|
|
O
Obadović, grana Kovačevića u
Vasojevićima
Obarina, Nikšić
Obačić, u Paštrovićima (Budva) 1398. god.
Obilić, Kameno u Boki 1692. god. i Herceg-Novi, doseljenici iz
Hercegovine u 17. v.
Obilović, Kameno, Herceg-Novi i kod Bara
Oblačić, Baošić (Boka Kotorska), po nahočetu; Paštrovići 1399. god.
Oblik, Franskanjeli (Ulcinj)
Obradović, Riđani (Nikšić) 15.v.; Banjani (Nikšić) 16. v.;
Godijelji (Žabljak), starinci; potomci Trepčana u Žabljaku, na Durmitoru i
odatle su odselili u Bosnu i Srbiju; Tepca uz Taru, doselili se iz
Drobnjaka; Šumanovac (Žabljak), ogranak Jakšića iz Pridvorice; Pljevlja i
područna Bukovica, jedni su iz Drobnjaka; Miločani (Nikšić); iseljeni iz
Pive u Kostajnik (Valjevo); Bijelo Polje i područni Zaton i Rasova;
područje Bistrice (Bijelo Polje); iz Bihora, Bijelo Polje odselili se i
kao: Obradović = Mavren u Gugolj (Užička Crna
Gora); Njeguši (Cetinje) odseljeni u Moraču i Lubnicu (Berane) i Štavalj (Sjenica),
kasniji rod Šukovića i Kujovića; Ćeklići (Cetinje); Kameno i Dobrota (Boka
Kotorska) doseljenici iz Stare Crne Gore oko 1692. god.; peraška naselja u
Boki Kotorskoj iz Stare Crne Gore; Miljevci (Sutomore), Bar 1850. god.;
Nikšićka Trepča, ogranak Stanišića, potomci
Trepčana iselili u Tepačko Polje (Žabljak), pa u Bosnu i Srbiju; Herceg-Novi
i područno Kameno; iz Martinića (Bjelopavlići), srodnici Šukovića odselili
se u Popadiće, uz Kolubaru (Srbija); Udovičica (Lubnica), Berane; Ogranak
Kovačevića u Božićima (Andrijevica); Cetinje; u Plavu 1912. god.; iz
Drobnjaka u Bosnu pa u Liku (Hrvatska); Bruvno, Divno selo, Dobašnica,
Doljani, Mišljenovac, Bušević, Kestenovo, Kopuš, Donji Lapac i Gospić; u
Jablanicu (južna Srbija) iz Velike (Plav), vidi:
Andrijević u Vraki
Obradovići, vjerovatno prezime jednog starog bratstva u Ćeklićima
Obrvaš, Bar
Obrez, Ulcinj
Obreković, Ulcinj
Obrenić, ranije Spahić u Matarugama i Ljutiću (Pljevlja), srodnici
Šarcima, Kartalima i Gačevićima, Obrenović iz Bratonožića
Obrenović, Bratonožići i odatle, kao potomci Bogićevi: u Ljutić (Pljevlja)
i kao: Obrenić; Moraču (Kolašin) i odatle u
Ravnu Rijeku (Bijelo Polje) i u Srbiju, od njih i u Herešt (uz rijeku
Arđeš, Rumunija); Lipovo (Kolašin); Nikšić; Grahovo (Nikšić); Crmnica pa u
Šestane (Primorska krajina) vidi: Andrijević,
Andrijini potomci
Obrikovac, Cuce (Cetinje) 15. v.
Obrina, Donji Poplat (jugozapadno od Stoca), Hercegovina, ranije u
područnom Popovu potomci Kolaka-Nikšića iz Riđana (Nikšić)
Obrićević, vidi: Obričević
Obričević, i kao: Obrićević,
Dobronovići i Gradac, u Lješkopolju (Podgorica) 15. v.
Obrusnik, Zelenika, Herceg-Novi
Obručić, Paštrovići (Budva) 1399. god.
Obukalović, Kotor, po nahočetu
Obućina, Kozica i Zvjezd (Pljevlja), doseljenici iz Kolašina
Ovnović, u Podgorici
Ovčariček, Podgorica
Ovčina, Nikšić, ranije Vujović, srodnici Slimovića u Hercegovini i
Tuzli
Ovsine, nadimak bratstva Pejovića u Ržanom Dolu
Oglečevac, Bukovica (Kovačevići), Pljevlja
Ognić, Kotor
Ognjanović, patronimik Ognjan iz Njeguša (Cetinje) odseljeni u
Gružu Kragujevačku; iz Podgorice u Plav, odselili u Sočanicu (Leposavić),
Srbija; iz Velike (Gornji Vanjojevići) odseljeni u Kosovo Polje
Ognjematović, Herceg-Novi
Ognjenović, u Risnu i područnom Strpu (Boka Kotorska), u
Miljanićima i Dubočkama (Nikšić) i Pivi, a odatle jedni u Srbiju 1889.
god., srodni po majci sa Radojevićima i Kosanovićima u Miljanićima i
Dubočkama, od Ognjenovića su Pištalo u
Željušima (Hercegovina). U Pivi (na Mratinju) se jedni prezivaju i kao:
Ćurudije, a drugi kao:
Mitrić (od odive) u Miljevcu (Gacko), kao:
Ristić; Nikšić; Kotor; Sasovići (Boka Kotorska) iz Čeva (Cetinje);
Velika (Vasojevići), porijeklom su iz Ceklinske Župe (Rijeka Crnojevića),
od njih u Srbiji i Kosovu; Klasna kod Gline iz Crne Gore; u Maudžer
Babuš-ušće (Sliv) u Lepencu porijeklom iz Velike (Gornje Polimlje); iz
Njeguša (Cetinje) u Gornji Crnić (Kragujevac)
Ognjenovići iz Pive (Mratinje, G.Crkvice), starosjedioci, po nekima
iz Banjana
Ogorličić, Kotor oko 1400. god.
Ogrizek, u Podgorici
Ogrizović, Unač i Crkvice (Piva), kasnije Mušović, doselili su se
iz Srđevca (Gacko), porijeklom od Travnika (Bosna)
Ogrizovići iz Pive (G.Crkvice - Nikovići), porijeklom iz Nevesinja
Ogrudović, Pljevlja 15. v.
Ogurlija, vidi: Ogurlić
Ogurlić, kao: Ogurlija, iz Čepelice (Trebišnjica)
preselili se u Presjeku (Kuti), Herceg-Novi. Perast u Boki i okolina su iz
Stare Crne Gore
Odavić, iz Nevesinja doselili se u Pivu
Odak, u Podgorici
Odal, Lastva Grbaljska, porijeklom iz Stare Crne Gore
Odale (Vodale), bratstvo u Lastvi u Grblju
Odalović, grana Punoševića i imali su nazive:
Vodalović, Vodale i
Vodolija u Dugom Dolu (Njeguši), Cetinje. Od
njih su: Glibavac (Nikšić), Nikšiću, Krivošijama (1850. god.), Sasovićima
u Boki, kao i u Đenovićima i Peraškim naseljima; Herceg-Novi, po majci;
Risan; Lastva (Tivat)
Odalovići, bratstvo u Krivošijama
Odalovići (Vodalovići), bratstvo u selu Glibavcu
Odović, Zagrad (Nikšićka Župa), ogranak Jakičića ranije Pejović,
doseljeni (1820. god.) iz Kuča; Vasojevići ogranak Rajevića iz grane
Miloševića - Lopoćana; u Drobnjacima su ogranak Grbovića potomaka Novljana
Odplović, iz Boke Kotorske preselili se u Grahovo (Nikšić)
Ozrenić, Kotor, preselili se u Dubrovnik
Ozrinić, ranije Radović, u Bajicama (Cetinje);
Čevo (Cetinje) 1335. god. u područnim Perkovićima i kao: Ozrov. Iz Čeva
1687. god. odselili se u Sasoviće (Boka Kotorska), i u Azanju i Šekulare (Vasojevići),
vidi: Orlović
Ozrinići (Kčevo, Čevljani), pleme u Katunskoj Nahiji
"Ozrinići", bratstvo u Bajicama
Ozrihnih, u Čevu (Cetinje) 14. v.
Ožegović, Kotor i područni Mio iz Ožegovice (Čevo), Cetinje;
Peraška naselja i Herceg-Novi izČeva (Ozrinića), Cetinje ogranak Raičevića
srodnika Rosića
Ojdanić, ogranak Pešića kod Berana; Nikšić
Ojdanović, Lubnica (Berane) doseljenici iz Bjelopavlića
Ojsteršek, Herceg-Novi
Okiljević, Krtole i Bogišići (Tivat) potomci Dapca (Dapka)
doseljenika iz Dabca (Albanija); Primorska krajina; Nikšić i područno
Čarađe u Goliji, jedni se odselili u Vareš (centralna Bosna)
Okica, Bukovice (Pljevlja)
Okičić, Kotor
Oklopdžija, Igalo, Herceg-Novi
Okomić, Prisoje (Andrijevica)
Okučić, Kotor
Okušić, Kavč u Primorskoj krajini, 1443. god.
Olaga, Sinjac (Piva)
Olević, ogranak Cirikovića, u Prnjavoru (Plav), porijeklom iz
Anadolije (Turska); Rogami (Piperi), ranije Rajković
Olivo, Kotor
Olmić, Herceg-Novi, po nahočetu
Oltremari, Kotor
Oltremare, Kotor
Omakalović, grana Kosovčića - Novljana, doseljenih iz Banjana (Nikšić)
u područje Durmitora, razgranati u područnim Drobnjacima, od njih su se
iseljavali u razna područja
Omarović, Žabljak na Skadarskom jezeru
Omarćević, vidi: Omarčević
Omarčević, kasnije Omarćević =
Omerćević, u Žabljaku na Skadarskom jezeru. Od njih su u Nikšiću, Skadru i
Draču u Albaniji. Porijeklom sa Kosova; u Podgoricu došli iz Kastrata
Omarčevići (Omerčevići) u Žabljaku
Omeragić, kod Plava i Gusinja, doselili (1861. god.) iz Brovine (Đakovica),
porijeklom iz Šalje (Albanija); Podgorica; Žabljak na Skadarskom jezeru;
Berane
Omeragović, Dabezići (Mrkovići), Bar
Omerčevići (Omarčevići) u Žabljaku
Omerče(h)ajići, stara muslimanska porodica na Omerovoj Glavici
Omerbašić, Selca (Krajina), Bar i u Baru
Omerbožović, Žaj (Tuzi); Zeta
Omerbožović (Ivanović), grana
Drekalovića u Omerovićima (Kuči)
Omeričić, Tuzi
Omero, Oštro; Herceg-Novi i Kotor
Omerović, Kuči, starosjedioci, ogranak Bojova ranije
Maković. Drugi su u područnim Ublima ogranak
Božovića i treći iz područnog Kosora odselili jedni u Biševo (Rožaj) kao:
Mučović, a drugi u Grahovo (Nikšić) kao:
Balotić; Nikšić; Podgorica; Pljevlja 1863.
god.; Bjelopavlići ogranak Šaranovića iz grupe Petrušinovića; Žabljak na
Skadarskom jezeru; Prenćani područje Bistrice i Potkrajci (Bijelo Polje)
doselili iz Bajine Bašte (Srbija)
Omerćaić (Omerćehajić), brate se sa
Popovićima u Zeti, u Virovima Koritskim (Malesija) i Kopiliku (Zeta) pa u
Sinjac (Zeta) i Žabljak uz Skadarsko jezero
Omerćalić, Podgorica
Omerćević, Brčeli (Crmnica) su iz Vranja (Zeta); Crnogorsko
primorje
Omerćehajić, Omerova Glavica i Dodoši (Podgorica) i Žabljak na
Skadarskom jezeru i odatle u Podgoricu i Berane
Omerčić, Podgorica
Omurović, Goričani (Gornja Zeta) a u Podgoricu iz Kuča
Onković, Morin (Morinj), Risan
Onufruja, u Podgorici
Opančina, Grab i Pavino Polje (Bijelo Polje)
Oparenović, Dobrota, Muo i Donji Stoliv (Boka Kotorska)
Oparnica, Pljevlja 1868. god.
Opačić, Meljine, Herceg-Novi; Budva
Oputić, u Tuležu (Šumadijska Kolubara) iz Bihora (Bijelo Polje)
Oraovac, Oraovo (Kuči) svi su potomci vojvode Gojka Mrnjavčevića,
iseljeni u: Skadar, kao: Muhović i kao takvi
u Podgoricu, zatim Vladnja u Zeti i Tuzima, kao:
Oraovac, a kod Plavskog jezera kao: Ganik
i Radonjića i odatle u okolinu Rožaja kao: Ganić.
Od ovih Oraovaca ima u više krajeva
Oran, Kotor, po nahočetu
Orahovac, ranije: Milić u Orahovu (Kuči).
Od njih su u: Sofiji (Bugarska); Podgorici; Tuzima; Vladnjami (Zeta)
istorodni sa Pajovićima i Klikovcima. Od njih su u Skadru; Nikšiću;
Ulcinju; Kotoru
Orahović, vidi: Rahović
Orahovljanin, Ulcinj 1887. god.
Orbović, oni su iz grane Tomaša kasnije Klenčana u Banjanima (Nikšić),
doseljenici iz Klenka (Srijem). Porijeklom od Banjske (Kosovo)
Orgović, Nikšić
Orguljan, u Prčanju (Boka Kotorska)
Orehović, Cuce (Cetinje)
Oreščanin, Cuce (Cetinje); Lipovo (Kolašin)
Oržižek, Bijela, Herceg-Novi
Orić, Laće u Bjelopavlićima i Drenovštici u Pješivcima, kao potomci
Lučana; Sirovačke Bare (Žabljak)
Orijentali, Boka Kotorska
Orland, i kao: Orlando, Škaljari, Muo
i Kotor u Boki Kotorskoj
Orlandić, Orlandići kasnije Seoca u Crmnici i u Donjoj Krajini. Od
njih su u Berislavcima (Zeta); porijeklom iz Klimenata (Albanija); Cetinje
Orlandići, bratstvo iz Seoca u Crmničkoj Nahiji
Orlić, Budva 1650. god. i Donji Stoliv (Tivat)
Orlović, Moštanica (Riđani), Nikšić (Orliban u 14.v.); iseljeni u:
Čevo (Ozrinići), Cetinje, Miriloviće i dalje po Hercegovini; Petrovići i
Prigredina u Banjanima, kasnije kao: Rajković u Vukovom Dolu (Bileća); u
Đakovicu (Metohija) i dalje u Vrbešnicu (Kosovo) i jedni kao:
Žarković pod planinom Žabe (Neum); Bajice
(Cetinje) i odande u Lastvu (Grbalj); Bjelopavlići; iz Čarađa i Kazanaca
(Gacko) pa u Prigredinu (Banjani), Nikšić, odande u Cuce i Čevo (Cetinje).
Jedan u Bjelice (Cetinjesko polje); Orlovići od porodice Pavla Orlovića i
drugih potomaka Orlovića; vidi: Martinović;
iz Teočaka (Dragačevo), Šumadija. Vidi: Klikaraš
i dr.
Orlovići, staro bratstvo u Bajicama
Orlovići, rod u Lastvi
Orljak, Pljevlja 1864. god.
Orman, ogranak Giljana u Ozrinićima (Nikšić)
Ormić, Kotor, po nahočetu
Orović, grana Novakovića u Vasojevićima i u Majstorovine (Bijelo
Polje); Štitarice i Polja (Mojkovac)
Oroz, Žiljevo i Šurići (Hercegovina) ogranak Milovića iz Grahova
(Nikšić)
Orsa = Orsi, u Kotoru
Orsak, Kotor
Orsi (Orš), Kotor 15. v. i Antibaru (Bar)
Ortolani, Kotor
Oruč, Štoj (Ulcinj) porijeklom iz Bobote (Ceklin), od njih su u
Sarajevu
Oručević, Draževina (Podgorica) od Đuraša sa Sjenice (Kuči).
Iseljeni u: Rudi (Zatrijebač), Kuči, i jedni siđu u Podgoricu; Tuzi; Velje
Selo; Bar; Skadar (Albanija); Solun (Grčka). Rod sa: Đurašima, Nikmarašima
kao: Cacović i Balo
Oručković, Kuči
Orš, vidi: Orsi
Osmajlić, grana Brajilovića u Pivi; ogranak Miloševića u
Vasojevićima, posebni kod Andrijevice
Osmanagić, Podgorica, Skadar i u Sarajevu; Bukovice (Pljevlja); u
Zeti i Žabljaku na Skadarskom jezeru do 1900. god.; kao:
Koskić iz grupe Martinovića iz Bajica
(Cetinje) u Nikšić
Osmanagići (Koskići), muslimani u Podgorici
Osmankadić, Pljevlja
Osmanlijević, grana Dabetića u Vasojevićima
Osmanljucić, Nikšić
Osmanović, Braišna (Anamali) i Lisna (Ulcinj); kod Bara; Vojno Selo
(Plav) i u varoš Plav 1909. god.; iz Rovaca, kao:
Bulatović iselili u Trpeze, Kanje i Kalnicu (Bijelo Polje). Njihovi
su srodnici u Veljovićima i Bijeloj Crkvi (Rožaj); Orahovica (Bijelo
Polje); Berane; iz Morače odseljeni kod Rožaja su ogranak Kurpejovića i od
njih u Srđevac i Dobri Dub (Novi Pazar); Nikšić; Podgorica; Orahovica
(Vukotići), Bijelo Polje, ogranak Vukotića, od Vukote grana Lalevića
Osmanotović, u Podgoricu iz Vladanje
Osmanćević, i kao: Osmančević, u Plavu
ogranak Đuričana iz grupe Đuraškovića, porijeklom iz Ceklina (Rijeka
Crnojevića)
Osmanćelić, u Plavu 1861. god.
Osmanćehajić, istorodni sa Osmanćevićima, ali jedni i kao:
Đurašković u Plavu
Osmanćehić, u Plavu 1860. god.
Osmančekić, u Plavu 1890. god.
Osmović, u Nikšiću i područnom Busku
Ostajbašić, Paštrovići (Podbrežje) u 17. v.
"Ostović", zagranak bratstva Ivčevića u Gluhom Dolu
Ostoja, Herceg-Novi i Kotor
Ostojić, Ostojići i Jezera u Ćeklićima (Cetinje) 1489. god.; kod
Cetinja i u gradu; Kotor oko 1520. god.; Sutomore (Bar) 1886. god.; kod
Nikšića; Gluhi Do (Crmnica) ogranak Ivčevića i kao:
Ostović; u Kotoru jedni i kao: Brnić;
Grahovo (Nikšić) 16. v. Od njih su u Mačagaj, provincija Čapo u Argentini;
Nikšić; Vrela i Junča Do (Drobnjaci); Palež i Budečevica (Šaranci),
Žabljak, od ovih su u Đurđevića Tari bili od 1875-1919. god.; Vasiljevići
(Nikšićka Župa), jedni su iz područnog Zagrađa odselili u Prizren; u
sjevernim djelovima Crne Gore bili su vlastela u 15. v.; Prage (Nikšić);
Tušine (Žabljak), oni su grana Nemanjića, kod Prizrena, doseljenici iz
Zagrađa (Prizren) pa odselili u Lučane (Čačak), kao srodnici područnih
Uroševića; Prenča i Maoče (Pljevlja); Kozice, Mojstište i Zvjezd
(Pljevlja), jedni su doselili od Kolašina kao:
Jakšić; Budva i kao: Otstojić; Donje
Dobro u Ceklinu (Rijeka Crnojevića) pa odatle u područni Začir 1485. god.,
a 1494. god. kao: Šesta; u Junča Dolu,
Pridvorica (Šavnik) i Vrelima (Žabljak) ogranak Mandića ranije Mileševića
iz Pridvorice (Šavnik) u Velikom Barku (Šumadijska Kolubara), ogranak
Čarapića iz Kuča
Ostojići, staro muslimansko bratstvo u Ćeklićima
Ostojići, staro jezersko bratstvo
Ostojići, staro bratstvo u Cetinjskom Plemenu
Ostroški, Ostrog (Bjelopavlići); vidi: Brkić
(Jovanović)
Ot, vidi: Hot (Hoti)
Otanasić, Perast
Otar, kasnije: Dubljević, u Pivi,
porijeklom iz Duba (Cetinje). Od njih su u Gacku, Izgorima, Barcu,
Tepcima, Ninkovićima i Jezerima (oko 1780. god.) kao:
Popović u Nikšiću
Otaš, predak Otaševića
Otašević, Brskut (Bratonožići) ogranak Čađenovića. Jedni su
preselili kod Plava; Raće (Piperi); Kurilo (Zeta); Vasojevići ogranak
Đurišića, grana Kovačevića; Momče (Kuči) ogranak Vujoševića. Od njih su
kod Plava i Gusinja (Vojno Selo) kao: Vujošević
i Stašević; vidi:
Radović - Kisin; Cerovo (Bijelo
Polje); ogranak Bulatovića iz Rovaca preselili u Raće (Kuči). Razgranati i
jedni odatle odselili u Crmnicu; Bezjova (Kuči) i od njih su u Gruži
Kragujevačkoj, Jablanici (Srbija) i Palama (Sarajevo); iz Nikšićkih
Trepača odselili u Bačku a drugi u Boliviju; u Podgorici iz Zatrijebača
(Kuči); Nikšićko Prekovođe; Piperi; Zagarač (Danilovgrad); Bjelopavlići;
Gostilj i Kurilo (Zeta) su iz Bjelopavlića; Bijela Crkva (Rožaj) iselili u
Barnjik (Raška); Gostilje (Zeta) došli iz Zagarača; jedna grana Mijanovića
u Cucama, grana Adžovića, starina u Adžovića Vrbi, u Zeti; Njeguši
(Cetinje); Sutomore (Bar) 1884. god.; Bar
Otaševići, bratstvo u Dugom Dolu
Otaševići - Radmanovići - Đurići, bratstvo u
Podnopolju
Otaševići, grana bratstva Mijanovića u Cucama
Otilović, Vrulja (Pljevlja)
Otović, ogranak Obradovića iz Njeguša (Cetinje) odselili u
Vasojeviće; Petnjik (Berane) grana Novakovića, Levorečana; Piperi;
Drobnjaci; Vranj i Vladnja (Orahovo), Zeta i kao: Hotović pa Kovačević
Oturlić, Vladanja i Vranj (Zeta) kao: Hotović
iz Hota (Tuzi); Herceg-Novi i područni Kuti i Srbina
Oćević, Oćevići (Rijeka Crnojevića); u Ćeklićima (Cetinje) i kao
Oćevski = Hoćevski
Oćetek, Cetinje
Oficirčić, Herceg-Novi, po nahočetu
Ohić, Tivat, Kotor i područni Muo
Ocer, u Podgorici
Ocić, Katrkol (Ulcinj)
Očević, Kotor, po nahočetu
Očina (Očinja), predak Očinića
Očinić, Očinići (Cetinje), vidi: Pajović;
Lastva tivatska doseljenici iz Očinića (Cetinje) 14. v.; Pobori (Budva);
Stara Vranjina na Skadarskom jezeru i kao: Ostojić - Pajović; Ulcinj 1887.
god. Oni su potomci Gucala
Očinići, staro bratstvo u Cetinjskom Plemenu
Očinići - Pajovići, bratstvo na Vranjini
Očinja (Očina), predak Očinića
Odža, iz Albanije (u 16. v.) doselili u Šišiće (Tivat)
Odžaj, Oblik (Ulcinj)
Odžić, Brijeg (Piva), oni su iz Prekotarja. Od njih su u Vrčanje
(Užička Crna Gora); u Podgorici doselili iz Zete; Donji Murići u Donjoj
Krajini iz Klimenata (Albanija); Gorane i Pečurice (Ulcinj) su ogranak
Popovića iz Ravne; Ćurjani, Bobot i Draginja, Mrkojevići (Primorska
krajina) su od Krekuna iz Limljana (Crmnica) i jedni od njih su u Kanjoše
i Buljarice (Paštrovići) 1843. god. ima ih i u Boki Kotorskoj; Osmine
Mišićke (Spič) i u susjednom Gradištu; Tivat, porijeklom iz Hercegovine;
Savina, Herceg-Novi; Kameno, Herceg-Novi 1692. god.; Nikšić; Bjelopavlići,
kasnije Vuksanović; Gusinje, porijeklom iz
Anadolije (Turska); Ibarac (Rožaj), oni su od Krasnića iz Metohije
Odžići iz Pive (D.Crkvice - Odžica Glavica), ispreko Tare
(muslimani)
Ošić, u Nikšiću 1790. god.
 Odštampaj stranicu
|
|
