Šabake, staro bratstvo u Bajicama (Cetinje)
Šaban, ranije Dragoslavljević, grana Borojevića, čiji je rodonačelnik iz Donjeg kraja (Cetinje) prešao u Mužoviće (Ceklin), Rijeka Crnojevića. Starinom od Niša. Jedno vrijeme živjeli na Starom Vlahu (Srbija). Iz Ceklina jedan se odseli 1902. god. u Ulcinj od koga su u susjednom Rječu, drugi u Nikšić, a neki u Resnik (Bijelo Polje); Buljarice (Paštrovići), 1845. god. Vidi: Ivanišević i Ivanović u Donjem Kraju (Cetinje)
Šabani, bratstvo u plemenu Ljubotinju
Šabanagić (Redžepagić - Pašić), iz Grijema (Skadar) naseljenici, kod Gusinja, Plava i Novog Pazara
Šabanagović, i kao: Šabanadžović, a u Hercegnovom (1687. god.) kao: Šabanadžović, srodnici Gojkovića; Podgorica, Tuzi, Skadru, Sarajevu gdje su prešli iz Zete (Bistrice) 1879. god.
Šabanadžović, vidi: Šabanagović (Ećimović)
Šabanin (Šavanin), Briska i Gorana (Ulcinj)
Šabanović, Seštica (Rožaje) u Škalji ogranak Nukovića iz Meduna (Kuči); Bijelo Polje i područna Bistrica, Vilusi, Nikšić ogranak Nenadovića kod Nevesinja, u drugim mjestima na području Nikšića, jesu od Nenadovića iz Gacka; Božurov Do (Piva) gdje su došli iz Prekotarja; Grahovo (Nikšić); Cetinje; Bijela, Herceg-Novi; Bar i susjedni Mide; Lješkopolje (Podgorica) i susjedne Buronje, od kojih su u Vraki (Skadar), porijeklom sa Čeva (Cetinje), srodnici Stojkića; Herceg-Novi; Stabal (Bijelo Polje), srodnici Hodžića u Godijevu i Mušovićima u Bijelom Polju, doseljenici iz Goduše (Pljevlja)
Šabanovići iz Pive (D.Crkvice - Božurev Do) porijeklom izpreko Tare (muslimani)
Šabanji, Rječ (Ulcinj)
Šabac (Šabaci), Reč (Ulcinj)
Šabeljić, Nikšić
Šabić, u Herceg-Novom
Šabo, Mojdež, Herceg-Novi
Šabović, u Mojdež kod Herceg-Novog (u 16. v.) doselili od Gacka (Hercegovina). Od njih su u Toploj i Igalu, Herceg-Novi; Jablanica (Bijelo Polje); iz Kuča prešli u Nikšić, potomci Pervića, pa jedni kasnije kao: Veselić i od njih odseljeni u Drobnjake kao: Kurep, od kojih u Tušini (Žabljak) kao: Veselići Veselinović, a od Janjuš i Adamović u Selcu (kod manastira Dovolja), Zatarje. Odatle Janjuši presele u Srbiju, a Adamovići u Grnčare (Prijepolje), gdje se dosele i neki od Veselića, od njih su Šabović u Potpeću (Pljevlja) potomci Mijajla Šaba Božova Veselića; od tih su u Nikšiću, gdje je došao Panto Đorđijev Šabović; 1878. god. iz Kuča, jedni od Đurđevića pređu kod Plava i Gusinja (1856. god.) gdje su kao: Šabović, te od njih su u Kostićima, Bogaćima i Brestoviku (Bijelo Polje), od kojih su Kalač kod Rožaja i Beganović u Podgrađu (Rožaje); Ibarac (Rožaje) gdje su dobili sadašnje prezime; ogranak Murića u Gornjim Glavicama i Dapcima (Rožaje), doseljenici iz Klimenata (sela Selci), sjeverna Albanija; kod Rožaja potomci Daca Klimenta od Plava; Boljanine, Zaton i Stabna (Bijelo Polje); Plav; u Plavu, ogranak Pljančara iz Škrelja (sjeverna Albanija); u Plavu i Gusinju, grana Ljuhara iz Zatrijebača (Kuči); Bogajići i Meteh (lijevi i desni), Gusinje; u Vasojevićima ogranak Bakića-Novakovića; Lješkopolje (Podgorica); kod Vladimira (Ulcinj); Kunje (Ulcinj); Kolomza (Ulcinj); Gorane i Gornji Mikulići (Bar); Bar; Mojdež, Herceg-Novi
Šabovići porijeklom iz plemena Kuč, predak Šabo im se naselio u Plavu i od njega su potomci muslimani. Od Šabovica su ogranci Ferovići, Metovići i Hadžimusovići.
Šaboj, Rastiš (Ulcinj)
Šabo (Šabor), Topla, Herceg-Novi; Braiša (Ulcinj)
Šabotić, iz Rovaca, od Vojinovića, ranije Knežević; Šabota, sin Marka Bubane (Prilog: Ranko Bubanja)
Šabotić, Bijelo Polje (Polimlje), od njih su u Makedoniji; Dobrodole, Goduše i Ograđeni (Bijelo Polje), prešli iz područnih Bubanja; Nikšić
Šabotići iz sela Vrševa (okolina Berana), potiču od Bubanja
Šaboti'i, iz Rovaca, od Vojinovića, ranije Knežević; Šabota, sin Marka Bubanje;
Šabatofović, Kravari (Ulcinj)
Šavanin, vidi: Šabanin
Šagin, Oblik (Ulcinj)
Šagovnović, Baljuše (Bileća) i kao: Šagunović, prešli iz Crne Gore
Šagovnovići (Šagunovići), rod u selu Baljcima
Šagovnovići, rod u selu Zeljusi
Šadović, kod Herceg-Novog i Risna, oko 1693. god. doselili iz Popova (Hercegovina)
Šain, u Samoboru (Gacko) iz Crne Gore; Brijeg i Crkvičko polje (Piva) oni su od Božovića
Šainagić, Župa Nikšićka
Šainaj, Ckla (Ulcinj)
Šainović, kod Gusinja i toj varoši došli iz Bratonožića; Srpska i Vranjina (Zeta); Vir Pazar i Gluhi Do (Crmnica) i kao: Šajinović ranije Jovović; Budva u 15. v.; Sutomore (Bar); Mide (Ulcinj); Brijeg (Božurov Do), Piva, došli iz Žitina 1882. god.; Vraka (Skadar) došli sa oboda Sozine (Bar); u Piperima ogranak Vulikića
Šainovići iz Pive (D.Crkvice - Božurev Do), porijeklom od Nevesinja
Šaja, vidi: Šobajić
Šajinović, zagranak bratstva Jovovića u Gluhom Dolu
Šakabend (Šakabenda), Pljevlja
Šakić, potomci Šaka Banićevića (Mijajlovića, od Mijajla Vučićeva) i kao opšte, Preobražani iz grupe Bajkovića u Cucama: područje Trešnjeva, Postude (grahovski kraj), Bojov Do i Dolovi. Od njih su u: Kutima, Herceg-Novi i Mostarskom Blatu; kod Risna i Podima, Herceg-Novi u 8. v.; Nikšiću. Od njih su u Dvoru na Uni (Bosna) i na Baniji (Hrvatska), kod Sarajeva i u Anadoliji (Turska)
Šakići, ogranak bratstva Banićevića u Cucama
Šakota, Velimlje (Banjani) i kao: Šakotić, Nikšiću, došli iz Hercegovine, porijeklom od Čokorila (Mataruga) iz Cuca (Cetinje) u Zijemlju (Mostar), Dubravama i Kozici a u Crnićima i Trijebnji (Hercegovina) ranije Zlatanić iz Golije (Nikšić); u Gornjim Breznama (Piva) došli od Nikšića
Šakote, rod u Rudini
Šaković, Bratonožići
Šakorunjić, bratstvo u Stubici (Nikšić)
Šakotić, vidi: Šakota
Šalapura, Goleša, Mažići i Toci (Pljevlja) i kod Novog Pazara, pa jedni otišli u Srbiju, porijeklom iz Pive, jedno vrijeme kod Kolašina
Šaletić, Počijevka (Bjelopavlići) ogranak Grupkovića
Šaliprdić, Zvjezd (Pljevlja)
Šalipura, vidi: Šalapura, Goleša (Pribojska), Mažići i Toci (Pljevlja), doseljenici iz Pive, te jedni se presele 1875/6 kod Novog Pazara i u Srbiju; Drobnjaci, preselili u Goleš (Priboj)
Šaloun, Budva
Šalta, Bar
Šaltić, Bar
Šalukić, u Krivošijama
Šalja, Štitarice (Rožaje) i Rožajima iz Šalje (sjeverna Albanija), 1902. god.; u Podgorici
Šaljanin, Brezojevice (Gusinje) i toj varoši sišli iz Šalja (sjeverna Albanija); u Plavu 1879. god.
Šaljević, ogranak Milovića u Kučima
Šaljić, Velika i Gračanica (Plav)
Šaljukić, Bršno (Župa Nikšićka)
Šaljunović, Plav (Gornje Polimlje) i područni Meteh (1869. god.), doseljenici iz Šalje (sjeverna Albanija)
Šaman, Grnčari (Plav)
Šamanin, Prnjavor (Gusinje)
Šamanović, Plav, ogranak Šćepala iz Zatrijebča (Kuči)
Šambak, Herceg-Novi, po nahočetu
šamić, Pljevlja 1855. GOD.; Mašnice (Andrijevica)
Šamprdić, Zvjezd (Pljevlja)
Šamšal, u 15. v. iz Pješivačkog dola kao: Pejović u Tušinu pa u Pitomine (Žabljak), u Drobnjacima prije preseljenja u Nikšić, gdje su se prozvali Šamšal
Šaner, Herceg-Novi
Šan (Šani), Bar
Šaninović, Zasmreče (Kolači) iz Kuča, vidi: Šahovac
Šanit (Šaniti), Bar
Šanić, Kričak (Pljevlja)
Šanović, Mrke i Gostilje (Piperi), Gostilje, Berislavce, Lajkoviće i Srpsku (Zeta), te jedni u Vranjinu uz Skadarsko jezero i Vir Pazar, ranije su se prezivali Prlja
Šantić, Pješivci (Povija-Krst); Nikšić
Šanjević, Podgorica
Šaović, u Podgoricu sišli iz Meduna (Kuča); kod Bijelog Polja
Šapaljak, u Ulcinj 1875. god.
Šapić, Kričak (Pljevlja)
Šapurić, Crkvice (Oputne Rudine), Nikšić
Šapstanić, Gusinje došli iz Bratonožića
Šaptina, Paštrovići, 17. v.
Šaraba, vidi: Radović - Kisin
Šarabaća, u Boku Kotorsku doselili se iz Popova (Hercegovina)
Šarabić, Baošići, Herceg-Novi
Šaran, Kotor
Šaranagić (Redžepagić), u Gusinju i Rožaju iz Kuča
Šaranac (Vlastelinović) i kao: Šarenac, u Planoj (Gacko), Hercegovina. Potomci Mijaila Vlastelinovića. Odatle pređu u Muževice (podnožje Njegoša), Nikšić. Odatle se vrati Mihailov sin Aleksa (Avdija) u zavičajnu Planu. Od njega su: Avdić u Planoj, Zimonjić u Gacku i Mostaru, Babić u Planoj i Trnovica, Žerajić u Miljevcu i Čitluku, Parežanin u Paniku, Šarenac u Davidovićima, Vlahovićima, Fotnici, Stepenu, Ljubinju, Drežnju i Hudbini. Sva mjesta u Hercegovini. Zatim u Martiniće (Bjelopavlići), Podgorica.Glavnina Šaranaca odseli se na teren između Bistrice i Plašnice (pritoka Tare) i imenuju ga u Plana Kolašinska i tu se sasvim oformi bratstvo Šaranci. Od ovih što su ostali u Martiniće, po ocu Savu Popoviću, od njih Raspopović i kasnije jedna grana Radović u Martinićima. Od jednog Anđelića (Miloševića - Šaranca), povratnika su Anđelići u Hercegovini. Na području Plane Kolašinske razgranaju se (Vlastelinovići) u: Anđelić, Raičević od kojih nastanu: Džaković, Popović, Krivaćević, Simićević, Bećković, Zuković, Bojović, Raićević (Raičević) i drugi. Od potomaka Šaranaca razvije se i pleme Šaranci, na području: Bogomolji, Jelinom Dubu, Rudance, Brajkovači, Gradini, Odrage, Ramovo Ždrijelo, Podima, Paležu, Njegovođi, Šljivanskom, Alugama, Dobri Njugo, Jezerima, Suvodolu i Kršu. Sve kod rijeke Tare i Žabljaka.Srodnici ostalih Šaranaca Babići između Bileće i Gacka. U Plani Kolašinskoj i području Šaranaca u istoimenom plemenu nastanu i prezimena (bratstva): Čičić, od njih Pašić; Vuković (Šaranski), od njih Rondović i Novović (Šaranski) na Đedovom Polju (Žabljak); Bećkovići pređu u Rovca (Podgorica); od Raičevića su i Zakić, Džajivuć, jedni iz Šaranaca pređu kod Mojkovca; od Rajićevića jedni kao: Raičević; od bratstva Ćosović jedni pređu u Kosanicu (Pljevlja) i od njih su Ćorović u Međužvalje (Pirlitor), Žabljak; Nedajno (Piva) od Tufegdžića, od njih su 1889. god. otišli u Srbiju; u Otilovićima (Pljevlja) su Šarančić, koji su prešli iz Šaranaca (Žabljak); od Simićevića jedni kod Šavnika; od Šaranaca ima nastanjenih: u Brvenici, Židovićima i Matarugama (Pljevlja) kao: Šarac; neki kod Grahova (Nikšić); Zukovići su iz Šaranaca prešli u Glibaće (Pljevlja); Knežević, grana Šaranaca i njihov ogranak Radošević nastanjeni su i u srednjem toku Tare, na desnoj obali i dalje; potomaka Šaranaca ima: kod Foče (Hoče), istočna Bosna, pa u Turskoj i Bugarskoj; od Raičevića, od kojih su i Bojović ima naseljenih kod Leskovca, od polovine 18. v. i Bojovića kod Lebana; Leskovac, Kosovska Mitrovica, kao i jednih i drugih u Sijerinskoj Banji, i na desnoj obali Tare u Vaškovu i Prenćanima; u Prenćanima (Pljevlja) su i Zmajević iz plemena Šaranaca; u Goliji (Nikšić) Šarac ogranak Kresojevića od Bileće
Šaranci, pleme u Hercegovini
Šaranović, Liješta (Kuči), potomci Šarana Kojina; Nikšić; Mikulići (Bjelice), Cetinje; Bjelopavlići, ogranak Milekovića (Petrušinovića), od njih su u Cetinju i Međulužju (Mladenovac)
Šaranovici, bratstvo u Mikulićima
Šaranagić (Redžepagić), u Gusinju i Rožaju iz Kuča
Šarančić, Otilovići (Pljevlja), doseljenici iz Šaranaca (Drobnjaka)
Šarac, vidi: Šaranac (Šarac) - Vlastelinović, u Kruševice, Herceg-Novi, oko 1692. god. došli iz Korjenića (Trebinje), vidi: Šarić; grana Vlastelinović: u Pivi su i kao: Nedić, srodnici Radojičića u Risnu (Boka Kotorska); Mataruge, Židovići i Brvenice (Pljevlja); Previš (Šavnik) 1909. god. iz Zatarja kao: Šarac
Šarapi, bratstvo u Riječkoj nahiji - Ljubotinj (Obzovica, Drenovi, Gluvi Do, Boguti)
Šarbajić, u Policama (Berane) srodnici Bojića - Mijomanovića
Šarbejić, Bar
Šarenac, u Nikšić su se doselili (oko 1692. god.) i u Kotor, Kumbor i kod Risna (Boka Kotorska); Vraćenovići (Nikšić); Gacko (Hercegovina), grana Kneževića iz Lukovice (Gacko), koji su jedno vrijeme živjeli u Cucama (Cetinje), vidi: Šaranac
Šarenci, rod u Bilećkim Rudinama
Šarenci, rod u Drobnjacima
Šarinović, u Trnovu (Sarajevo) iz Plava (Gornje Polimlje)
Šarić, u Šekularima (Berane) potomci Vuka Ljevaka, matronomik po babi Šara; Krstac (Golija), Nikšić, pa nekad i kao: Šarac, potomci Kresojevića, od Bijeće, Berane; Bijela, Herceg-Novi; u Zeti
Šarič, vidi: Šarkić
Šarkić, Podgorica i Tuzi, ogranak Ivanovića sa Bezjove (Kuči), jedni i kao: Šarič, vidi: Sujković
Šarkinović, u Plavu i područnim Brezojevicama 1820. god. iz Kuča
Šarković, Njeguši (Cetinje), u 14. v.
Šarov, Bor (Bihorska plana), Bijelo Polje, od kojih su u Peći (Metohija)
Šarović, Đurička Rijeka (Plav), ogranak Đuričana, potomaka Đuričkovića iz Ceklina (Rijeka Crnojevića), jedno vrijeme u Koćima (Kuči); u Plavu su iz Bratonožića; u Vasojevićima, ogranak Vulića - Kovačevića; Nikšić; Golija (Čarađe), Nikšić; Pragi i Orah (Nikšić); Kotor, po majci; Bar; Dubrovsko, Matični Gaj i Komarnici (Drobnjak), ogranak Dobrilovića iz Banjana (Hercegovine) prije Kosovske bitke, drugi u Drobnjacima ogranak su Abazovića (Novljana); Pržnje i Cerice (Gacko), od njih su u Osojnom Orahu (Piva) od 1882. god. ranije Vujačić iz Grahova (Nikšić), porijeklom od plemena Riđana; kod Nikšića ogranak Matijaševića; Nikšić i Podgorica (u 19. v.), a kasnije Petrović; Osatno (Boreč), Hercegovina iz Pive
Šarovović, Plav, Đurička rijeka, Bogajići (Gornje Polimlje); Lagator (Gornji Bihor), Bijelo Polje
 i toj varoši kao: Ramčilović, od kojih su u Ćitiću (Novi Pazar), porijeklom iz podnožja Kučkih Komova
Šaronjić, Bijedići (Bijelo Polje), došli iz Šaronja sa Peštera, srodnici su Pićurice u Zmijancima, Radijelju i Ćosovićima u Sjenici
Šarci iz Pive (Nedajno, Stabna - zas.Orah Osojni), porijeklom od Radojičina iz Stabana
Šarčević, Gluhi Do (Crmnica), od njih su u području Bistrice (Bijelo Polje) i Batočine (Srbija); Bistrica (Mojkovac); Ivanje, Pavino Polje, Zaton i Ravna Rijeka (Bijelo Polje); Orlja i Kostenica (Pljevlja); Batočina (Lepenica), Srbija; Bar
Šarčević, grana bratstva Masloničića u Gluhom Dolu
Šarhomović, Plav
Šata, Kotor; Ulcinj
Šatić, Ulcinj
Šatković, Krtole (Gorji Grbalj) u 16. v.
Šatorogo, Zlostup (Golija), Nikšić, doselili iz Koleša (Nevesinje)
Šaćević, Podgorica
Šaćirović, Derače (Lozna), Bijelo Polje, ogranak Dupljaka, odseljenih u Kominu (Novi Pazar)
Šaub, Herceg - Novi
Šaula, Bar
Šaulić, Žabljak i Junča Do, ranije Pešćenski kraj (Drobnjaci), ogranak Jakšića, grana Mileševića - Mandića; Nikšić
Šaunig, Meljine, Herceg-Novi
Šafranović, Kotor
Šahin, Donji Oblik uz Bojanu, došli iz Gornje Krajine
Šahinović, Bar; Gusinje i Pljevlja
Šahman, u Beranama i kao: Šahmar; u Nikšiću i Gusinju, ranije Gruda, od njih su u Lozni i Jagoču (Bijelo Polje)
Šahmanović, Zaton (Bijelo Polje); Završje i Đurička Rijeka (Plav); Bukovice (Kovačevići), Pljevlja
Šahmar, Kotor, vidi: Šahman
Šahmatović, u Skiću (Plav) 1861. god.; u Plavu 1895. god
Šahovac (Šaninović), Zasmreče (Kalače), Rožaje porijeklom iz Kuča
Šahović, Bijelo Polje, područne Lješnice i Bistrica, a u susjednom Tomaševu i kao: Ljubović; Mrđenovići (Gacko) i Šahović (Rudo Polje) porijeklom iz Herceg-Novog
Šačević, muslimanin iz Podgorice
Šačnagiš, Nikšić
Šašalj, iz Pješivaca prešli u Drobnjake, ogranak Perunovića
Šašikić (Šaškić), u Metehu (Jara), Plav 1903. god.
Šaškić, vidi: Šašikić
Šašović, u Pivi srodnici Vojinovića, od njih su u Srbiji
Šašovići iz Pive (Vojinovići), od Vojinovića
Šašoroga, Zlostup (Golija), Nikšić, ranije Perović, došli od Nevesinja i Zubaca (Trebinje), porijeklom od Vukalovića
Švamadli, Herceg-Novi
Švarc, Meljine, Herceg-Novi; Dobrota (Kotor)
Švarcer, Budva, po majci
Švarcapel, Herceg-Novi
Švalaj (Švalej), Nikšić
Švec, Kotor
Šglović, Orahovice (Risan) u 15. v. došli iz Golije (Nikšić), kasnije Vuksanović
Šebek, područje Bistrice i Zaton (Bijelo Polje); u Podgorici
Šebeković, Boljanine (Bijelo Polje), došli iz Berana
Šebec, Bistrica, Jablanovo, Zaton, Rasovo i Mostir (Bijelo Polje), ogranak su Cerovića iz Tušine (Žabljak)
Šebović, Bijelo Polje
Šeboj, Kuči
Ševalja, Donji Stoliv (Tivat)
Ševaljević, Cetinje; Kotor
Ševaljević (Podubličanin), Njeguši (Cetinje)
Ševaljevići, bratstvo u Rajićevićima
Ševaljevići, rod u Novom  
Šević (Kiković), Kuči
Šegahić, Pljevlja 1867. god.
Šegon, Kotor
Šegotić, Kotor
Šeinagić, Nikšić
Šekarić, Vraćenovići i Pilatovci, ranije u Vranjoj Dubravi (Bilećke Rudine) pa u Ulog (Kalinovnik) kao: Pekara
Šekić, Pljevlja 1898. god.
Šekujez, i, Ulcinj
Šekularac, potomci Petra Šekularca, iz Šekulara (Berane) i ogranak Rajkovića iz Šekulara prešli u Sandžak; u Gusinju; Gusinje kod Plava, Gusinje (Gornje Polimlje) i Peći (Metohija), Goraždevcu, Crnom Vrhu i Sili (Bijelo Polje), jedni negdje u Metohiji, u Kosovu, Glogovcu (Gnjilane), Hajna, Reka, Mešine, Tirenca, Ojanovica, Rojanovci i Bušnice (Kosovo) i nekim mjestima Srbije, porijeklom iz Šekulara (Vasojevići)
Šekularci, iz Šekulara kod Andrijevice
Šelović, u Plavu
Šemović, kod Novog Pazara su iz Budimlja (Berane)
Šenebek, Herceg-Novi
Šenk, u Podgorici
Šenker, Kotor
Šenkol, Ulcinj
Šenković, Zaljutnica (Golija), Nikšić
Šenkotić, Nikšić
Šenović, Donji Banjani (Nikšić), vlastela; Plav, Budimlja (Berane) i kod Plava
Šeović, Rudo Polje (Plav); Brezojevice (Gusinje) i toj varoši
Šepac, Renovac (Užice), doselili od Pljevalja
Šepić, Kričak (Pljevlja)
Šeremet, Herceg-Novi
Šerović, u peraškim naseljima i Đenoviću došli iz Zalaza (Njeguši), Cetinje, ranije Lukrecija; Kotor
Šesta, Začir (Ljubotinj) 1494. god.; Rijeka Crnojevića, kasnije: Kolina, Džongaz i Radišić, srodnici Ostojića u Crmnici
Šestavić, u Gusinje došli iz Bihora (Bijelo Polje)
Šestan, Šestani (Primorska krajina), preci Čukurela iz Škrelja (Albanija); Bar; Salč (Ulcinj); Kotor u 14. v.; Rijeka Crnojevića došli iz Šestana (Primorska krajina); Nikšić
Šestić, Duklija (Dukla = Podgorica), Biriziminio (Medun), u Podgorici jedni su i kao: Popović = Stijović iz Lješkopolja
Šestović, Podgora (Pljevlja); Kičeva (Bijelo Polje) od kojih su kod Gusinja i toj varoši; Stožer (Bijelo Polje)
Šestokril, u Perast, starinci; Njeguši (Cetinje)
Šestokrili, staro bratstvo u Rajičevićima
Šestokrili, staro bratstvo u Perastu
Šestorkilić, uPerastu (Boka Kotorska) 11. v.
Šećerkadić, Pljevlja
Šećerković, u Drobnjacima ogranak Lazarevića a ranije Kujundžić, grana Novljana; Cetinje
Šećerović, Pljevlja ogranak Kujundžića iz Drobnjaka
Šećković, u Drobnjacima, grana Đedovića - Novljana
Šehović, Nikšić, pa prešli u Sutivan (Bihor), Bijelo Polje, porijeklom iz Korjenića (Trebinje); Bijelo Polje; Plav i Gusinje; Bar; Baljci (Bileća); Korjenići i Panjevića Omeđine (Trebinje) došli iz Risna (Boka Kotorska); Podgorica
Šehovci, vode porijeklo od Vujičića iz Grahova (prešli prije 300 god u okolini Sarajeva)
Šećković, Šekulari (Berane) i u toj varoši
Šešević, Tuzi
Šešelj, vidi: Šešlija
Šešlija, Bratoč, Podosoje, Kukolju, Sudžumu i Bilećima (Nevesinje), Miruše (Nikšić), ranije Milobratović pod Trebjesom (Nikšić), kao: Papić = Šešelj
Šešoval, Podgorica ogranak Matovića iz Ćeklića (Cetinje)
Šian (Šiani), Bar
Šibalija (Brašković = Potolić), u Poviji i Britvić = Brajković u Pješivcima i jedni 1715. god. prešli u Pitomine (Drobnjak) i kao: Šibalić, najranije kao: Potolić u Grudama (Tuzi), potomci vojvode Bogdana Potoljića. U Brajkovićima (Drobnjak) i kao: Britvić, kao što su u susjedstvu Jojići = Kokošar grana Potoljića, od njih u Čačak, Valjevo i Kragujevac; Pljevlja 1879. god.
Šibalije, bratstvo u Jezerima drobnjačkim
Šibalić, vidi: Šibalija
Šibek, u Perast (Boka Kotorska)
Šibenčanin, Kotor
Šivljančanin, Šljivansko (Drobnjak), ranije Grgurević u Zaljuti (Žabljak), ogranak Zlatnopojasevića, potomci Novljana, od njih su u Bukovici (Šavnik), vidi: Šljivančanin
Šigarević, Morinj (Boka Kotorska)
Šijak, Gusinje porijeklom iz Srbija
Šijaković, Gusinje 1910. god.; Andrijevica; Ovrhovine (Pljevlja)
Šikmanović, Šikmanovići (Podgorica), ogranak Bojanovića u Ponarima (Zeta), od njih su u Balabanima (Zeta) i Ulcinju 1890. god.
Šiković (Odović), ogranak Miloševića (Lopoćana) u Vasojevićima
Šilić, Herceg-Novi
Šilković, ranije Šiljković, u Plavu
Šilobad, Slivnica Površ hercegovačka, ogranak Ilića, porijeklom iz Vučjeg Dola (Ćeklići), Cetinje
Šilobadi, bratstvo u Slivnici
Šilović, Orahovo i Berovo (Kuči); Perast (Boka Kotorska) i kao: Širović
Šilojević, Nikšić
Šilop, Perast (Boka Kotorska)
Šiljak, ogranak Klajevića (Šiljaca) u Pljevaljskom polju, Bušnji i Lađanima, a u Pušini, Ritošići i Pablaću iz Bličkova, pa jedni kao: Ristanović, drugi kao: Šiljci, -ak, a od Kljajevića i kao: Kljejević, sve to na području Pljevalja; Bistrica (Bijelo Polje) kao: Cmiljanić, a u područnom Sokolcu i Tomaševu (Pavinom Polju) i kao: Šiljaković; u Podgorici, a u Skadru iz Crne Gore
Šiljaković, u Tomaševu i Sokolcu (Bijelo Polje), vidi: Šiljak
Šiljanović, i kao: Štiljanović, u Paštrovićima od kojih su u Sremu i Ukrajini
Šiljević, Nikšić
Šiljegović, Kuti (i kao: Nikolić), Presjeka, Srbina i kod Perasta (Boka Kotorska), porijeklom iz Makovine (Čevo), Cetinje, oko 1687. god.; Rilja (Nevesinje), Hercegovina, doseljenici iz podnožja Trebjese (Nikšić) od njih su u Maloj Hercegovini (Rusiji)
Šiljković (Behrović), Plav 1883. god., vidi: Šilković
Šimakić, Ulcinj
Šimac, Kotor
Šimin, Trstenik (Rat), poluostrvo Pelješac, došli iz Stare Crne Gore
Šimić, Bar
Šimković, u Plav došli iz Anadolije (Turska)
Šimović, Orahovo (Kuči), identično Šilović u Kučima
Šimrak, Sasovići u Boku došli (1698. god.) od Nevesinja (Hercegovina); kod Perasta su iz Bosne
Šimun, Mratinje, Brljevo i Mala Crna Gora (Piva), od njih su u Maoču (Pljevlja); Kubasi (Grbalj)
Šimuni iz Pive (Mratinje, Brljevo) porijeklom od Vukovića iz Mratinja
Šimunović, Bogdašići (Grbalj) u 13. v.
Šindić, u Pašinu vodu (Drobnjak), došli iz Pljevalja 1873. god.
Šinid, Herceg-Novi
Šindiš, Žljijeb (Boka Kotorska); Risan od njih Riđanović u Riđanima (Nikšić) pa u Lukavac, Vrenoj Dubravi i Piragiće (Hercegovina)
Šindler, Herceg-Novi
Šindolić, Podgorica, od njih su kod Harkova (Rusija) i kao: Vukotić-Ivanović iz Ponara (Zeta)
Šinkola, Pistula i Štoj (Ulcinj)
Šinožar (Mihajlov), Kruščice (Donji Banat), sa ograncima: Avramov, Ropotin, Svrkin, potomci Mihajla doseljenika iz Crne Gore
Šinolić, Kosijeri (Cetinje)
Šipek, Nikšić
Šipilović, Pljevlja
Šipić, Kotor
Šipka, u Pivi, vidi: Šipčić
Šipkar (Šipkari), Šalja (Bijelo Polje)
Šipovac, Rast (Hercegovina), porijeklom iz Drobnjaka
Šiptar, u području Bistrice (Bijelo Polje)
Šipura, Podgora (Pljevlja)
Šipčić, i kao: Šipka, Knez Do (Piva) ranije kao: Mandić došli iz Mrežice podnožja Volujaka grana Maleševaca i neki pređu kao: Šipka = Šipčić u Boričje (Pivska planina), Straševinu, Mrošnicu i Dragovu Luku (Nikšić); Malu Crnu Goru na ušću Sušice u Taru, te su i kao: Tomčić, od njih su u Nikšiću i nejgovoj okolini, odseljeni kao: Dubovina u Jabuci - Jahorina; Cetinje
Šipčići iz Pive (Crna Gora, Pirni Do), starinom od Kneževa Dola u Rudinama
Širibek, Herceg-Novi
Širković, u Cucama (Cetinje) 1566. god.
Širnbek, Herceg-Novi
Širović, u Perast su još (14. v.) došli iz Hercegovine; Podgorica; Cuce (Cetinje); Cetinje
Širovići, staro bratstvo u Cucama
Širon (Široni), Meljine (Trešnjevo), Herceg-Novi
Širočanin, iz Široke (Primorska krajina) došli u Rijeku (Rijeka Crnojevića), vidi: tamošnji Vukotić
Širć, Sveti Đorđe (Ulcinj)
Šit (Šiti), Štoj (Ulcinj)
Šitić, Meljine, Herceg-Novi
Šifrić, Baričje (Piva)
Šiša, Herceg-Novi
Šišević, ogranak Popovića - Lipovaca, doselili iz Građana 1796. god. Od njih su: Kopilović u Skadru, odseljeni Š. Blagaj (Hercegovina) i Zlatarevo (Foča), Srbija; Ponori i Bistrica (Zeta)
Šišelović, Lješkopolje (Podgorica)
Šišić, Herceg-Novi
Šišković, Pljevlja
Šišlović, Lješnjani (Podgorica)
Šišmanov, Kotor oko 1371. god., a 1540. god. kao: Šišmanović
Šišović, grana Šišojević - Šišovića, potomci su Lješa koji je došao od Prizrena u Ponare (Donja Zeta), pa jedni pređu kod Rijeke Crnojevića; u Drobnjacima ogranak Čepića (Lipovaca) iz Morače; u Morači grana Rakočevića
Šišojević, Vranjina na Skadarskom jezeru; u Šišojevićima 1493. god.
Šišojevići, staro ime plemena Građana  
Škaban, u Kotoru
Škaljarin, u Prčnju kao: Veron, a u Škaljarima (Boka Kotorska) kao: Škaljarin
Škamičić, Herceg-Novi, po nahočetu
Škampra, ogranak Bulajića
Škanata, Donja Lastva (Tivat) i kao: Škanatić, porijeklom iz Stare Crne Gore; Gornja Lastva (Tivat) porijeklom iz Grčke
Škanatić vidi: Kanata
Škanatović, u Tivat došli iz Stare Crne Gore
Škanović, u Bar prešli iz Budve
Škanjara, Prijevori (Budva)
Škarić, Podgorica
Škaro, Herceg-Novi
Škacat, u Kotoru i Budvi ogranak Kapisoda
Škaperin, u Zeti
Škatarić, Mikulići (Bjelice), Cetinje, od kojih u Matagužima (Zeta) i Vraki (Skadar)
Škerlet, Žljijeb, Herceg-Novi
Škerletić, Žljijeb i Presjeka, Herceg-Novi
Škero, u Kamno i Žljijeb, Herceg-Novi došli iz Klobuka (Trebinje)
Škerović, Njeguši (Cetinje); ogranak Đurovića (Grupkovića) u Bjelopavlićima; Kameno, Herceg-Novi
Škerovići, bratstvo u Dugom Dolu
Škerovići, bratstvo u Petrusinovićima
Škiljev, iz Pive u Kulu (Glasinac)
Škiljević, Piva, od kojih su u Kuli (Glasinac) na Romaniji; Banjani (Nikšić)
Škiljevići iz Pive (Pirni Do), porijeklom iz Banjana od Pejovića
Škejz, Ulcinj
Škobalj, Podgorica; Podi, Herceg-Novi; Konjevići, Prijevor i Škaljari, Herceg-Novi, od njih su u Muslim Rijeci; Kotor i kod Risna
Šković, u Rožaju
Škoda, Pljevlja 1879. god.
Škodra, Ulcinj
Škopelj (Škoplja), Đurmani, Bjelila, Đenđinovići i Sutorina (Bar); u Baru (16. v.) porijeklom iz Stare Crne Gore
Škordio, Kotor
Škoro, Nikšić
Škof, u Podgorici
Škrapulj, Ljubotinj (Cetinje)
Škrapulja, Prekornica (Cetinje)
Škrel (Škrelj), Štoj (Ulcinj)
Škrelj, vidi: Šrel, u Biserska sela (Bijelo Polje) i kao: Šrijelj došli iz Šrijelja (Rugovska klisura), porijeklom iz Škrelja (Malesija), sjeverna Albanija; Sveti Đorđe i Štoj (Ulcinj) iz Škrelja (sjeverna Albanija)
Škrelja, Rudo Polje (Gornje Polimlje)
Škrema (Pkremi), Sveti Đorđe (Ulcinj)
Škretić, Vladimir (Ulcinj)
Škretović, Krute (Ulcinj)
Škrivanić, Radovanići (Grbalj)
Škrijev, vidi: Tutić
Škrijel, Kosovica (Rožaje) i Javorje (Berane), vidi: Škrelj
Škrijelj, Dašča Rijeka, Javorje, Murovac i Ćosovice u Gornjem Bihoru (Bijelo Polje), doselili se iz Rugova, a u 18. v. tamo iz Škrijelja (Albanija), od njih su kod Novog Pazara; vidi: Škrelj
Škrnjić, Uskoci (Drobnja)
Škroboca, Kotor
Škudra, u Kotoru 1585. god.
Škukja, Široke (Donja Krajina), došli iz Brdica
Škuletić, Škuletići, Cerovo (Pješivci), od njih su u Jagodini (Šumadija), Žabljaku (Drobnjak); u Pivi; Bukovici (Pljevlja); Vranjanima (Užička Požega); Cetinje
Škuletići, bratstvo u Gornjim Pješivcima
Škulj, Ljubotinj (Rijeka Crnojevića)
Škuljić, Savina i Žljijeb, Herceg-Novi
Škundić, Miločane (Nikšić)
Škuntić, Gusinje i Plav, ogranak Novića iz Pipera
Škuper, Ostros uz Skadarsko jezero, od kojih su kod Zadra (Dalmacija)
Škupor, Nikšić
Škurić, Bar i Kotor
Škurta, Sutomore (Bar) 1876. god.
Škutar, Budva
Škutić, u 16. v. u Spič (Sutomore) doselili iz Zete, od njih su u Baru
Šlak (Šlaku), Bar i Ulcinj
Šlaković, Bar
Šlang (Šlangu), Bar i Ulcinj
Šljakić, Police (Berane); Zagrađe (Andrijevica)
Šljaković, Dobre Vode (Bar)
Šljivančanin (Šivljačanin), Zagulj, Šljivansko (Šaranci), Žabljak, ogranak Grgurevića, Grana Zlatopojasovića (Novljana) i odseljeni u Bosnu, vidi: Šivljačanin sa ograncima Vukićević i Bulić
Šljivić, Vrbova (Crljenica) i Crni Vrh (Pljevlja) i Bistrica (Bijelo Polje)Šljivo, Mrčevice, Bukovice i Gradac (Pljevlja)
Šljuka, Babine, Bijela brda, Gradac, Zvijezd, Jabuka, Mataruge, Mostišta, Podgora, Obarda, Otilovina, odavde u Omorine kao: Šljuka = Čočo, porijeklo iz Riđana (Nikšić)
Šljuka = Čočo, vidi: Šljuka
Šljukar, Nikšić
Šljukić, Nikšić; Bršno (Župa Nikšićka); Gradac (Pljevlja)
Šmaković, Dobre Vode (Bar)
Šmigović, Pljevlja
Šmirak, Sasovići, Herceg-Novi
Šnicar, Herceg-Novi
Šnuro, Kotor i susjedni Muo
Šnjajder, Podgorica
Šobajić, Šobajići (Bjelopavlići), ogranak Kadovića. Porijeklom iz Šapca (Srbija), pa u Nikšić, jedni pređu 1885. god. od njih su Šaja u Osijeku (Visoko), Bosna, neki presele u Pješivce; u Pivi su ogranak Bajagića
Šobić, u Gornjoj Bijeloj (Šavnik) ogranak Vulovića - Novljana
Šobotić, Tucani (Bijelo Polje), srodnici Bubanja
Šobfanac i kao: Šofranac, u Nikšiću
Šovran, Pobori (Budva), iz Stare Crne Gore
Šojić, u Klancu (Rožaje) i kao: Košuta
Šolaga (Šoljaga), u Paštrovićima 1742. god., vidi: Šoljaga
Šolević, Šole, iz Lijeve Rijeke (Podgorica) u Sekirače (Kuršumlija). Od njih Šolević, Jovanović i Vuksanović, vidi: Dujović
Šolović, ogranak Jojića, iz Pješivaca i Spiča (Bar) prešli u Drobnjake
Šoljaga, u Buljarici (Đurovići), Paštrovići došli do 1600. god. kao: Šolaga, pa jedni kasnije i kao: Đurović i Brežanin (Kovaženda); u Sutvaru (Grbalj) došli su iz Paštrovića
Šoljanin, Bistrica (Bijelo Polje)
Šoljunović, u Plavu i Metehu (Gusinje) 1910. god.
Šomlać, kod Bara
Šonja, Bukovice (Kovačevići), Pljevlja
Šor, Ulcinj (u 13. v.), vlastela
Šorai (Šoraji), staro bratstvo u Kućištima ćeklićskim
Šoraja, Ćeklići (Cetinje)
Šoraji (Šorai), staro bratstvo u Kućištima ćeklićskim
Šoran, Zalazi (Kotor)
Šorbonji, rumunski rod u selu Ždrelu
Šorović, Ugnji (Cetinje), od kojih su u Tuđemilima (Bar); Crmnica
Šorovići, bratstvo u Limljanima
Šorovići, staro bratstvo na Ugnama
Šorovići, bratstvo u Tuđemilima  
Šortan, u Morinju (Boka Kotorska)
Šot, Kotor
Šoć, Šoćeva glavica - Kusovača (Dobrska sela), Cetinje, potomci su Vukca iz Šoš gore (Šoši), Skadar. Od njih su u Berislavcima (Zeta), u Orahu (Vir Pazar), Grilu i Malom Boriču (Vraka), Skadar i kao: Šoćaj; vidi: Šoćević
Šoćević od Šoć, u Vraki (Skadar); u Ljubotinju, od njih su Miković, spominju se u Povelji kralja Stefana Dečanskog i Dečanskoj Hrisovulji 1330. god.; u Kotoru kasnije i Izat 1435. god.
Šoći, bratstvo u plemenu Ljubotinju
Šofran, Šišići (Tivat) u 14. v.; Pobori (Budva), vidi: Šofranac
Šofranac (od Šofran - Šako Ražnjanov), Rijeka, Rvaši, Bobija i Žabljak (Rijeka Crnojevića), ranije Gornjak potomci Krstića, sina Leke iz Pipera, najsrodniji Jovićevićima, Pejakovićima, Ražnjatovićima; Podgorica; Bar; Ulcinj 1895. god.
Šošanić, u Šekularima (Vasojevići) ogranak Dašića
Šošić, Bar; u Podgorici
Šoškić, u Bratonožićima (1628. god.), srodnici Gilića. Od njih u Gračanici, Kraljima, Ulotini (Gornji Vasojevići); Gusinju i Plavu (1912. god.) i područnom Vojnom Selu, Meteh i Viševu
Šošković, Vojno Selo (Plav)
Šoštarko, Kotor
Špadijr (Šapadijer), Donji Kraj (Cetinje) od naziva: kovač mačeva. Od njih u: Cetinju, Crmnici, Grliću (Bjelopavlići); Kotoru; Budvi; Nikšiću
Špadijeri, bratstvo u cetinjskom Donjem Kraju
Špadijeri, bratstvo u Brčelima
Špadijeri, bratstvo u Limljanima
Špadić, Herceg-Novi i okolina
Špajak kasnije Drobnja, u Dobrinji (Bijelo Polje), došli iz Strane (Sjenica)
Špalek, Cetinje i Herceg-Novi
Špan (Španjola), Borkovići (Piva)
Špancig, Herceg-Novi
Španja od Španja, Lužani starosrbi, na području rijeke Zete i Morače
Španjo, ogranak Dedejića u Đedovom Polju (Žabljak); Prošćenje i Palež (Žabljak); porijeklom iz Čeva (Cetinje); Cuce (Cetinje); Pješivci
Španjan, Bobota (Crnogorsko Primorje)
Španjević, Dobrilovina i Gojkovići (Mojkovac), od njih u Nikšiću i Podgorici
Španjola, vidi: Špan
Šparović, u Peraška naselja, Morinj i Kostanice (Boka Kotorska), porijeklom iz Stare Crne Gore; Risan, Kumbor i Herceg-Novi ogranak Mršića iz Čičeva (Hercegovina); u Morinj, Herceg-Novi jesu iz Nikšića
Špeković, Gornji Ulići (Rijeka Crnojevića)
Špikulj, Nikšić
Špilar, u Sasoviće i okolini Perasta (Boka Kotorska) došli su iz Trsta
Špirkić, Cetinje
Špirović, Cetinje; i kao: Špirto Malta, Igalo i Sutorina, Herceg-Novi u 16. v. došli iz Grčke
Špićanović, Vraka (Skadar), Albanija porijeklom iz Zete
Špica, Miljevići (Pljevlja); u Pješivcima 1326. god.
Špičanin, u Baru prešli iz susjednog Špiča (Spiča), Sutomore
Špojak vidi: Drobnjak, u Dobrinji (Bijelo Polje)
Šprem, Dobrota (Kotor)
Špuzić, Ulcinj
Špužanin, porijeklom iz Spuža, iseljenici
Špur, u Podgorici
Šramadci, Herceg-Novi
Šrović, u Peraška naselja prešli iz Stare Crne Gore
Štagaj, u Ckla (Skja), Gornja Krajina, a u dotičnim Kovačima kao: Kovač
Štampić, Kotor
Štancing, Herceg-Novi
Štanjan, Bobice i Mala Lina (Ulcinj), sišli iz Gornje Krajine
Štedović, Zvjezd (Pljevlja)
Šteković, prezime pretku glavnih bratstava u Vitasovićima
Štern, Kotor
Štefanović, Podgorica; u Cetinju iz Sombora
Štetibradić, u Podgoricu sišli iz Zlatice (Kuči)
Štibić, Podgorica
Štikula, Nikšić u 17. v.
Štileta, Lješević (Grbalj) 16. v., doselili iz Albanije, a drugi u Grblju iz Stare Crne Gore
Štiljanović, Vitov Do (Bečići), Budva u 15. v. Oko 1498. god. jedni odoše u Šišatovce (Srem), drugi u Požar (Bjelopavlići) i Ukrajinu, mijenjano prezime u Paštrovićima kao: Stilanović, Bilanović i Desnica; Boljevići (Crmnica)
Štiljanović, bratstvo u Boljevićima  
Štipar, u Vasojevićima ogranak Rabrena iz grupe Mijomanovića
Štirkić, Podgorica; u Vraki i Skadru (Albanija) jesu iz Crne Gore
Štirović, Podgorica
Štitalj, u Vasojevićima
Štitar, Kotor
Štjefen (Štjefit), Rječ (Ulcinj), od njih u Skadar
Šthefni, Štoj (Ulcinj)
Štogić, Bar
Štrbac (Štrpac), Banjani (Nikšić) 1428. god.
Štratiko, Meljine, Herceg-Novi
Štrikić, srodni Mrčaricama iz Pipera, pa Žabljak uz Skadarsko jezero, Spuž, Podgorica i Skadar
Štrihaljenović, Boljevići (Crmnica) 1694. god.
Štroka ranije Mican, u Kričku (Pljevlja)
Štripac (Štibpi), u Štrpcima (Banjani), odselili
Štrul (Štrol), Herceg-Novi
Štukanović, Perast (Boka Kotorska)
Štukelja, Štukeljina glavica (Golija) i Pecirepovo Polje u Goliji (Nikšić)
Šturanović, Ozrinići (Nikšić)
Šutovici iz Prošćenja, opstina Mojkovac
Šćekić, kod Plava, Gornja Sela, kod Berana, Vasojevići, Vemića Krš, Štitari, a u Zatonu (Bijelo Polje) kao: Asanagić, srodnici Ojdanića pa odseljeni kod Donjeg Milanovca i kao: Ojdanić i Petronijević. Neki su prešli kod Valjeva, a jedni u Vlah i Rastoke (Bijelo Polje) kao: Šćekić
Šćekići iz Kurikuća kod Bijelog Polja
Šćepal (Šćepala), Zatrijebač (Kuči), jedni i kao: Šamanović, i kod Plava
Šćepan Mitrov, predak bratstva Bigovića
Šćepanica, Milovići (Grbalj)
Šćepanov, Bar
Šćepanović, Rovca (Podgorica) pa u Donju Moraču (Kolašin), Buovac (Mojkovac), Mojkovac, Polja (Mojkovac), Kičevo, Bojište i Ravna Rijeka (Bijelo Polje), jedni su prešli u Šćepanovića Rupe (Bjelopavlići), u Bogmiloviće (Pješivci); potomci Nikšića iz Župe Nikšićke (Gojakovi potomci); Mokro (Šavnik) sredinom 19. v. kao: Vulić i jedan (od Krsta) u Nikšiću Vulić i Šćepanović; iz Popova (Hercegovina), ogranak Vulovića Novljana u Banjane pa Lukovo (Nikšić); Drobnjacima (Gornja Bijela - Šavnik) po braći Šćepanu i Đuru; Zagarač (Danilovgrad) i Podgorica, porijeklom iz Bratonožića; Kosijeri (Cetinje); Lješnjani, grana Vukčevića, od njih su u Darzi (Bar); Tudurovići (Budva); u Nikšiću grana Vulovića
Šćepanovići - Zagorčani, bratstvo u Zagorku
Šćepanovići iz Rovaca, selo Višnje
Šćepanovići - Đurići - Radmanovići, bratstvo u Povrpolju
Šćepančević, u Brajićima (Budva) i kao: Stjepančević
Šćepić, Bar; Sutomore (Bar) 1909. god.
Šćepičević (Sćepičević), Paštrovići 1741. god.
Šćepković, u Cuce (Cetinje) 1566. god.
Šćepović, Rasno i Zalug (Pljevlja); Kržanja (Kuči); pa u Podgorici, Rijeci Crnojevića, Plavnice (prvobitno) u Zeti, Cetinju, Nikšiću, Baru; u Darza (Ulcinj); Podgorica, od kojih su u Rijeci Crnojevića i Šavniku (1903. god.); Zalug (Pljevlja) iz Rasnog
Šćepčević, Lješansko područje (Podgorica) 1757. god.; u Gluhom Dolu i Podgori (Crmnica); Cetinje; Boka Kotorska; Njeguši (Cetinje) pa kao: Petrović
Šćepčević, bratstvo u selu Ovtočiću
Šćepčevići u Herakovićima
Šćetbradić, Podgorica
Šćetović, Kržanja (Kuči), od njih su u Podgorici i Nikšiću; Rijeka Crnojevića; Berane; Ilovik, Čitluk
Šćut, Selca (Plav)
Šubara, Kričak (Pljevlja); Kruševice, Herceg-Novi
Šubarica, vidi: Šubarić
Šubarić, Prenčane i Maoče (Pljevlja); Nikšić
Šuberić, Morine i Meterizi, Herceg-Novi
Šubert, Kotor i Muo
Šubić, Đurđevića Tara (Pljevlja); Bratonožići
Šujak, i kao: Šujac, Piperi, od njih su u Kolašinu, Plavu i područnom Grančaru i Budimlju (Vasojevići)
Šujac, i kao: Šujica od Šujak, u Piperima a u Gusinju kao: Šujaci
Šujaci su porijeklom iz plemena Piper, doselili u Gusinje 1711 godine, islamske su vjere.
Šujić, u Kotoru oko 1400. god.
Šukačević, Zeta
Šukić, Nikšić
Šukić (Milenković), u Nemini kućama (Kosaj), Sopot
Šuković, Morača ogranak Erakovića, od kojih su u: Kolašinu, Kosovu, Sandžaku i Americi; Zaton (Bijelo Polje); Čevo (Cetinje), došli iz Šehovića (Niš); Blatica i Štitarice (Mojkovac); Bakovići (Kolašin) i Manastir Donja Morača; Kuči, Grahovo (Nikšić), ogranak Vujačića, od njih su u: Crkvicama (Oputne Rudine), Nikšić i u Kazancima (Golija), Nikšić; Stepen (Gacko) kao: Proroc iz Boke Kotorske
Šukurica, Kostići, Zaton, Raklje i Brestovik (Bijelo Polje)
Šulenda, Pješivački Mali Do, Bogdašićima, starinci, kasnije Antonović i Milunović, od njih su u Ulcinju
Šulović, Pljevlja 1863. god.
Šulmenster (Šulmenšter), Meljine, Herceg-Novi
Šulc, Cetinje 1871. god.
Šuljak, Rose, Herceg-Novi; Budva
Šuljan, Herceg-Novi
Šuma, vidi: Dojčević
Šumanović, Bare Šumanovića (Bjelopavlići), potomci Bijelog Pavla, od njih su i Marković - Mlatišuma, kod Kragujevca
Šumar (Dojčević - Dakčević) kasnije Dapčević, u Brajićima i Poborima (Budva); Budva
Šumar, Kulin i Raška (Kraljevo), ogranak Barjaktarevića iz Petnjice (Berane)
Šumarac, Okulin, Raška i Šumarice (Kraljevo), ogranak Barjaktarevića iz Petnjice (Berane)
Šumić, ogranak Riđića u Pivi; Podi, Herceg-Novi iz Pipera; Budva
Šumići iz Pive (Stabna - zaselak Jasen), starosjedioci
Šumpe, Herceg-Novi
Šumtić, Berane
Šundek, Dušanići i Komoran (Pljevlja); Stevanovac (Mojkovac), ogranak Šundića iz Župe Nikšićke
Šundić, Manastir Morača; Vasiljevići (Župa Nikšićka) i Nikšić, od njih su u Zavali Piperskoj, Sandžaku, Vranjini na Skadarskom jezeru i Vranićima (Zeta), poslije 1879. god. oni su od Dipića, grana Trebješana i kao: Bušković
Šundra (Šuncuk), kod Risna i Herceg-Novog došli iz Hercegovine
Šundrak, Herceg-Novi
Šuntić, Vrbica i Petnjik (Gornji Bihor), Bijelo Polje, pa jedni sišli u Berane (Vasojevići)
Šunjević, ranije: Ćorac, u Vasojevićima, grana Mijomanovića; Vraka (Skadar), Albanija, ogranak Bečića, porijeklom sa Čeva (Cetinje), pa jedni kao: Ćorović i Mrgudović. Od svih ima u Peći i okolini (Metohija), Gornjem Milanovcu, Podgorici i Toplici (južna Srbija); Vraka (Skadar) neki kao: Ćorović = Pranvera = i Mrgudović kod Peći i Podgorice, porijeklom sa Čeva (Cetinje)
Šupeković (Hajarović), Bobovište uz Skadarsko jezero
Šupić, potomci Maleševaca na lijevoj obali Trebišnjice (Vraćenovići i Počekovići), Nikšić, u Goliji kasnije Perišić; ogranak Nikolića iz Trešnjeva (Cuce), Cetinje, prešli kao: Knežević i Damjanović u lavsku, Uvjeće i Krelinu (Trebinje), Hercegovina; u Podgorici
Šupkić, Pelino (Bar)
Šupljoglav, Cetinje; Herceg-Novi, doselili iz Cuca (Cetinje)
Šupljoglavi, rod u Hercegovini
Šurbatović, Župa Nikšićka, došli iz Gornjih Pješivaca potomci Bogdanovi; Cetinje
Šurbatovići iz sela Brsna kod Nikšića
Šurić, Nikšić i dotični Dragovoljići, a preseljeni u Drobnjake kao: Šućur
Šurla, Ulcinj, porijeklom iz Afrike, jedni kasnije kao: Brašnja
Šurović, u Pivi ogranak Stanojevića iz grupe Branilovića
Šuster i Šusterović, u Gluhom Dolu (Crmnica), došli iz Oblika (Primorska Krajina); Herceg-Novi
Šusterović vidi Šuster
Šusteri - Dobrilovići, bratstvo u Gluhom Dolu
Šusteri, zagranak bratstva Šustera-Dobrilovića
Šutaj, u Oblik (Ulcinj) došli iz Škrelja (sjeverna Albanija)
Šutal (Šutalo), Donje Hrasno, Svitovi, Dašnica i Kozarice (Hercegovina), porijeklom iz Riđana (Nikšić); Podgorica
Šutalo, u Podgorici, vidi: Putal
Šutanović, u Bjelopavlićima jesu ogranak Pavićevića
Šutilović, Kuči
Šutinović, u Komanima (Podgorica)
Šutić, u Boljanine (Bijelo Polje) doselili se iz Polja (Mojkovac); u Potkubašu (Dabarsko Polje), Hercegovina od Abramovića iz Bjelica (Cetinje)
Šutković, Sjenica i Doljani (Kuči), ogranak Ivanovića. Od njih su u Radetini (Rožaj) i kod Novog Pazara
Šutović, Prošćenje (Mojkovac); Radetina (Rožaje) iz Podgorice; Nikšić; Oputne Rudine (Nikšić); Kotor
Šutonja, u Mirušama (Nikšić), ogranak Komnenića
Šutulović, Podgorica rod Jovovića iz Kuča
Šućur, Lukovo (Nikšić) ranije Savić i u Dragovoljićima i kao: Šućurović, ranije Šurić. Od njih u: Žabljaku, Pasji Nugao (Rudinicama), Piva i Crkvine (Glasinac), Romanija; Kotor
Šućuri iz Pive (G.Rudinice), doseljenici; Dragovoljaci (Lukovo) kod Nikšića 
Šućurović vidi: Šućur
Šuša, Donje Dragačevo (Srbija) iz Bijelog Polja (Polimlje)
Šuše, isto što i Šuša
Šušić, u Drobnjacima od Kosovića a drugi od Jovović, su grana Zlatnopojasovića (od Jova Zlatnopojasovića); Prenčane (Pljevlja) i kao: Jovović, prešli iz Šaranaca (Drobnjak); Donje Dragačevo (Srbija), doseljenici iz Drobnjaka pa jedni i kao: Bjelobrda (Bjelobrković); drugi u Ljesku (na Glasinac) iz Zaljuga; Guča (Kragujevac); Guče (Kotor) i kod Perasta iz Stare Crne Gore; Mokra Gora (Bijelo Polje) i Donji Kolašić, iz Drobnjaka; Podi, Herceg-Novi iz Ćeklića (Cetinje); Kleuti i Gradina (Gacko), Reljino Polje (Glasinac) na Romaniji 1820. god. doselio Joksim Jovović, Kreči Kruščice, Trnovice i Veličkoviće (Posavina), iz Petrovijeh Dola (Crna Gora), ranije Uljarević
Šuškavčević, ogranak Musterovića (Dragovića) u Zagaraču; u Zetu: Bukovce, Mataguži, Goričani, Vranj (i kao: Šuškovčević) isto u Šušunji i Popadići (Srbija)
Šušković, Popadići (Šumadija) jesu iz Bjelopavlića (Crna Gora)
Šušnja, Goleša i Rutošići (Pljevlja)
Šušnjar, Risan
Šušnjara, u Podgorici
Šušović, Goduša (Gornji Bihor), Bijelo Polje došli iz Crnaca (Piperi), ogranak Janjića iz grupe Stanjevića u Piperima

 

Odštampaj stranicu