VESNA  BRATIĆ

 

Jedan mudri profesor iz Južne Afrike je rekao:

DA BI UNIŠTILI JEDAN NAROD NIJESU VAM POTREBNE NUKLEARNE BOMBE NITI DALEKOMETNE RAKETE. DOVOLJNO JE SMANJITI KVALITET OBRAZOVANJA I DOZVOLITI STUDENTIMA DA VARAJU NA ISPITIMA.

Jedan od njenih osnovnih ciljeva bio je degradacija školskog sistema u svrhu čega je za direktore i osoblje osnovnih škola imenovala osobe sumnjivog karaktera što pokazuju i razne objave na FB i ostalim društvenim mrežama. Osnovci su manipulisani i odvodjeni u popovska naručja bez znanja i dozvola roditelja:

   

 

     

 

  

 

   

 

  

 

Vesna Bratić rođena je u Trebinju. Osnovnu školu i gimnaziju je završila u Bileći. Filozofski fakultet, Odsjek za engleski jezik i književnost završila je u Nikšiću 2000. godine. Od 2003. angažovana je kao saradnik u nastavi u Institutu za strane jezike. Poslijediplomske magistarske studije završila je na Filološkom fakultetu, Univerziteta u Beogradu gdje je 2007. godine odbranila magistarsku tezu iz oblasti moderne srpske i američke književnosti, analiziravši pripovjedni postupak Aleksandra Tišme i Viljema Foknera. Doktorirala je 2012. na istom fakultetu, odbranivši tezu pod naslovom „Slike Amerike u djelima Sema Šeparda i Dejvida Memeta”. U zvanje docenta birana je juna, 2013. godine, a u zvanje vanrednog profesora decembra, 2018. Predaje Književnost klasicizma i sentimentalizma, Književnost romantizma, Američku književnost 4 i Osnove književnog prevođenja na Odsjeku za engleski jezik i književnost Filološkog fakulteta i Engleski jezik III i Engleski jezik IV na Elektrotehničkom fakultetu.

Bratićka se dovukla se sa bilećkih livada, Crna Gora joj je dala počasno državljanstvo, najeli je i obukli da na nešto liči i vratila nam školstvo u mračni svetosavski svijet. Možda se prvi put i okupala na naše more?
Kada govori o etničkim Crnogorcima, u intervjuu za Srpsku Televiziju, Bratić izdvaja grupaciju nastalu kako kaže etničkim inžinjeringom koje naziva: "... novocrnogorcima, montenegrinima, dukljanima, milogorcima... kako zovemo one koji su pristali da budu dio eksperimenta etničkog inženjeringa".

 

 

 

Vesna Bratić, osoba od posebnog značaja za nanošenje štete vitalnim interesima CG

29.11.2020. Autor: Antena M

Kandidatkinja za  ministarku prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesna Bratić, čije su izjave uznemirile i zabrinule crnogorsku javnost  što je dovelo i do organizovanog protesta brojnih intelektualaca i NVO u Crnoj Gori, prema podacima Ministastva unutrašnjih poslova crnogorsko državljaanstvo ima već osam godina. 

"Vesna Bratić je primljena u crnogorsko državljanstvo kao lice od posebnog naučnog interesa Crne Gore, shodno članu 12 Zakona o crnogorskom državljanstvu ("Sl. list CG", br. 13/2008, 40/2010, 28/2011, 46/2011, 20/2014 - odluka US , 54/2016 i 73/19), rješenjem broj: 03-UPI-211/12/2751 od 19.03.2012.godine", saopšteno nam je iz MUP-a.

Bratić je crnogorsko državljanstvo dobila na prijedlog Ministarstva nauke.

"Ministarstvo nauke Crne Gore je dostavilo predlog i mišljenje broj: 01-952/2 od 19.maja 2011. godine za imenovanu za prijem u crnogorsko državljanstvo kao lica od posebnog naučnog interesa Crne Gore", navode iz MUP-a

Evo i šta tačno piše u prijedlogu i obrazloženju za dobijanje crnogorskog državljastva Vesne Bratić:

"Članom 12 Zakona o crnogorskom državljanstvu, propisano je da: lice čiji je prijem u crnogorsko državljanstvo od posebnog značaja za državni, naučni, privredni, kulturni, ekonomski, sportski i drugi interes Crne Gore može, izuzetno, steći crnogorsko državljanstvo prijemom i ako ne ispunjava uslove iz člana 8 ovog zakona.

Shodno navedenom u Predlogu Ministarstva nauke navedeno je, pored ostalog da je imenovana od 2003.godine u radnom odnosu u Institutu za strane jezike Univerziteta Crne Gore u Podgorici, osnovne studije (od 1996.g do 2000.g) završila kao jedan od najboljih studenata na Filozofskom fakultetu u Nikšiću, da je zvanje magistra nauka stekla 2007. godine na Filološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu, na kojem završava rad na doktorskoj disertaciji iz oblasti Američke književnosti, oblasti iz koje u Crnoj Gori, trenutno postoji samo jedan doktor nauka, što doprinosi značaju ovog kadra i daljem razvoju istraživanja iz oblasti Američke književnosti, deficitarne oblasti istraživanja u Crnoj Gori".

Bratić je, da podsjetimo javno istakla da je "sprski nacionalista" i "žena četnik", što je u supotnosti sa građanskim konceptom i antifaštističkim vrijednostima Crne Gore. Crnogorci su za nju "Novocrnogorci, Milogorci, Dukljani..." i nemaju istorijsko utemeljenje, nego su rezultat "etničkog inžinjeringa"!

Šovinističke, anticrnogorske i anticivilizacijske izjave Vesne Bratić povod su za protestne peticije istaknutih javnih i kulturnih radnika iz Crne Gore, ali i nebrojene komentare građana svih vjera i nacija, na društvenim mrežama u kojima iskazuju zaprepašćenje što je osoba takvih pogleda još uvijek vlasnik crnogorskog pasoša!? Ukazuju na brojne primjere da državljanstvo Crne Gore ni danas nemaju građani koje sa ovom državom povezuje iskrena ljubav, jasne porodične veze i porijeklo.  

Za razliku od njih, Vesna Bratić je za svoje nepoštovanje crnogorskog naroda i države koja je primila us voje okrilje, nagrađena ne samo državljanstvom, nego i prilikom da svoje šovinističke, anticrnogorske stavove pretvara u državnu politiku, sa mjesta ministarke za obrazovanje, kulturu, nauku i sport! 

Mandatar Zdravko Krivokapić nije mogao odabrati pogodniju ličnost za rad na konceptu Crne Gore kao "srpske države", za koji se nedavno založio otvoreno saopštivši kako je idealan odnos naše države sa Srbijom: "dvije srpske zemlje sa dva srpska kralja".

Nijedan poslanik Skupštine Crne Gore nikada neće moći da kaže kako su mu ove činjenice bile nepoznate prilikom glasanja o novoj Vladi CG! 

Možda je Vesna Bratić prije skoro deceniju bila "mačka u džaku" za one koji su joj dali državljanstvo i za one koji su je za tu čast predložili? Reklo bi se - jedna od hiljada onih koji su uspješno glumili lojalnost ovoj državi do momenta kad im se učinilo da na gostoprimstvo Crnoj Gori treba uzvratiti podrivanjem njenog suvereniteta i negiranjem identiteta državotvornog naroda. 

Sada, kad su maske pale, poslanici i institucije pokazivaće u kavim je rukama Crna Gora. Jer, Zakon kaže (član 24) da punoljetni crnogorski državljanin, koji ima i državljanstvo druge države, po sili zakona gubi crnogorsko državljanstvo ako "njegovo ponašanje ozbiljno šteti vitalnim interesima Crne Gore"!

Vesna Bratić ne prestaje tako da se ponaša! Osim ako se za vitalni interes Crne Gore ne smatra njen nestanak... metodom ulaska u tzv. srpski svet?!

Oduzeti počasno državljanstvo po sili zakona onima koji štete vitalnim interesima CG!

Na nedavno održanom Zoom sastanku predstavnik Crnogorske etničke zajednice Australije, Mihailo Mandić je predložio raspravu o oduzimanju počasnog državljanstva prof. Vesni Bratić zbog činjenja koja su suprotna interesima države Crne Gore. Ovaj prijedlog je dobro prihvaćen od strane učesnika, tako da ideja već dobija na publicitetu.
Čudno je da vlasti Crne Gore nijesu iskoristile mogućnost oduzimanja počasnog drzavljanstva onima koji rade suprotno interesima države. Nadamo se da će ova inicijativa biti putokaz i opomena da svako ko dobije počasno državljanstvo, a ne iskazuje lojalnost državi Crnoj Gori može i da ga po sili zakona izgubi.
U članu 2 stavka 8 zakona o gubitku crnogorskog državljanstva po sili zakona jasno piše da se tako dato državljanstvo gubi ukoliko njegovo ponašanje ozbiljno šteti vitalnim interesima Crne Gore!!!

 

 

Vesna Bratić posljednjeg dana ministarskog mandata bez konkursa dala 90.000 eura SPC
Radio Slobodna Evropa

Posljednjeg dana ministarskog mandata, Vesna Bratić odlučila je da iz budžeta za kulturu finansijski pomogne Srpsku pravoslavnu crkvu (SPC) u Crnoj Gori.
Bratićeva je bila ministarka prosvjete i kulture u vladi Zdravka Krivokapića, koja je smijenjena 28. aprila prošle godine. Dan uoči smjene ministarka je sa mitropolitom Joanikijem potpisala dva ugovora vrijedna više od 90.000 eura. Jedan, u iznosu od 40.000 eura namijenjen je rekonstrukciji suvenirnice manastira u Tivtu, a drugi od skoro 50.000 za enterijer parohijskog doma crkve u Herceg Novom.

U oba slučaja ministarka je finansijsku pomoć SPC podijelila bez konkursa.

Sporne odluke u vrijeme mandata

Bratićeva je bila članica Vlade premijera Zdravka Krivokapića, izabrane nakon što su avgusta 2020. većinu na parlamentarnim izborima zajedno osvojili proruski Demokratski front, Demokrate i Građanski pokret URA.
Krivokapić je odredio da njegova Vlada ima 12 ministarstava po uzoru na 12 apostola, a Bratić je bila na čelu resora prosvjete, nauke, kulture i sporta.

Jedan od prvih njenih poteza na ministarskoj funkciji je bila masovna smjena direktora crnogorskih škola, a među onima koje je imenovala na njihova mjesta bilo je branilaca ratnih zločinaca, promotera četničkog pokreta i antivaksera, podsjeća RSE.
Smijenjeni direktori su tužili državu. Ministarstvo prosvjete procjenjuje da će nezakonite smjene Bratićeve državni budžet koštati oko 300.000 eura u vidu odštete direktorima.

Pred sam kraj mandata je odobrila davanje licenci dvijema privatnim vjerskim srednjim školama SPC u Crnoj Gori što je bio uvod za dobijanje finansijske pomoći od 900.000 eura iz državne kase.
Ministar prosvjete Miomir Vojinović kazao je da je sve urađeno po zakonu.

------
 

Detalji tužbe države protiv Bratić: Traže da plati nezakonita razrješenja

U tužbi Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa piše i da je bivša ministarka morala da zna zakonske obaveze u vezi sa formiranjem školskih odbora.

Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa (ZIPI) podnio je tužbu podgoričkom Osnovnom sudu protiv bivše ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesne Bratić, zbog nezakonite smjene direktora vaspitno-obrazovnih ustanova.
Prema nezvaničnim saznanjima, tužba je podnijeta juče. U njoj se, između ostalog, navodi i da je Bratić smijenila više od 140 direktora vaspitno-obrazovnih ustanova, a da su rješenja o razrješenju identična i u dijelu izreke i u dijelu obrazloženja. Podsjećaju da su razriješeni direktori podnijeli tužbe i da su već počele da pristižu pravosnažne presude u njihovu korist, zbog čega je nastala šteta po državu.

Zaštitnik podsjeća da je do danas donijeto više od 30 pravosnažnih sudskih odluka u korist razriješenih direktora. Tvrde da zbog dosuđenih iznosa država trpi štetu, koju je pričinila Bratić nesavjesnim i nezakonitim postupanjem.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) formiralo je prošlog mjeseca predmet protiv bivše ministarke Bratić, nakon što je u decembru Centar za građansko obrazovanje (CGO) podnio protiv nje krivičnu prijavu zbog nezakonite smjene direktora škola tokom 2021. godine.

Prema podacima sadašnjeg rukovodstva Ministarstva prosvjete, koji su objavljeni na sjednici Vlade krajem prošle godine, materijalna šteta će dostići iznos od oko 300.000 eura samo za okončane postupke, a mnogi su još u toku i šteta će se povećavati kako se postupci budu završavali, a po uspostavljenoj sudskoj praksi koja potvrđuje nezakonitost razrješenja.

MPNKS je u julu 2021, kazala je tokom sjednice državna sekretaraka u Ministarstvu prosvjete Milijana Vukotić Jelušić, razriješilo 187 direktora obrazovno-vaspitnih ustanova.

Prema njenim riječima, oko 150 njih je nakon toga podnijelo tužbi osnovnim sudovima, a trenutno se vodi 140 sudskih postupaka.

”Činjenice jasno govore u prilog konstataciji da će šteta po budžet, po osnovu svih okončanih postupaka, dostići cifru od oko 300.000 eura. Zbog toga smo predložili da je neophodno da se u postojećim postupcima smanje troškovi postupaka na način što će se priznavati tužbeni zahtjevi u kojima teče parnica, a nastale troškove dobrovoljno isplaćivati na osnovu pravosnažnih presuda”, ističe Vukotić Jelušić.

------

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) zatražilo je od Specijalnog policijskog odjeljenja izuzimanje finansijske i druge dokumentacije, ali i izjava u svojstvu građana bivše ministarke Vesne Bratić i njenih saradnika, u vezi sa duplim negativnim mišljenjem Državne revizorske institucije na poslovanje i upravljanje državnim novcem u bivšem Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta (MPNKS).

Specijalno državno tužilaštvo, po prijavi nevladine organizacije Centar za građansko obrazovanje, istražuje da li je i ko je odgovoran za moguća brojna kršenja zakona i procedura u upravljanju budžetom od 219.193.714,26 eura u bivšem MPNKS, kojim je rukovodila Bratićeva.

Uz prijavu, CGO je dostavio i izvještaj DRI za 2021, a u kojem su, kako navode iz te NVO, izlistane utvrđene nezakonitosti i kršenja propisa, a što, ocjenjuju u toj NVO, ukazuje na štetu po budžet Crne Gore i moguću zloupotrebu službenog položaja radi partikularnih interesa.

”Zatraženo je i prikupljanje obavještenja u svojstvu građana od ranije ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesne Bratić, kao i od drugih rukovodećih lica navedenog ministarstva u 2022. godini, i to svih državnih sekretara i generalnih direktora svih direktorata, a po potrebi i drugih lica, na sve okolnosti u vezi sa sadržinom dostavljenog izvještaja DRI”, odgovorili su iz Specijalnog tužilaštva Centru za građansko obrazovanje.

CGO je 23. septembra uputio SDT krivičnu prijavu protiv NN lica koja su radila u MPNKS u 2021. godini, za koje, kako navode, prema izvještaju DRI, postoje indicije da su odgovorni za brojna kršenja zakona i procedura u upravljanju budžetom od 219.193.714,26 eura.

Početkom oktobra, CGO je uputio i urgenciju glavnom specijalnom državnom tužiocu Vladimiru Novoviću.

”Uvidom u ugovore o pružanju konsultantskih usluga, konstatovano je da se na osnovu sadržine zaključenih ugovora ne može utvrditi o kojoj je vrsti ugovora riječ, jer isti sadrže pojedine elemente ugovora o privremenim i povremenim poslovima i pojedine elemente ugovora o djelu. Ugovori o pružanju konsultantskih usluga i ugovori o djelu zaključivani su za poslove iz redovnih nadležnosti i poslove za koje su sistematizovana radna mjesta”, ističe DRI i dodaje da “u dokumentaciji nije bilo priloženih izvještaja o korišćenju usluga ili drugih dokaza o rezultatima rada ugovorom angažovanih osoba”.

-----

Crna Gora najavila tužbu protiv bivše ministarke prosvjete
27. decembar/prosinac, 2022.

Vesna Bratić je izabrana za ministarku prosvjete, nauke, kulture i sporta u Vladi premijera Zdravka Krivokapića, u kojoj je većina ministara bila bliska SPC a koju su u decembru izabrale pobjednice izbora.
U prvoj polovini mandata smijenila je gotovo sve direktore škola u Crnoj Gori.

Crna Gora će platiti 300.000 eura štete direktorima škola i obrazovnih ustanova, koje je bivša ministarka prosvjete Vesna Bratić, kako su po tužbama utvrdili sudovi, nezakonito smijenila tokom 2021. godine.

To je procjena sadašnjeg Ministarstva prosvjete, koju je na sjednici Vlade 22. decembra iznijela državna sekretarka u tom resoru Milijana Vukotić Jelušić.

Zaštitnica imovinsko-pravnih interesa Crne Gore Bojana Ćirović potvrdila je Radiju Slobodna Evropa da će poslije praznika tužiti Vesnu Bratić sa zahtjevom da plati štetu koja je nastala po državu:

Kako je došlo do smjena
Do smjena je došlo nakon promjene vlasti na izborima avgusta 2020. na kojima su većinu osvojili prosrpski Demokratski front, Demokrate i pokret URA, a Demokratska partija socijalista (DPS) je nakon tri decenije vlasti prešla u opoziciju. Većina direktora je uz otkaz dobila cirkularno pismo sa obrazloženjem da su povrijedili radnu obavezu jer nijesu formirali Školski odbor.

Ministarstvo ispituje odgovornost
Prema podacima aktuelnog Ministarstva u julu 2021. smijenjeno je 187 direktora vaspitno-obrazovnih ustanova, a pred sudovima je više od 140 tužbi.
Za sada je donijeto više od 60 prvostepenih presuda u korist smijenjenih direktora, od čega deset pravosnažnih i izvršnih presuda.
Samo za tih deset presuda troškovi postupaka iznose oko 50.000, a procjene su da bi mogao nastati dodatni trošak za njihovo izvršenje od oko 25.000 eura.

Masovna smjena direktora realizovana je po izmijenjenom Opštem zakonu o obrazovanju i vaspitanju. Tada je saopštavano da se navodno želi osloboditi obrazovni sistem od partijskog uticaja. Bratić je govorila da više neće biti potrebna partijska knjižica kao uslov da neko bude na direktorskoj funkciji. Iako i dalje tvrdi da je sprovedena depolitizacija obrazovnog sistema, pojedini poslanici opozicije su u Skupštini javnosti predočili drugačije dokaze – da su nova direktorska mjesta podijeljena po dubini, između partija. Objelodanili su tabelu gdje je sve to uređeno po Dontovoj formuli.
Javnost je ranije oštro reagovala i što je Bratić za vršioce dužnosti postavljala sporan kadar koji otvoreno podržava sporne ideologije, na kraju i ratnog zločinca Ratka Mladića.

I krivična prijava protiv Bratić

Osim najavljene tužbe za odštetu od strane države i nevladina organizacija Centar za građansko obrazovanje (CGO) je Specijalnom tužilaštvu podnijela krivičnu prijavu protiv bivšeg rukovodstva Ministarstva prosvjete na čelu sa Bratić, zbog organizovane zloupotrebe službenog položaja.

Napominju da je rukovodstvo tadašnjeg Ministarstva sa raznih adresa uključujući i CGO javno upozoravano da će proces masovnog razrešenja u prosveti biti nezakonit: "To ukazuje da su Bratić i njeni saradnici svjesno i organizovano zloupotrijebili službeni položaj kroz niz radnji zbog čega su direktno odgovorni za nastalu štetu."

Snežana Kaluđerović iz CGO za RSE kaže da je smjena motivisana političkim revanšizmom a da je izostala pojedinačna procjena rada direktora:

Ko je Vesna Bratić

Tokom četrnaestomjesečnog mandata, Bratić je bila u fokusu javnosti zbog njenih ranijih političkih objava na društvenim mrežama u kojima je dio nevladinog sektora nazvala "huntom", a porijeklo Crnogorca stavljala u kontekst "etničkog inžinjeringa".

Za sebe je govorila da je "žena četnik", dok je regionalnog kolumnistu i borca protiv nacionalizma Borisa Dežulovića nazvala "ustašom" i "magarcem" zbog njegovog kritičkog osvrta na protestne litije Srpske pravoslavne crkve.

Vladi u kojoj je bila ministarka je početkom februara ove godine izglasano nepovjerenje.

Stavovi Vesne Bratić

Široj javnosti u Crnoj Gori profesorica Vesna Bratić bila je nepoznata, dok je mandatar Zdravko Krivokapić nije kandidovao za ministarstvo koje će pokrivati čak četiri resora: prosvjetu, nauku, kulturu i sport.

Tada su postale aktuelne njene objave na Fejsbuku i izjave u kojima nije sporila da je srpski nacionalista, te najpoznatijeg kolumnistu na Balkanu i borca protiv nacionalizma i političkog primitivizma nazvala ustašom.

Gostujući i predstavljajući se uglavnom na srpskim nacionalnim medijima i preko sopstvenog Fejsbuk profila, profesorica Bratić kandidatkinja za buduću ministarku ne spori svoj srpski nacionalizam definišući ga kao ljubav prema svom narodu, kod kojeg vidi isključivo pozitivne osobine dok su negativnosti produkt antisrpske propagande.

Objašnjavajući da u Crnoj Gori žive Srbi, Bratić je istakla razgovor sa svojom babom:

"Pitala sam je: 'Bako, zašto se sve nevjeste udaju u bijelom, a vi Crnogorke u crnom?' [Crni fel, marama je dio nacionalne crnogorske nošnje, prim. nov.] Ona kaže da je to korota [žalost] za Kosovom."

Upitan kakve su reference Vesne Bratić, koja je pisca Borisa Dežulovića nazvala "ustaško đubre", mandatar Zdravko Krivokapić je televiziji "Vijesti" rekao da su to njeni stavovi.

"Prilikom izbora rukovodio sam se elementima stručnosti i naučnog doprinosa. Onaj ko bude ministar, moraće da ima jasne principe djelovanja i načina komunikacije i ovo što se desilo treba da bude prošlost i da vidimo šta će biti u budućnosti", naveo je Krivokapić.

Vesna Bratić radi na Filološkom fakultetu u Nikšiću.

Kada je aktuelni mandatar Krivokapić ušao u izborni proces, Bratić je preuzela čelnu poziciju u nevladinoj organizaciji pod nazivom "Ne damo Crnu Goru".

----