Crmnica   ili  Crmnicka Nahija

    Program
    Uprava
    O nama
    Mape
    Zanimljivosti, pisma,..
    Podsjetnik o CG
    Prezimena u CG
    Plemena u CG
    Obicaji u CG
    Linkovi
    Slike i amblemi
    Search


          E-mail

 

Njena sjeverna granica je opisana u Rijeckoj Nahiji. Cijelom svojom zapadnom i jugozapadnom stranom Crmnica se granici sa Bokom, i to sa plemenima Brajicima i Pastrovicima (nesto malo i sa Spicem). Na toj strani se dize tako reci bedem od planina i visokih brda, sa kojim gotovo paralelno ide i drugi bedem na samom crmnickom zamljistu. Glavnije su tacke na toj vrlo dugackoj granicnoj liniji, pocevsi od sjevera pa k jugu: vrh planine Tatarije, koji je na tromedji Crmnice, Rijecke Nahije i Brajica; vis Jabuka; strana vise Dola; vis Krastavi Kamen; vrh brda Giljana; strana "na kraj Duge Njive"; voda Cerovica; Krs od Mijacice; sredina Bobova Doca; "pod Davidov Krs"; visovi Mali Soko, Vidrane, Mali Drazmir, Mala Ostra Glavica; strana "na vr' Dubokoga Dola"; vrh Goca Brda; brdo Krnjak; Krs od Mijovica ("tu je granica usjecena: krst"; Ilino Brdo; Presjeka; Divlji Vrh (neki ga zovu "Din-vrh"; tu je bila nekad tromedja Crne Gore, Austrije i Turske); visovi Triroge, Bobija, Gola Glavica, Krstac i Velja Vrsuta. Dalje nastaje crmnicka granica prema Crnogorskoj Krajini: prema Zupcima, Sestanima i Seocima. - Ona ide najprije planinom Sutormanom, i to na vrh Senteliju, pa na "kom" Grobeljac, dalje na vis Tvrdoc, pa na crkvinu Sv. Romana (rusevine od crkve, koja je od vajkada crmnicka, limljanska), zatim na Sarapof (spram Tudjemila) i na Kitu od Lonca (ovako narod u staroj Crnoj Gori zove najvece uzvisenje medju grupom od visova, koji imaju zajednicko ime i cine zasebni dio neke planine). Odatle nastaje istocna crmnicka granica: najprije "u Glavicu vise Ublica", zatim na "paramidu" na Livade, pa "u Glavicu ukraj Male Siljevice na vr' Zgarba", dalje na Crnu Skalu, pa "povrh Gornjijeh Zgaraba", na planinu Velju Siljevicu, zatim "na vr' Male Siljevice", pa na brda Orvan, Kitu, Plitku Kamenicu, Caukovu Glavicu, Cafu i Brijeg od Ubla, zatim na pecinu Grisu Pavicevu, pa na visove Lijepi Krs pod Jelom i Sopot i onda Pelinskim Potokom sve do selista Kuta, gdje se odvaja od toga potoka i iduci na sjever izlazi na zemljiste Pjesacac kraj "Blata" (Skadarskog Jezera). Zatim "Blatom" izlazi na ostrvce Grmozur, koje obuhvata u Crmnicu, i nastavlja se u pravcu one linije, koja ide zapadno od ostrvca Lesendra i sredinom Fuckoga Blata, te odvaja Rijecku Nahiju od Crmnicke, a zavrsava se, kao sto smo vidjeli, na Gardicu juzno od Poseljenskog Luga. Crmnica je dakle sa svih strana okruzena planinama i velikim visinama, pa cak i na strani prema Skadarsko Jezeru osim u onome nisko dijelu sto je oko usca Rijeke Crmnicke (ovako narod u Crmnici zove glavnu rijeku svojeoblasti, a ne Virstica i Virovsnica, kako je ranije Ducic zabiljezio). U toj zatvorenosti crmnicke oblasti i u njenom odnosu prema dolini Rijeke Crmnicke nalazimo objasnjenje, zasto je Crmnica od uvijek cinila vrlo jednostavnu oblasnu cjelinu. Kad se stane u dno prostrane i duboke doline Rijeke Crmnicke, npr. kod Vira, pa se pogleda svuda unaokolo na susjedne visoke planine, vidjece se sasvim jasno, kako se sa svih strana od tih velikih planina zemljiste vrlo osjetno spusta na toj dolini. Kako dolina Rijeke Crmnicke stoji u neposrednoj vezi sa Skadarskim Jezerom, ona ima za stanovnike svih okolnih planinskih predjela dvostruki znacaj: jedno sto im je ona usled najzgodnijeg silaska k njoj najprirodnije srediste za sve medjusobne veze i odnose, a drugo, sto je zbog sirokog i lakog pristupa ka Skadarskom Jezeru najpodesniji posrednik za veze sa spoljasnjim svijetom. O takvoj ulozi ove glavne Crmnicke doline jasno nam svjedoci i to sto je u njoj, na donjem toku Rijeke Crmnicke, a nedaleko od jezera, na mjestu Viru, od starine bilo srediste prometa i sjediste politickih vlasti. Crmnicu narod dijeli na sedam plemena. Na sjeverozapadu, u gornjem slivu rijeke Oraostice, pocinje pleme Podgor, a drugi mu je dio u donjem slivu te rijeke i sjeverno od njega (sjeverno od varosice Vira), prema Skadarskom Jezeru. Izmedju oba dijela plemena Podgora je pleme Brceli. Sjeveroistocno od Brcela i sjeverno od donjeg dijela Podgori je pleme Dupilo. Juzno su od Brcela plemena Gluhi Do i Sotonici; istocno od njih Limljani, a jos dalje na istoku Boljevici. Ponekad se u narodnom govoru cuje i razlikovanje na Gornju i Donju Crmnicu. U Gornju Crmnicu se racunaju plemena: Podgor, Brceli i Dupilo, a u Donju sva ostala. Ali je to razlikovanje vrlo rijetko i nema nikakvog narocitog znacaja. Plemena Crmnicke Nahije: Podgor Zapadni Podgor: Utrg Ovtocici ili Optocici Istocni Podgor: Orahovo Krusevica Braceni Dupilo Dupilo Papratnica Trnovo Brceli ili Brcelo Gornji Brceli Donji Brceli Tomici Brijege Gluhi Do Gluhi Do Bukovik Sotonici Sotonici Macuge Limljani Boljevici Boljevici Godinje Vir

    
    Monitor
    Vijesti
        politika
        drustvo
   Pobjeda
        politika  
        aktuelnosti  
    Medija klub
    MNNews on line
    Nezavisna CG
   
    
    Radio Crne Gore