Program | Uprava | O nama | Reagovanja, pisma... |  Prezimena u CG l Plemena u CG

U AUSTRALIJI ZIVI SVEGA 105.747 LJUDI HRVATSKOG PORIJEKLA!

Po najnovijem Popisu stanovništva ispada da je broj ljudi koji su u Australiju došli iz Hrvatske veći za svega 4848 nego prije pet godina, da hrvatski govori svega 700 ljudi više nego prije pet godina, te da svega 17.615 osoba više (i to iz tri generacije) sebe smatra porijeklom Hrvatima negoli prije pet godina...

Hrvati su od ovoga popisa posebno mnogo očekivali, budući da su - kao zasebna etnička skupina u Australiji - po prvi put zastupljeni tek u popisu od 1996., dok je u ranijim godinama i za njih vrijedila odrednica "Yugoslavija", a u poslednjoj deceniji veliku zabunu je unosila nejasna kovanica "Former Yugoslavia".

Naime, australsko Ministarstvo useljeništva i multikulturalizma u februaru 2000. u potpunosti je bilo obradilo rezultate Popisa iz 1996., te ih dopunilo dostupnim podacima iz razdoblja nakon toga pa do izdavanja publikacije pod naslovom "Presjek zajednice - Popis stanovništva 1996. - Rođeni u Hrvatskoj" ("Community Profiles - 1996 Census - Croatian born".

Riječ je, dakle, o službenim podacima kojima se služi australska država, o podacima koji se uče u školskim ustanovama, te o podacima na osnovi kojih se odlučuje o uslugama i ponudama koje će država pružiti zajednici (broj škola, broj prevoditelja, finansijske pomoći ustanovama, društvima i programima, zastupljenost u bibliotekama, određivanje predstavnika u državnim ustanovama, izdavanje državnih publikacija na zasebnom jeziku, zastupljenost hrvatskih programa na državnim radio-televizijskim stanicama (SBS), te mnogo, mnogo toga drugoga).

Hrvati vole navoditi kako ih, recimo, samo u Melbournu živi izmedju 60 i 80.000, kako ih je u Sydneyu još vise, te kako ukupan broj prelazi 300.000.

Australski Popis stanovništva iz 1996. ustanovio je, međutim, da u Australiji živi 46.951 osoba rođenih u Hrvatskoj ("Croatia-born"), te još 41.181 pripadnik druge generacije (koje oni računaju kao Australce).

Ukupno, 1996. godine riječ je bila o 88.132 članova hrvatske zajednice u cijeloj Australiji.

U spomenutoj brošuri tada je stajalo zapisano:" Godine 1996. u Australiji je boravio 47.061 Hrvat prve generacije. Iako ranije nijesu prikupljani podaci o stanovništvu Australije koje se rodilo u Hrvatskoj, 30.964 onih koji su se rodili u Jugoslaviji izjavilo je na popisu 1986. da u kući govori hrvatski, a 1991. takvih je bilo 38.710. Godine 1996. je ustanovljeno da je 15 posto rođenih u Jugoslaviji, koji govore hrvatski, rođeno u republikama izvan Hrvatske.

Međutim, ti se podaci ne mogu upotrijebiti za procjenu sadašnjeg broja Hrvata prve generacije, jer se veliki postotak nije izjasnio o jeziku. Iako ne postoji jedinstveni "jugoslovenski" jezik, 1986. je godine 36 posto rođenih u Jugoslaviji svoj jezik nazvalo "jugoslovenskim", a 1991. bilo je njih 21,2 posto....

U poređenju s ostalim useljeničkim zajednicama, Hrvati u velikom postotku uzimaju australsko državljanstvo. Godine 1996. samo je 67,7 posto useljenika uzelo australsko državljanstvo, dok je među Hrvatima prve generacije taj postotak bio znatno viši i iznosio je čak 93,3 posto, što se takođe može tumačiti posljedicama političke istorijske nestabilnosti u Hrvatskoj. Među onima (Hrvatima) koji su doselili 1993/94. čak 45,5 posto je već 1996. imalo državljanstvo, dok su useljenici drugih nacija državljanstvo uzimali samo u 27,3 posto slučajeva. Isto tako, čak 78 posto Hrvata koji su doselili 1991/92. uzeli su državljanstvo, dok su drugi narodi to učinjeli tek u 58,6 posto slučajeva, a oni Hrvati koji su stigli između 1986. i 1990. uzeli su državljanstvo u 86,4 posto slučajeva, dok su drugi to učinjeli samo u 65,3 posto slučajeva.

Gotovo svi koji su stigli između 1981. i 1985. kao i oni koji su došli prije 1981. postali su do 1996. australski građani (91,4 posto i 97,6 posto), dok taj postotak za druge nacije iznosi 74,7 i 76,6 posto...

Kako se, međutim, podaci prikupljeni za bivšu Jugoslaviju do 1996. nijesu pažljivo i precizno raščlanjivali po nacionalnim zajednicama, tako u tom razdoblju nije moguće ustanoviti tačne i sigurne trendove po kojima se to odvijalo, ali prema podacima Ministarstva useljeništva, godine 1995/96. australsko državljanstvo dobilo je samo 665 Hrvata prve generacije....

Zbog svega toga u najnovijem Popisu 2001. bili su važni odgovori na tri pitanja, ona pod brojevima 11, 15 i 18.

Na pitanje broj 11. ( "U kojoj je zemlji osoba rođena?"), Hrvatsku je upisalo 51.909 osoba (27.126 muškaraca i 24.783 žena), što, dakle, u odnosu na popis iz 1996. znači povecanje od svega 4848 osoba.

Na pitanje broj 15. ("Govori li osoba u kući kojim jezikom osim engleskoga?"), hrvatski jezik upisalo je 69.851 osoba (35.207 muškaracai 34.644 žena), dok su 1996. ti podaci bili nejasni i nedostupni zbog miješanja s "jugoslovenskim", "srpskohrvatskim", itd. No, zalažuci se nedavno za uvođenje programa hrvatskih vijesti na TV SBS, senatorica Marisa Payne - pozivajuci se na Popis iz 1996., kazala je "da u Australiji živi više od 69.150 žitelja koji govore hrvatskim jezikom. Oni predstavljaju udio od četiri posto u ukupnom broju žitelja koji govore stranim jezicima u Australiji"...

Ako se to uzme kao vjerodostojno, značilo bi da se broj ljudi koji u Australiji govori hrvatskim jezikom u kući za pet godina povećao za svega kojih 700, što - međutim - izgleda nevjerovatno. A zašto?

Upravo zbog sledećeg pitanja broj 18. koje je glasilo:" Koje je porijeklo osobe?", a gdje se Hrvatima izjasnilo 105.747 osoba, što u odnosu na ukupnu brojku prve i druge generacije na prošlom popisu (88.132) iznosi povećanje od svega 17.615 osoba......

Odštampaj stranicu