Program | Uprava | O nama | Reagovanja, pisma... |  Prezimena u CG l Plemena u CG

Ovo se pleme graniči na jugu: Bjelicama od planine Planinika pa do Kurjanika, a odatle pa do Gnjilava Ždrijela Ćeklićima. Od Gnjilava Ždrijela nastaje zapadna granica cucka, prema Boki (Krivošijama). Ona ide sve preko visokih brda i planina, među kojima su najviši Kosman, Bukovica i Bjeloš. Sjeverno od planine Bjeloša je Trnovo Ždrijelo na tromeđi Cuca, Krivošija i Grahova. Cucka granica prema Grahovu - a to je i dalje zapadna granica - ide preko visoke zaravni Poda i brda Vjetrošića i dolazi preko Gornjeg Pinjića Dola do planine Droškorice. Dalje ide sve vijencem planine Droškorice, pa niz tu planinu silazi do "obreška" Lješevice kod sela Jabuka. A odatle nastaje sjeverna granica cucka, prema Rudinama (Bijelim ili Nikšićskim), i ide najprije vijencem planine Nenade a zatim sjevernim vijencem velike planine Pustoga Lisca i dolazi do Dragova Ždrijela, koje je u toj planini. Od Dragova Ždrijela cucka međa skreće pravo na jug. Odatle počinje istočna granica, prema Kčevu (Ozrinićima). Ona ide najprije istočnim vijencima Pustoga Lisca, pa zatim dalje preko Obadovicke Aluge i planine Vrljeroga na visoki Stožerski Vrh, pa na Baričke Rtove i Boračku Glavicu i malo se spušta duž Dolovskog Korita, iz kojega se opet penje na Rude Prljine i zatim još više na Mrdin Brijeg i najzad na Planinik.
Ova dosta velika oblast koju zahvataju Cuce ograđena je, dakle, sa svih strana visokim brdima i planinama. Samo je na jugoistočnoj strani njena granica dosta niska: čine je srazmjerno niži visovi, pa čak i dolovi - Dolovska Korita. Ta je niska granica posledica novijih promjena plemenske oblasti: oko sredine 17. Vijeka raselile su udružene Cuce i Čevljani nekolika cucka sela na toj strani i njihovo je zemljište pripalo Kčevu. Inače je u ranije vrijeme cucka međa, koja je išla istočnije, prelazila većinom preko znatno viših brda. - Ali i kada se uzme u tome obimu, zapaža se, da cucka oblast ipak ne čini sasvim jednostavnu geografsku cjelinu. Vrlo dugačka i visoka planina Tisovac (sa visinama od preko 1200 metara), na koju se na sjeveru nastavljaju Guka, Krotinja i Vite Stijene, provlače se kao vrlo dug niz planinskih vijenaca skoro kroz sredinu cucke oblasti, od sjevera na jug, i odvajaju najveći dio oblasti Malih Cuca, na istoku, od Veljih Cuca, na zapadu.
Prema tome bi se dakle činilo, da geografske osobine cucke oblasti nijesu bile povoljne za stvaranje plemena i za održavanje plemenskog jedinstva. Ali taj dio svoje oblasti, koji je pregrađen tako reći zidom od planina, Cuce su naselile tek u novije vrijeme, poglavito od početka 19. Vijeka, a u ranije doba on im je služio gotovo samo za ljetnje izdizanje sa stokom i šta više jedno je vrijeme cijeli veliki predio od Trešnjeva i Kobiljeg Dola na sjever do u Grahovo i u Rudine bio sasvim pust. Zbog opasnosti od Turaka i od četnickih napada niko se nije smio po njemu ni preko ljeta nastanjivati. Dakle cijeli taj veliki dio - skoro dvije trećine - današnje cucke oblasti nije imao nikakve uloge u stvaranju plemena Cuca.
Predjeli, u kojima je i sad glavno sjedište ovoga Plemena i u kojima je ono i postalo, čine južnu trećinu sadašnje cucke oblasti. Tu su tri velike grupe od naselja: Zaljut, Grepca i Male Cuce u užem smislu (sa naseljima: Krugom, Trnjinama i Rovinama). Sva tri ova predjela odlikuju se velikim mnoštvom dolova sa vrlo rodnom zemljom. U njima je dalje vrlo pogodan klimat, najpogodniji ne samo u cuckoj oblasti, nego vjerovatno i i cijeloj Katunskoj Nahiji. Osobito se Grepca odlikuju vrlo blagim klimatom i pitominom. Dok su od okolnih plemena odvojeni visokim brdima i planinama, dotle su među sobom ova tri predjela u vrlo tijesnoj vezi nizovima od dolova sa niskim pregradama između njih. Osobito je ta veza podesna i jaka na jugu, prema najnižem dijelu Grebaca, tako da se u njima sučeljavaju saobraćajni pravci i iz Zaljuti i iz Malih Cuca. Uz to su Zaljut i Grepca uvijek bili sjedišta vrlo velikih i jakih brastava cuckih, tako da su i brastva iz Malih Cuca, pošto su već geografskim prilikama upućena na njih, sasvim prirodno tražila oslonca u njima.
Svi su ti činioci skupa uticali, da se u najjužnijem dijelu sadašnje cucke oblasti stvori jednostavno pleme Cuce, čije jezgro i sada sjedi u tome kraju u pomenuta tri predjela. Podjela na Velje Cuce i Male Cuce samo je geografska i ne predstavlja nikakvu podvojenost plemenske zajednice.
Male Cuce su odvojene od Veljih Cuca, kao što smo već pomenuli, počevši sa sjevera najprije nizom planinskih vijenaca, koji čine Vite Stijene, Krotinja, Guka i osobito Tisovac, zatim se dalje na jugu ta međa u glavnom nastavlja preko drugog brda Guke, pa na Ostojin Brijeg, Bojanje Brdo, Gradinu, Trnove Krše i Velju Bobiku i završava se južno od Mrdina Brijega. Opšta je odlika cuckih naselja, da su prema prirodi samoga zemljišta vezana za omanje dolove, kojih ima u cuckoj oblasti ogroman broj. Iz glavnih "sela" na jugu Cuca postala su iseljavanjem u dolove na sjeveru mnogobrojna "raselja", seoca od vrlo malog broja kuća, upravo od onolikog, koliko u kome dolu može opstati. Kako su ta "raselja" novijega postanka, narod još nije svuda stvorio za njihove grupe opštije nazive, kao što ih je dao onima u starom plemenskom sjedištu, nego se većinom svako od "raselja" računa kao zasebno naselje pod svojim imenom (a to je ime njegova dola). Takav je slučaj sa svima mnogobrojnim seocima Veljih Cuca od predjela Zaljuti i Grebaca na sjever sve do planine Pustoga Lisca. A kad ih kogod hoće da označi opštim imenom, on ih obuhvati novijim administrativnim pojmom: kao trešnjevačku opštinu. U Malim Cucama pak, kao što ćemo dalje viđeti, narod je uslijed podesnije prirodne podjele zemljišta već stvorio opštije nazive za pojedine veće ili manje grupe od novijih "raselja".

VELJE CUCE
se dakle prema rečenome dijele na dvije velike predione cjeline (i ujedno grupe od naselja) na jugu - a to su Zaljut i Grepca - i na jednu administrativnu koja obuhvata sva ostala naselja Veljih Cuca dalje na sjeveru i zove se trešnjevačkom opštinom po svome središtu, "selu" Trešnjevu.

ZALJUT
Čine sva "sela" i "seoca" od ćeklićske granice (Puhalovih Krša i Gnjilava Ždrijela) na jugu pa do velikih brda Graca Ržišnog i Krsta Dobrogorskog na sjeveru. Na istoku je u glavnom omeđena brdima: Gukom, Ostojića Brijegom, Bojanjim Brdom i Veljom Glavicom. U predjelu Zaljuti ima 30 zasebnih "sela" i "selaca". Počevši s juga pa k sjeveru ona idu ovim redom: Najprije su Kućišta s Obodom i Bratišem. Kao opšti naziv za sva tri ova naselja čuje se ponekad ime "Kućišta". Zato smo ih i uzeli zajedno. Inače se svako od njih za sebe označava kao "selo".

"Selo" Kućišta je najstarije naselje u Zaljuti, i u njemu su se razvili zameci najglavnijih i najvećih cuckih brastava: Krivokapića i Preobrežana. Sada u Kućištima ima svega 5 "familija" Krivokapića. - Na jugu je prema ćeklićskoj granici "selo" Obod sa 5 "kuća" Krivokapića. Na sjeveru je pak "selo" Brateš, koje se dijeli na Brateš (6 "familija"), Jabuku (4 "kuće") i Đinđinu (1 "familija"). Od tih 11 porodica u Bratešu 4 su Prebrežana - Perovića i 7 Krivokapića.

Dobronjež-Do je "selo" na sjeverozapadu od Kućišta sa 7 "familija" Krivokapića. - Na sjeveru i sjevrozapadu od njega su "sela" Kruška i Podaždrijelo sa ukupno 20 "kuća" Ivanovića, nazvanih "Krivokapića" (dijele se na Mijatoviće, Zukoviće, Mirkoviće i Đukanoviće) - Na zapadu od Dobronjež-dola je "selo" Hrpavac ili po narodnom izgovoru Rpavac sa 5 "kuća" Krivokapića. - Još dalje na zapadu, do cucko - krivošijske granice je "selo" Grubin-do sa 3 "kuće" Krivokapića. - Zapadno od Grubin-dola je Kutlečeva Rupa, "selo" sa 6 "kuća" Krivokapića. - Na sjeveru od toga sela je "seoce" Masni Do sa 2 "kuće" Krivokapića.

Sjeverno od pomenutih "sela" Kruške i Podaždrijela je "selo" Vodni Do (6 "kuća" Preobrežana - Banićevića). - Istočno od njega su Miokove Doline sa 6 "kuća" Preobrežana (Perovića i Đurovića). - Na sjeveru su od njih Jabuke i Lastva sa 6 "kuća" Preobrežana - Perovića. - Sjeverozapadno od Jabuka je Krivuljina Dolina s 1 "kućom" Preobrežana - Perovića. - Dalje su na zapadu Brčki Do sa 2 "kuće" Preobrežana - Banićevića i Stražišta sa 3 "kuće" Krivokapića. - Sjeverno od njih Mali i Velji Lipovac sa 2 "kuće" Krivokapića, 6 "kuća" Lipovaca (4 Ivanovića i 2 Ilića) i 3 "kuće" Preobrežana - Banićevića. - Istočno su od Lipovca Zagonac, Slamica i Jaseni sa 5 "kuća" Krivokapića. Sjeverno od Lipovca je Vukodo sa 6 "kuća" Krivokapića. - Na sjeveru od toga dola je Ublica (2 "kuće" Krivokapića) a na zapadu od nje Zecke Aluge (2 "kuće" Krivokapića). Dalje na sjeverozapadu je "selo" Djinov Do (4 "kuće" Krivokapića i 2 "kuće" Preobrežana - Banićevića), koje se dijeli na Đinov Do, Ljeskovi Do i Lipov Do. - Još dalje su na sjeverozapadu ispod planine Bukovice: Grandov Do (1 "kuća" Krivokapića), Careve Doline (1 "kuća" Krivokapića) i Borina (1 "kuća" Krivokapića).

Od pomenutog starog sela zaljutskog, Kućišta, na sjeveroistoku, preko brda Bjelila, je "selo" Bata (2 "kuće" Zvicera, 3 "kuće" Krivokapića i 1 "kuća Vukasovića). Ono je saobraćajno (a zbog toga i upravno) središte ne samo Zaljuti, nego i svih Cuca, pošto je na raskrsnici putova sa svih strana. Na sjeveru od Bate Nerin sa Presjekom (1 "kuća" Miljenovića, 1 Popovića, 1 Perišića - Grabljana i 3 Krivokapića) a još dalje je na sjeveru Dobra Gora ili Zovina sa Selištima (4 "kuće" Popovića). - Na zapadu je od Dobre Gore Bratićev Do (3 "kuće" Krivokapića). Dalje je na sjeveru Prijeko Počivalo (1 kuća Jovanovića - Grabljana) a na sjeverozapadu, ispod Krsta Dobrogorskog, Vukov Do (1 "kuća" Preobrežana - Perovića) i još dalje na sjeverozapadu Pusta Rupa (1 kuća Jovanovića - Grabljana, 2 kuće Preobrežana - Perovića i 3 kuće Krivokapića). Sva naselja od Nerina pa do Puste Rupe, računajući tu i ova dva, zovu Cuce često i opštim imenom ZOVINA.

GREPCA
Zahvataju trougao između Zaljuti, Malih Cuca i južne cucke granice. Jasno su ograđena sa svih strana visokim brdima i planinama, a kako su uz to i najniži dio Cuca, razumljivo je, što su i najžupniji kraj u njima. Počevši od Bate na sjeverozapadu pa k jugu i jugoistoku naselja grebačka idu ovim redom: Čelina, Krug, Grab, Gradina (sa Platama), Ržani Do, Proseni Do i Lipa.

Čelina je oko dola istoga imena. Ima 8 "kuća" brastva Zvicera.

Krug je takođe oko jednog velikog, kružnog dola. U njemu su 6 "familija" Todorovića (Drceta ili Trčeta).

Grab je po ivicama dola istog imena i nekoliko susjednih manjih dolova. I u njemu živi samo jedno brastvo, koje se obično po svom selu zove "Grabljani", a dijeli se na: Jovanoviće (8 "kuća"), Perisice (7 "kuća") i Vuletiće (7 "kuća").

Gradina se dijeli na "sela" Gradinu i Plate. Selo Gradina je na stranama velikog brda Gradine i u njemu su 7 "familija" (6 Miljenovića i 1 Boškovića), a Plate su kraj niske zaravni istoga imena a naseljene su sa 4 "familije" Miljenovića. Oba su brastva, Miljenovići i Boškovici, zajedničkog porijekla.

Ržani Do se po dva velika dola u kojima su kuće dijeli na "sela": Ovsine (3 "familije" Pejovića i 1 "kuća" Živkovića) i Ržani Do (11 "kuća" Živkovića i 4 "familije" Vujadinovića). - Svako je od imenovanih "ržedoljskih" brastava zasebnog porijekla. - Stanovnici Ržanog Dola označavaju se imenom "Ržedoljci".

Proseni Do ima svoje glavno "selo" u dolu istog imena i ono je Proseni Do u užem smislu (10 "kuća" Markovića i 4 "kuće" Tomaševića), a na jugozapadu i jugoistoku od njega su njegova "raselja": Sjenokos (2 "kuće" Markovića), Kruškovac (1 "kuća" Markovića), Lipovac (1 "kuća" Markovića), Dobra Voda (3 "kuće" Markovića i 1 Tomaševića) i Planinik (1 "kuća" Markovića). - Brastva "prosedoljska", Markovići i Tomaševići, vode porijeklo od istoga pretka. - Za stanovnike Prosenog Dola Cuce imaju samo naziv "Prosedoljci".

Lipa ima glavno "selo" istoga imena u dolu Veljoj Lipi, sa 10 "kuća" Popovića i 1 Markovića (od onih iz Prosenog Dola), a dalje su većinom na sjeverozapadu redom "raselja": Pod Brijeg sa 1 "kućom", Vrbica (na istoku) sa 2 "kuće", Jabučki Brijeg sa 3 "kuće", Radekuša sa 1 "kućom", Okolišta sa 1 "kućom", Gnjilava Dolina sa 1 "kućom", Ravna Strana sa 1 "kućom", Zaselje sa 3 "kuće", Dugi Do sa 1 i Jama Vojvodina sa 2 "kuće" - sve od brastva Popovića. - Kao što kod nekih i sama imena pokazuju, ima među tim seocima i takvih, koja su po stranama od brijegova ili i na samim, istina onižim, brijegovima (Pod Brijeg, Jabučki Brijeg, Okolišta, Ravna Strana, Zaselje). - U Lipi ima samo jedno brastvo, Popovići, i osim toga samo još jedna kuća Markovića.

TREŠNJEVAČKA OPŠTINA
Ona zahvata veliki dio Veljih Cuca, od Graca Ržišnog i Krsta Dobrogorskog pa do krajnje sjeverne granice cucke u Pustome Liscu. Ona čini samo administrativnu cjelinu, da se taj dio Cuca razlikuje od ostalih njihovih djelova. - Počevši od Krsta Dobrogorskog najprije dolazi "selo":

Gornji Izvor u dubokom ulegnuću, iznad koga se dižu planine Guka i Tisovac. Po stranama su mu 10 kuća sve Preobrežana - Petrovića.

Na sjeveru je od Gornjeg Donji Izvor u još dubljem ulegnćcu, iz kojega izbija jak izvor. U samom "selu" ima 5 "kuća" Krivokapića, a na zapadu od njega, na brdu Zukovici, još 1 kuća Krivokapića.

Zapadno su od Donjeg Izvora, a pod brdom Gradac Ržiški, dolovi Velja i Mala Ržišta. U Veljim Ržištima ima 1 kuća Krivokapića. - Još dalje su na zapadu, pod planinom Bukovicom Jabukovac i Kopitov Do, svaki sa po 1 kućom Krivokapića.

Sjeverno od njih, a između planina Bukovice i Bjeloša, je "selo Pod Bukovicu" (ili Podbukovica) sa 2 "kuće" Krivokapića. - Na sjeverozapadu od Podbukovice a pod planinom Bjelošem, su "sela" Kalačka Prodo i Radin Do sa 3 "kuće" od brastva Pešikana. - Na sjeveru su od njih Tospude, "selo", koje po upravi spada u "grahovsku kapetaniju", ali po stanovništvu u Cuce. Tu su: 1 "kuća" Preobrežana - Perovića (Kosovića), 2 "kuće" Preobrežana - Mijajlovića (Banićevića - Šakića) i 2 "kuće" Zvicera.

Na jugoistoku od Tospuda su seoca: Crnioni Do sa 3 "kuce" Pesikana; Bogojev Do sa 1 "kućom" Milovića ("Graovljani"), 1 Preobrežana - Perovića (Kosovića) i 1 Preobrežana - Mijajlovića (Banićevića - Šakića); i Prapratni Do sa 4 "kuće" Pešikana.

Dalje su na istoku Doline Trešnjevačke sa Bašinom Prodoli. U njima su 1 "kuća" Preobrežana - Perovića, 2 "kuće" Krivokapića i 1 "kuća" Manojlovića (ova je u Bašinoj Prodoli). - još je istočnije Kameševo sa 1 "kućom" Preobrežana - Perovića.

Jos dalje na istoku je glavno "selo" ove opštine Trešnjevo. Ono zauzima prostrano polje toga imena ("od 120 rala zemlje"), a dijeli se prema samoj zemljišnoj podjeli toga polja na: Gornje Polje, koje je na jugu, i Donje Polje, na sjeveru, a u Donjem Polju kao zaseban dio "sela" još i Barojević - Selo. Brastva su trešnjevačka sva porijeklom iz glavnih sjedišta cuckih na jugu, a počela su se naseljavati na Trešnjevo pred kraj 18. vijeka. Do toga je vremena i Trešnjevo, kao i sav ostali sjeverni dio sadašnje cucke oblasti, bilo većinom sasvim pusto zbog opasnosti od turskih četa. Ali tada se po nagovoru mitropolita Petra I nasele na Trešnjevu od jednom 33 od najimućnijih cuckih domaćina, po 11 od Krivokapića, Preobrežana i Grepčana. Poslije su pridolazili doseljenici i od drugih cuckih brastava, i sa Trešnjeva su se širile Cuce i po mnogim naseljima dalje na sjeveru do krajnje sjeverne cucke granice. U samom "selu" Trešnjevu žive sada: Miljenovići - Simovići (9 "kuća"), Krivokapići (6 "kuća"), Preobrežani - Perovići (8 "kuća"), Zviceri (3 "kuće"), Pešikani (3 "kuće"), Grabljani - Vuletići (1 "kuća"), Lakovići - Stevovići (Malocuce; 1 "kuća") i Inkovići (1 "kuća").

Na sjeverozapadu od Trešnjeva iza uzvišenja Međugorja su Dolovi sa 2 "kuće" Preobrežana - Mijajlovića (Šakići), 2 "kuće" Preobrežana - Perovića (Kosovića) i 1 "kućom" Živkovića (Ržedoljaca). - Na sjeveru su od Trešnjeva Rokoče ili Rokoč, Mali i Velji, sa Rokočkim Dolom. U Rokoču su 3 "kuće" Preobrežana - Perovića, 1 Grabljanin - Perišić i 1 Miljenović - Simović (ovaj treći u Rokočkom Dolu). - Na zapadu su od Rokoča Omari sa 2 "kuće" Preobrežana - Perovića. - Na sjeveru je od Rokoča Stanojev Do sa 1 "kućom" Preobrežana - Mijajlovića (Banićevića). - Dalje je na sjeveroistoku od toga dola Dugi Do sa 1 kućom Krivokapića.

Sjeveroistočno je od Dugog Dola Sladojev Do sa 1 "kućom" Grabljana - Perišića i 2 "kuće" Miljenovića - Dževerdanovića. - Na sjeveru je od toga dola Mala Rakita sa 3 "kuće" Krivokapića, a još je dalje na sjeveru Velja Rakita sa 1 "kućom" Krivokapića u "mjestu" Veljoj Aluzi. - Na istočnoj strani od Sladojeva Dola je "selo" Pod Rakitu (4 "kuće" Miljenovića - Simovića i 1 "kuća" Grabljana - Perišića), a istočno od tog sela su Prodoli Kobiljske sa 1 "kućom" Miljenovića - Simovića.

Sjeverno je od Trešnjeva, preko Krotinje planine, Mali i Velji Kovačev Do sa 4 "kuće" Miljenovića - Simovića. - Između Kovačeva Dola i "sela" Pod Rakitu je Maševski Do sa 1 "kućom" Miljenovića - Dževerdanovića.

Od Stanojeva Dola k sjeveru je Milov Do i sjevernije od njega Meka Lokva. U njima su 3 "kuće" Grabljana - Vuletića, 2 "kuće" Preobrežana - Banićevića i 4 "kuće" Preobrežana - Perovića. - Zapadno od Meke Lokve, a u planini Droškorici je naselje Droškorica sa 3 "kuće" Preobrežana - Banićevića i 1 "kućom" Preobrežana - Perovića.

Na sjeveru je od Meke Lokve Meki Do sa Ponornim Dolom i u njima je 1 "kuća" Zvicera i 4 "kuće" Preobrežana - Perovića. - Dalje je na sjeveru do granice cucko grahovske "selo" Jabuke (dio grahovskih Jabuka), u kome su 5 "kuća" Preobrežana - Perovića i 2 "kuće" Miljenovića - Simovića.

Daleko je na sjeveroistoku, među planinama Nenadom i Pustim Liscem, "selo" Repiske Aluge, na granici prema Rudinama, i u njemu 4 "kuće" Krivokapića.

MALE CUCE
Najstarija su sjedišta Malih Cuca naselja Trnjine i Rovine, na krajnjem jugu malocucke oblasti. Iz njih su se Malocuce, isto onako kao i Veljocuce, od kraja 18. vijeka počele širiti dalje na sjever i zahvatile su cio veliki prostor do planina Tisovca, Guke i Krotinje na zapadu, pa dalje zapadno od Vitih Stijena i od vrha Pustoga Lisca, a na sjeveru do granice cucke prema Rudinama.

Veliki broj malih naselja, koja su u tom prostoru postala, obuhvata narod predjelnim imenima u tri veće grupe: sjeverno i sjeverozapadno od Trnjina je Pretin Do, a sjeverno od njega Kobilji Do i Vrljerog.

TRNJINE
Ovaj se predio prostire od blizu Planinika na jugu pa naporedo sa cucko čevskom granicom do Šesteline Grede i Vukova Brijega na sjeveru. U sredini mu je glavno "selo" Trnjine, čije su kuće po stranama dvaju dolova, od kojih je jedan sjeverno od crkve a drugi zapadno i jugozapadno od nje. Stanovnike trnjinske naziva narod izrazom Trnjinari. U ovom "selu" živi samo brastvo Lakovići, i to njegovi rodovi: Roganovići (5 "kuća"), Markovići (4 "kuće") i Bigovići (1 "kuća").

Sjeverozapadno od "sela" Trnjina su Poljane sa 1 "kućom" od brastva Popovića iz Lipa. - Dalje je, na sjeveru, Prokov Do, u kome su 6 "kuća" Lakovića - Markovića. - Sjeverozapadno je od njega Kosmati Do sa 4 "kuće" Lakovića - Roganovića. - Sjeverno je od Kosmatog Dola Viti Jasen sa 4 "kuće" Lakovića - Markovića, od kojih je jedna podalje na sjeveru, pod Šestelinom Gredom.

Krug je južno od "sela" Trnjina i drugo je glavno "selo" ovoga predjela. I njegove su kćce grupisane poglavito po stranama dvaju dolova, Gornjeg i Donjeg Dola, samo je jedna kuća podalje na jugozapadu, u mjestu Rupama (opet do). U Krugu su 10 "kuća" brastva Mijanovića i 1 "kuća" od Popovića sa Lipe.

Podaleko na jugu od Kruga je prostran, stupnjevit predio Lastvice sa 1 "kućom" Popovića iz Lipe. - Na istoku je od Lastvica Prapratljiva Dolina sa 1 "kućom" Mijanovića.

ROVINE
Su malo "selo", čije su kuće podignute na dvije omanje, stupnjevito postavljene, zaravni. Po njihovu međusobnom položaju i "selo" se dijeli na Gornje Rovine i Donje Rovine. U Rovinama žive 5 "kuća" brastva Đuričića i 1 "kuća" zasebnog brastva Tomanovića.

PRETIN DO
ili pravilnije, ali mnogo rjeđe, Prentin Do. Ovo je prostrani predio, koji zahvata cijeli srednji dio Malih Cuca od planine Presjeke na jugu do Kapavice na sjeveru i od planine Tisovca na zapadu pa do Pretinske Ljuti i do Vrh Melaca na istoku. U ovome predjelu, koji je pun dolova sa rodnom zemljom i "planina" zgodnih za ispašu, ima veliki broj malih naselja, koja su sva osnovala brastva sa Trnjina i Rovina.

Počevši s juga, od Presjeke, prvo je takvo seoce Lipovi Do sa 1 "kućom" Lakovića - Stevovića. - Na sjeverozapadu su od njega Danave sa 3 "kuće" Đuričića i 3 "kuće" Lakovića - Stevovića. - Još su dalje na sjeverozapadu, a ispod velikog brda Guke, Mrke Ploče ili Pod Gukom sa 2 "kuće" Lakovića - Markovića i 1 "kućom" Lakovića - Stevovića. -Sjeveroistočno je od Lipova Dola Lačev Do sa 4 "kuće" Lakovića - Roganovića i 2 "kuće" Lakovića - Ćosovića. - Istočno od toga dola su Žgljebine sa 1 "kućom" Lakovića - Stevovića. - Sjeveroistočno od Lačeva Dola i od Žgljebina, a preko Vukova Brijega, su Meoca, "selo", čiji je glavni dio, koji se zove Meoca, oko povelike ravnice istoga imena, a drugi dio je u strani više te ravnice i zove se Na Vrh Melaca(h) ili kako se u stvari po narodnom izgovoru kaže: Na Vrh Melacah. U " glavnom selu" Meocima su 1 "kuća" Tomanovića, 6 "kuća" Mijanovića i 2 "kuće" Lakovića - Roganovića. A Na Vrh Melaca su 2 "kuće" Mijanovića i 1 "kuća" Andrića (Bjelica iz Prediša). - Na zapadu su od Melaca Borovi Do sa 4 "kuće" Lakovića - Bigovića i Pretinska Prisoja sa 1 "kućom" Lakovića - Roganovića. - Južno su od njih Velji Do sa 8 "kuća" Lakovića (5 Roganovića i 3 Markovića) i Brvenik sa 1 "kućom" Lakovića - Stevovića. - Zapadno su od Veljeg Dola Pretinska Prla, u kojima su 3 "kuće" Lakovića - Markovića. - Sjeverozapadno je od Pretinskih Prla Mušterski Do sa 5 "kuća" Tomanovića.

VRLJEROG
Tim se imenom zove i planina i predio oko nje, a njime se obuhvataju i oba mala naselja, koja su u tome predjelu. Južnije od tih naselja, koje je od Melaca i od Pretinskih Prisoja rastavljeno Žarmeskom Ljuti, zove se Žarme. Ono se dijeli na Žarme, koje su na jugu, i na Marinu Rupu, koja je dalje na sjeverozapadu. Na oba mjesta stanuju ukupno 5 "kuća" Lakovića (4 Roganovića i 1 Markovića). - Podalje su na sjeveru od Žarama Rasove sa 1 "kućom" Lakovića - Roganovćca.

KOBILJI DO
Tako se zove cijeli ostali dio Malih Cuca na sjeveru od Pretina Dola i od Vrljeroga, koji se proteže do sjeverno od glavnoga vrha Pustog Lisca i do granice cucko - rudinjske. Glavno je naseljavanje ovoga predjela izvršeno u početku 19. Vijeka doseljenicima sa Trnjina i Rovina. Oni su se najprije naselili u "Polje", tj. U ravnicu između planina Tisovca, Kapavice, Čumojevice (ili Čumovice), Krotinje i Guke. Ta se ravnica i cijeli do oko nje zove Kobiljim Dolom u užem smislu. Iz toga "Polja" raširili su se poslije ti doseljenici i po ostaloj oblasti Kobiljeg Dola.

Glavno je "selo" ovoga predjela i sad Polje ili Kobilji Do (u užem smislu). U njemu žive 24 "kuće" Lakovića (Roganovića, Bigovića i Stevovića), 6 "kuća" Đuričića, 1 "kuća" ustaša Ćetkovića i 1 "kuća" ustaša Samardžića. - Na jugu je od glavnog "sela" Ozebli Do sa 2 "kuće" Lakovića, a na istoku, pod planinom Kapavicom Kapavica Do sa 2 "kuće" Lakovića. - Sjeverno od "Polja" je Prijeki Do sa 5 "kuća" Lakovića. - Još dalje je na sjeveru Tojički Do sa 4 "kuće" Lakovića. - A sasvim je daleko na sjeveru, pod Pustim Liscem, Pod Lisac sa 3 "kuće" Lakovića. - Na sjeveroistoku je od glavnog "sela" planina "Čumovica i pri njoj 3 kuće Lakovića". - Kao što se iz navedenog vidi, glavno stanovništvo predjela Kobiljeg Dola čini brastvo Lakovići (43 "kuće", od kojih 15 Roganovića, 15 Bigovića i 13 Stevovića).

Odštampaj stranicu