Program | O nama | MEAA u medijima l Prezimena u CGReagovanja, pisma...Traže se l   Kontakt


Vlado Crvenko.....prilozi iz arhive



 

PROSLAVA U MOJKOVCU




Iako je prosle god.1996. tacno na banje vece, obiljezena osamdesetogodisnjica mojkovacke bitke uz duzne pocasti obje repulike na saveznom nivou, povjerenje da organizuje ovaj jubilej pripala je drustvu za njegovanje tradicija oslobodilackih ratova do 1918 god iz Beograda....opsirnije


--------------------------------------------------------

DVA OKA POSTALA RAZROKA

Predsjednik Djukanovic dao je intervju poznatom zagrebackom publicisti i novinaru Peru Zlataru.
Zlatar se obratio rijecima:"G-dine predsjednice, Vi vjerovatno znate da sam ja bio dugogodisnji predsjednik KK Cibona iz Zagreba, a cuo sam da ste vi dobar kosarkas. Da smo se upoznali ranije, mozda vi nikada ne bi bili politcar vec bi vas ja, kao dobrog kosarkasa, doveo u Cibonu."
Na ovu temu predsjednik Djukanovic je odgovorio g-dinu Zlataru:"Kasno je sada kada sam u play of-u sa medjunarodnom zajednicom i EU, kako bih sto prije povratio drzavnost CG i uveo je u prjedvorje  EU."


 


Najduzi vladari
Poslije posljednjega kralja Nikole I Petrovica Njegosa sjedio je na prijestolu punih 58 godina (1860-1918)- najdugovecniji vladar Crne Gore bio je predsjednik republike i premijer Milo Djukanovic koji se nedavno povukao iz politickog zivota. Nekima je vjerovatno poznato da je Djukanovic veliki poklonik sporta, a nada sve nadareni kosarkas KK Ljubovic iz Podgorice, nekadasnji rasadnik talentovanih kosarkasa podgoricke Buducnosti cije utakmice i danas rado prati kao navijac iz gledalista sa suprugom Lidijom..... opsirnije

------------------------------------------------------------------

Najduzi vladari

Poslije posljednjega kralja Nikole I Petrovica Njegosa sjedio je na prijestolu punih 58 godina (1860-1918)- najdugovecniji vladar Crne Gore bio je predsjednik republike i premijer Milo Djukanovic koji se nedavno povukao iz politickog zivota. Nekima je vjerovatno poznato da je Djukanovic veliki poklonik sporta, a nada sve nadareni kosarkas KK Ljubovic iz Podgorice, nekadasnji rasadnik talentovanih kosarkasa podgoricke Buducnosti cije utakmice i danas rado prati kao navijac iz gledalista sa suprugom Lidijom.....opsirnije

--------------------------------------------------------------


Momir
Bulatović otvorio Sajam knjiga u Beogradu




Mnogi posjetioci, izdavači, izlagači, knjizevnici, pjesnici i poslenici javne i pisane riječi nijesu se mogli čudom načuditi čime je zavredio jedan političar da otvori ovako jedan vrijedan kulturni dogadjaj, manifestaciju pod svodovima hala beogradskog sajma i ako je ta čast trebalo da pripadne najboljem medju najboljima posleniku pisane riječi. Takvo je nepisano pravilo strukovnih kolega usvojeno svuda u svijetu. Ovaj čin je izazvao mnogobrojna negodovanja naučnika, književnika, publicista,  pjesnika i dijela demokratske javnosti Srbije, koji su se oglasili protestvujući u sredstvima javnog informisanja svojom ogorčenošću. .... opsirnije

-------------------------------------------------------------

SPORTISTI SU UVIJEK NA STRANI PROGRESA



SAVIĆEVIĆ i MIJATOVIĆ PODRŽALI KOALICIJU"DA ŽIVIMO BOLJE"
Jugoslovenski fudbalski reprezentativci Dejan Savićević i Predrag Mijatović uputili su telegram podrške Koaliciji "Da živimo bolje - Milo Djukanović".
U presudnom trenutku za Crnu Goru i Jugoslaviju mi smo sa vama na pobjedničkom putu, uvjereni da će lista "Da zivimo bolje - Milo Djukanović obezbjediti mir i prosperitet našoj voljenoj Crnoj Gori i zajedničkoj državi Jugoslaviji čije ćemo boje braniti na Svjetskom šampionatu u Parizu. "Sportisti su uvijek na strani progresa", stoji u telegramu.

PREDSJEDNIK PRIMIO SAVIĆEVIĆA I MIJATOVIĆA
Poslije neslavnih rezultata na Svijetskom prvenstvu za Jugoslaviju u Francuskoj (Mijatović promašio penal u odlučujućim trenucima za reprezentaciju), evropske vedete Dejan Savićević i Predrag Mijatović posjetili su predsjednika Crne Gore Mila Djukanovića, koji je u medjuvremenu dobio sve političke utakmice na svom, domaćem, terenu sa koalicionom listom "Da zivimo bolje - Milo Djukanović" i otpočeo pripreme za referendum. "Najbolji vas podsjetnik da treba da glasate za nezavisnu državu jesu vaši sjajni preci čija su imena urezana u istoriju Crne Gore i njenoj državnosti. Imali smo priliku da izvučemo nauk kako je kada drugi upravljaju nama.

NE PLAĆA ME MILO!
Popularni"GENIJE" Dejan Savićević, proslavljeni golgeter Crvene zvezde i Milana, predvodi grupu sportista koji podržavaju nezavisnu Crnu Goru. Mnogi u Srbiji ovo su shvatili kao izdaju, ali Genije tvrdi da nema razloga za ljutnju i da su "Zvezda, Delije i Beograd" vazda u njegovom srcu. Uvijek sam bio Crnogorac. Nemam nikakav biznis sa državom i nikakav materijalni interes. Ovo je pitanje državno, a ne partijsko. Vidio sam na svom primjeru i da može sve da se dogovori, nebih jurio nezavisnost. Nijesam ja lud pa da mislim da budemo potpuno ravnopravni, ali neka doza respekta prema nama mora da postoji. Najsigurniji je svako na svome domaćem terenu pošto može da kreira samostalno svoju budućnost!
fotografije i tekst Vlado Crvenko

-------------------------------------------------------------

SLOBODNA CRNA GORA UMJESTO SLOBODANA




Povodpm najavljenih promjena koje je usvojila Savezna Skupstina SRJ, s obzirom na psiholosku strukturu aktuelnog predsjednika SR Jugoslavije, njegovu porodicnu situaciju i hasku optuznicu, bila bi iluzija da raspise izbore, da ih izgubi i mirno ode iz politckog zivota. Postoji li neka vrsta nagodbe i rezervne varijante, koja bi licno njemu i njegovim omogucila odlazak sa vlasti. Predpostavljalo se teoretski da bi Slobodan Milosevic mogao, na primjer, da postane savezni premijer. Ta funkcija bi mu omogucila cak vise moci nego sadasnja predsjednicka. Te teoretske prjetpostavke je na vrijeme uocio crnogorski predsjednik Milo Djukanovic ukapiravsi sto bi to znacilo za Crnu Goru. Na odrzanoj "Pobjednickoj konvenciji "zajednicke koalicije "Da zivimo bolje - Milo Djukanovic" izjavljuje da Crna Gora odbija takvu mogucnost "do kraja odbiti da bude prosirena Srbija, produzetak Uzickog okruga". Nema niti moze biti Jugoslavije bez ravnopravnosti njenih federalnih drzava clanica, naglasavajuci da Crna Gora, u drzavno-pravnom smislu prdstavlja "tacno polovinu zajednicke drzave". "Problem nije nastao u odnosima srpskog i crnogorskog naroda, nego je problem iskljucivo u licnoj vlasti Slobodana Miosevica, kazao je Djukanovic o Milosevicu.

STO NAM JE CINJET
Oglasio se tada i predsjednik Demokrantske stranke Zoran Djindjic, kojega je privremeno predsjednik Djukanovic sklonio u Crnoj Gori, plaseci se za njegovu bezbjednost i fizicku likvidaciju od strane Milosevica. Djindjic se obratio intervjuima mnogim medijima"Kako je Milosevicev cilj da do kraja zivota bude predsjednik". Situacija se bitno promjenila u odnosu na onu kada je dosao na vlast 1997.god, usao u Titov mercedes, uselio Titovu kucu u Uzickoj ulici br.15 na beogradskom Dedinju i stao imperativno na celo Savezne Republike Jugoslavije. U to vrijeme Milosevic je jos gajio iluzije da ce na neki nacin privoljeti Djukanovica a preko njega i Crnu Goru na promjenu saveznog Ustava. Tako da bi mogao njegovim trikovima izdejstvovati da predsjednika savezne drzave biraju gradjani na neposrednim izborima a ne parlament. Svojevreneno on je kao predsjednik Srbije uz pomoc tadasnjeg predsjednika Crne Gore Momira Bulatovica mogao uspjesno da vlada i Srbijom i Crnom Gorom. Kada je stao na celo Crne Gore predsjednik Djukanovic, Miloseviceva moc da upravlja Crnom Gorom odjednom je nestala i ako je jos bio aktuelni predsjednik Savezne Republike Jugoslavije. Kao potpisnika i garanta sprovodjenja Dejtonskog sporazuma Dejton mu je predstavljao rezervnu varijantu u slucaju da njegova partija izgubi sledece izbore. U medjuvremenu stvari su se rapidno promjenile u medjunarodnoj zajednici posto ga je potrazivao haski tribunal gdje je medjunarodna zajednica voljela da ga vidi, zato se grcevito borio za promjenu saveznog Ustava kako bi opet pobjedio Crnu Goru i medjunarodnu zajednicu.

POZIV IZ DUBROVNIKA
Ceski predsjednik Vaclav Havel boraveci na godisnjem odmoru u naj elitnijam dijelu Dubrovnika Lapadu u nekadasnjoj vili i letnjoj rezidenciji bivseg jugoslovenskog predsjednika Josipa Broza Tita uputio je hitan poziv predsjednicima Hrvatske, Stjepanu Mesicu, Slovenije, Milanu Kucanu i Crne Gore Milu Djukanovicu. Predsjedavajuci Ceske Vaclav Havel, Hrvatske, Slovenije i Crne Gore: Stjepan Mesic, Milan Kucan i Milo Djukanovic potpisali su u Dubrovniku zajednicku Deklaraciju kojoj se istice da bi ustavne promjene koje je usvojila Savezna Skupstina SRJ da bi mogle da dovedu do nestanka Savezne Republike Jugoslavije. Ustavne promene ugrozavaju demokratiju, dovode clanice federacije u neravnopravan polozaj i predstavljaju atak i negaciju medjunarodno priznatih principa navedeno je u Deklaraciji. U Deklaraciji se istice da bi bilo kakva rijesenja uz primjenu sile i konfrontacije beogradskog rezima nedopustiva jer bi mogla da dovedu do destabilizacije cijelog regiona. Samo gradjani clanice zajednice imaju pravo demokratskim putem da odluce o sudbini Savezne Republike Jugoslavije. Oni imaju pravo da postanu dio demokratske Evrope koja se ujedinjuje. Scenario u regiji ne moze odredjivati i diktirati covjek koji je optuzen za ratne zlocine. Poslije sastanka crnogorski predsjednik Milo Djukanovicje izjavio kako Crna Gora nikada nije bila bliza sazivanju referenduma o nezavisnosti i pozvao Zapad da pomogne kako bi se izbjegao vojni sukob sa Srbijom. Ceski predsjednik Vaclav Havel je pozvao NATO da pokaze snagu kako bi jugoslovenski predsjednik Slobodan Milosevic bio sprijecen da upotrebi silu u Crnoj Gori. Havel je dodao kako govori kao lider jedne clanice NATO-a. Kao sto vidite na fotografiji gdje sam uhvatio lidere gdje malo odmaraju pored mora u vrtu vile na Lapadu poslije napornog sastanka smrknuta lica predsjednika Ceske Havela i predsjednika Hrvatske i Slovenije Mesica i Kucana malo veselije lice predsjednika CG, Djukanovica koji je bio zadovoljan potpisanim sporazumom, objasnjavajuci svojim kolegama da je ovo Balkan te da se bilo tesko demokratski razici od jedne drzave i zajednice koja je bila dominantna 90.god, a razici se u kratkom roku nije bilo moguce, sto je moralo samo strpljenjem bez zrtava i prolivene krvi na duze staze ekspresno otcepljenje koje je trazeno i od mene dovelo do zrtava u cijelom regionu primjer, Hrvatske i Slovenije BIH ne trba ni pominjati kolike su zrtve pale na raznim etnickim strananama mislim da su poslije ovoga izlaganja lideri spustili glave, sjecajuci se kroz sta su nihove drzave prosle.
fotosi i tekst : Vlado Crvenko

---------------------------------------------------

Solana se redovno grebao za mobilni telefon....



KUCAO NA OTVORENA VRATA
Generalni sekretar Savjeta Evropske Unije i visoki pretstavnik za zajedničku i spoljnu i bezbjednosnu politiku Havijer Solana na aerodrom u Golubovcima slijetao je opusteno kao da prelazi prag svoga doma. I pored grdnji sto je predvodio bombardovanje Savezne Republike Jugoslavije, čija je članica bila i Crna Gora, znao je da dolazi medju prijatelje. No, nije bilo tako od samoga početka. Tadasnji ministar inostranih poslova Crne Gore Branko Lukovac trudio se da mu objasni da "kuca na otvorena vrata", jer se zalaze za demokratski dijalog zvanicne Podgorice i Beograda, a Crna Gora je bila i ostala privrzena takvom dijalogu. Jos kada je Solana rekao da su "nove podjele na Balkanu suprotne točku istorije", valjalo se pokazati strpljenje, ali i upornost u namjeri da se Crna Gora konačno osamostali. Srbija je tada pokusavala da pridobije medjunarodne faktore da Podgorici onemoguće odrzavanje referenduma, a poslije da nametnu neka posebna pravila. Ipak, Havijer Solana je poslije brojnih slijetanja na aerodrom u Golubovcima shvatio dobro sto za Crnogorce znači rasprava o budućnosti - nezavisna Crna Gora, a sto za Beograd - zavisna Podgorica.

TELEFONSKI RAČUN
Dok je Havijer Solana, uoči crnogorskog referenduma za nezavisnost lećeo mnogo puta na liniji Brisel - Podgorica, Podgorica - Beograd, Beograd - Brisel izvjestio se toliko da mu tokom razgovora, pregovora, pa i ubjedjivanja, nijesu bili potrebni nikakvi papiri. Sve je drzao u glavi i pod kontrolom. No, ni Solana nije bio bas tako savrsen. U pamet mu nije mogao stati mobilni telefon! Redovno ga je zaboravljao i redovno se za isti "grebao". Ovaj put s računom je zaplatio Milan Roćen, tadasnji savjetnik predsjednika Mila Djukanovića,a danas prvi ministar inostranih poslova nezavisne Crne Gore. Dok se Milan Rocen zalio prijateljima da ne zna ko će platiti telefonski račun, jer se njegovim mobilnim aparatom Havijer Solana često "setao" kroz cio svijet, od političke centrale Starog kontinenta, pa sve do Vasingtona i Bijele kuce, Filipa Vujanovića nijesu morile slične brige. Tadasnji predsjednik crnogorske vlade, a sadasnji prvi čovjek nezavisne Crne Gore, vise je volio da zna da li je Havijer Solana u toj velikoj svjetskoj "setnji" telefonom na pravoj liniji. U rezidencijalnoj vili Gorica u Podgorici uoči večere koju je priredio za partrnera iz Brisela, odomaćenog "Letećeg Spanca" njegovo oko sokolovo se tada uvjerilo da Solana ne skreće sa zadate rute: zacrtanog puta u nezavisnost Crne Gore. Ni Roćenu nije bas bilo svejedno kada je krajem mjeseca vidio konačnu cifru. Jer, impulsi su tekli kao ludi. Smirio se tek poslije referenduma i srećno zaključio: račun je ipak platio neko drugi! Vjerovatno je mislio na Beograd!

VEČERA NACIONALNA ZNA SE
Njeguska prsuta i njeguski sir vazda su sluzeni Havijeru Solani kada je stizao da nesto stavi u usta prilikom brojnih posjeta Podgorici. Njih se nije htio odreći ni po koju cijenu. Uvijek spremnog evropskog sefa za bezbjednost ipak je mučila jedna dilema: hoće li prije fantastičnih crnogorskih specijaliteta uzeti lozu, ili će odmah preći na najbolje crnogorsko vino "vranac". Pred ondasnjim predsjednikom vlade Filipom Vujanovićem, a sadasnjim prvim čovjekom Crne Gore, i tadasnjim ministrom inostranih poslova Brankom Lukovcem nije bio nimalo tezak zadatak. Bas kao sto su Havijera Solanu očas posla ubijedili da Podgorica u Evropu moze solo, bez Beograda, tako su "Letećem Spancu" skratili muke i dilemu razmisljanja oko pića. I jedno i drugo, takav je red, objasnise Solani. Sto bi nasi rjekli: naredjenje - izvrsenje! Havijer Solana se nije odrekao ni loze ni vina.
fotografije i tekst : Vlado Crvenko

...........................................

DOBRE VIJESTI ZA NOVOG PREDSJEDNIKA

         


Sjedinjene Americke Drzave su prekinule zvanicne diplomatske odnose sa Saveznom Republikom Jugoslavijom, povukavsi svog poslednjeg ambasadora na sluzbi u Saveznoj Republici Jugoslaviji Vorena Cimermana obavjestivsi svoje gradjane, diplomatska i trgovinska predstavnistva da napuste SRJ pod oznakom Hitno! Diplomatski onosi su svedeni na nivo otpravnika poslova, u znak protesta zbog izbijanja rata, postavivsi ekonomskog atasea Ricarda Majlsa za otpravnika poslova Sjedinjenih Drzava, poznatog kao "donosilac losih vijesti".
Protokol je nalagao da je Majls glavna licnost, te je tako i bio tretiran. Uzaludni su bili mnogobrojni pokusaji da bude primljen kod Slobodana Milosevica (prema nekim izvorima cak 11puta!). Tu priliku je iskoristio bivsi predsjednik Crne Gore Momir Bulatovic i primio Sefa Americke misije u Beogradu. Bulatovic je Majlsu naglasio da su se brojne nezakonitosti odvijale kada su pripadnici nacionalnih etnickih grupa gotovo u cjelini podrzali jednog prjedsjednickog kandidata na izborima za predsjednika Crne Gore i to aktuelnog predsjednika vlade!

PRIJEM U PODGORICI
Ricard Majls je sa delegacijom SAD, koja je bila u njegovoj pratnji, naisao na veoma topao prijem novoizabranog predsjednika Crne Gore Mila Djukanovica i njegovih saradnika ministra spoljnih poslova Branka Perovica i savjetnika predsjednika republike Milana Rocena. Tom prilikom su se zadrzali u duzem srdacnom i prijateljskom razgovoru uz dosta postavljenih pitanja i odgovora. Ricard Majls sa svojom delegacijom je na kraju konstatovao da je to: unutrasnja stvar Crne Gore i ponovio stav da pitanje predsjednickih izbora predstavlja unutrasnju stvar Crne Gore uz konstataciju: da mirni gradjanski protesti predstavljaju demokratski oblik manifestovanja politickih stavova i borbe za njihovo ostvarivanje. On je izrazio nadu da ce se politicke prilike stabilizovati te da ce Crna Gora nastaviti putem demokratskih i ekonomskih reformi.

VAZNO PISMO
Poslije zavrsenih razgovora otpravnik poslova americke ambasade u Beogradu Ricard Majls je iskoristio priliku da uruci predsjedniku Djukanovicu pismo americkog predsjednika Bila Klintona, da mu pozeli dobro zdravlje i uspjesno da obavlja funkciju predsjednika drzave Crne Gore. Tom prilikom urucio mu je i poziv da se u sto kracem vremenskom periodu susretnu, sto je predsjednik Crne Gore sa zadovoljstvom prihvatio.
fotografije i tekst: Vlado Crvenko

-----------------------------------------------

SLAVKO I VESNA...ODE SANAK PUSTI



Utemeljivaču i bivšem političkom lideru Liberalnog saveza Crne Gore Slavku Peroviću ne može se osporiti da je bio u prvim borbenim redovima za nezavisnu državu. Poslanik u višestranačkoj Skupštini Crne Gore od njenog konstituisanja 1990.godine, u prvo vrijeme optuživan, jer je idejno - politički neprikladan. Bio je i jedan od osnivača "Narodne sloge" zajedno sa tadašnjim "narodnjakom", književnikom Novakom Kilibardom.
Slavko Perović je bio na raznim funkcijama. Izmedju ostalog bio je član Komiteta Saveza komunista na na Cetinju, ali i predsjednik književne opštine Cetinje...
Neko bi rekao da se od sjedenja u vise fotelja dobrano umorio, ali ova fotografija jasno pokazuje kako stoje stvari. Naime sa svojom nekadašnjom potpredsjednicom, Vesnom Perović, inače i prvom ženom predsjednicom Skupštine u istoriji Crne Gore, zadrijemao je ka dijete nidje drugdje do u crnogorskom parlamentu! I to dok je borba za samostalnu državu trajala!
Kada su se probudili sve je već bilo gotovo: održan je referendum i vraćena državnost Crnoj Gori.
Posao je obavila Demokratska partija socijalista sa Milom Djukanovićem na čelu.
Da je načisto izigran kao "prjedvodnik" borbe za nezavisnu Crnu Goru, ali i da je otišao sanak pusti da će pokupiti istorijske lovorike, shvatio je tek kada su njemu i Vesni u skupštinskoj kantini skuvali jaku otrežnjujuću kafu.
Fotografija i tekst Vlado Crvenko

-------------------------------------------

OVAKO JE POCELO



S pocetka na kraj beogradske Uzicke ulice - tako bi se mogla nazvati ruta evropskih diplomata koji su, bez rezervi, podrzavali put zvanicne Podgorice u obnovljenu nezavisnost. Prvo su ministri inostranih poslova Njemacke i Francuske, Klaus Kinkkel i Iber Vedrin isli kod Slobodasna Milosevica, predsjednika Savezne Republike Jugoslavije, da mu prenesu ocekivanja Evrope, a potom su svracali u tadasnju crnogorsku vilu, a danasnju ambasadu, da Milu Djukanovicu kazu kako se osamostaljenje Crne Gore nikako ne moze dovesti u pitanje. I dok je Slobo brisao znoj sa cela od muke, Milo Britva, kako su ga prozvali Crnogorci zbog nepristajanja na bilo kakav kompromis kada je drzava u pitanju, kulirao je sto bi rekli mladi, sve u sesnaest!

KUCNUO JE CAS



Nijesu to Klaus Kinkel i Iber Vedrin pogledali na sat kako bi javili zenama kako ce zakasniti na veceru u BON odnosno Pariz. Njemacki i francuski sefovi diplomatije svoje ponasanje, sto bi neki zlonamjernik mogao reci da je nediplomatsko, su lako objasnili znatizeljnicima, dok je Milu Djukanovicu, naravno sve bilo jasno. Ovim gestom htjeli su zapravo reci: Kucnuo je cas Montenegrini, drzava je opet na dohvat ruke!

MEDIJSKA ZVIJEZDA



Toga dana, kada se u vili Crnogorka Milo Djukanovic sastao sa sefovima Njemacke i Francuske diplomatije, Klausom Kinkelom i Iberom Vedrinom, bio je mali milion predstavnika sedme sile. Fotoaparati su beskonacno skljocali. Paznja usmjerena na lidera obnovljene crnogorske drzave ni u jednom periodu nije popustala. Svakodnevno se, sto u Crnoj Gori sto u Srbiji, sto u regionu, ali i sire, u Evropi, Americi pojavljivao bezbroj tekstova o vise nego odlucnom Djukanovicu. Neko je izracunao da je pretekao debelo sve estradne i sportske zvijezde koje su do tada okupirale veliko medijsko nebo, a samo nakon ovog susreta zabiljezeno mojim aparatom izaslo je u stampi ravno 367 prigodnih tekstova.

------------------------------------

Fotografije Njegosevog groba



Vlado Crvenko nam salje veoma rijetke fotografije Njegoseve grobnice na nultoj tačci mauzoleja.

-------------------------------------

SVJECANOST OTVARANJA NOVE ZGRADE CNP-a

 

      

 

Veliki događaj za kulturu Crne gore bilo je svječano otvaranje Crnogorskog narodnog pozorista 25. maja te 1997.god. Upravo taj datum se poklopio sa danom Mladosti, nekadasnje nam zajednicke drzave, koja je sacinjavala šest republika i dvije pokrajine, te poslije drugog svjetskog rata dala obrise nekadasnje drzave Crne Gore koja se utopila u tu neprirodnu zajednicu. Često su Crnogorci pitali tadasnjeg vladara kraljevine Jugoslavije, Aleksandra I Karadjordjevica, kako je to moguce da se niđe ne pominje ime Crne Gore, u kraljevini Jugoslavije, a ona je najstarija priznata drzava u toj zajednici, priznata 13 Jula1848.god na berlinskom kongresu, kada ni jedna clanica Kraljevine Jugoslavije nije imala atribut drzavnosti čak nije ni postojala kao država. K.S.H.S. Je postala država u Versaju (Francuska) 1.XII 1918.god, a ostale članice koje su sacinjavale Kraljevinu Srba Hrvata i Slovenaca bile su okupirane od Austro-Ugarske monarhije kako su je zvale "tamnice naroda" i svojevoljno se priključile kraljevini SHS sto vecinska Crna Gora nije željela, već je izmanipulisana manjinskim dijelom, nezakonitom "podgorickom skupstinom". Na to im je kralj Aleksandar obično odgovarao rijecima: "Nista vam to ne treba, kada vi imate svoga kralja", aludirajuci na sebe, kao na unuka vec ostarjelog crnogorskog kralja Nikole I Petrovica, kojemu je, zajedno sa Nikolom Pašicem liderom radikala, trasirao put bez povratka u izgnanstvo. Kao što smo rekli, poslije drugog svjetskog rata, poslije masovnog organizovanog ustanka u borbi protiv fašizma u porobljenoj Evropi što je priznao cijeli svijet, Crna Gora dobija status republike u socijalističkoj Jugoslaviji, obrise državotvornosti sto ce se potvrditi Saveznim Ustavom iz 1974,god, koji daje pravo svakoj federalnoj jedinici republici da formira vlastitu državu. 

No da prjedjemo na centralni dogadjaj otvaranje Crnokorskog narodnog pozorista u Podgorici. Sredinom Oktobra1989.god u katastrofalnom pozaru izgorjelo je do temelja staro zdanje, zgrada Crnogorskog narodnog pozorista, jedino profesionalno pozoriste koje je Crna Gora imala i uvjek je djelovalo sa svim atributima nacionalnog teatra. Crnogorsko narodno pozoriste je okupljalo veliki broj afirmisanih glumaca i reditelja sa crnogorskog prostora ali i iz drugih sredina tadasnje zajednicke države Jugoslavije. Prijed tako konstituisan decenijama jedini profesionalni teatar postavljeni su izuzetno ozbiljni zadaci uz obavezu da njeguje nacionalno dramsko stvaralastvo. Ne treba preskočiti prvu postavku Njegoševog "istoriceskog sobitija "Lažni car Šcepan Mali" koju je na scenu CNP postavio reditelj Blagota Erakovic  

Na svjecano otvaranje ove veoma važne institucije za crnogorsku kulturu,bile su pozvane ugledne zvanice iz javnog,kulturno drustvenog sportskog i drustveno politickog zivota Crne Gore predsjednici republike,Momir Bulatović i predsjednik vlade Milo Đukanovic,investitori projektanti i predstavnici izvođaca radova na ovom prelijepom i luksuznom "hramu kulture"Svi koji nešto znače u Crnoj Gori skupili su se u novoj "zgradi pozorista"kako bi svojim prisustvom uvecali ceremonijal svjecanog otvaranja novoizgrađenog crnogorskog "hrama kulture". I ako je tv Crne Gore direktno prenosila ovaj svecani ceremonijal iz neobjasnjivih razloga se kasnilo, mnogi su se uznemirano pitali zasto se kasni kad je po protokolu sve besprjekorno organizovano u do najsitnijih detalja. Svječana mjesta bila su obilježena i rezervisana u sali za visoke zvanice vrijeme je bezuvjetno isticalo. Saznalo se da predsjednik Crne Gore Momir Bulatovic nije došao na zakazanu svečanost i ako je bio uredno obavjesten. Nije se udostojio da se javi barem da ce kasniti što je dovelo do negodovanja mnogih uglednih zvanica. Pristojno vrijeme za čekanje je produženo a posto se predsjednik Crne Gore nije pojavio - Crnogorsko narodno pozoriste je svecano proglasio otvorenim tadašnji ministar kulture Goran Rakocevic. Poslije svecanog otvaranja organizovan je koktel za visoke zvanice u V.I.P. salonu zgrade pozorista. Predsjednik CG. Vidite na mojim fotografijama prazne stolice koje su za tu priliku  bile rezervisane u prvom redu za Bulatovica i njegovu suprugu Nadu, odmah do premijera Đukanovica koji je  na svječanosti zauzeo počasno mjesto u prvom redu namjenjeno za njega. Dva mjesta dalje od njega sjedeo je poslanik narodne stranke Dragan Šoć, umjesto prjedsjednika Bulatovica, u salonu je primjećen Milorad Vucelic-Vučela, visoki funkcioner Socijalističke partije Srbije. Umjesto na "pozorisnu scenu" sve oci javnosti bile su uprte na "političku scenu" da li ce doći do razrješenja političke krize razlog toga je i pojavljvanje Milorada Vučelića- Vučele. Ako je Vučelic bio otstranjen u jesen 1995 god. od Miloševica kada je borba za samo opredeljenje zamjenjena mirom srpskog naroda koji nema alternativu a on kao promoter ratnohučkaskih ideja koji su njegovi novinari na RTS-u po nalogu sijaili nacionalnu mržnju. Posto je Miloševic objelodanio svoju kandidaturu za šefa SRJ, vratio je Vučelića na srpsku predizbornu scenu, da obavi prvi zadatak, koji će kandidaturu obznaniti u Podgorici posto je Vučelic ponovo u milosti, jer Milosevicu treba čovjek"za vezu" sa neposlušnim Crnogorcima (Đukanovićem i Marovicem). Da zavirimo malo aparatom u V.I.P.Salon na fotografiji vidite Vučelica u drustvu Đukanovica i Marovica kako bi im u ovim svječanim trenutcima objavio kandidaturu Slobodana Milosevica za predsjednika Savezne Republike Jugoslavije što oni nijesu htjeli da prihvate ni pod tačkom "razno". Na prijemu se našao dežurno oko i uho crnogorske "tajne službe" državne bezbjednosti Vukašin Maraš i prosto izdvojio izvukao Vučelica da ih ovaj ne bi "smarao" u ovim svječanim trenutcima za crnogorsku kulturnu scenu vec im je to prepustio da to rijese na političkoj sceni i izborima ovo je dokaz da Milosevic nije birao ni mjesto ni vrijeme kako bi ostvarivao svoje ciljeve.

 

VELIKI TRANSFERI "BUDUĆNOSTI"




VELIKI TRANSFERI "BUDUĆNOSTI"

 

 

 

 

 


Fotografije i tekst zabiljezio: Vlado Crvenko

 

 

 

Odštampaj stranicu