Program | O nama | MEAA u medijima l Prezimena u CGReagovanja, pisma...Traže se l   Kontakt


 


Nacrt rada crnogorskih škola u inostranstvu



 

 

Odbor za nauku i obrazovanje                                               
Savjet  za saradnju sa iseljenicima Crne Gore                   23.6. 2017


Apstrakt

Namjera ovog dokumenta je da upozna nadležne o svrsi i potrebi postojanja crnogorskih škola u inostranstvu.

Ing. Neven Pajović MontenegroUKSociety@gmail.com

1.        Cilj crnogorskih škola u inostranstvu

Cilj postojanja crnogorskih škola u inostranstvu je obrazovanje djece građjana Crne Gore i  jačanje veza sa njom. Na ovaj način se učvršćuje veza izmedju potomstva crnogorskih iseljenika i države  Crne Gore. Time Crna Gora stvara trajnu obavezu prema svojim gradjanima koji žive i rade van njenih granica. Riječ je školama gdje bi se izvodjenje  nastave održavalo vikendom, poslje završene nastave u redovnim školama koje djeca crnogorskih iseljenika pohadjaju tokom sedmice u državama boravka.  

2.       Zadaci crnogorskih škola u inostranstvu

Crnogorske škole su mjesto za obrazovanje djece svih onih koji su iz Crne Gore ili su na drugi način vezani za  nju.  Ove škole su ujedno  i mjesta otvorena za sve one koji žele da iskuse novu uzbudljivu kulturu i jezik. Te škole su takodje i prostor gdje se naši gradjani mogu sresti i razgovarati na crnogorskom a za one koji imaju interesovanje za crnogorosko obrazovanje  i kulturu, na takvim susretima dožive pozitivno iskustvo.

Crnogorske skole ce djeci pruziti mogucnosti da uče crnogorski jezik kroz različite aktivnosti uključujući kulturne radionice, i na taj nacin svakome pružiti šanse da iskažu svoja interesovanja i da se uključe u rad

Članovi crnogorskih društava prijateljstva u inostranstvu bilo da govore nativno crnogorski  ili su jednostavno zainteresovani za razmjenu lingvističkih i kulturnih iskustava će imati prilike da promovišu svoje ideje kroz različite aktivnosti ili ih jednostavno podijele jedni sa drugima .

Plan je da se u  kasnijoj fazi omogući  saradnja i  evaluiraju mogućnosti za razvoj partnerstava između škola u Crnoj Gori sa izabranim stranim školama u inostranstvu. Kroz program zajedničkog rada mladi ljudi i profesori iz Crne Gore i ostalih zemalja će imati priliku da podijele  svoja iskustva i iskoriste stečene mogućnosti da uče jedni od drugih.                                                       

3.       Organizovanje cnrogorskih  škola u inostranstvu

Smatramo  da je neophodno da ove škole budu u potpunoj nadležnosti države Crne Gore jer se jedino time garantuje njihovo postojanje i trajnost.

Uvjereni smo da od posvećenosti države i državnih institucija Crne Gore zavisi upsjeh crnogorskih škola u dijaspori.

Mi smatramo da država Crna Gora mora da brine o radu ovih škola a to uključuje: njihovo finansiranje, o dodatnim koncepcijama ovih škola  i obezjedjivanje kadrova za njih. Kad je riječ o kadrovima smatramo da bi bilo poželjno da pri ambasadama  i samostalnim konzulatima Crna Gora obezbjedjuje makar po jednu osobu sa pedagoškim iskustvom koja bi mogla da pruži stručnu pomoć ovakvim školama.

Nastavni kadar bi se obezbjedjivao iz zemalja u kojima se škole organizuju i to bi bile osobe sa relevantnim kvalifikacijama ili iskustvom. Na taj način bi se smanjili troškovi države i umanjila potreba da kadrovi dolaze direktno iz Crne Gore.

Važne napomene

 

Potrebno je uzeti u obzir sljedeće:

1.         U Crnoj Gori  trenutno postoji razlika u načinu kako odredjene institucije vide rad  iseljeničkih škola  i koje su stvarne iseljeničke potrebe. Smatramo da je bitno da se preispita  dosadašnji pristup državnih ustanova prema ovim školama.

2.         Prethodnih godina Ministarstvo prosvjete, odnosno Uprava za dijasporu su  podržavale ovakve škole na ad-hoc osnovi. To je bila jednokratna pomoć na godišnjem nivou i iznos je varirao od godine do godine. Uz svu zahvalnost naglasili bismo da je trajno rješenje neophodno da bi se odrzao kontinuitet rada naših skola u inostranstvu.

3.         Želimo  da se Uprava za dijasporu i ostala Ministarstva dogovore što prije za trajno rješenje crnogorskih škola u inostranstvu i da preuzmu vodjenje ovih institucija. Jedino tako ove škole mogu na pravi nacin zaživjeti i obezbijediti im se trajnost i kvalitet.

4.         Glavni cilj ovog , pravog rješenja je da država redovno sprovodi jaku i organizovanu politiku u razvijanju veza sa crnogorskim gradjanima u inostranstvu. Glavni benefiti  uspješne politike bi se ogledali u:

    o   Jakoj vezi izmedju iseljenika i matice države.

    o   Jačanju osjećaja pripadnosti i želji da crnogorski gradjani pomognu Crnu Goru na sve načine (npr, investiranjem u svoju drzavu, intelktualni i naučnički doprinosi , filantropski doprinosi itd.).

    o   Da sva ta djeca – tj.  mladi crnogorski gradjani koji bi pohadjali crnogorske škole će postati jednog dana odrasli ljudi i bilo bi prava stvar da i oni imaju osjecaj jake veze sa Crnom Gorom i da doprinose daljem razvitku naše zemlje. Ukoliko se ta šansa ispusti  to može imati eventualne posljedice na nove mlade naraštaje.

4.   Strategija

Strategija treba biti razvijena od strane Crne Gore tj.  relevantnih Ministarstava i ustanova u saradnji sa Odborom za nauku i obrazovanje pri Savjetu za saradnju sa iseljenicima Crne Gore.

5.       Organizacija rada

Obrazovanje i rad u crnogorskim školama u inostranstvu bi bio organizovan od strane:

         Ministarstva prosvjete Crne Gore

         Ministarstava vanjskih poslova i evropskih integracija Crne Gore ,

         Uprave za dijasporu Crne Gore

         ostalih nadležnih organa

         Nastavnog kadra u svakoj zemlji

 a u skladu sa radom ambasada ili konzulata Crne Gore i iseljeničkih društava.

Glavni nosioci i izvršitelji rada ovih škola bi bile ambasade ili konzulati Crne Gore koji bi ujedno obezbjedjivale prostor. Obrazovanje bi bilo ponudjeno učenicima u trajanju od dva to tri školska časa nedjeljno. Nastava bi se odvijala subotom ili nedjeljom.

Djeca bi učila crnogorski jezik u kombinaciji sa istorijom,  geografijom , kulturom Crne Gore kao i ostalim relevantnim predmetima. Dvije nastavnice bi izvodile nastavni plan u malim grupama , a postojale bi dvije takve grupe: za stariju i mlađu djecu.

Tokom nastave očekuje se da djeca komuniciraju na crnogorskom jeziku, npr. kad nastavnice postavljaju pitanja, kad djeca odgovaraju na pitanja i kad svi medjusobno razgovaraju na casovima ili na odmoru.   Ovakve škole bi bile veoma korisne za crnogorske iseljeničke zajednice, tako da je ključno da rade na proširenju mreže onih roditelja koji žele da njihova djeca nauče  ili poboljšaju maternji jezik.

Tokom daljeg razvitka i postojanja ovih institucija biće potrebno da se rad u svakoj zemlji ponaosob prilagodi sa radom obrazovnih institucija koje djeca u tim zemljama pohadjaju svakodnevno. To je neophodno kako bi se djeca što lakše mogla prilagoditi radu ovih škola i time nesmetano uklapala u raspored nastave .

Periodično bi se organizovali formalni skupovi za razgovore sa roditeljima, zatim grupne konsultacije o radu škola kao i analize o koristi pružanja obrazovanja i o koristi  za djecu koja prisustvuju časovima redovno.

 Takodje bi se organizovale izvan škole promocije jezika i kulture kroz filmske projekcije i razgovore sa raznim gostima iz Crne Gore iz oblasti kulture, obrazovanja, sporta itd.

Obrazovni & lingvistički događaji uključuju:

• Gledanje filmova  na crnogorskom jeziku ili sa crnogorskim titlovima

• Organizacija i posjete izložbi crnogorskih stvaralaca

• Organizacija događaja za promovisanje crnogorske hrane i vina

• Suorganizaciju sa  Montenegro Airlinesom za koncerte  sa crnogorskim izvođačima za promociju našeg obrazovanja, kulture, turizma

6.        Finansiranje

Za obezbjedjene minimalnih uslova rada škole po godini sve bi zavisilo o odluci Vlade Crne Gore. U zasebnom dokumentu je takodje izlozen i finansijski plan , koji je dostavljen Ministarstvu prosvjete, Upravi za dijasporu i MVPEI-a. Takodje to mozemo poslati i svima zainteresovanima.

7.       Nadgledanje                

Izabrani članovi ambasada ili konzulata Crne Gore, crnogorskih društava bi se sastajali svaka tri   mjeseca u vezi nadgledanja napretka rada.

8.     Evaluacija rada škola

Glavna analiza  svih stavki vezanih za rad škole se vrši na kraju rada svake godine. To se vrši u pisanom obliku i poslije je dato na uvid svim članovima kolektiva.

9.     Uloge i odgovornosti

Svaki član kolektiva će imati određenu odgovornost za:

  • Obezbjeđivanje nesmetane implementacija programa
  • Da raspravlja o strategijama
  • Pružanje podrške planiranim događajima i aktivnostima
  • Pružanje podrške u radu .
  • Uzimanje odgovornosti za resurse
  • Planiranje sledećih koraka

10.   Resursi

 Knjige izdate od strane Uprave za dijasporu Crne Gore, Zavoda za školstvo Crne Gore, razni DVD-ovi i ostali relevantni materijali.

 

 

 
 

Odštampaj stranicu