|
|
Crmnica
ili Crmnička Nahija
Njena sjeverna granica je opisana u Rijeckoj Nahiji. Cijelom svojom
zapadnom i jugozapadnom stranom Crmnica se granici sa Bokom, i to sa
plemenima Brajicima i Pastrovicima (nesto malo i sa Spicem). Na toj strani
se dize tako reci bedem od planina i visokih brda, sa kojim gotovo paralelno
ide i drugi bedem na samom crmnickom zamljistu. Glavnije su tacke na toj
vrlo dugackoj granicnoj liniji, pocevsi od sjevera pa k jugu: vrh planine
Tatarije, koji je na tromedji Crmnice, Rijecke Nahije i Brajica; vis Jabuka;
strana vise Dola; vis Krastavi Kamen; vrh brda Giljana; strana "na kraj Duge
Njive"; voda Cerovica; Krs od Mijacice; sredina Bobova Doca; "pod Davidov
Krs"; visovi Mali Soko, Vidrane, Mali Drazmir, Mala Ostra Glavica; strana "na
vr' Dubokoga Dola"; vrh Goca Brda; brdo Krnjak; Krs od Mijovica ("tu je
granica usjecena: krst"; Ilino Brdo; Presjeka; Divlji Vrh (neki ga zovu
"Din-vrh"; tu je bila nekad tromedja Crne Gore, Austrije i Turske); visovi
Triroge, Bobija, Gola Glavica, Krstac i Velja Vrsuta.
Dalje nastaje crmnicka granica prema Crnogorskoj Krajini: prema Zupcima,
Sestanima i Seocima. - Ona ide najprije planinom Sutormanom, i to na vrh
Senteliju, pa na "kom" Grobeljac, dalje na vis Tvrdoc, pa na crkvinu Sv.
Romana (rusevine od crkve, koja je od vajkada crmnicka, limljanska), zatim
na Sarapof (spram Tudjemila) i na Kitu od Lonca (ovako narod u staroj Crnoj
Gori zove najvece uzvisenje medju grupom od visova, koji imaju zajednicko
ime i cine zasebni dio neke planine).
Odatle nastaje istocna crmnicka granica: najprije "u Glavicu vise Ublica",
zatim na "paramidu" na Livade, pa "u Glavicu ukraj Male Siljevice na vr'
Zgarba", dalje na Crnu Skalu, pa "povrh Gornjijeh Zgaraba", na planinu Velju
Siljevicu, zatim "na vr' Male Siljevice", pa na brda Orvan, Kitu, Plitku
Kamenicu, Caukovu Glavicu, Cafu i Brijeg od Ubla, zatim na pecinu Grisu
Pavicevu, pa na visove Lijepi Krs pod Jelom i Sopot i onda Pelinskim Potokom
sve do selista Kuta, gdje se odvaja od toga potoka i iduci na sjever izlazi
na zemljiste Pjesacac kraj "Blata" (Skadarskog Jezera). Zatim "Blatom"
izlazi na ostrvce Grmozur, koje obuhvata u Crmnicu, i nastavlja se u pravcu
one linije, koja ide zapadno od ostrvca Lesendra i sredinom Fuckoga Blata,
te odvaja Rijecku Nahiju od Crmnicke, a zavrsava se, kao sto smo vidjeli, na
Gardicu juzno od Poseljenskog Luga.
Crmnica je dakle sa svih strana okruzena planinama i velikim visinama, pa
cak i na strani prema Skadarsko Jezeru osim u onome nisko dijelu sto je oko
usca Rijeke Crmnicke (ovako narod u Crmnici zove glavnu rijeku svojeoblasti,
a ne Virstica i Virovsnica, kako je ranije Ducic zabiljezio). U toj
zatvorenosti crmnicke oblasti i u njenom odnosu prema dolini Rijeke Crmnicke
nalazimo objasnjenje, zasto je Crmnica od uvijek cinila vrlo jednostavnu
oblasnu cjelinu. Kad se stane u dno prostrane i duboke doline Rijeke
Crmnicke, npr. kod Vira, pa se pogleda svuda unaokolo na susjedne visoke
planine, vidjece se sasvim jasno, kako se sa svih strana od tih velikih
planina zemljiste vrlo osjetno spusta na toj dolini. Kako dolina Rijeke
Crmnicke stoji u neposrednoj vezi sa Skadarskim Jezerom, ona ima za
stanovnike svih okolnih planinskih predjela dvostruki znacaj: jedno sto im
je ona usled najzgodnijeg silaska k njoj najprirodnije srediste za sve
medjusobne veze i odnose, a drugo, sto je zbog sirokog i lakog pristupa ka
Skadarskom Jezeru najpodesniji posrednik za veze sa spoljasnjim svijetom. O
takvoj ulozi ove glavne Crmnicke doline jasno nam svjedoci i to sto je u
njoj, na donjem toku Rijeke Crmnicke, a nedaleko od jezera, na mjestu Viru,
od starine bilo srediste prometa i sjediste politickih vlasti.
Crmnicu narod dijeli na sedam plemena. Na sjeverozapadu, u gornjem slivu
rijeke Oraostice, pocinje pleme Podgor, a drugi
mu je dio u donjem slivu te rijeke i sjeverno od njega (sjeverno od varosice
Vira), prema Skadarskom Jezeru. Izmedju oba dijela plemena Podgora je pleme
Brceli. Sjeveroistocno od Brcela i sjeverno od
donjeg dijela Podgori je pleme Dupilo. Juzno su
od Brcela plemena Gluhi Do i
Sotonici; istocno od njih
Limljani, a jos dalje na istoku Boljevici.
Ponekad se u narodnom govoru cuje i razlikovanje na Gornju i Donju Crmnicu.
U Gornju Crmnicu se racunaju plemena: Podgor, Brceli i Dupilo, a u Donju sva
ostala. Ali je to razlikovanje vrlo rijetko i nema nikakvog narocitog
znacaja.
Plemena Crmničke Nahije:
 Odštampaj stranicu
|
|
