Montenegro Crna Gora Montenegro

Istorijska teritorija plemena Grbalj zahvata površinu nekadašnje dukljanske župe Gripolli koju u nabrajanjima kao posljednju pominje pop Dukljanin u njegovom Ljetopisu iz 12. vijeka. Ovo pleme leži na padinama Lovćena između današnjeg Tivta i Budve. Sa južne i zapadne strane ga zapljuskuje otvoreno Jadransko more, a sa śeverozapada voda Tivatskog zaliva. Upravo ta obala Tivatskog zaliva predstavlja
istorijsku grbaljsku zemlju, đe se nalaze Solila Crnojevića koja su u desetinama dokumenata prepoznata kao teritorija Grblja i na kojima su radili stanovnici Grblja.
Oko imena plemena imaju dvije verzije koja se javljaju u latinskim i kasnije italijanskim dokumentima.
Jedna je gore pomenuto ime Gripulli koje potiče od još nelokalizovanog grčkog naselja Grispolis, Gripoli, Gripuli ili u narodu Grišpul.
Druga verzija potiče od imena takođe antičke naseobine rimskog Acruvium-a čije se latinsko ime vermenom vulgarizovalo u Agruvium, pa dalje Agrubio, Grubio i dalje slovenski Grublja i na kraju Grbalj, kako to tvrdi Antun Mayer. Ovaj rimski i ranije grčko-ilirski grad se najvjerovatnije nalazio u śevernom dijelu Grblja na obali Tivatskog zaliva, po mojem mišljenju, blizu današnjeg Ostrva cvijeća ili istorijske Prevlake, a koji je u nekom zemljotresu poput starog Risna potonuo u more.

Osim ove, pominju se kao moguće lokacije Acruviuma i sela:
Bigovo, Pobrđe, Gošići, i današnji stari grad Kotor.

Radi li se ođe o jednom te istom naselju pri čemu su Rimljani preimenovali grčki Grispolis u latinski Acruvium ili dva različita naselja u Grblju, nije baš najjasnije iz literature na ovu temu.

Pleme Grbalj sa 20 sela i brojem stanovnika početkom prošlog vijeka između 3 i 4 hiljade stanovnika, spada u srednja crnogorska plemena. Upoređujuci ga sa npr. katunskim plemenima, mogli bi reći da ima veličinu i broj stanovništva kao dva prośečna katunska plemena. Ponekad se i smatralo da su Gornji i Donji Grbalj, kako se ovo pleme geografski dijeli, u stvari dva plemena. Poslije pada države Crnojevića čiji je Grbalj bio dio, u turskim defterima se Grbalj čak naziva posebnom petom nahijom crnogorskog kadiluka. Obje polovine se dijele administrativno na još dvije knežine, tako da Grbalj broji 4 knežine: Tujkovića i Ljubanovića (gornji) i Lazarovića i Bojkovića (donji). Svaka od njih ima 5 sela pa je sinonim za knežine u narodu i "petoselica".

Predslovensko stanovništvo Grblja je bilo sastavljeno od romanizovanih Ilira od kojih, kako nam pokazuju najnovija genetska istraživanja, potiče više od trećine današnje populacije Crne Gore i suśednih zemalja Hercegovine i Dalmacije. Sloveni su se u većem broju u župu Grbalj naselili već krajem 6. vijeka iz Baltičkog
Pomorja u današnjoj istočnoj Njemačkoj, kako Stjepan Mitrov Ljubiša kaže za njegove Paštroviće, mnogo prije dolaska Srba i Hrvata u Ilirik i Panoniju. Ti Sloveni koji u genetskom materijalu Crne Gore čine nevjerovatno malih 7%, nametnuli su domicilnom stanovništvu prvo vođstvo, a kasnije i maternji jezik i nešto manje slovenskih narodnih običaja i time je nastao Ilirsko-slovenski narodni miks pod imenom Dukljanski Sloveni. Poslije 40 godina osuda, neuvažavanja, savremena genetika potvrđuje etnogenetsku tezu genijalnog Špira Kulišića, koji je tvrdio da je vrlo mali udio slovenskog genetskog materijala u nama.
Tokom vladavine dukljanskih kneževa i kraljeva Vojislavljevića, nije bilo značajnije fluktuacije grbaljskog stanovništva. Vojnim upadom srpskog župana Stefana Nemanje u Duklju 1186. g. poharan je Grbalj kao i ostale dukljanske župe i gradovi osim Kotora. Dio grbaljskog stanovništva se sklonio u kontinentalni dio današnje Crne Gore. Nedostatak obrađivača zemlje se nadoknađivao naseljavanjem od strane zetskih vladara Balšića i kotorske gradske vlastele iz śeverne i centralne Albanije koji čine danas nešto vise od četvrtine genetskog materijala stanovnika Crne Gore.
Nakon ove prve nemanjićke pohare, to su sa buntovnim Grbljanima činjeli kasnije srpski despoti, kotorska vlastela, Mlečani i jednom čak i Stefanica Crnojević koji je od njih dobio na upravu Grbalj. U njegovo i vrijeme kod Grbljana omiljenih Ivana i Djurađ Crnojevića, prazni pośedi su se od oko 1400-te godine popunjavali najvećim dijelom iz kontinentalne Crne Gore sve do 1900-te godine kad je pop Savo Nakićenović velikim dijelom popisao bratstva u grbaljskim selima kao i njihovo porijeklo. Njegov amaterski rad je ispravljao tada najbolji južnoslovenski etnolog,
Srbin Jovan Erdeljanović koji je za razliku od Nakićenovića, prepješačio Crnu Goru uzduž i poprijeko i podatke uzimao od crnogorskih staraca i pamtiša. Mnoga bratstva je pop Savo Nakićenović izostavljao u pojedinim selima, i to cemo pokušati korigovati pomoću piskova dobrovoljaca u I svjetskom ratu iz knjige Marka Šovrana i pomoću informacija od Jovana Erdeljanovića ćemo korigovati njegove greške o porijeklu. Iako se nema naročitog oslonca na njegove izjave prije koliko se godina neko bratstvo naselilo u Grblju, one će ipak biti navedene tamo đe postoje. U saznanju sam da pop Savo nije sam polazio stanovnike grbaljskih sela, nego je tražio i prikupljao podatke od kolega popova i učitelja sa područja Grblja. Tada je u Grblju već bilo nekoliko njih koji nijesu bili rođeni Grbljani, pa to možda objašnjava nekad čak katastrofalne greške u navodima da su neka bratstva izumrla, iako su tada i danas još uvijek brojna.
Poneđe ćemo ugraditi i informacije o grbaljskim bratstvima koje se nalaze na portalu poreklo.rs.

Gornji Grbalj:

(a) Knežina Tujkovića:
Pop Savo Nakićenović je za sva sela navodio koliko porodica jednog bratstva živi 1900 u pomenutom selu osim za sela Dub, Sutvara, Nalježići i Pobrđe.

(I) Dub i Sutvara:
1. Vukšići, po popu Savu Nakićenovića starośedioci
2. Mačići (Mačevići), po p. S. N. starośedioci, a po Jovanu Erdeljanoviću iz C.G i po Ljubu Mačiću su iz CG iz Crmnice u 16. vijeku
3. Tujkovići po popu S.N. su starośedioci, na portalu poreklo.rs se pominju Tujkovići na Njegušima i kasnije u Donjim Kokotima
4. Vulovići, po popu S.N. iz CG u 16 vijeku
5. Kovačevići, iz CG, Grahovo oko 1600.g
6. Marovići, iz CG u 16. vijeku
7. Vukotići, sa Čeva preko Njeguša oko 1700.g
8. Bukilice, iz CG oko 1640.g.
9. Magudi, iz CG u 16.vijeku (postoje u Konavlima katolički Magudi)
10. Perići, iz CG u 16 vijeku
-----------------------------------------------------------------------------------------
sljedeća bratstva pop Savo N. ne pominje kao stanovnike Duba i Sutvara:
11. Zorani, iz CG sa Mirca po Ljubu Mačiću
12. Bujkovići, iz CG iz Sotonića po Lj. Mačiću
13. Utolovići, porijeklo nepoznato
14. Marićevići, iz CG sa Njeguša oko 1800.g, dio iselio u Peroj u Istri, po Lj. Mačiću i Jovanu Erdeljanoviću.
15. Pržice, iz Hercegovine oko 1600.g po Lj. Mačiću

(II) Naljezići:
1. Tujkovići, osim Sutvare žive u i zaseoku između nje i Nalježića, po popu S.N. su starosjedioci, na portalu poreklo.rs se pominju Tujkovići na Njegušima i kasnije u Donjim Kokotima
2. Vukšići, starośedioci
3. Marići, iz CG u 17.vijeku
4. Mršulje, iz CG u 17.vijeku
5. Vučkovići, iz CG u 16. vijeku, sa Čeva
6. Marinovići, iz CG u 16. vijeku, a po jednom Marinoviću koji na portalu poreklo.rs tvrdi da su se doselili sa Cetinja a prije toga su živjeli oko današnjeg Danilovgrada
7. Jankovići, iz CG, Jankovića krša oko 1620.g
------------------------------------------------------------------------------------------------------
sljedeća bratstva pop Savo N. ne pominje kao stanovnike Naljezića:
8. Bukilice, žive ođe i u Dubu, iz CG oko 1640.g.
9. Magudi, žive ođe i u Sutvari, iz CG u 16. vijeku (u Konavlima žive katolički Magudi)
10. Bratovići, iz CG u 16. vijeku
11. Sladovići, starośedioci
12. Ljubatovići, nepoznato porijeklo
13. Raškovići, iz susjednih Šišića, starośedioci
U ova tri sela od ukupno 24 raznih bratstava, starośedioca je 2 bratstva, iz Hercegovine 1 bratstvo, nepoznato porijeklo 1 bratstvo i 20 bratstava je iz CG.

(III) Šišići:
1. (V)Latkovići (5 kuća), po popu Savu Nakićenoviću su starośedioci
2. Đuranovići (2 kuće), po p. S. N. starośedioci, po Jovanu Erdeljanoviću svi Đuranovići u Boki su iz CG, na portalu poreklo.rs jedan Đuranović je izjavio da su porijeklom iz CG, Bjelopavlića, došli prije 500 ili 600 godina
3. Sladovići (1 k.), po. p. S.N. starośedioci
4. Grivići (6 k.), starośedioci
5. Kordići (7 k.), iz Hercegovine u 15. vijeku
6. Krasići (1 k.), iz Luštice/ Karašića oko 1600.g
7. Miloševići (2 k.), iz CG, iz Zalaza oko 1500.g
8. Donkovići (2 k.), starośedioci
9. (V)Ujaškovići (6 k.), iz CG
10. Nikaljevići (6 k.), iz CG oko 1550 iz Crmnice
11. Raškovići (8 k.), starośedioci
12. Šovrani (5 k.), starośedioci
13. Antovići (2 k.), starośedioci
14. Milinići (2 k.), starośedioci
15. (H)Odže (4 k.), iz Albanije u 16. vijeku
16. Kadije (3 k.), iz CG, Bjelopavlica u 17. vijeku od Kadića
17. (V)Učićevići ili Vukićevići (4 k.), iz Hercegovine oko 1620.g
18. Mitrovići (1 k.), iz Hercegovine, iz Zubaca oko 1700.g
19. Zeci (1 k.), po. popu S. Nakićenoviću iz CG oko 1700.g na domazetstvo, po Jovanu Erdeljanoviću svi Zeci ili Zečevići su iz Pobora a prije toga iz Lješanske nahije doselili u Boku
-----------------------------------------------------------------------------------------------------

sljedeća bratstva pop Savo Nakićenović ne pominje da zive 1900 u Šišićima a navedena su medju učesnicima I svjetskog rata u knjizi Marka Šovrana:
20. Krstičevići, porijeklo nepoznato
21. Vuletići, porijeklo nepoznato
22. Begovići, vjerovatno isti kao oni u Ukropcima iz hercegovačkih Ukropaca u 17. vijeku
23. Markovići, porijeklo nepoznato
24. Perovići, porijeklo nepoznato

(IV) Pelinovo:
1. Đukić (9 k.), iz CG iz Vasojevića oko 1300.g (ovo je primjer koliko Nakićenovićeve izjave o godini dolaska u Grbalj moramo uzeti sa rezervom, bratstvo Vasojevića iz kojeg je nastalo najveće crnogorsko pleme se oko 1300. g. nalazilo oko danasnje Podgorice i odatle se selilo na śever do danasnje Andrijevice i tu bilo locirano dokumentima tek oko 1450.g)
2. Radanovići (7 k.), iz Hrecegovine oko 1300.g(?)
3. Vujovići (3 k.), iz CG Lješanske nahije oko 1300.g (?)
4. Zeci (2 k.), Pobori, a po J. Erdeljanoviću tamo iz CG Lješanske nahije
5. Ljepavići (1 k.), starośedioci
6. Pavleze (3 k.), starośedioci
7. Marčinko (1 k.), starośedioci
8. Baće (2 k.), grana Đukića, CG iz Vasojevica oko 1300.g

(b) Knežina Ljubanovića:
(I) Prijeradi:
1. Ljubanovići (1 kuca), starośedioci
2. Ivetići (6 k.), na portalu poreklo.rs jedan Ivetić tvrdi da su doseljeni sa Čeva i da su srodni sa Knezevićima
3. Knezevići (5 k.), iz CG sa Cčeva u 16. vijeku
4. Radovići (2 k.), iz CG u 16 vijeku
5. Kadije (2 k.), iz CG iz Bjelopavlića u 17. vijeku od Kadića
6. Nikodimovići (6 k.), iz CG iz Cuca u 17. vijeku
7. Duletići (3 k.), kao i oni iz Lastve iz Maina u 18. vijeku, a tamo iz CG oko 1500. iz Ozrinića
8. Mihailovići (1 k.), iz CG u 18 vijeku
9. Rakovići (5 k.), iz CG u 18.vijeku
10. Brdari (2 k.), iz CG iz Brda u 16. vijeku
11. Vučkovići (2 k.), iz CG iz Markovine u 17.vijeku
12. Radonjići-Guvernadurovići (1 k.), iz CG sa Njeguša oko 1850. g

(II) Bratešići:
1. Ćetkovići (11 kuća), iz Orahovca u 18. vijeku, sam Nakićenović kaže kategorično u dijelu o Orahovcu da orahovački Ćetkovići nijesu u srodstvu sa grbaljskim, zato porijeklo nepoznato
2. Vuksanovići ( 2 k.), iz CG sa Mirca u 16. vijeku
3. Vukotići (3 k.), iz CG iz Zagarača u 15. vijeku (jedan od dva brata osnivača sela)
4. Vujadinovići (3 k.), iz CG iz Zagarača u 15. vijeku (jedan od dva brata osnivača sela)

(III) Prijevor (sa Svinjištinima i Seocima):
1. Kovačevići (5 kuća), iz CG, sa Grahova oko 1580.g
2. Martinovići (2 kuće), sa Brajića u 18. vijeku, a tamo oko 1480 iz Skadra, Albanija
3. Prentovići (2 k.), sa Brajića u 17. vijeku, a tamo u 15. vijeku iz CG
4. Rađenovići (4 k.), iz Paštrovića u 17 vijeku
5. Bjelice (2 k.), iz CG iz Bjelica oko 1620.g
6. Vukotići (5 k.), iz CG, sa Čeva preko Njeguša oko 1600.g
7. Janovići (3 k.), satarośedioci
8. Vasovići (2 k.), starośedioci
9. Lalovići (1 k.), iz CG u 16. vijeku
10. Radoševići (2 k.), iz CG u 16. vijeku
11. Bratovići (1k.), isti sa onim u Nalježicima iz CG u 16 vijeku
-----------------------------------------------------------------------------------------------------
sljedeća bratstva pop Savo Nakićenović ne pominje da žive 1900 u Šišićima a navedena su među učesnicima I svjetskog rata u knjizi Marka Šovrana:
12. Zeci (1 k.), iz Pobora, a po J. Erdeljanoviću iz CG iz Lješanske nahije
13. Gluščevići (1k.), po Vidu Gluščeviću potiču iz CG, Nudola kod Grahova, doselili prije više od 300 godina

(IV) Gorovići:
1. Kralji (8 kuća), starośedioći
2. Dajičići (2 k.), iz CG iz Kopita u Cucama u 16. vijeku
3. Kaluđerovići (4 k.), iz CG sa Ljubotinja u 17. vijeku
4. Kunjerice (2 k.), iz Orahovca u 17. vijeku
5. Pobori (4 k.), iz Pobora oko 1500.g
6. Ćetkovići (1 k.), isti kao oni u Bratešićima iz Orahovca u 18. vijeku, pošto sam Nakićenović u opisu Orahovca isključivo tvrdi da oni nijesu rod sa grbaljskim Ćetkovićima, porijeklo nepoznato
7. Jovanovići (1 k.), iz grbaljskog sela Kovači u 18. vijeku, a tamo iz Vranovića, a tamo doseljeni iz CG u 17. vijeku
8. Bogetići (2 k.), iz CG sela Bogetić u Pješivcima u 15. vijeku
9. Me(n)zalini, (5 k.) u stvari se izgovaraju mekim crnogorskim ili zetskim "Z", Men3alini, starośedioci
10. Mrgudovići (1 k.), iz Vlaške u 16. vijeku
11. Cuce (2 k.), iz CG iz Cuca u 17. vijeku
12. Mazarak (1 k.), iz sela Slanac u Donjoj Gori(ci) Lješkopolje?

(V) Lastva:
1. Stanišići (Miši) (10 kuća), iz CG oko 1500.g
2. (V)Odale(ovići) (1 k.), sa Krivošija a tamo po J. Erdeljanoviću iz CG, Bajice oko 1680.g
3. Duletići (4 k.), isti kao oni u Prijeradima iz Maina u 18. vijeku, a tamo iz CG oko 1500. g. iz Ozrinića
4. Vučetići (7 k.), iz CG sa Njeguša oko 1600.g
5. Mihovići (3 k.), starośedioci
6. Bauk (12 k.), iz CG iz Cuca u 15. vijeku
7. Vukadinovići (1 k.), iz CG iz Zagarača u 15. vijeku
8. Očinići (1 k.), iz CG iz Očinića oko 1500.g
9. Orlovići (2 k.), iz CG sa Cetinja oko 1600.g
10. Bekuni (2 k.), iz CG sa Njeguša oko 1550.g
11. Nikovići (1 k.), iz Krtola oko 1650.g, a tamo iz Albanije u 16. vijeku
12. Lečići (1 k.), po Nakićenoviću su 1900. te izumrli što nije tacno, po njemu su "bili" starośedioci

------------------------------------------------------------------------------------------------------
sljedeće bratstvo ne pominje pop Savo Nakićenović:
13. Paovići (1 k.), porijeklo nepoznato, pominje se u spisku učesnika u I svjetskom ratu Marka Šovrana

Donji Grbalj:

(c) Knežina Lazarovića:

(I) Glavatičići (sa Bigovom):
1. Lazarovići (20 kuća), po popu Nakićenoviću starosjedioci u Grispoliju (Bigovo)
2. Benovići se danas zovu Kraljevići (15 k.), iz Herceg Novog u 16. vijeku
3. Baštrice su se zvali Jankovići (5 k.), iz CG sa Ceklina u 15. vijeku
4. Dabuško (4 k.), iz Albanije u 15. vijeku
5. Zekeljevići (3 k.), starośedioci
6. Mikijelji (6 k.), starośedioci u Grispoliju (Bigovo)
7. Parapidi (11 k.), starośedioci, ostatak Grka iz Grispolija
8. Čolani (1 k.), iz Krtola oko 1750.g

(II) Kubasi:
1. Androvići (4 kuće), starośedioci
2. Mačak (3 k.), ogranak Androvica, starośedioci
3. Bilali (3 k.), starośedioci
4. Bućini (10 k.), sa Kosova iz Prizrena oko 1300.g
5. Dobriše (1 k.), dosli iz suśedne Trešnjice, a tamo iz CG u 15. vijeku
6. Maslovari (3 k.), iz CG u 17. vijeku
7. Ćoso(vić) (2 k.), iz CG u 18. vijeku
8. Strahinje(ici) (3 k.) iz CG u 17. vijeku
9. Marovići (1 k.), iz CG u 17. vijeku
10. Simuni (1 k.), iz CG u 18. vijeku
------------------------------------------------------------------------------------------------------
11. Vukovići, porijeklo nepoznato, pop S. Nakićenović ih ne pominje, ali su prisutni na spisku učesnika I svjetskog rata u knjizi Marka Šovrana

Trešnjica:
1. Bećiri (6 kuća), iz CG u 16. vijeku
2. Dobriše (6 k.), iz CG u 15. vijeku
Ukropci:
1. Begovići (4 kuće), iz Hercegovine iz Ukropaca u 17. vijeku, isti sa onima u Šišićima
2. Kunjići (3 k.), starośedioci iz Grispolija, bili u Glavatičićima i od tamo se ovdje doselili
3. Klopani (1 k.), iz CG u 18. vijeku
4. Martinovići (1 k.), iz CG iz Bajica 1870.g

(III) Vranovići:
1. Ercegovići (14 kuća), iz Herceg Novog oko 1400.g
2. Petovići (4 k.), iz CG u 18. vijeku
3. Drakulovići (4 k.), iz CG u 18.vijeku
4. Bubanje (5 k.), iz CG u 18. vijeku
5. Kustudije (4 k.), iz CG u 18. vijeku, Mirac
6. Bjelice (2 k.), iz CG iz Bjelica u 18.vijeku, isti sa onima u Prijevoru koji su došli tamo oko 1620.g
7. Božovići (4 k.), iz Maina u 18. vijeku, a tamo iz CG oko 1600.g
8. Batuti (1 k.), po popu S. Nakićenoviću su doselili iz CG u 18 vijeku, oni sami za sebe govore da su starośedioci, bili su kancelijeri opštine grbaljske za vrijeme mletačke uprave
9. Bućini (4 k.), sa Kosova iz Prizrena oko 1300.g
10. Jovanovići (2 k.), iz CG u 17. vijeku, isti sa onim u Kovačima i u Gorovićima
11. Ban (2 k.), grana Bajkovića, iz CG u 16. vijeku iz Građana
12. Vukasovići (7 k.), iz Orahovca u 18.vijeku, a tamo iz CG
------------------------------------------------------------------------------------------------------
sljedeća bratstva nijesu pominjana od popa Nakićenovića, ali se pominju u spiskovima učesnika I svjetskog rata:
13. Rozgaja (1 k.), po informaciji sa portala poreklo.rs oni su starośedioci
14. Kuželj (1 k.), porijeklo nepoznato
15. Draškovići (1 k.), porijeklo nepoznato
16. Đuranovići (1 k.), po Jovanu Erdeljanoviću svi Djuranovići u Boki su doseljeni iz CG, na portalu poreklo.rs jedan Đuranović je izjavio da su porijeklom iz CG, Bjelopavlića, došli prije 500 ili 600 godina

(IV) Pobrđe:
Ođe Nakićenović poput Duba, Sutvare i Nalježića ne navodi broj porodica kod nabrojanih bratstava
1. Batuti, ođe Nakićenović kaze da su došli iz CG oko 1800.g, oni sami kažu da su starośedioci, bili su kacelijeri opštine grbaljske za vrijeme mletačke uprave
2. Kneževići, iz Maina oko 1600.g, a tamo doselili iz CG
3. Milojko, iz CG oko 1620.g
4. Vulovići, iz CG oko 1620.g
5. Pantovići, iz CG oko 1620.g
6. Peštera, iz CG oko 1620.g
------------------------------------------------------------------------------------------------------
sljedeća bratstva nijesu pominjana od popa Nakićenovića, ali se pominju u spiskovima učesnika I svjetskog rata:
7. Božovići, isti kao u suśednim Vranovićima, iz Maina u 18. vijeku, a tamo iz CG oko 1600. g
8. Itantovići, porijeklo nepoznato
9. Tomičići, porijeklo nepoznato
10. Pavlović, porijeklo nepoznato

(V) Lješevići:
1. Marovići (5 kuca), iz Albanije u 16. vijeku
2. Štileti (6 k.), iz Albanije u 16. vijeku
3. Giljače (4 k.), iz Albanije u 16. vijeku
4. Maroši(evići) (3 k.), iz Krtola u 17. vijeku
5. Gobovići (3 k.), iz Albanije u 16. vijeku
6. Jovičići (2 k.), po samom Nakićenoviću iz Maina oko 1620.g., po njemu ih u Mainama nema ali su u Brajićima, a tamo iz CG, Ćeklići u 16. vijeku
7. Vrestavčevići (2 k.), starośedioci
8. Kaštelani po popu S. N.( su to Kašćelani-Popovići), iz CG sa Mirca u 16 vijeku, po podacima portala poreklo.rs, to hronološki nije moguce jer su se Kašćelani-Popovići kao bratstvo sa Mirca formirali kasnije pa pretpstavljaju ipak Krtoljane, Kaštelane- Dapčiće, koji poticu iz Albanije
------------------------------------------------------------------------------------------------------
ovo bratstvo Nakićenović ne pominje, ali Marko Šovran pominje kao učesnika I svjetskog rata:
9. Kustudija, iz CG sa Mirca u 18. vijeku, isti sa onima iz Vranovića
10. Janovići, jedna Janovićka na portalu poreklo.rs da su oni u Lješevićima unazad 200 godina

(d) Knežina Bojkovića:
(I) Kovači:
1. Bajkovići (8 kuća), po Nakićenoviću doselili u zaseok Bjeloševići iz Glavata 1720, a tamo su starośedioci, po Ljubu Ivovome Bajkoviću oko 1685.g su došli iz Glavata, a u Glavate oko 1680. g. iz Građana
2. Bjeloši (2 k.), iz CG iz Bjeloša kod Cetinja oko 1780.g
3. Đurići (12 k.), iz Mojdeža kod H.N. oko 1700.g
4. Doljanice (8 k.), iz CG oko 1600.g, isti sa onima iz Krimovica
5. Jovanovići (3 k.), isti sa onima iz Vranovića i Gorovića iz CG oko 1700.g
------------------------------------------------------------------------------------------------------
sljedeće znatno bratstvo u Kovačima Nakićenović ne pominje, ali su pomenuti u spiskovima učesnika I svjetskog rata iz Kovača:
6. Buzdovani zvali su se ranije Serdarevići, iz Hercegovine

(II) Glavati:
1. Bajkovići (9 kuća), po Nakićenoviću su starośedioci, sami znaju da su oko 1680. g. došli iz CG iz Građana, a tamo iz Cuca kao potomci cuckog kneza Bajka
2. Bani (3 kuće), isti s onim Banima iz Vranovića, po Nakićenoviću došli su iz Građana u 16. vijeku, po Ljubu Ivovome Bajkoviću došli kao Bajkovići iz Građana oko 1680. g. i postali njihov ogranak sa prezimenom Ban
3. Pejovići (6 k.), iz CG sa Njeguša u 16. vijeku
4. Kruti (7 k.), po Nakićenoviću starośedioci, u drugim izvorima se to prezime vezuje za sjevernu Albaniju, Skadar, selo Kruta kod Ucinja
5. Vujičići (1 k.), iz CG sa Grahova u 17. vijeku
6. Tičići (6 k.), starośedioci Grispolija u 14 vijeku, od tamo u Glavatičiće i odatle u Glavate
7. Subotići (4 k.), iz CG iz Nikšića u 17.vijeku, po podacima sa portala poreklo.rs oni su sa Ledenica, a tamo doselili iz CG, sa Čeva
8. Damjanovići (4 k.), iz CG u 18. vijeku
9. Djurovići (1 k.), iz CG iz Bajica u 18 vijeku
------------------------------------------------------------------------------------------------------
sljedeća prezimena nema kod Nakićenovića, ali stoje u spiskovima učesnika I svjetskog rata:
10. Kaludjerovići (1 k.), isti sa onim iz Gorovića, iz CG sa Ljubotinja u 17. vijeku
11. Mitrovići (1k.), isti sa onima u Šišićima iz Hercegovine Zubci oko 1700.g

(III) Višnjevo:
1. Bojkovići (6 kuca), starośedioci
2. Tu(p)čevići (6 k.), iz Stare Srbije prije 1100 godina (?) uz sav respekt za onog ko je Nakićenoviću to izjavio, teško je postojanje neke porodice potvrditi u kontinuitetu od 1100 godina
3. Radanovići (7 k.), isti sa onima iz Pelinova, ovdje se doselili prije 300 godina, a u Pelinovo došli iz Hercegovine oko 1300.g
4. Pime (5 k.), po Nakićenoviću iz CG oko 1450. g, na sajtu poreklo.rs se pominju Njeguši, a tamo iz Bajica.
5. Petrovići (2 k.), iz CG oko 1550.g

(IV) Zagora:
1. Popovići (20 kuća), po Nakićenoviću starośedioci, po sopstvenom predanju su doseljenici, a po J. Erdeljanoviću su iz Zagarača izbjegli od krvi
2. Kostovići (5 k.), starosjedioci, po autorima poreklo.rs moguce je da se ranije zvali Gostovići kako se zaseok Zagore zove u kojem žive
3. Lazovići (3 k.), sa Ledenica oko 1700.g(?), po samom Nakićenoviću Lazovići su u Ledenice doselili sa Čeva oko 1720.g
4. Ilići (4 k.), sa Ledenica oko 1700.g
5. Midorovići (3 k.), grana Ilića, sa Ledenica 1700.g
6. Barbe (4 k.), iz Albanije u 16. vijeku
7. Marići (5 k.), iz CG iz Dubine oko 1600.g, navodno nijesu svoji sa Marićima iz Nalježića koji su tamo doseljeni 100 godina kasnije takodje iz CG
8. Vučićevići (1 k.), iz CG u 17. vijeku
9. Boškovići, po Nakićenoviću 1900. g bili vec izumrli, iako su tada i danas još brojni, porijeklo nepoznato
10. Strahinje(ići), takodje navodno izumrli iako ih još danas ima, isti sa onima u Kubasima, iz CG u 17. vijeku
------------------------------------------------------------------------------------------------------
11. Radonjići Palamide (1 k.), Nakićenović ne pominje u Zagori, iz CG sa Njeguša oko 1840 došao na domazetstvo kod Popovića

(V) Krimovice:
1. Maslovari (6 kuca), po Nakićenoviću ovi su starośedioci, isti sa onima iz Kubasa koji su doselili iz CG u 17. vijeku
2. Mikijelji (7 k.), starośedioci iz Grispolija u 14. vijeku, prešli u Glavatičiće i od tamo dio njih u Krimovice
3. Carevići (1 k.), iz CG 1686.g
4. Pićani (4 k.), iz CG sa Ljubotinja oko 1700.g
5. Marovići (10 k.) po Nakićenoviću iz CG oko 1550. g, ne pominje da su isti sa onim u Dubu koji su takodje doselili iz CG u 16 vijeku i onima iz Kubasa koji su dosli iz CG u 17. vijeku
6. Antonovići (5 k.) iz Krtola 1660.g, a tamo iz Albanije u 16. vijeku
7. Kunjići (5 k.), starośedioci iz Grispolija u 14. vijeku, prešli u Glavatičiće i od njih dio njih u Krimovice, isti sa onim koji su se iz Glavatičića iselili u Ukropce u 18. vijeku
8. Doljanice (6 k.), za ove kaze Nakićenović da su takodje iz CG ali doselili oko 1400.g, sigurno se radi o jednoj te istoj porodici sa onima u Kovačima koji su navodno došli 200 g. kasnije
------------------------------------------------------------------------------------------------------

9. Pavići, Nakićenović ih ne pominje, postoje u spiskovima učesnika I svjetskog rata, porijeklo nepoznato

Zaključak je da je u Grblju ostalo 17% starosjedilačkih bratstava koji čine zbog brojnosti nešto oko 22% porodica u Grblju. Skoro 2/3 svih bratstava (62%) u danasnjem Grblju su porijeklom sa teritorije kontinentalne Crne Gore, što potencira i Jovan Erdeljanović u njegovoj studiji o etničkoj identičnosti
kontinentalne Crne Gore i njenog Primorja. U selima đe nije naveden broj porodica jednog bratstva (Dub, Sutvara, Nalježići i Pobrđe) procenat bratstava porijeklom iz kontinentalne Crne Gore je oko 80%. Zanimljiv je podatak da skoro 1/4 bratstava u Grblju ima porijeklo iz Albanije (22,3%), ali zbog ne velike brojnost porodica iz te grupe, čine samo oko 7% porodica u Grblju. Porijeklom iz Hercegovine u Grblju su 5% bratstava, a doseljena bratstva iz ostalih zemalja iz okruženja su na nivou statističke greške: Stara Srbija 1,5% i Vlaška 0,5% .

Ovo nije konačan spisak bratstava naseljenih u Grblju i sigurno nije bez nenamjernih grešaka i pogotovo nije nepodložan dopuni i ispravci, ali je pokušaj da se što više informacija ove prirode skupi na jednom mjestu.

sastavio: dr. Nenad Perov Popović

jos više informacija o Grblju i oko Grblja pogledajte na: www.grbalj.org

Literatura:
1. pop Savo Nakićenović: "Boka, antropogeografska studija", štampano u Srpskom etnografskom zborniku u Beogradu 1913. g.
2. Marko S. Šovran: "Grbalj, Dobrovoljci u ratovima 1912-1918", štampano u I Š "Strucna knjiga" u Beogradu 2003.g
3. Ljubo K. Mačić: " Grbalj, pogled na prošlost i sadašnjost", štampano u štampariji Svetlost, Čačak, 2011. g.
4. prof. dr. Jovan Erdeljanović: "Etničko srodstvo Bokelja i Crnogoraca", članak
štampan u Glasu srpske kraljevske akademije, zemaljska štamparija Sarajevo 1920.g
5. Nebojša Babić: "Grbljani" članak na portalu poreklo.rs
6. dr. Stevan Nikov Bajković: "Vrijeme gladnih i zrtvovanih", priredjivač Ljubo Ivov Bajković i Borislav Cimeša, izdavač Crnogorski kulturni forum, štampalo IVPE Cetinje 2017.g.