Program | Uprava | O nama | Reagovanja, pisma... |  Prezimena u CG l Plemena u CG

U rimskoj imperiji zastave (vexillum) su najčešće crvene boje, a podizali su ih vojskovođe nad šatorom, dajuci tako vojsci znak za pokret. Vizantijski carevi od Konstantina imali su svoju zastavu (labarum). Konstantin je na zastavi imao krst, ali je ti simbol docnije mijenjan.

Zastave su u srednjem vijeku uvodile pojedine države kao i gradovi. Trobojnice se javljaju tek za vrijeme francuske revolucije (1789). Mađarska je uvela trobojnu zastavu 1848. Ljudevit Gaj je 1848. sastavio hrvatsku trobojku (crveno-bijelo-plavo) koja je slobodno upotrebljavana tek od 1860. godišta. Rusija je najprije, do 1897, imala crno-narandžasto-bijelu zastavu, a na prijedlog jedne državne komisije car Aleksandar je 1896. donio Ukaz, kojim je ustanovljena bijelo-plavo-crvena trobojka. Carski petrogradski puk imao je trobojku (bijelo-plavo-crvenu), koju je kao simbol zaštite uzela Karlovačka, a docnije i Beogradska mitropolija.

Fermanom turskoga sultana Mahmuda (1835) prvi put je u Srbiju uvedena trobojnica (crveno-plavo-bijela) "da se od visokog dževleta moga dade i srpskom narodu trobojnica barjak". A sultanovim fermanom iz 1838. goda dodate su na zastavu na crvenom polju, kao simbol podaništva Turskoj, četiri zvijezde, a na plavom polju nacionalni grb. Osim toga, poznato je da je u vrijeme srpskoga ustanka bilo više različnijeh zastava (bijelo-zelena i druge).

Nije ni poznato kakva je bila zastava prvog crnogorskog kralja Mihaila (kralj od 1077.g.), kao ni zastava koju je papa Kliment II uputio kralju Bodinu kao znak kraljevskog dostojanstva. Sačuvana je crnogorska zastava iz doba dinastije Balšića koja je likovno obrađena u duhu srednjovjekovne spekulativne mistike: na sredini polja nalazi se prikaz uskrnuća Hristova nad kojim lebdi golubica, simbol Duha svetoga, a sasvijem na vrhu je simbol Svetoga trojstva – trougao u koji je ucrtano Božje oko. Crnogorski iseljenici u Peroju (Istra) sačuvali su crnogorsku zastavu iz 17.vijeka crvene boje sa bijelijem krstom u sredini. Ti krst na crnogorskoj zastavi nije u obliku Malteškog krsta, kako je uobičajeno objašnjenje, već u obliku pljosnatoga krsta, kako se u nauci taj oblik naziva. Pomenuta zastava je bila tada vojna i državna.

Iz Njegoševog doba sačuvan je opis crnogorske zastave koji je načinio 1838.g. Bartolomeo Bjazoleto. Ova zastava je bila postavljena na Tablji iznad Cetinjskog manastira. "Na vrhu njezinom bio je dulji stub na kojemu je lepršao barjak od svile boje blijedo zute, a po sredini njega mali crveni krst."

U vrijeme knjaza Danila I Petrovića Njegoša crnogorska zastava je bila crvena, kao i ona perojska, a na sredini je bio izvezen "grb zemaljski" (crnogorski dvoglavi orao). Ova zastava je ostala do kraja postojanja suverene Crne Gore kao državna.

Prva crnogorska pomorsko-trgovacka zastava uspostavljena je početkom 1870. i bila je dvobojna crveno-bijelo-crvena sa bijelijem krstom. Sljedećeg goda, krst je zamijenjen crnogorskom krunom i kraljevijem inicijalima na plavom polju. U crnogorskom Ustavu (1905) u članu 39. stoji:"Narodne su boje crvena,plavetna i bijela", ali su te boje korišćene samo za lente na medaljama i ordenju, a ne i za zastave. Zastava sa tijem bojama iz doba kralja Nikole je neka vrsta dvorske zastave i nije figurirala ka zvanična državna.  

Odštampaj stranicu