|
|
RIJECKA
NAHIJA
Njenu zapadnu granicu, prema Katunskoj Nahiji,
i njenu sjevernu granicu, prema Ljesanskoj Nahiji dali smo u
opisima ove dvije nahije. Na istoku, prema Zeti (ravnici), granica joj ide
najprije sredinom Gornjeg Blata a zatim u jugoistocnom pravcu ka Moraci.
Blize Moraci skrece na jugozapad i zatim ide sve Moracom do njena usca i
dalje Skadarskim jezerom najprije na jugoistok, pa zatim na zapad i na
sjeverozapad, tako da obuhvata veliko ostrvo Vranjinu sa susjednim ostrvcima.
Zapadno od Vranjine granica je Skadarskim jezerom prema Crmnici. Ona ide
sredinom Fuckog Blata do "Veljije' Krsti" (a tim se imenom zove "utok matice
od Rijeke Crnojevica") i zatim skrece na zapad, pa se zavrsava na obali
juzno od Poseljanskog Luga, na mjestu Gardicu. Dalje ide "na Plocu na Osca;
otolenaka na vr' Gvostine (glavice), otole na Plocu pod Ucak pa na vrh
Svinjstika (planina)". Odatle okrece granica na jug, te izlazi na vrh
velikog brda Golubara, pa se dalje nastavlja preko visa Trsljake i preko "Korita
pri Malom Lastiku" i zatim se penje "na vr' Gologa Brda, pa redom na Mrku
Stijenu, na Raj-Krs, na vr' Baljeve Rupe, na vr' Veljega Krsa, na vr' Velje
Glave i na Pavlov Krs", sa kojeg slazi na rijeku, koja se zove Velja Rijeka,
a jedan je od izvornih krakova rijeke Oraostica. Veljom Rijekom ide medja do
usca Potoka Smokovjenackog, koji joj pritice s desne strane (a dolazi od
cesme Smokovjenca), a dalje prelazi preko mnogih uzvisenja, medju kojima su
najglavnija: Rajetin Krs, Konj (glavica i grede), Rajkov Krs, Za-Police, vrh
Laleva Brijega, vrh Male Skale, vrh Kosmate Glavice, vrh Veljeg Vilina,
Tatinje i Tatarija.
Rijecku Nahiju dijeli narod na pet plemena.
Sredinu nahije i cijeli njen sjeveroistocni dio zahvata najvece pleme,
Ceklin.
Zapadno od njega su dva mala plemena:
Kosijeri (sjevernije) i
Dobrsko Selo (juznije). Juzno je od Ceklina
veliko pleme
Ljubotinj, a opet juzno od njega pleme
Gradjani.
Za jedinstvo Rijecke Nahije i za tjesnje veze njenih plemena jednoga sa
drugim nego sa plemenima izvan njihove nahije, od najveceg je znacaja bio
odnos ove oblasti prema dolini Crnojevica Rijeke. Ova je rijeka, koja je
bogata vodom i plovna, predstavljala od uvijek veoma mocan cinilac u zivotu
stanovnistva ovih predjela, tako oskudnih i najpotrebnijih kolicinama vode.
A cijela je oblast Rijecke Nahije bas nagnuta ka dolini te rijeke, te je ona
njeno prirodno srediste, sabirna oblast svih odnosa, koje njeno stanovnistvo
ima i medju sobom i sa spoljasnjim svijetom. Usled toga je cak i pleme
Gradjani, cija oblast inace cini izuzetak, jer je najvecim dijelom nagnuta
prema Crmnici, ipak uvuceno u sferu Crnojevica Rijeke, narocito i zbog toga,
sto je glavno i staro sredistve ovoga plemena na sjeveru, blizu Ljubotinja.
Od kolikog je znacaja dolina Crnojevica Rijeke, vidi se i po tome, sto je u
njoj dosta rano postala varos Rijeka, koja je zadugo bila glavno trgovinsko
srediste cijele stare Crne Gore.
 Odštampaj stranicu
|
|
