1 Glas SAN XCVI, Beograd 1920. 2 J.
Erdeljanović, Neke crte u formiranju plemena kod dinarskih Srba,
Glasnik Geografskog društva, Beograd 1920, V. 3 Isti,
Stari Srbi Zećani i njihov govor, Belićev Zbornik, Beograd 1937. 4 J. Cvijić,
Balkansko Poluostrvo, Beograd 1931, II, 31 i d., 61. 5 J.
Erdeljanović, Postanak plemena Pipera, SEZ XVII, 311-312. 6 M.
Šufllay, Srbi i Arbanasi, Beograd 1925, 76, 109. 7 Lj.
Hauptmann, Konstantin Porfirogenit o porijeklu stanovništva dubrovačkog
zaleđa, Rešetarov zbornik, Dubrovnik 1931, 21-22. 8 N. d.,
22. 9 N.
Radojčić, Kako su nazivali Srbe i Hrvate vizantijski istorici?,
Glasnik Skopskog naučnog društva, Skoplje 1926, II, 2 i d. 10 Lj.
Hauptmann, n. d., 22-23. Po njegovoj ocjeni, ovo bi se podudaralo i sa
kazivanjem popa Dukljanina koji, pišući negdje između 1160. i 1180. godine,
zove "Gornju Dalmaciju od Duvna do Drača (Crvenom) Hrvatskom. 11 R.
Novaković, Odakle su Srbi došli na Balkansko poluostrvo, Beograd
1977, 298. 12 F. Šišić,
Letopis Popa Dukljanina, Beograd-Zagreb 1928, 170-172. 13 P. Skok,
Etimologijski rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, I, 276. U
daljem navođenju: ER. 14 K.
Jireček, Istorija Srba, Beograd 1923, III, 4. 15 J.
Kovačević, Istorija Crne Gore, Titograd 1969, I, 298. Kovačević
takođe izvorno navodi kazivanje vizantijskih pisaca. 16 N. d.,
199. 17 N. d.,
300. 18 F. Šišić,
n. d., 170. 19 J.
Kovačević, n. d., 300. 20 N. d.,
300. 21 K.
Jireček, Istorija Srba, Beograd 1923, III, 4. 22 J.
Kovačević, n. d., 299. 23 N. d.,
299. 24 I. Crnčić,
Popa Dukljanina Ljetopis, Kraljevica 1874, 17. F. Šišić, n. d.,
305-306. J. Kovačević, n. d., 314. 25 I. Crnčić,
n. d., 14-15. 26 F. Šišić,
n. d., 118. 27 K.
Jireček, n. d., III, 2. 28 J.
Kovačević, n. d., 298, 299, 302. 29 J.
Erdeljanović, Kuči, SEZ VIII, 263-264. O tome je više pisao H. Barić,
Istorija arbanaškog jezika, Sarajevo 1959, 44-49. 30 M.
Šufflay, n. d., 109. 31 N. d.,
109, 111. Za čakavske elemente poziva se na H. Barića, Arhiv za arbanašku
starinu, I, 205. 32 K.
Jireček, Istorija, Beograd 1922, I, 83. 33 R.
Kovijanić, Pomeni crnogorskih plemena u kotorskim spomenicima (XIV - XVI
vijek), I, Cetinje 1963, 238-239. 34 N. d.,
239. 35 N. d.,
239. 36 N. d.,
239. 37 N. d.,
188. 38 N. d.,
188-189. 39 N. d.,
189-190, i tamo navedena literatura. 40 J.
Vuković, Ogledi tumačenja naših toponimskih naziva, God. ANU,
Sarajevo 1978, XVII, 168. 41 P. Skok,
Češka knjiga o vlaškom pravu, GZM, Sarajevo 1918, 307-309. 42 N. d.,
309.
43 Š.
Kulišić, Tragovi arhaične rodovske organizacije i pitanje
balkansko-slovenske simbioze, Beograd 1963, 84-94. Isti, Balkanski
supstrat u dinarskoj rodovskoj organizaciji, Godišnjak ANU, Sarajevo
1976, XIII, 361-365. 44 K.
Jireček, Vlasi i Mavrovlasi u dubrovačkim spomenicima. Zbornik K.
Jirečeka, Beograd 1959, I, 198-199. 45 B. Hrabak,
O hercegovačkim vlaškim katunima, GZM, Sarajevo 1956. K. Jireček,
Istorija Srba, Beograd 1923, III, 40. 46 P. Skok,
Iz rumunske literature o balkanskim Vlasima, Glasnik Skopskog naučnog
društva, Skoplje 1928, III, 294. 47 P. Skok,
Češka knjiga o vlaškom pravu, GZM, Sarajevo 1918, 305 i nap. 2. 48 J.
Erdeljanović, Stara Crna Gora, SEZ XXXIX, 94-95. 49 P. Skok,
ER, II, 64. N. Jokl, Indogermanische Forschungen XXXIII. 50 I. Ajeti,
Prilog proučavanju davnašnjih arbanasko-južnoslovenskih jezičkih odnosa,
Godišnjak ANU, Sarajevo 1973, XI, 207-208. Upor. I. Popović, Radovi,
Naučno društvo BiH, Sarajevo 1954, II, 75-81. 51 J.
Erdeljanović, SEZ XXXIX, 97.
52 Š.
Kulišić, Arhaično bratstvo u Crnoj Gori i Hercegovini, GZM, Sarajevo
1957, 171-172. Isti, O potrebi dijalektičkog proučavanja našeg dinarskog
rodovskog društva, Praksa, Titograd 1978, br. 6, 42-47.
53 R. Kovijanić, n. d., I, 189. Pomeni crnogorskih plemena, II,
Titograd 1974, str. 60. 54 N. d.,
II, 209. 55 N. d., I,
67. 56 N. d.,
II, 152. 57 J.
Erdeljanović, Postanak plemena Pipera, SEZ XVII, 311-312. 58 R.
Kovijanić, n. d., I, 188-189. 59 P. Skok,
Iz rumunske literature o balkanskim Vlasima, 298. 60Š. Kulišić,
Iz Putopisa Alberta Fortisa, GZM, Sarajevo 1958, 77, 83. 61 N. d.,
82. 62 P. Skok,
n. d., 198. K. Jireček, Ist. Srba, Beograd 1923, III, 41. 63 "Morlaci,
kao što svatko zna, govore slavenskim jezikom". I. Lovrić, Bilješke o
Putu po Dalmaciji opata A. Fortisa, Zagreb 1948, 62, 63. Original na
italijanskom jeziku objavljen je u Veneciji 1776. godine. 64 K.
Jireček, n. d., III, 41. P. Skok, n. d., 294.
65 Š.
Kulišić, Nekoliki tragovi balkanskog supstrata u etnogenezi stanovništva
Crne Gore i Hercegovine, GZM, Sarajevo 1979. 66 P. Ivić,
Dijalektologija, Novi Sad 1956, 157. 67 H.
Šabanović, Bosanski pašaluk, Naučno društvo BiH, Sarajevo 1959, X,
passim. 68 N. d.,
152, 157, 159. 69 N.
Filipović, Vlasi i uspostava timarskog sistema u Hercegovini, God.
ANU BiH, Sarajevo 1974, XII, 132. 70 N. d.,
132. 71 S.
Novaković, Selo, Beograd 1943, 163-176. Š. Kulišić, O postanku
slovenske zadruge, Bilten Instituta za proučavanje folklora, Sarajevo
1955, III, 43-55. M. S. Filipović, Struktura i organizacija
srednjovjekovnog katuna, Simpozijum o srednjovjekovnom katunu, Naučno
društvo BiH, posebna izdanja, Sarajevo 1963, II, 65-69. Š. Kulišić,
Tragovi arhaične rodovske organizacije, 16-21. Isti. O potrebi
dijalektičnog proučavanja našeg dinarskog rodov. društva, 46 do 49. 72 T. R.
Đorđević, Naš narodni život, Beograd 1930, II, 1-19. 73 N.
Filipović, n. d., 132. 74 N. d.,
135. 75 N. d.,
138-139. 76 N. d.,
145. 77 N. d.,
146. 78 N. d.,
148. 79 N. d.,
148-149. 80 N. d.,
156. 81 N. d.,
158. 82 N. d.,
158-159. 83 N. d.,
161. 84 N. d.,
161.
85 Š.
Kulišić, Tragovi arhaične rodovske organizacije. Isti, Balkanski
supstrat u dinarskoj rodovskoj organizaciji. 86 B. Đurđev,
Iz istorije Crne Gore, brdskih i malisorskih plemena, Radovi, Naučno
društvo BiH, Sarajevo 1954, II, 173. 87 N. d.,
174-175. 88 N. d.,
175-178. J. Erdeljanović, SEZ XVII, 331. P. Skok, ER, I, 434,
drezga; 244, bucsan. 89 B. Đurđev,
n. d., 198 i nap. 171. 90 J.
Erdeljanović, SEZ XVII, 327-329. 91 P. Skok,
ER, III, 153, rogadija.
92 Š.
Kulišić, Nekoliki tragovi balkanskog supstrata u etnogenezi stanovništva
Crne Gore i Hercegovine, GZM, 1979. 93 B. Đurđev,
n. d., 199-200. 94 Isto tako
otpada i teza da je u drugoj polovini XV vijeka jedan talas katunske
organizacije preplavio dotadašnju seosku organizaciju, da su katuni "isekli
seosku organizaciju" (B. Đurđev, n. d., 183-192, 200-207), i da su se
crnogorska plemena razvila "teritorijalizacijom katuna i stapanjem katuna i
sela u župi" (V. Čubranović, Postanak plemena Kuča, Zbornik
Filozofksog fakulteta, Beograd 1963, VII-I, 315 i d.). Nikada i ničim nije
objašnjeno kako je teklo to navodno stapanje katuna i sela. Uporedi moj rad
"O potrebi dijalektičkog proučavanja našeg dinarskog rodovskog društva",
Praksa, Titograd 1978, br. 6. 95 J.
Erdeljanović, Neke crte u formiranju plemena kod dinarskih Srba, 73. 96 N. d.,
69. Kuči, SEZ VIII, 227. "Reč Komun... bez sumnje nasleđe od
negdašnjih pastira vlaških", P. Skok, ER, II, 136, komun. 97 G.
Valentini, la famiglia nel diritto tradizionale albanese, Annali
lateranensi, IX, 1945, str. 112-113. M. Divković, Latinsko-hrvatski
rječnik, Zagreb 1900, curia. 98 K.
Jireček, Istorija Srba, Beograd 1922, I, 13. 99 J.
Erdeljanović, SEZ XVII, 287; SEZ XXXIX, 120. S. Dučić, SEZ XLVIII, 237. 100 P. Skok,
ER, I, 504-505. 101 J.
Erdeljanović, Stara Crna Gora, SEZ XXXIX, 120. 102 P. Skok,
ER, II, 63, katrida. 103 I.
Popović, Neki gentilni i njima srodni termini kod Crnogoraca i Arbanasa,
Radovi, Naučno društvo BiH, Sarajevo 1954, II. 104 P. Skok,
ER, III, 569. 105 J.
Erdeljanović, Neke crte, 74. 106 N. d.,
74. 107 Spomenik
SAN, IV. 108 P. Skok,
ER, II, 617, pastrva. 109 J.
Erdeljanović, Neke crte, 74. 110 Isti, SEZ
XXXIX, 202. 111 N. d.,
191. 112 J.
Erdeljanović, Neke crte, 74. 113 P. Skok,
Iz rumunske literature o balkanskim Vlasima, 301. 114 M.
Miljanov, Sabrana djela, Titograd 1967, knj. 2, 80. 115 J.
Erdeljanović, Neke crte, 74. 116 P. Šobajić,
Bjelopavlići i Pješivci, SEZ XXVII, 246-247. 117 J.
Erdeljanović, Neke crte, 74. 118 P.
Šobajić, n. d., 204. 119 R. V.
Vešović, Pleme Vasojevići, Sarajevo 1935, 100 i nap. I. 120 J.
Erdeljanović, Bratonožići, SEZ XII, 494.
121 V. Bogišić, Zbornik, 337. A. Jovićević, Malisija, SEZ
XXVII, 80. S. Isljami, Semejnaja občina Albancev, Sov. Etnografija,
Moskva 1952, 125. Š. Kulišić, O postanku slovenske zadruge. G.
Valentini, La famiglia nel diritto tradizionale albanese, 144. 122 J.
Erdeljanović, Postanak plemena Pipera, SEZ XVII, 324-326. Isti,
Kuči, SEZ VIII, 146. 123 J.
Erdeljanović, Bratonožići, SEZ XII, 494. 124 N. d.,
461. 125 B.
Lalević - I. Protić, Vasojevići, SEZ V, 536. 126 R. V.
Vešović, n. d., 100 i nap. I. 127 A.
Luburić, Drobnjaci, Beograd 1930, 217-218. 128 B.
Malinovski, Sesso e repressione sessuale tra i selvaggi, Torino 1950,
128. 129 C. LŇvi
Strauss, Les structures ŐlŐmentaires de la parentŐ, Paris 1949, 301. 130 N. d.,
585-586. Herodot, Istorija, IV, 5, 10, Subotica 1966. 131 C. LŇvi
Strauss, n. d., 586. 132 E.
Gasparini, Il matriarcato slavo, Firenze 1973.
133 Š.
Kulišić, Tragovi arhaične rodovske organizacije, Beograd 1963. Isti,
Tragovi arhaične porodice u svadbenim običajima Crne Gore i Boke Kotorske,
GZM, Sarajevo 1956. Isti, Matrilokalni brak i materinska filijacija u
narodnim običajima Bosne, Hercegovine i Dalmacije, GZM, Sarajevo 1958. i
1959. 134 E.
Gasparini, n. d., 322-323. 135 C. LŇvi
Strauss, n. d., 586. 136 J.
Erdeljanović, Kuči, SEZ VIII, 130, 134, 149, 196, 205-206. Isti,
Postanak plemena Pipera, SEZ XVII, 475. Š. Kulišić, Arhaično bratstvo
u Crnoj Gori i Hercegovini, GZM, Sarajevo, 1957, 163-167. 137 J.
Erdeljanović, SEZ VIII, 130, 134, 149. 138 N. d.,
323. 139 J.
Erdeljanović, SEZ XVII, 403. 140 N. d.,
402.
141 Š.
Kulišić, Tragovi arhaične rodovske organizacije i pitanje
balkansko-slovenske simbioze. 142 D.
Brozović, Doseljenje Slavena i njihovi dodiri sa starosjediocima u
svjetlu lingvistike, Posebna izdanja ANU BiH, Sarajevo 1969, XII, 136.
143 Š.
Kulišić, n. d., posebno str. 84-94. Isti, Balkanski supstrat u dinarskoj
rodovskoj organizaciji, Godišnjak ANU, Sarajevo, XIII. 144 J.
Erdeljanović, Neke crte u formiranju plemena, 77-78. 145 J. Cvijić,
Balkansko Poluostrvo, Beograd 1931, II, 52. 146 N. d.,
53. 147 N. d.,
52. 148 J.
Erdeljanović, n. d., 69. 149 N. d.,
79. 150 N. d.,
72, 79. 151 P. Ivić,
Dijalektologija, Novi Sad 1956, 142. 152 R.
Bošković, Odabrani članci i rasprave, Titograd 1978, 23-31, posebno
29. 153 B. Đurđev,
Radovi Naučnog društva BiH, Sarajevo 1954, II, 205. 154 I. Božić,
Istorija Crne Gore, Titograd 1970, II, t. 2, 350.
155 P. Ivić, Srpski narod i njegov jezik, Beograd 1971, 66. 156 J.
Erdeljanović, Stara Crna Gora, SEZ XXXIX, 484. 157 N. d.,
748. 158 N. d.,
716.
159 N. d., 321.
160 N. d., 291. 161 N. d.,
301. 162 N. d.,
311. 163 N. d.,
226. 164 N. d.,
327. 165 N. d.,
546. 166 A.
Jovićević, Zeta i Lješkopolje, SEZ XXXIX, 500. 167 N. d.,
500. 168 N. d.,
500. 169 N. d.,
502. 170 N. d.,
501. 171 N. d.,
504. 172 N. d.,
504. 173 P.
Šobajić, Bjelopavlići i Pješivci, SEZ XXVII, 204. 174 N. d.,
266. 175 N. d.,
270. 176 N. d.,
270. 177 J.
Erdeljanović, Kuči, SEZ VIII, 278-279. P. Rovinski, Černogorja,
Sanktpeterburg 1897, II, dio 2, 300. 178 P.
Šobajić, n. d., 270. 179 N. d.,
204. 180 N. d.,
270. 181 N. d.,
270-271. 182 R.
Bošković, n. d., 25. 183 P.
Šobajić, n. d., 301. 184 N. d.,
308. 185 N. d.,
308. 186 N. d.,
308. 187 N. d.,
309. 188 N. d.,
313. 189 N. d.,
313. 190 N. d.,
315. 191 N. d.,
317. 192 N. d.,
333. 193 R.
Bošković, n. d., 28-29. 194 P.
Šobajić, n. d., 320. 195 P. Skok,
ER, II, 684, pliša. 196 P.
Šobajić, n. d., 300.
197 Š.
Kulišić, Nekoliki tragovi balkanskog supstrata u etnogenezi stanovništva
Crne Gore i Hercegovine. 198 P.
Šobajić, n. d., 302. 199 R.
Bošković, n. d., 25.
200 Š.
Kulišić, n. d. 201 P. Skok,
ER, I, 697, Hvilip. 202 J.
Erdeljanović, Postanak plemena Pipera, SEZ XVII, 417, 436-445. K.
Jireček, Istorija Srba,Beograd 1923, III, 59, nap. 6. 203 J.
Erdeljanović, n. d., 418 i d., 444. Isti, Bratonožići, SEZ XII,
481-483. 204 P.
Šobajić, n. d., 202-203.
205 Š.
Kulišić, Nekoliki tragovi balkanskog supstrata. 206 P.
Šobajić, n. d., 203. 207 J.
Erdeljanović, SEZ XVII, 418. 208 N. d.,
460. 209 N. d.,
459-460. 210 N. d.,
465. 211 N. d.,
465. 212 N. d.,
473. 213 R.
Bošković, n. d., 25, 29. 214 J.
Erdeljanović, n. d., 463. 215 N. d.,
475. 216 N. d.,
476. 217 N. d.,
459. 218 N. d.,
458, 471. 219 J.
Erdeljanović, Kuči, SEZ VIII, 203-204. 220 N. d.,
205. 221 N. d.,
205. 222 N. d.,
205. 223 N. d.,
205-206. 224 N. d.,
206. 225 N. d.,
129-130. 226 N. d.,
130. 227 N. d.,
149. 228 N. d.,
134, 144, 145. 229 N. d.,
140. 230 N. d.,
264-265. 231 N. d.,
160. 232 N. d.,
161. 233 R.
Bošković, n. d., 25-29. 234 J.
Erdeljanović, SEZ VIII, 273-279. S. Dučić, Život i običaji plemena Kuča,
SEZ XLVIII, a u više mojih radova izvršio sam analizu nekih društvenih i
nekih vjerskih običaja iz plemena Kuča i iz drugih krajeva Crne Gore. 235 J.
Erdeljanović, n. d., 167. 236 J.
Erdeljanović, Bratonožići, SEZ XII, 526. 237 N. d.,
487-488. 238 P. Skok,
ER, I, 200. 239 J.
Erdeljanović, n. d., 490. 240 N. d.,
463, 487. Ljubić, Listine X, 68. 241 B. Đurđev,
Radovi Naučnog društva BiH, Sarajevo 1954, II, 187 i nap. 93. 242 J.
Erdeljanović, Bratonožići, SEZ XII, 457. 243 N. d.,
452, 458, 459. 244 N. d.,
491, 507-508. 245 R. V.
Vešović, Pleme Vasojevići, Sarajevo 1935, 115. 246 N. d.,
115-116, 139, 163, 168. 247 P. Skok,
ER, I, 117. 248 N. d.,
II, 129. 249 J. Cvijić,
Balkansko Poluostrvo, Beograd 1931, II, 53. 250 R. V.
Vešović, n. d., 100. 251 N. d.,
101. 252 N. d.,
233. 253 N. d.,
234, 237, 239, 240. 254 N. d.,
235, 237. 255 N. d.,
242. 256 P. Skok,
ER, III, 217. 257 M.
Divković, Latinsko-hrvatski rječnik, saeculum. 258 P. Skok,
ER, I, 658. 259 R. V.
Vešović, n. d., 154-155. 260 Od starog
plurala Srblje načinjen je analogijom singular Srbalj, Srbljak.
P. Skok, ER, III, 115. 261 J.
Dedijer, Hercegovina, SEZ XII, 174. 262 R. V.
Vešović, n. d., 246-253. 263 N. d.,
245. 264 M.
Lutovac, Pleme, splemenjavanje i rasplemenjavanje u Gornjem Polimlju i
nekim drugim oblastima Stare Raške, 2. Isti, Srbljaci u Gornjem
Polimlju, GEM, Beograd 1935, 8-15. 265 K.
Jireček, Istorija Srba, Beograd 1922, I, 99; III, 54. Vasoeuichi, qui
stant apud Medonum.
266 Š.
Kulišić, Nekoliki tragovi balkanskog supstrata u etnogenezi stanovništva
Crne Gore i Hercegovine. 267 V. St.
Karadžić, Srpski rječnik, păs. 268 I.
Popović, n. d., 61-62. 269 M.
Divković, n. d., passus. 270 P. Skok,
ER, II, 610-611. 271 P. Ivić,
Dijalektologija, 157. 272 I.
Popović, n. d., 58 i d. 273 P. Skok,
Iz rumunske literature o balkanskim Vlasima, 304.
274 Š.
Kulišić, n. d. 275 P.
Šobajić, n. d., 320. 276 P. Skok,
ER, II, pliša. 277 J.
Erdeljanović, SEZ VIII, 96. P. Šobajić, n. d., 320. 278 P. Skok,
ER, II, 147-148, kopil; 407-408, mergin. Cippus - nadgrobni klesani kamen.
M. Divković, n. d., cippus. 279 P.
Šobajić, n. d., 203.
280 M. Garašanin, Istorija Crne Gore, I, 136-139. 281 K.
Jireček, Istorija Srba, 1922, I, 83. 282 N. d.,
III, 40. 283 P. Skok,
Iz rumunske literature o balkanskim Vlasima, 294. 284 I.
Popović, n. d. 285 I. Ajeti,
Prilog proučavanju davnašnjih arbanasko-južnoslovenskih jezičkih odnosa,
Godišnjak ANU BiH, Sarajevo 1973, XI, 203-215.
286 Š.
Kulišić, Neke kavkasko-balkanske kulturne podudarnosti, Godišnjak IV
ANU BiH, Sarajevo 1966, IV, 117-145, posebno 143. 287 M. R.
Sauter, Les races de l'Europe, Paris 1952, 230-231. R. Biasutti,
Razze e popoli della terra, Torino 1959, II, 29-31.
288 Š.
Kulišić, Neke kavkasko-balkanske kulturne podudarnosti, Godišnjak ANU
BiH IV, Sarajevo 1966. 289 M. O.
Kosven, Očerki po etnografiji Kavkaza, Sov. etnografija, Moskva 1946,
br. 2, 107-126. 290 Narodi
Kavkaza, Moskva 1960, I, 236. M. O. Kosven, Avunkulat, Sov.
etnografija, Moskva 1948, br. I, 32. M. Kovalenskij, Sovremenie običaji i
drevni zakon, Moskva 1886, I, 310. 291 A. Byhan,
La civilisation caucasienne, Paris 1936, 191-192. Š. Kulišić,
Tragovi arhaične porodice u svadbenim običajima Crne Gore, GZM, Sarajevo
1956, 220, sa navedenim izvorima. 292 Narodi
Kavkaza, I, 330. S. Dučić, Život i običaji plemena Kuča, SEZ
XLVIII, 218. B. Lalević - I. Protić, Vasojevići, SEZ V, 555. 293 M. O.
Kosven, Očerki po etnografiji Kavkaza, 135-142. Š. Kulišić, n. d.,
229-233. 294 M. O.
Kosven, n. d., 127-133.
295 Š.
Kulišić, n. d., 214-216. 296 M. O.
Kosven, n. d., 127-130.
297 Š.
Kulišić, n. d., 217-218. 298 Narodi
Kavkaza, I, 369. A. Byhan, n. d., 113. M. O. Kosven, n. d., 128. 299 V. St.
Karadžić, Crna Gora i Boka Kotorska, Beograd, 1922, 96. 300 J.
Erdeljanović, SEZ VIII, 280-281. 301 S. D.
Lisician, Kavkaskij sbornik I, 239. 302 V. St.
Karadžić, n. d., 86-88. 303 Narodi
Kavkaza, II, Moskva 1962, 527. Kavkaskij sbornik, I, 235-240. 304 A. Byhan,
n. d., 117, 120. Kavkaskij sbornik I, Moskva 1955, 96-98. 305 V. M. G.
Medaković, Život i običaji Crnogoraca, Novi sad, 1860, 57.
306 Š.
Kulišić, Neke kavkasko-balkanske kulturne podudarnosti, 133-134. 307 K.
Moszynski, Znaczenie etnografiji Kaukazu dla badan etnologicznych na
Balkanach, Lud Slowianski III, Krakow 1932, B, 104. 308 J.
Erdeljanović, Etničko srodstvo Bokelja i Crnogoraca, Glas SAN, XCVI,
30-31. 309 S. Dučić,
SEZ XLVIII, 237. 310 N. d.,
239. 311 N. d.,
237. 312 V. St.
Karadžić, n. d., 104. 313 K.
Moszynski, n. d., 119. 314 A. Benac,
Neke karakteristične pojave na zapadnom Balkanu, Beograd 1964, 53. 315 J.
Erdeljanović, SEZ XVII, 406-408. 316 Isti,
Glasnik Geograf. društva, Beograd 1920, V, 71. 317 H. Barić,
Istorija arbanaškog jezika, Sarajevo 1959, 33-36. 318 J.
Erdeljanović, Što su Srbi, Hrvati i Slovenci, Jubilarni zbornik
života i rada SHS, I, Beograd 1928, 18-19. Isti, Nekoliko etničkih
problema kod Južnih Slovena, Zbornik radova posvećen J. Cvijiću, Beograd
1924, 363-373. P. Ivić, Dijalektologija, Novi Sad 1956, 108, 117,
157, 163. 319 D.
Brozović, Doseljenje Slavena i njihovi dodiri sa starosjediocima u
svjetlu lingvističkih istraživanja, Posebna izdanja ANU BiH, XII,
Sarajevo 1969, 136 i d.
320 Š.
Kulišić, Balkanski supstrat u dinarskoj rodovskoj organizaciji, God.
ANU BiH XIII, Sarajevo 1976, 361-365. 321 G. Devoto,
Origini indoeuropee, Firenze 1962. Devoto ističe da je nemoguće
utvrditi statičku sliku indoevropskog svijeta, koji se sukobljava sa novim
ambijentima, bilo u mediteranskoj oblasti, bilo u Indiji ili čak na
preindoevropskom sjeveru. 322 J.
Erdeljanović, Nekoliko etničkih problema kod Južnih Slovena. Isti,
Makedonski Srbi, Beograd 1925. Š. Kulišić, O nekim problemima
etničkog razvitka našeg dinarskog stanovništva i njegovih odnosa sa
balkanskim starincima. God. ANU BiH, Sarajevo 1967, V, 191, 212.
