Kolašin) u 17. v.
Mitrušić, Ledenice (Risan)
Mića, Budva
Mićanović, Goransko, Boričje i Plužine (Piva) pripadaju grupi Branilovića. Od njih su u Vranešima (Bijelo Polje); Lukovo (Nikšić); Bojevi Selo (Zupci), Trebinje, porijeklom iz Zagarača (Crna Gora)
Mićanovići iz Pive (Pirni Do 7 kuća, Goransko 10 kuća), starosjedioci, matica Goransko; slava: sv. Jovan
Mićević, u Nikšiću i Pljevljima; u Bogojevo Selo (Trebinje), došli iz Krivošija; Mileč (Oblo brdo), Bileća, ogranak Kovačevića (došao Mića) iz Grahova (Nikšić)
Mićelić, Jerenići (Piva)
Mićić, potomci Jovaništaka iz grupe Branilovića u Pivi. Od njih u: Cerovo i Opalići (Valjevo) i Rujanskom kraju; Užice; Bar; u Valjevu i Sarajevu ogranak Boškovića iz Pive; u Hercegovini ogranak Adživukovića iz Foče, grana Tomića iz Drobnjaka
Mićković, Cvarin i Bezjovo (Kuči). Od njih su u Baru, Ulcinju i Petrovićima kod Leskovca; Staro Selo (Župa Nikšićka) potomci Nikšića

Mićović, Tospude (Trešnjevo), Cuce; Buča (Berane) 1871. god. u Beranama 1878. god.; Rastoke (Bijelo Polje); u Vasojevićima: 1) grana Kovačevića i kao: Aković; 2) ogranak Rabljena, grana Mijomanovića; Kotor; Šipačno (Nikšić) i kao: Mićović - Vujadinović; Prigradina (Velimlje); ogranak Cvijetića grana Mandića (Mileševića) u Drobnjacima i doselili se u Prigredinu (Velimlje), Nikšić
Mićovići, staro bratstvo u Tospudama
Mićovići, selo Šipačno kod Nikšića, porijeklom s Čeva (Cetinje) (prilog Radonja Minić)

Mićun, Bileća, Šobodine i Mirilovići (Trebinje), porijeklom iz Ridjana (Nikšić), ogranak Mićunovića

Mićunović, Velestovo (Makljen), Čevo (Kčevo), Cetinje, jedni i kao: Radičević-Mićunović, Crkvine i Trepča (Nikšić), Smrduša, Nikšićko Prekovodje (Nikšić), Žitoradja (Prokuplje) i kao: Filipović, Mačagaj (Čapo), Argentina, svi istorodni; Tivat
Mićunovići (Radičevici) sa Velestova, selo Makljen i ista su kuća sa Mrvaljevićima i Abramovićima Radičevićima
Miunović, ranije Kolovozović = Knežević, u Gornjim Crkvicama (Piva)
Miušković, Kotor
Mihadinović, Nikšić
Mihailov, Kameno (Herceg-Novi)
Mihailović, u Banjanima (Nikšić) 16. v., ranije Kolovozić, vidi: Miunović; Miunovići i Crkvice (Piva); Dujeva (Mihailovići), Rijeka Crnojevića; Miokusovići i Boronjine (Bjelopavlići), ranije i kao: Rogačević i Marinković; u Ulcinju; u Skadru (Albanija) porijeklom iz Rijeke Piperske; Maine (Budva); u Prijeradima (Grbalj) porijeklom iz Stare Crne Gore; vidi: Mijailović; Ulcinj 1887. god.; Kotor i susjedna Mikaica; ranije u Bogetićima, Pješivcima i Zagaraču istorodni; Grahovo (Nikšić), porijeklom iz Sarajeva; Podgorica; Lozna i Prijelozi (Bijelo Polje); u Boki: Kruševice, Lepetane, Herceg-Novi i Topla, u 17. v. došli iz Hercegovine; kod Mojkovca; Femića Krš (Berane); Berane 1889. god.; Morača jedni u Zeoke (Šumadijska Kolubara), neki kod Valjeva, a jedni potomci Mihailovi koji je od Braunovića Kuča naselio se kod Sjenice; Ropočevo (Mladenovac), ranije Popović iz Crne Gore; u Komanica (Podgorica) grana Bezdanovića doseljeni iz Bezdan jame u Čevu (Cetinje)
Mihailović (Bjelopavlić), u Milutinovac (Šumadija), došli iz Bjelopavlića; Zeoke (Šumadijska Kolubara) porijeklom iz Morače (Kolašin)
Mihailovići, iz sela Seoca u Piperima
Mihailovići, bratstvo iz sela Prijelozi opština Bijelo Polje koji potiču od Brauna zajedničkog predka Mihailovića (Prijelozi), (Manastir Morača) i Milosavljevića (Sjenica)

Mihajlović, Brijegi (Bijelo Polje), Lopužani (Sjenica) i kao: Miroslavljević u Rasini (Srbija) i kao: Stanković, potiču od Braunovića (ranije Rogačević), koji seliše iz Kuča u Bratonožiće, pa u Moraču i dalje; Solari (pri Goraždi - Mirac), Grbalj 1443. god.; u Boki Kotorskoj: Perast, Kuti, Kruševice, Savina i Topla; a u Grblju su iz Stare Crne Gore; Budva i susjedne Maine; iz Zeoke (Šumadijska Kolubara) iz Morače (Kolašin)
Mihalze = Mihalize = Mihalice, Kotor
Mihaljević, Gluhi Do (Crmnica), ogranak Ivčevića; Donje Dobro (Ceklin), Rijeka Crnojevića, potomci Mihaila doseljenika iz Gacka (Hercegovina) 14. v. Istorodni u: Mihaljevićima, Lipovu, Koritama, Dodošima, Žabljaku na Skadarskom jezeru, dok medju njima ima doseljenika iz Boke Kotorske (i iz Grblja ogranak Lazarevića) Gradjanima, Sutomoru, Podgorici i Ulcinju; Pljevlja 1763. god.; u Gornjem Grblju 1446. god.
Mihaljevići, bratstvo u Ceklin
Mihaljevići, zagranak bratstva Ivčevića u Gluhom Dolu

Mihaljić, u Kotoru 1419. god.
Mihanić, vidi: Miljanić = Mihanići u Konavlima (Dubrovnik), ranije Miljanić iz Miljanića (Banjani)
Mihanek, Donja Lastva (Tivat)
Mihailovići, iz sela Seoca u Piperima
Mihailovići, bratstvo iz sela Prijelozi opština Bijelo Polje koji potiču od Brauna zajedničkog predka Mihailovića (Prijelozi), (Manastir Morača) i Milosavljevića (Sjenica)
, Kosići u Crnogorskom Primorju
Mihatov, u Budvi 15. v.
Mihač, Strugari (Ceklin), Cetinje 1489. god.

Mihašin, u Baru
Mihević, Lepetane, Herceg-Novi
Mihilović, Lepetane i Herceg-Novi
Mihičević, vidi: Mihičović
Mihičović (Mihičević), Podbabac (Budva)
Miho, Perast u Boki
Mihović, Lastva Grbaljska (9-14. v.) i Gornji i Donji Stoliv, oni su porijeklom iy Albanije; Konjsko (Trebinje), ogranak Tomanovića doseljenika iz Cuca (Cetinje)
Mihovićović, u Prčanju (Boka Kotorska)
Mihojević, Kotor
Miholović, Lepetane, Herceg-Novi
Mihočević, u Nikovićima (Grbalj), vidi: Mijočević
Micaj, iz Gornje Krajine sišli u Ulcinj
Micakaj, iz Zatrijebača sišli jedni u Tuzi, vidi: Micaković
Micaković, kasnije jedni: Micakaj, potiču od Mrnjačevića u Kučima. Od njih su u Zatrijebaču (Bankanjima) i Podgorici
Mican (Čubrović = Merdović = Memić), iz Tušine (Žabljak) i kao: Popović, Bair, Dulan i Mumina naselili u Tomaševo, Kovren, Grab (Bijelo Polje) i u Rašku; kod Pljevalja iz Kuča, ranije: Božović pa Alilović = Mican; vidi: Micanović i Merdović
Micanović, Micanovo brdo (Kolašin), ogranak Vujoševića iz Kuča i kao: Mican; vidi: Mican
Micić, Čajetina (Užice), ogranak Banovića iz Donjih Banjana (Nikšić)
Mickelini, Kotor
Micović, u Tuzima su srodni Ljuljanovićima
Mič (Mica), u Lepetanima, Herceg-Novi
Mičelini, Kotor
Mičeta, Nikšić
Mičetić (Mišulić), Kotor
Mičinić, u Banjanima i Drobnjaku, 15. v.
Mičić, u Golubovcima (Donja Zeta)
Mičović, Stoliv i Lastva (Tivat), porijeklom iz Albanije
Midžaković, Kosijeri (Cetinje) u 15. v.
Midžer, vidi: Midžor
Midžor, u Paštrovićima (Midžorov krš) grana Tomića, neki kasnije kao: Bošković u Buljarici, Niklićević (Nikolićević), a u Budvi kao: Midžer. Ima ih u Risnu, Kotoru i drugim naseljima. Porijeklom ispod planine Midžor (Srbija)
Midžorov (Mižarov), Paštrovići
Mitrići iz Pive (Mratinje, G. i D.Crkvice), potiču od Ognjenovića iz Mratinja
Miš, u Lastvi Grbaljskoj u 14. v. iz Stare Crne Gore i kao: Stanišić, vidi: Mišević; Sutomore (Bar) 1851. god.
Mišević, i kao: Miš, u Perastu i Radovanićima (Grbalj); vidi: Miš; u Morinj, Herceg-Novi došli su (oko 1692. god.) iz Popova (Trebinje); u Ćeklićima (Cetinje) i kao: Vučedoljanin, od kojih su u Donjoj Zeti Marković
Mišelnik, Kotor
Mišelić, Crni Vrh (Vasojevići), ogranak Bulatovića iz Rovaca
Mišeljić, u Nikšiću, Mirušama uz Trebišnjicu, Paniku, Kovačićima i Čapelnici (Bileća) potiču od Herceg-Novog
Mišer, Ulcinj
Mišerić, Ulcinj
Mišetić, u Boki Kotorskoj još od 1726. god.
Mišić,
u Piperima ogranak Piletića a u Bjelojevićima (Mojkovac), bez podataka o srodnosti; u području Bjelopoljske Bistrice; kod Valjeva su iz Drobnjaka; porijeklom od Kaljevića iz Pipera; Pljevlja, 1839. god. i susjedna Glibova; Mišići (Spič), Bar; Kotor; Risan
Miškov, u Srpskoj Crnji (sjeverni Banat) i kao: Gajin ogranak Ivinih. Vidi: Markov
Mišković, Grahovo (Nikšić); u Donjim Banjanima (Nikšić) su srodnici Kokotovićima (kasnije jedni kao: Parežanin), postoji njihovo selo Ljut (brdo) Miškovića i Mataruge u Banjanima, dokazi o starijim stanovnicima (od njih su u Dubrovniku kao: Kobilić),  neki u Vrbici i Zatonu-Hercegovina i drugim naseljima kao: Mišković; Podgorica; Jedni su u Grahovu iz Mataruga (Banjani); Berane; Sušćepan i Kameno, Herceg - Novi iz Korjenića (Trebinje) oko 1692. god.; Dragovoljići (Nikšić); u Budvi jedni iz Bjelopavlića, drugi u Budvi i susjednim Mainama; Budva, po majci; Kruse u Lješkopolju ranije kao: Bjelogrlović; Konjusi (Andrijevica), grana Mijomanovića; Morača (Kolašin); ogranak Vukotića iz Miške (Čevo), Cetinje, od kojih su u: Crnoj Rijeci, Rijeci Crnojevića, Podgorici, kod Leskovca, Pododje, Mijokusovićima i Jastrebu (Bjelopavlići); Donja Tiješnica i Cerovo (Valjevo), Srbija, porijeklom su iz Pive; Brestovik, Borča i Draškovići (Šumadija), ogranak Lutovaca iz Vasojevića
Miškovići (ranije Bjelogrlovići), bratstvo u Krusama
Miškovići sa Konjuha (Komovi) iz plemena Vasojevića
Mišljen, u Gluhom Dolu (Crmnica) ogranak su Miščevića
Mišljeni, zagranak bratstva Ivčevića u Gluhom Dolu
Mišnin, Prekobrdje u Morači
Mišnić, Lijeva Rijeka (Slacka), Podgorica, oni iseljeni u Bjelojeviće (Mojkovac) jesu ogranak Milikića
Mišović, Miolje Polje, Dragoš, Dragovoljići i Dučice (Nikšić), potomci su Nikšića; Gradac i Dragaši (Pljevlja); u Borovac i Zukve (Drobnjak), došli iz Rovaca; u Vasojevićima: 1) ogranak Djekovića i 2) ogranak Ljubića, obadva prezimena iz grupe Novakovića (Vasojevića); Berane 1911. god.
Mišovići iz Župe Nikšićke
Mišolić, Balabani (Zeta) i Podgorica, vidi: Mišulić
Mišulić, u Zeti i Podgorici, vidi: Mičitić i Mišolić
Mišura, Kotor i Budva
Mišurović, u Balabanima i Podgorici ogranak Kolorega
Miščević, Djurići, Herceg-Novi i Donja Lastva (Tivat)
Mjeda (Mjedla), Ulcinj
Mještanek, Kotor
Mještanik, Dobrota (Kotor)
Mladenović, u Paštrovićima ranije: Bjeladinović; Podgorica i Nikšić, Konjevići u Ljubiću (Srbija) došli iz Crne Gore; u Podorci uz Skadarsko jezero 1416. god.; Ibar Kolašinski i susjedno Bijelo Polje (Raška) došli su iz Vasojevića; Gajtan (južna Srbija), porijeklom iz Drobnjaka; Kočare u Podrinju, kasnije Glišić, došli iz Pive (Crna Gora)
Mladjenović, Brda (Prevlaka), Herceg-Novi; Perast (Kotor) 1515. god.; Golubovci (Zeta); Šekulari (Vasojevići); u Vranovinama (Pljevlja) doseljenici iz Prekotarja
Mladjenović, su rodjeni u donjoj Rženici kod Berana - mesto življenja Beranski Rovci i Šekular. Posle rata su se odselili svi na Kosovu, to jest u Peći (moj deda Radovan Mladjenović i moj otac Labud Mladjenović, te stric Radosav Mladjenović, Golub Mladjenović). Jos sam otrkrio da moje prezime Mladjenović potiče od Tomovića, i izvedeno je od njega, jer se daleki predak Mladjan odvojio i napravio svoju lozu. To je ukratko istorijat tog prezimena u Crnoj Gori. (prilog: Milutin Mladjenović milutin1956@gmail.com )
Mlatišuma, iz Bara Šumanovića (Bjelopavlići) kao: Šumanović preselili se i nastanili kod Kragujevca (Srbija) i u Šidu
Moga, u Metehu (Plav) 1900. god.
Mogjar, Herceg-Novi
Mogoš, Risan
Modvid, Perast
Modrušk, Maine (Budva)
Moa, Kotor
Moze, Kotor
Mozić, Kotor
Mojanović, u Zetu se doseliše ispod Mojana, a porijeklom su iz Kosova
Mojić, Vranj (Zeta)
Mojićević, Dobrilovica uz Taru; Vojno Selo (Plav)
Mojković, Runja u Krajini porijeklom iz Kuča; Šepci i Pindule (Mojkovac)
Mojsilović, Dobrilovica, Mažići i Kučin (Pljevlja)
Mokanjić = Popović, u Berislavcima (Zeta) porijeklom iz Seoca (Crmnica)
Mokej, i, u Štoj kod Ulcinja sišli iz Škrelja
Mokin (Božin), Donji Stoliv (Tivat)
Mokoš, Podgorica
Mola (Hadžimola), Ulcinj
Molabećir, Ulcinj
Molino, Budva u 15. v.
Molosavić, u Risnu
Moljević, u Dobrim Selima u Drobnjaku i kao: Vuković = Moljević, a jedni u Drobnjake su doselili iz Banjana (Nikšić), od kojih ima odseljenih u Bosnu
Momastrilić, u Nikšić su se doselili iz Makedonije
Momasturija, u Beranama 1681. god.
Momišić, u Momišićima (Podgorica)
Momović, Presjeka kod Nikšića
Momčilović, Lovricani; u Paštrovićima 1588. god.
Monesi = Gaspro, u Budvi
Monet, Kotor
Monija, Bar i susjedni Sustaši
Monić, u Rožaje došli iz Turske
Montan, Budva; Perast; Kotor i područni Škaljari
Montelparo, u Kotoru (oko 1429. god.), porijeklom iz Italije
Monti, Lepetane, Herceg-Novi
Mončić, Kotor
Moraković, ogranak Maleševaca u Oputnim Rudinama (Nikšić)
Morača, iseljenici iz predjela rijeke Morače u zapadnu Bosnu
Moračanin, Prošćenje, Stevanovac i Polja (Mojkovac), jesu ogranak Dulovića iz Gornje Morače (Kolašin); Ravna Rijeka (Tomaševo), Bijelo Polje; u Srednjem Brdu (Pljevlja) doseljenici iz Morače; Brezovica na Goliji (oko 1905. god.) doselili iz Morače, ranije Radović; Županjevac u Šumadiju došljaci iz Morače (Kolašin)
Moračević, Podgorica
Moraš, u Matagužima (Zeta)
Mordjonović, Kolomza (Ulcinj)
Moric, Babunci i Radovići ušli u Tivat iz Hercegovine; Podgorica
Moričić, Mikulići (Bar)
Mornar, Kotor
Morniković, Briska u Krajini došljaci iz Malesije (sjeverna Albanija)
Moro, Kumbor, Herceg-Novi i područne Brgule (oko 1692. god.) došli iz Zubaca (Trebinje)
Morović, u Šestanima i Kruče (Primorska krajina); Herceg-Novi i područni Kuti, oko 1692. god. prešli iz Zubaca (Trebinje); Babunica i Radovanići (Tivat)
Morosini, u Budvi 1500. god.
Moroš, i, Kurilo (Zeta)
Morstanović, Mikulići (Bar)
Mortešić, Perast i Herceg-Novi
Moskov (Moškov), Kotor
Moskovita, u Herceg-Novom i Budvi
Moskovljević, u Pivi i Drobnjacima, jedni iz Hercegovine
Mosorović, u 18. v. iz Pive prešli u Podgorinu (Valjevska Kolubara)
Mostarac, potomci Dragolovića iz Ridjana (Nikšić) u Poljicama (Popovo), Mostaru (Hercegovina) i Trstu (Italija)
Mostarice, bratstvo u Poljicu
Mostić, Crkvičko Polje (Piva) došli iz Trebinja; Kotor
Mostići iz Pive (D.Crkvice - Polje 1 kuća), doselili iz Trebinja ; slava: sv. Djordjije
Mosto, u Kotoru 1474. god.
Mosur, Vrbovo i Gotovuša (Pljevlja)
Motika, Komarnica i Motički kraj kod Šavnika jesu ogranak Djurdjića, grana Novljana
Motlidba (Motlitba), Herceg-Novi
Moćević, ogranak Adžića u Pivi, odakle su jedni otišli u Lukovicu i Prosjenice (Sarajevsko Polje); Bukovice (Pljevlja)
Moćenić, u Kotoru 1559. god.
Mohej (Mohaj), Štoj (Ulcinj)
 
Mohulić, Kotor
Moškov, Špiljari (Kotor)
Moštrokol (Moštrokonj), Dobrska Župa (Cetinje) i Rijeka Crnojevića, ogranak Jablana, grana
Gornjevuka, porijeklom iz Mosora (Zeta), od njih su u Kotoru
Moštrokoli, grana bratstva Gornjevuka
Mrav, Nikšić gdje su došli iz okoline Mostara; Podgorica
Mravčević, Sutorina, Herceg-Novi, porijeklom iz Bosne; Kotor
Mraković, u Zagarač su doselili iz Bratonožića, i jedni su kasnije prešli u Danilovgrad
Mrvaljević, u Predišima (Bjelice), Cetinje u Andrićima (Ovsinama) ogranak su Andrića (Kankaraša) i u Malošinom Dolu (Bjelice). Iz Bjelica su u: Nikšićkim Rudinama, i Kočanima (Nikšić), kod Prokuplja (Južna Srbija), a u Velestovu (Cetinje) posebni kao: Radičević = Mrvaljević; u Bjelopavlićima ogranak Brajovića, od kojih su u Danilovgradu i Osojici (Ivanjica), Srbija; Cetinje; vidi: Mrvić
Mrvaljevići, grana bratstva Andrića u Predišu
Mrvaljevići, bratstvo u Malošinu Dolu
Mrvaljevići - Radičevići, bratstvo u Barjamovici

Mrvica, u Kotoru 1600. god.
Mrvić, Metanjac (Kanje) iz područnog Orahova (Bijelo Polje), ogranak Kovačevića, porijeklom iz Grahova (Nikšić), od njih su u Komarnu i Pećarskoj (Bijelo Polje) i Podbišću i Poljima (Mojkovac); u Koritima (Bovan), Višegrad kao: Tomić, ranije: Mrvaljević ogranak Brajovića iz Bjelopavlića (i kao: Bajić = Mrvić) u tim Brajovićima
Mrvošević (Papraćanin) u Papraćanima (Pješivci), Nikšić potomci Potolića. Od njih su preko Rovaca odselili se jedni ka Kolašinu, drugi u Nikšić, u Miločane i Rubeža; u Sutorini kod Herceg-Novog 18. v. i Srbiju
Mrvoševići (Papračani), bratstvo u Cerovu
Mrgić, u Cucama
(Cetinje) 15. v., a od njih preseljeni u Nikšić su Mrgudović; Brskut (Kuči) ogranak su Čadjenovića prebjeglih u Plav; vidi: Mrgudović
Mrgodić, Herceg-Novi, po nahočetu
Mrgud, u Grbalj su došli iz Stare Crne Gore
Mrgudović, u Cucama (Cetinje) 15. v. kao: Mrgić i od njih su u Nikšiću; Gorovići (Grbalj) u 16. v. došli su iz Vlaške (Rumunija); u Vraku (Skadar) ogranak su Bečića (Šunjevića) sa Crkvišta (Crmnica)
Mrgun, Vignjevići (Rijeka Crnojevića)
Mrgunić, Kobilji Do (Cuce), Cetinje
Mrgunići, vjerovatno prezime negdašnjeg bratstva u Kobiljem Dolu
Mrdak, Kuči prešli u Kaljića Rijeku i Grančarevo (Bijelo Polje); u Čaradju (Gacko) po Mrdaku (1776. god.) pa u Malinsko (Šavnik); Nikšić; Kosanice, Maoče, Podborova i Trnovice (Pljevlja) prešli su iz Drobnjaka; vidi: Mrdaković
Mrdac, Barice i Vraneška Dolina (Bijelo Polje); iz Drobnjaka kao: Mrdak prešli u Kosanica, Trnovice, Trešnjevac, Maoče, Podborovu i Prenćane (Pljevlja). Njihovi su srodnici u Matičnom Gaju (Šavnik), od njih su u Nikšiću, sa obadva prezimena
Mrdaković, i kao: Višnjić (Djedović) - Ninković, u Čaradju (Gacko), vidi: Mrdak, od kojih su u Malinskoj (Drobnjak) i kao: Golijanin. Vidi: Ninković
Mrdović, i kao: Poljaci-Brašnja, u Ljeljanici i Prošćenju (Pljevlja); Prošćenje (Mojkovac)  iz Rovaca (Podgorica); Cetinje
Mrdjelat, Luštica (Grbalj)
Mrdjen, u Kotoru i Herceg-Novom
Mrdjenović, Zeta, u Zloj Gori i Prijesci (Nikšić)
Mrdjinac, Štrpci (Sirinićka Župa), Kosovo, ogranak Stakića ranije Vrbeštak, porijeklom iz Zete. Isti u Vraki (Skadar), a u Pologu (Tetovo) potomci Jovanovi, rodjaci Redžića, doseljenika iz Crne Gore
Mrenović, u Podgorici pa u Vraku i Skadar (Albanija)
Mržić, u Martinićima (Bjelopavlići)
Mržučka, Kuči
Mrzić, u Pljevljima 1889. god.
Mrkajić, u Donjim Banjanima (Nikšić), srodnici Bijelovića i Miljanića, porijeklom iz Metohije. Od njih su u Herceg-Novom, Nikšiću i Mačaj (Čapo), Argentina
Mrkalj, u Nikšiću; Kamensko i Gornja Trepča (Nikšić) na Banjskoj visoravni pa u Drobnjak. Jedni ranije zvani Petrušić, odu na Glasinac (Romanija) 1789. god. a (1879. god.) neki odoše u Gajtan (južna Srbija)
Mrkez, u Prčanju (Boka Kotorska)
Mrkenčić, Klezna (Ulcinj)
Mrketić, bili su u Morači (Kolašin)
Mrkečić, Gornja Klezna (Ulcinj)
Mrkić, u Požarima (Bjelopavlići) ogranak Milanovića (Nosovića) grana Bubića, od njih u Župi Nikšićkoj; Cetinje
Mrkičević, u Budvi 1797. god.
Mrkov (Mrkovčević), u Ljuštici i Mrkovima (Grbalj)
Mrković, u Mrkojevićima (nosilac plemenskog mrkog barjaka - Mrkojevića), njegovi potomci i kao: Mrkojević; Paštrovići; u Podostrog (Budva) doselili se iz Stare Crne Gore; Bar; Risan, Zao i Mojdež (Boka Kotorska), porijeklom iz Popova (Hercegovina); Rovca; Bijela (Šavnik)
Mrkovići, bratstvo u Crnogorskom Primorju
Mrkovčević (Mrkov), iz Mrkova prešli u obližnji Tivat; Mrkovi (Grbalj)
Mrkovčić, Mrkovi (Tivat)
Mrkojević (Limiche = Memrchor), 13. v. u Mrkojevićima (Bar), porijeklom iz Mrka (Piperi); Budva u 15. v.; Ljubotinj (Rijeka Crnojevića) ranije Barjaktarević, vidi: Markov; Kotor (1599. god.) iz Mrkojevića (Bar)
Mrkonjić, u Kotor
Mrkulić (Krivodoljanin), u Kržanji (Kuči) od njih su kod Gusinja i Plava

Mrkuljić, kod Plava i Gusinja kao: Mrkulić, jesu od Mrkuljića iz Krivog Dola (Kuči)
Mrkunjić, Gusinje i Plav
Mrkušić, Kotor; Dobrsko Selo (Cetinje)
Mrkšić, oko rijeke Bojane vlastela oko 1360. god.; Grahovo (Nikšić); u Kotoru 1498. god.
Mrlješ, Pivljani od Nikolića (Bačerevića) grana Ivanovića, jedni se preselili u Popionicu (Kragujevac) i kao: Mršljević
Mrnavić, ogranak Mrnjavčevića
Mrnjavčević, u Zeti; Kosovom Lugu (Bjelopavlići); u Kučima. Od njih su i Beriša, kod Djakovice; Mrnjavčevića gruda (Momišići), Podgorica
Mrnjavčić, u Kučima
Mrnjačević (Mrnjavčević od Mrnja), Kuči i Skadar, kasnije vlastela iz Kosovog Luga (Bjelopavlići); Mokrine, Herceg-Novi (u 15. v.) došli iz Kosova, jedni kasnije: Gojković; u Mrnjačevića Grude (Momišići), Podgorica i Glavici
Mrtolat, Kotor
Mrcević, Kotor
Mrčajić, iz Vinića (Bjelopavlići) odseljeni u Mrčajevce (Čačak) i kasnije kao: Garašanin, Dragutinović, Pantelić, Raičević, Teodosijević i Tošić
Mrčarica (Mrčarić), u Piperima, i Rijeci Crnojevića i Podgorici i kao: Mrčarica = Radulović i Mrčarić (Bešević), medju najstarijim naseljenicima u Piperima
Mrčević, u Grblju
Mrčić, Herceg-Novi; Cetinje
Mrša (Mršić), Mršića zgrade (Martinići), Bjelopavlići i kod Nikšića, te u Klimentima (sjeverna Albanija), potomci Mrše; Herceg-Novi, vidi: Mršić; Podgorica
Mršić, u 17. v. kod Gusinja; Oplenac (Šumadija) kasnije potomci Jovana Mrše Petrovića i Karadjordjevića iz Klimenata (sjeverna Albanija). Kasnije: Mrše, Mršić doseljenici iz Pipera (Podgorica). Vidi: Mrša, Dodić, Karadjordjević; u Vitoglavu (Risan) oko 1670. god.; Meljine i Lepetane; Herceg-Novi, od njih su u Radovićima i Krtolama (Tivat)
Mršević, vidi: Mršelj
Mršovići, nastanjeni u Kruševu kod Pljevalja i na Mljetičku kod Šavnika. Slave Svetog Stefana Dečanskog (Mratinjdan) (prilog poslao Petar Mršović pera@bio.bg.ac.rs )
Mršulić
, na Mircu (Grbalj)
Mršulja, Ljuta
, Orahovica, Kotor, Lepetane, Topla i Herceg-Novi u Boki Kotorskoj; Nalježići i Sutvara (Grbalj). Jedni su porijeklom iz Cuca (Cetinje), a neki od njih u Kotoru i kao: Tropović; Budva
Mršulje, bratstvo u Nalježiću
Muadinović, Kotor
Muazetić, Ulcinj
Mugoša, Piperi, od kojih su u: Podgorici, Komanima, Vukovicima i Zabjeli (Zeta) i Lješkopolju; Žabljaku na Skadarskom jezeru i Rijeci Crnojevića; Cetinju; u Beranama 1888. god.
Muderizović, Pljevlja
Mudnić, Crmnica
Mudreša, Bokovo, Dodoši i Žabljak (Rijeka Crnojevića), došli iz Šćepan Njive uz Spuž (Bjelopavlići). Od njih su: Zec u Poborima (Budva); ima ih u Cetinju, Podgorici kod Djenovića, Herceg-Novi
Mudreše, bratstvo u Ceklinu
Mudrilić, u Kotoru, po nahočetu
Mudrić, u Gornju Lastvu (Tivat) došli iz Stare Crne Gore
Muer, Kotor
Muzvar, Kotor
Muzina, Kotor
Muzirović, Bijelo Polje i područni Pobratić
Muzurović, Bistrica i Pobretić (Bijelo Polje)
Muzut, Ulcinj
Mužečka, u Zatrijebaču potomci Bon Keće, grana Hota
Mužini, Piva (Crna Gora 11 kuća); iz Drobnjaka; slava: sv. Djordjija
Mužinovi, u Plavu
Mujadinović, Podgorica; Kotor
Mujakić, Berislavci (Donja Zeta)
Mujal, u Ulcinju 1854. god.
Mujanović, Ledine (Kuči) koji su odselili u Rožaje pa kod Novog Pazara; Gubavač (Bijelo Polje) kao: Nedović došli iz Zagarača (Danilovgrad); u Kostićima (Bijelo Polje) srodnici u područnim Prijelozima, Nedovićima i susjednom Rujištu i Petrićima; Zaton (Bijelo Polje)
Mujačić, ogranak Bulajića iz Vilusa (Nikšić) naseljeni u Nikšiću, Bileći, Crkvice (Oputna Rudina), Mirušama uz Trebišnjicu, a u Podgoricu došli iz Zete; vidi: Mujičić
Mujadžević, srodnici Miranovića, Galičića i Pašića u Zeti, od njih u Podgorici, Donjim Kokotima, Skadru i Turskoj
Mujadžić, u Podgoricu došli iz Zete
Mujašević, na području Bistrice bjelopoljske
Mujević, potiču iz Balotiće (Rožaje)
Mujezin, u Podgorici
Mujezinović, Žabljak na Skadarskom jezeru
Mujzić, Ćurilo (Ćurjani), Primorska krajina, srodnici Murića, doseljenih iz Klimenata (sjeverna Albanija)
Mujić, u Plavu su ogranak Osmanćevića, grana Djurićića iz grupe Djuraškovića doseljenika iz Ceklina (Rijeka Crnojevića); Mali Mikulići, Velmusi i Sustaši (Bar); Bar; Prenčane (Pljevlja)
Mujičić, vidi: Mujačić, Crkvice (Oputne Rudine), Nikšić došli iz Korita (Bileća); u Bileći, ogranak Bulajića iz Vilusa (Nikšić)
Mujkić, u Berislavcima (Zeta) pa u Carigrad
Mujković, Gusinje i Crnokrpe (Rožaje), u Nikšiću porijeklom iz Kuča
Mujović, Lučice i Koljeno (Rožaje), došli iz Meteha (Plav), a porijeklom su iz Kuča; u Plavu jedni i kao: Hadžović; u Vasojevićima su grana Novakovića; Ravan i Bojka (Ulcinj); Cetinje; kod Žabljaka (u Uskoke) došli iz Morače, a tamo iz Čeva (Cetinje), porijeklom iz Hercegovine
Mujohodžić, Goričani (Donja Zeta)
Mujčinović, Podgora (Pljevlja)
Muk, ka, Ulcinj, Bar i Kotor
Mukadinović, Nikšić
Muković, odseljeni iz Kuča u: Podgoricu, Novi Pazar i Rožaje; kod Plava (selo Prnjavor) i kao: Redžematović 1911. god.
Mulabegović, kod Bijelog Polja (Akovo) došli iz Turske; Bijelo Polje
Mulalić (Muladlić), Nikšić; Bijelo Polje; kod Rožaja i kao: Adžialagalić
Mulamekić (Kadić), kod Gusinja 1891. god.
Mulić, u Gusinju
Mulić, Gotuša (Donji Bihor), Crnuša, Krsna i Donja Raduša (Bijelo Polje), rodjaci su Višnjića; kod Plava, Gusinja i u Nikšiću doseljenici su iz Kuča; Podgorica
Mulamerović, Nikšić
Mulamurtezić, Ulcinj
Mulapašović, Pljevlja
Mulahodžić, ranije Arapović, Grablje (Prisoje), Ljubuško Polje
Mulević, Kolašin
Mulina, i Klenčanin, u Banjanima, doseljenici od Visokog (Bosna), gdje su (navodno) došli iz Klenka (Srem), a porijeklom su iz Kosova. Od njih su u: Bosnu odselio sin Gligov (Jovana Vukotina), jedni u Šušnjak (Kuršumlijska banja), drugi u Ameriku (Blagoje Gligorev). U Mekoj Grudi i Andjelićima (Bileća), desnoj obali Trebišnjice i Korjenićima (Trebinje), Prigredini (Velimlje), Nikšić, Piva i odatle u Vraneše (Bijelo Polje). Njihovi ogranci: Baćović, Gligović, Antović, Djurković, Lučić, Orbović i Matović. Tomašević u Banjanima, Vuković u Mekoj Grudi (Bileća). Jednom konstatacijom potomci su Tomaša Vlastelinovića
Mulisa, Kravari i Donji Oblik (Ulcinj)
Mulići ogranak Bekteševića, islamske su vjere i žive u Gusinje.
Mulković, ranije Ciriković, iz Anadolije (Mala Azija) došli kod Plava
Mulović, Pljevlja
Multić, Vraneška Dolina (Bijelo Polje)
Mulusković, vidi: Mijušković
Muljan, kod Plava i Gusinja ogranak Banjkanja iz Zatrijebača sa područja Kuča; u Goliji (Nikšić) i kod Gackog (Hercegovina); ogranak Pašića, koji su grana Ridjana
Mulješković, Kravari i Štuf (Ulcinj); u Tuzima
Mumin, potomci Novljana (ranije Čurović - Čalmonja) u istočnim Banjanima pa u Tušinu (Žabljak) a preseljeni u Kričak (Pljevlja) i kao: Mican i Čurović; i u Malu Crnu Goru na Ušću Komarnice u Taru, srodnici Papića i Savića; Podgorica; vidi: Muminović
Mumini iz Pive (Crna Gora), doselili iz Drobnjaka

Muminović, Kričak (Pljevlja) ogranak Micana; vidi: Mumin; Rastoke (Nikšić) u Brskutu (Bratonožići)
ogranak Čadjenovića. Od njih su u Plavu, Podgorici, Tuzima; Golubovci (Zeta); Žabljak na Skadarskom jezeru
Mumović, u Presjeci, Viru, Tisa i Nozdre (Nikšić)
Muniguz (Muniguzica), u Ojkovcima na Zlatiboru, i kasnije jedni kao: Čolović i Vićović. Porijeklom su iz Mataruge kod Pljevalja
Muniri, Grahovo i Nikšić
Munić, Kuti, Herceg-Novi
Munković, Herceg-Novi
Munjer, u Paštrovićima 1766. god.
Murabula, vidi: Mirabula
Murangić, Ulcinj
Muradinović, Nikšić
Murakovac, Mojkovac
Muraković, kod Kraljeva i Arandjelovca (Srbija) ogranak Vukićevića, Vasojevića
Muraletaj, Zuos (Ulcinj)
Murametaj, Zuos (Ulcinj) iz Gornje Krajine
Murat, Prčanj
Murat, ti, Bijelo Polje i susjedna Globočica
Muratagić, u Kučima ogranak Nikezića koji su prešli kod Gusinja i Plava; u Plavu 1890. god.
Muratagići porijeklom iz plemena Kuč, iz sela Beziova, predak Nikola iz bratstva Nikezića došao u Gusinje 1730 tih godina i tu je primio islam i dobio ime Murat, đe se njegovi potomci prozvaše Muratagići. Aginska su porodica.
Muratbašić, Gornji Bihor (Bijelo Polje)
Muratjanović, u Piperima ogranak Djurovića. Od njih su kod Plava i Gusinja
Murataković, u Kolašinu iz Rovaca (Podgorica)
Muratović, Martinići (Bjelopavlići), grana Bubića; u Kolašinu; u Milačićima (Kuči), odseljenici u: Lutoglav (Kosovo); kod Gusinja i Plava (1850. god.) pa jedni u Trpeze (Gornji Bihor), Bijelo Polje, pa u područne Boljanine kao: Bugar; Petnjica (Berane), Rasovu (Bijelo Polje), iz Petnjice (Berane) u Zasmrečje (Kalač-u Bihoru), Rožaje; Rasova i Gornji Murići u Krajini; Bretač (Nevesinje), porijeklom iz Kolašina; Miločane (Nikšić)
Murvaj, Kotor
Murvar, Kotor
Murdalesi (Murdalosi), Kotor
Murditović, Podpodje (Bjelopavlići) i u Ulcinju
Murenović, Poljica i Dilovi Kovačevića, i kao: Murenović - Kovačević
Murešanj, Zelenika, Herceg-Novi
Murić, Široke, Donji Murići, Bes i Djurjane (Krajina). Od njih su kod Skadra, Djušak (Peć), Rugovska klisura, Grahovo; Jablani (Rožaje); i njihovi ogranci: Zekić u Košutima (Rugovo), kod Rožaja; Tahirović, Selimović, Ahmetović, Mučović (Omerović); Donja Lovnica i Klanac (Rožaje) i kao: Duduc i Ikić; kod Rožaja su i potomci Murije iz sjeverne Albanije, od njih kod Stjenice (Raška); Murino i Andrijevica (Gornje Polimlje), potomci su Topuza iz Murinja (Skadar). Od njih su u: Baće, Besnik i Jablanica (Rožaje); Kod Rožaja su zvani ''zidari'' doseljenici iz Vukli (sjeverna Albanija); Kotor po nahočetu
Muričić, Kotor, po nahočetu
Murišić, Kruševice, Herceg-Novi
Murović, Rovca
Murseljević, kod Podgorice
Murtaj, Ulcinj
Musanović, u Rijeci Crnojevića 1545. god. i kao: Mušanović, a u Bečićima (Budva) Mupun
Musić, u Vasojevićima potomci Rača; kod Plava su iz Klimenata (sjeverna Albanija); Berane; Plav i od Plava iseljenici u Godijevo, Rasovu i Rastoke (Bijelo Polje); Podi i Savina, Herceg-Novi su iz Vasojevića; kod Perasta su iz Stare Crne Gore; Grahovo (Nikšić) jesu iz Hercegovine; Cuce (Cetinje) u 15. v., od njih odseljeni u Bačku (Silbaš i dr.) kasnije kao: Mušicki; Vranj (Zeta); Nikšić, područne Prage i Oputne Rudine; Boljanići (Pljevlja). Golija i kod Nikšića, došli su od Bileće; Berislavci i Vranj (Zeta) i u susjednim Golubovcima, srodnici Kaludjerovića
Muslajić, u Kolašin došli iz Vasojevića
Muslanović, Ceklin (Cetinje) u 15. v.
Muslija, Kotor
Muslikurtović, kod Plava došli iz plemena Niče sa Prokletija
Muslimović, Bajice (Cetinje)
Muslinović, kod Nikšića 1695. god.
Muslić, Vranj i Golubovci (Zeta) i Kotor; Mrkovi i Velje Selo, a u susjedno Leskovac (Bar) i kao: Raković; Berane; Muslići i okolina Bijelog Polja, starinci; Tomaševo (Bijelo Polje) ogranak Krsmanovića doseljenika iz Pive; Pljevlja i područna Bukovica
Muslica, Zaljevo (Bar) i Stari Bar
Musličit, Bar
Musličić, Bar i Kalimani
Musović, Žuoka i Briska u Krajini ogranak Prelukića; Nikšić
Musovići,  pripadaju grupi prezimena koja potiču od riječi vlaško-romanskog porijekla: Balšić, Butorović, Gardašević, Kilibarda, Kustudić, Kontić, Lagator, Lubarda, Lompar, Pešikan, Svorcan, Tintor, Šoć, Špadijer…Osnova prezimena potiče od riječi můsso, můso /muzo/ (< lat. musum) i na balkanskom prostoru predstavlja dalmatsko-romanski leksički ostatak sa značenjem: “čovjek srdit, zlovoljan”, “njuška” (ili, što bi narod u Crnoj Gori rekao: “ćušonja”). Riječ se može naći u Etimologijskom riječniku srpskog ili hrvatskog jezika Petra Skoka, a takođe i u bilo kom italijanskom, ili francuskom riječniku. Od te riječi dolazi i glagol umusiti se. Prezimena koja potiču od riječi muso su vrlo česta u Italiji: Musso (Sicilija), Musone (Napulj), Musolino (Kalabrija), Mussolini…U Crnoj Gori živi 11 (od ukupno tridesetak) porodica pravoslavnih Musovića i 8 porodica Musovića Albanaca koji svi žive u opštini Bar. Pravoslavni su porijeklom iz Krivošija (Knežlaz), a Albanci kažu da su iz okoline Skadra, iako Jovićević u svojoj knjizi pominje Mirdite.
U Hrvatskoj osim pravoslavnih i katolika Musovića (porijeklom iz Crne Gore) postoje još i Musonje iz Like. U Srbiji i Bosni i Hercegovini pored pravoslavnih (takođe iz Crne Gore), žive i Musovići muslimani koji svi izgleda potiču sa Kosova, ali treba reći i da je i njihovo prezime istog porijekla, jer riječ muso/musso ne postoji u turskom (ili arapskom) jeziku, a samim tim se ni (vrlo rijetko) ime Muso/Musso ne nalazi ni na
jednom spisku (originalnih) muslimanskih imena. (prilog: Željko Brankov Vidoja Petrova Musović)

Mustadžija, Oblak (Ulcinj)
Mustavagić, Bar
Mustagrudić, Goričani (Zeta), došli iz Gruda (Tuzi), od njih su u Podgorici
Mustaja, Ulcinj
Mustajbašić, Bijelo Polje, rodjaci Hodžića; Gorijevo, Gotuša, Lovnica, Lozna i Radulić (Bijelo Polje), jedni i kao: Nikšić; Berane
Mustajbegović, Nikšić i područne Rastoke
Mustajić, Ulcinj
Mustapija (Lupešković), kod Herceg-Novog
Mustafagić (Krivodoljani), Ledine (Kuči); Plav; Tijana (Primorska krajina); u Bar došljaci iz Drača (Albanija); vidi: Alivojvodić
Mustafalić, u Plavu
Mustafić, Bajice (Cetinje), od njih u Baru, Zaljevu, Tudjemilima u Primorskoj krajini i Podgorici; Nikšić; Zuće (Zaće), Kosovo, došli su iz Morače; Bijele Rudine (Nikšić)
Mustafići, bratstvo u Tuđemilima
Mustafići, staro muslimansko bratstvo u Bajicama

Mustafović, Vladimir (Ulcinj)
Mustafredžić, Zeta
Musterović, Nikšićka Trepča; Prentin Do (Cuce), Cetinje i kao: Mušer; Podpolje (Grobnice) u Zagaraču (Danilovgrad); kao: Šuškovčević u Zeti
Musterovići, bratstvo u Podnopolju
Musterovići, staro bratstvo u Prentinu Dolu
Mustib (Mustbrudić), Podgorica
Mustić, Nikšić
Mustur, Perast, Donji Stoliv, Kotor, Morinj, Morine, Djenovići i Kumbor (Boka Kotorska)
Musturica, u mHerceg-Novi došli iz Bileća
Musulimovići, bratstvo u Bajicama
Mutam, u Srbiju su se doselili iz Cuca (Cetinje), ogranak Popovića; kod Čačka kao: Mutap, došli iz Bihora (Bistrice), Bijelo Polje, porijeklom iz Rovaca

Mutap, u Mačvu došli iz Sokolskog kraja, porijeklom iz Pive, vidi: Mutam; a na Rudnik (Milanovac) iz Bistrice (Bijelo Polje)
Mutić, Nikšić
Mutišović, u Pljevljima 1862. god.
Mutović, Podgorica
Muć, Nikšić
Mućalica, Žari (Mojkovac)
Mućić, Podgorica
Muft, i, Mojkovac i u Bijelom Polju
Muh, Podgorica
Muhadanović, ogranak Marojevića, u Marojevićima (Ćeklići), Cetinje, od njih u Podgorici, Nikšiću, Baru
Muhadinovići (Marojevići), bratstvo u Ćeklićima
Muhadinovići, negdašnji muslimani u Ćeklićima

Muhamedović, u Zeti i Podgorici
Muhar, u Paštroviće doselili iz Like
Muharemović, Ulcinj; Pljevlja 1864. god.
Muharović (Luhar), u Kučima; Žabljak uz Skadarsko jezero
Muhač, Žabljak na Skadarskom jezeru
Muhić, Bar
Muhović (Ljuhar = Ljuharević), u Ljuharima (Kuči), ogranak Martinovića iz Bajica (Cetinje). Istorodni sa Perkovićima i Ljuhar = Ljuharevićima u Ljuharima, Fundini i Zatrijebaču u Kučima, Plavu, kao: Ljuharević oko 1820. god., Tuzima, Podgorici, Nikšiću, Pljevljima i Beranama
Muhovići, selo Trpezi kod Berana
Muhsić, Igalo, Herceg-Novi
Mucalović, u Ćeklićima (Cetinje) ogranak Gvozdenovića
Mucalovići, rod u Hercegovini
Mucević, kod Bijelog Polja su srodnici Kaljevića iz Vojnog Sela
Mucović, kod Trebinja jesu Vitković iz Miruša (Nikšić)
Muča, Kravari (Ulcinj) i Kotor
Mučaj, Šas (Ulcinj); Lisna (Bar) i u Ulcinju
Mučalica (Pejović), grana Ugrenovića (Trebješana), koji su iz Gornjeg Polja (Nikšić) prešli u: Gornju Moraču, Godijelje (Žabljak) i Žari (Mojkovac); Podgorica
Mučević, u Srdjevac (Bijelo Polje) došli iz Gusinja
Mučibabić, od Nikšića kod Gacka
Mučić, u Tuzi sišli iz Gruda, od njih su u Podgorici i Tuzovoj Rijeci kod Rožaja
Mučo, u Ulcinju
Mučović, Štoj (Ulcinj), potomci Muča, od kojih su u Murićima kao: Omerović i njihovi rodjaci u Grahovu (Rožaje), vidi: Murić
Mušan, Meljine, Herceg-Novi
Mušanović, Pljevlja 1964. god., vidi: Musanović
Mušenović, u Plavu 1868. god.
Mušer, vidi: Musterović
Mušetić, u Nikšiću i njegovoj okolini
Mušikić, ogranak Djekovića (Dabetića) iz grupe Miloševića, iz Vasojevića preseljenici u Bastase i Morakovo (Župa Nikšićka) i odatle jedni prešli u Čadjalicu (Nikšić); Bastaje (Stara Crna Gora), u Pivi (ranije predio Crmnice) i kao: Bastaj, jedni odu u Župu i drugi u Albaniju (po oslobodjenju od Turaka); Podgorica, kao: Muškić, doselili iz Gruda (sjeverna Albanija), porijeklom iz Velestova (Cetinje), u Miločanima i Čadjalici (Nikšić)
Mušikići, nikšićka župa s.Morakovo porijeklom iz Vasojevića od Dabetića
Mušić, Kotor, pa Čitaković i Mušica
Mušicki, vidi: Musić, kasnije Mušicki u istočnoj Bačkoj
Mušović, područje Kolašina u 17 - 19. v.  Došli iz Peći (navodno da su iz Turske). Kao predstavnici turske vlasti i age, nastanjivali su: Stričevine (Mojkovac); Bijelo Polje, Mužovo (Kanje), Dubovo (Gornji Bihor), Donji Bihor, dio Bistrice (Bijelo Polje); Nikšić i područne Muževice i Busak (podnožje Njegoša). Po padu turske vlasti: u Bosnu, Pljevlja, Sandžak i dalje u Tursku; Piva ogranak Ogrizovića iz Srdževića (Gacko), Hercegovina 
Mušterović, Prentin Do (Cuce), Cetinje 
Mušulović, Nikšić
Mušun, Rustovo (Čelobrdo), Paštrovići, vidi: Musanović
Mušunović, u Plavu


 

 

Odštampaj stranicu


Vrati se na početak
www.montenegro.org.au