CETINJSKI  FORUM

 

Panel I:
Crna Gora ubrzano ide ka istoku a sve je dalja od Zapada

Cetinje 3. novembar 2023. – Crna Gora ubrzano ide ka istoku a sve je dalja od Zapada, ocijenjeno je na I
panelu 2. Cetinjskog foruma 2023.

Na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost, koji je organizator drugog po redu Cetinjskog foruma, održan je prvi panel u prepunoj sali sa znakovitim nazivom “Crna Gora i Zapadni Balkan – ubrzano ka Zapadu ili polako na ka Istoku”.

Dekan FCJK Aleksandar Radoman kazao je da su se desile tektonske promjene koje, kako smatra, prijete da trajno preoblikuju crnogorsko društvo.
- Fakultet na to nije zaćutao i zbog toga se u prethodne tri godine našao na meti vlasti. Bio je na konstantnom udaru vlasti i njenih medijskih ispostava – rekao je Radoman.
Fakultet je, prema njegovim riječima, istovremeno postao mjesto susreta i dijaloga.
- Formiranje nove vlade ne ostavlja prostor za optimizam. Izbor četničkog vojvode za predśednika Skupštine samo potvrđuje da je razgradnja crnogorskog građanskog društva u poodmakloj fazi. Primjer Crne Gore najbolje ilustruje kako se jedna država može transformisati od uspješne priče do rak rane regiona – naveo je Radoman.
Prema njegovim riječima, ključni uzrok nestabilnosti danas na Zapadnom Balkanu je novim metodama obnovljeni i osnaženi velikosrpski državni projekat, koji danas Aleksandar Vučić pokušava sprovesti pod nevinijim imenom Srpski svet.
- Ključne žrtve tog projekta danas su demokratske snage u Srbiji, Bosni i Hercegovini, na Kosovu i u Crnoj Gori, koje ova devetnaestovjekovna velikodržavna fantazma drži u zatočeništu, udaljavajući ih od izgradnje stabilnih multikulturnih društava – kazao je Radoman.

Profesor na FCJK i član Crnogorskog PEN centra Adnan Čirgić kazao je da se Crna Gora već četvrtu godinu davi u poplavi fašizma i kleronacionalizma, te dodao da su na čelu Skupštine Crne Gore, „zahvaljujući odluci pseudoevropske partije Evropa sad – odlikovani četnički vojvoda i čovjek koji slavi Putina i Rusiju, prvostepeno osuđeni za terorizam i državni udar“.
- Ne smijemo ćutnjom postati saučesnici politike i ideologije čiji je cilj naš konačni nestanak – poručio je Čirgić.

Viši saradnik u Džejmstaun fondaciji u Vašingtonu Januš Bugajski kazao je kako Rusija podriva evropsku stabilnost te da svoj uticaj širi i u Africi.
- Sa Rusijom demokratija je uvijek pod prijetnjom. Rusija mora da liberalizuje svoju tradiciju kako bi se i ta zemlja demokratizovala. EU i SAD moraju uložiti više napora u ovom regionu i demokratski i politički ohrabrivati svoje saveznike – dodao je on.
Bugajski je izrazio razočaranje što administracija Džozefa Bajdena nije više prisutna ovdje, pogotovu iz razloga što je Crna Gora „nezavisna zemlja koja ide ka tome da bude članica EU“.

Predsjednik mreže liberala Jugoistočne Evrope Roman Jakič rekao je da je neprihvatljivo to što tužilaštvo Crne Gore pokreće proces protiv Bobana Batrićevića zbog javno izrečene kritike.
- Suočavamo se sa stalnim ideološkim napadima na naše demokratske vrijednosti. U svijetu postoje primjeri koji nam daju nadu. Pozitivan primjer su prošlogodisnji izbori u Sloveniji i ovogodišnji u Poljskoj – dodao je Jakič.
Prema njegovim riječima, Zapadni Balkan predstavlja područje koje bi moglo eksplodirati na „vrlo gadan način“ u budućnosti.
- Treba upozoravati na scenarije razvoja velikih nacionalizama. Zapadni Balkan je bure baruta koje u svakom trenutku može eksplodirati. Ako se granice na Balkanu počnu mijenjati, svaki od velikih nacionalizama dobiće na zamahu, a najgore će proći Bosanci, Makedonci i Crnogorci – objašnjava Jakič. Prema njegovim riječima, u toku je, „teški proces denacifikacije i dejtonizacije Crne Gore“.
- Ono što Rusija u Crnoj Gori nije uspjela 2016. uspjela je sada. Promjena vlasti potpuno je promijenila politički kurs ove zemlje. Rusija će učiniti sve da zadrži svoj uticaj na Balkanu – naglašava Jakič. Evropa se, prema njegovom mišljenju, suočava sa polarizacijom u pogledu osnovnih civilizacijskih vrijednosti.

Bivša ministarka vanjskih poslova Hrvatske Vesna Pusić objasnila je da se godinama razgovaralo o tome kako se Zapadni Balkan može što bolje prilagoditi i ispuniti kriterijume za članstvo.
- Danas pričamo o tome može li EU spriječiti povratak Balkana na autokratske režime – kazala je Pusić. Srbija je, smatra Pusić, danas dalje od EU nego što je bila kad je počela svoje pregovore i, po kriterijumima članstva je, kako kaže, dalje od bilo koje države Zapadnog Balkana.
- Moja teza je da Srbiju ne smijemo pustiti niz vodu, već nju u regiji trebamo okružiti uspjehom. Ono na što je Srbija uvijek bila osjetljiva je njena kompetitivnost u regiji – navela je Pusić. Ona je kazala kako Zapadni Balkan nije regija koja može dramatično uticati na svjetsku politiku, te dodala kako ipak može proizvesti dosta nevolja koje mogu prerasti u svjetske ratove.
- Zapadni Balkan čini šest različitih država koje zahtijevaju šest različitih pristupa. Treba voditi računa i o takozvanom nenamjernom štetnom djelovanju. Politika EU i SAD je štetila Zapadnom Balkanu u posljednje četiri godine zato što su zanemarile faktor vremena i ponašali se u skladu s principima koji na terenu više nisu postojali – dodala je.
Pusić smatra da evropski projekat u ovom regionu ne može uspjeti bez snažnog pritiska javnosti, te da je društvo jedini siguran saveznik Zapadnog Balkana na putu prema EU.

Izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO) Daliborka Uljarević kazala je kako je tema Otvorenog Balkana i Vlade Dritana Abazovića stavljena ad akta, što je, kako smatra, dobro.
- Novi premijer je shvatio da politika uključuje kompromis, ali ne i to da se taj kompromis ne može praviti sa svakim – navela je Uljarević.
Od pravosudnih imenovanja, prema njenom mišljenju, vjerovatno neće biti ništa.
- U pespektivi ćemo podjednako tretirati ono što nam dolazi iz EU, Srbije i Rusije. To su, po meni, ključni
principi sporazuma o formiranju nove vlade – istakla je Uljarević. Kredibilitet se, kako kaže, nije preko noći izgubio, već se on „počeo odavno kruniti, još od onda kad se od nas počelo tražiti da gradimo institucije i tu dolazi do simulacije reformi“, i dodala kako se vladavina prava od prethodnih do sadašnjih vlasti, na ovom prostoru, doživljavala kao pravo na vladavinu.
- Crna Gora je u ovom trenutku poraz EU. SAD apsolutno gube bilo kakav uticaj u CG. Bez obzira što smo mi dominantno prozapadno društvo, to nije vrijednosni okvir koji se preslikava na ovu vladu. To treba da brine i nas i naše zapadne partnere – rekla je Uljarević.
Dodala je da u ovom trenutku ne vidi kako Crna Gora može odblokirati pregovore sa EU.
- Nas u dva ključna poglavlja čekaju 84 mjerila koja mi godinama ne uspijevamo da zatvorimo – zaključila je Uljarević.

Hrvatski istoričar Tvrtko Jakovina smatra da ne postoji nijedna šansa da Crna Gora do 2030. postane članica Evropske unije. Dodao je i kako takva šansa ne postoji za bilo koju drugu zemlju Zapadnog
Balkana.
- EU je davno izgubila kapacitet da razumije sve što se ovdje događa i to se vidi po posljednjim politikama – kazao je Jakovina, te dodao da „taj voz ubrzano odlazi“.
Prema njegovom mišljenju, stvarno stanje u ovim zemljama je zanemareno.
- Građani Crne Gore su na izborima dali većinu onima koji su rođaci visokoga klera SPC. I građani moraju biti odgovorni za vlastite odluke uključujući i građane manje brojnih naroda. Frapantno je bilo slušati kada predstavnici albanskih partija kažu da će radije ići u koaliciju sa četnicima – rekao je Jakovina.
Upitao je koliko je Crnogoraca zainteresovano za sopstvenu državu.
- To je pitanje za birače. Veliko je pitanje i jesu li ovakve zemlje Zapadnog Balkana prihvatljive i za veći dio članica bloka – kazao je hrvatski istoričar.

Profesor Škole naprednih međunarodnih studija Univerziteta „Džons Hopkins“ u Vašingtonu Danijel Server istakao je da Crna Gora nije sama u regionu i upozorava da parlamentarni sistem otvara mogućnost koalicije koja bi Crnu Goru okrenula ka Istoku.
- Ključni vanjski faktor je Beograd uz rusku podršku, koji nastoji da kreira ono što se sada naziva Srpski svet. Vučić samo želi da kontroliše političku sudbinu Srba u susjednim zemljama. To se ne odnosi samo na Crnu Goru, već i na Bosnu i na Kosovo. Vučić koristi svoje bezbjednosne snage, finansije, dezinformacije i SPC kako bi savladao otpor i osigurao da se ozbiljne demokratije ne mogu pojaviti na periferiji Srbije. U tome je najuspješniji bio u Crnoj Gori, gdje je iskoristio istinsko nezadovoljstvo Đukanovićem i dugo vladajućom DPS. To nezadovoljstvo osnažilo je otvoreno proevropsku opoziciju. Ironija je u tome što je Đukanović dostojanstveno predsjedavao uglavnom mirnom i potpuno ustavnom tranzicijom, koja je dovela njegove protivnike na vlast, kao što se od njega tražilo - naveo je Server.
Naglasio je i da je Pokret Evropa sad isključio mogućnost koaliranja sa DPS-om, koji bi, kako smatra, bio logičan proevropski partner.
- Milatović preferira vladajuću koaliciju s proksijima Beograda i Moskve. Spajić se možda ne slaže, ali nije uspio stvoriti alternativu. Tako ja vidim ćorsokak koji je barem do juče postojao. Time upravlja Beograd i njegov ogromni uticaj u Crnoj Gori – dodao je Server.
On je dodao da su SAD i EU otvoreno stavile na znanje da ne žele proksiie Beograda i Moskve u sljedećoj vladi, te da će većina u Crnoj Gori, ukoliko želi ozbiljnu prozapadnu vladu, morati i da insistira na tome, pri čemu civilno društvo može biti od vitalnog značaja.
- Treba mobilisati što više glasova da se Evropa sad pritisne da odustane od protivljenja saradnji s DPS-om. Ne mislim samo na mobilizaciju ljudi na ulici, već i na ključne figure, naročito u Evropi sad – naveo je Server.

Zaključuje i kako su mediji i civilno društvo odigrali su važnu ulogu u suprotstavljanju Đukanoviću, te da je sada vrijeme i suprotstavljanja Milatoviću.

Panel II:
Hegemonistička politika Beograda opet prijeti regionu

Region se nalazi u teškoj situaciji zbog srpske hegemonističke politike koja se opet javlja, a dolazi iz jednog centra – Beograda. U suštini, velikosrpski projekat je najveći antisrpski projekat, ocijenjeno je na II panelu 2. Cetinjskog foruma 2023.

Profesor na Sarajevskom univerzitetu i bivši potpredśednik Vlade Bosne i Hercegovine Rusmir Mahmutćehajić kazao je kako se „neko od naših komšija nije suočio sa svojom prošlošću i što i dalje živi u mitovima i sanja granice velikih država“.
- Čim neko sanja i to propovijeda kao politički čin, to mora imati genocidne namjere. Znate, prije rata u Jugoslaviji govorilo se: „Neće, neće. Pa evo, pojavit će se reformske snage pa će one spasiti.“ Pa će se pojaviti ovo što smo dobili. A na kraju smo dobili Srebrenicu i ne samo Srebrenicu, dobili smo veliko zlo koje se sada opametilo i sada koristi soft power metode i pokušava ono što se nije uspjelo 1999. godine – istakao je Mahmutćehajić.
Objasnio je da postoji elita „koja odlučuje da bude izvedeno genocidno uništavanje nekoga“.
- Ništa od toga nije moguće ukoliko ne postoji genocidna ideologija. Genocidnoj ideologiji ne možete suditi i ne možete je zatvoriti u zatvor. Sa tom aždajom moramo se boriti u sebi – dodao je Mahmutćehajić.
Prema njegovom mišljenju, zločinci u Bosni i Hercegovini nikada ne bi mogli izvršiti genocid da nije bilo podrške svana.
- Ako je BiH kao država moguća, onda su nemoguće veća Srbija i veća Hrvatska – naglasio je. Ideologija antibosanstva je, kako kaže, ideologija čije je korijene moguće tražiti u Evropi i prije Francuske revolucije.
- Srbija je ista reaktivna ideologija savremenog hrvatskog hegemonizma. Borba za Crnu Goru, kao građansko društvo, je odgovornost Crnogoraca. Bosna nije poražena, ali nije ni odbranjena. Odbrana Bosne je rvanje sa aždajom nacionalizma. Nikada nije bilo više zagovornika nezavisne i demokratske CG kao što ih ima i sada – zaključio je Mahmutćehajić.

Hrvatski istoričar Ivo Goldstein smatra da je kultura śećanja ta koja razdvaja.
- Kultura sjećanja je u Crnoj Gori dualna i sukobljava se jedna sa drugom. Pitanje je da li se one mogu približiti – dodao je Goldstein.
On je kazao da se narativi koji su danas dominantni na svim stranama nijesu pomakli dalje, već su se, kako navodi, još više vratili nazad.
- Istoričari su oni koji se bave kulturom sjećanja. Kada istoričar postane političar, on više nije istoričar. Istoričari dobrim dijelom pistaju političari. Kada istoričar ima politički cilj, on ne nastupa kao istoričar objašnjava Goldstein.
Dodao je da ga iznenađuje količina neznanja ljudi koji se bave temama poput Ukrajine i Bliskog istoka, te naglasio da je istorija složena i mjeseci su potrebni istoričarima da probiju u bit nekih dešavanja.
- Moguće je da se preko kulture sjećanja mirimo, ali politika mora doprinijeti tome. Meni ne odgovara priča da je Jugoslavija bila idealna tvorevina jer nam je Jugoslavija donijela ratove 90-ih – rekao je hrvatski istoričar.
Istakao je da svi totalitarizmi nijesu isti, kako to zastupa jedna teza.
- Nije sve isto, ima puno razlika, nema teksta bez konteksta. Moramo naučiti da postoji druga stana i drugačija perspektiva. Moramo razumjeti drugog i to je način da se stvari počnu pomjerati sa mrtve tačke – zaključio je Goldstein.

Sociolog iz Srbije Aleksej Kišjuhas ocijenio je da je nacionalizam „najpotentniji organizacioni princip
modernog doba“.
- Nacionalizam je danas totalna ideologija, a mi ga ne vidimo kao ideologiju. Posebno toksična verzija nacionalizna u Srbiji je tzv. svetosavlje. Suština ove ideologije je jedan narod pravoslavne religije u jednoj velikoj državi. Pristalice ovakve ideologije odbacuju zapadne vrijednosti – objašnjava Kišjuhas. On navodi kako klerikalizacija predstavlja proces u kome političke strukture stavljaju crkvu na prvo mjesto u državi.
- Klerikalizacija nije samo intencija crkve, već je prihvaćena u širim razmjerama. SPC je na javnu scenu u Srbiji vraćena sa Miloševićem na vlasti. U Srbiji tada dolazi do jačanja klerikalizma, nakon 5. oktobra  dolazi do uvođenja vjeronauke, a Bogoslovski fakultet postaje dio Univerziteta u Beogradu. Poput mjesečara smo uleteli u klerikalizaciju i tu je odgovor otkud litije – dodao je Kišjuhas.
Modernost je, dodaje on, skup vrijednosti i društvenih odnosa koje treba braniti, a koje su, kako smatra, i u Srbiji i u Crnoj Gori godinama unazad na udaru.
- Modernost je i vodovod i kanalizacija. Modernost je ta koja naše živote čini boljim i vrijednim življenja. Ljudi u Srbiji se masovno liječe po manastirima, a sveštenici na VMA – zaključio je Kišjuhas.

Istoričar Milivoj Bešlin svetosavski nacionalizam opisuje kao desničarsku ideologiju, za koju kaže da spaja srpski nacionalizam i klerofašizam.
- Svetosavlje nema nikakve veze sa Svetim Savom osim što je pozajmilo ime te istorijske ličnosti. Svetosavlje je kovanica iz 20. vijeka koju je osmislio ljotićevski teolog Milan Nedić, koji je po naredbi Nikolaja Velimirovića postao član fašističkog udruženja Zbor – dodao je Bešlin.
Kazao je da je liberalizacijom Jugoslavije krajem 60-ih godina došlo ponovo do promocije svetosavske ideologije.
- Krug se zatvorio kada je patrijarh Porfirije naložio iznošenje moštiju Velimirovića, koji je prošetan beogradskim ulicama, čime je svetosavska ideologija postala dominantna u javnom životu Srbije – rekao je Bešlin.

Profesor Univerziteta Džons Hopkins Siniša Vuković kazao je da se maligni uticaj projektuje iz sistema neoliberalnog karaktera. Kako smatra Vuković, on je postao izrabljen termin koji često postaje zloupotrijebljen, a time i deplasiran.
- U posthladnoratovskom periodu je došlo do ekspanzije termina meka moć, a kasnije je taj termin postao sopstveni identitet – rekao je Vuković.
Meka moć je, pojašnjava, vrsta uticaja koja je u stanju da osvoji srca i misli publike kojoj je namijenjena. Cilj je, kako kaže, da ciljna grupa počne da želi ono što u osnovi ne bi željela.
- Kroz meku moć društva počinju da oponašaju jedna druge. To se vidjelo u tom posthladnoratovskom periodu. Meka moć je ostala i dan danas kao neka vrsta paradigme kojom se oblikuju društva – objasnio je Vuković.
On smatra da modeli i mehanizmi uticaja u današnjem svijetu odudaraju od onoga na čemu je bazirana meka moć.
- Uticaj se više ne manifestuje na način na koji bi se osvajala srca i misli, već stvara konfuziju, apatiju i društveni bunt u odnosu na procese koji su povezani s demokratijom. To je oštra moć autoritarnih režima kroz koji se sije osjećaj konfuzije i nezadovoljstva demokratskim procesima – rekao je Vuković. Na modelu Crne Gore, smatra on, simultano djeluju i meka i oštra moć autoritarnih sistema.
- Generacije su stasavale sa idejom da treba bliže sarađivati i imati bliže veze sa Srbijom. Uticaj Srbije se doživljava kao prijateljski. U Crnoj Gori se dešava nedvosmislena regresija i pad demokratskih kapaciteta – naveo je Vuković.
Kazao je i da se boji, kada je u pitanju Crna Gora, da nedostatak vizije može stvoriti utisak kod građana da demokratski sistem vladanja nije toliko dobar i koristan za državu.
- Važno je razumjeti trenutak u kome se Crna Gora nalazi i intelektualna zajednica ima ozbiljan zadatak da dobro promisli na koji se način tome može suprotstaviti – zaključio je Vuković.

Profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu Senadin Lavić rekao je da su Crna Gora i BiH bliznakinje u, kako kaže, „balkanskoj tragičnoj igri“, koja, kako je ocijenio, traje posljednjih 30 godina.
- Čini mi se da velikosrpstvo nije shvatilo da su i Crna Gora i Bosna nezavisne države. Nalazimo se u teškoj situaciji u kojoj moramo hladne glave i na naučni način promišljati. Srpska politika pokazuje da ne razumje druge pravno-državne aranžmane. Oni su samo otpaci od srpstva i srpskih terotorija – navodi Lavić.
On ocjenjuje i kako je upravo velikosrpski projekat najveći antisrpski projekat.
- Velikosrpska ideja srpski narod stavlja u konflikt sa drugim narodima i nameće im mržnju i razaranja. Srbija još smatra da može potčiniti Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu i djelove Kosova. Velikosrpsko još uvijek vjeruje da je moguće prekrajati granice na Balkanu – kazao je Lavić.
Dodaje i da zagovaranje velike srpske države znači zločinačko nepriznavanje teritorijalnog integriteta i suvereniteta drugih država.
- Velikosrpski centrizam razvaljuje okolne države i u njima stvara srpski prostor. Sasvim je jasno da Vučić pokušava uspostaviti kontrolu nad Srbima u drugim državama – zaključio je Lavić.

Panel III:
Polarizacija u Crnoj Gori je duboka, razarajuća i može se preslikati na sve sektore u društvu

Promjene koje se dešavaju Crnoj Gori tiču se klerikalizacije i rasta nacionalizma, a polarizacija je duboka, razarajuća i može se preslikati na sve sektore u društvu, zaključak je trećeg panela 2 Cetinjskog foruma 2023.

Na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost, koji je organizator, održava se drugi dan foruma, a završen je III panel pod nazivom „Crna Gora: nestanak ili restart?“.

Olivera Komar sa Fakulteta političkih nauka kazala je da u crnogorskom javnom mnjenju postoji visoki konsenzus oko želje za ulazak u EU, ali da postoji dilema istok-zapad – koja se posmatra kroz prizmu glavnog političkog rascjepa koji postoji u Crnoj Gori.
- Dominantni društveni rascjep koji postoji tiče se odnosa prema crnogorskoj državnosti i postojanju crnogorskog identiteta. Rascjep je izuzetno živ i on postoji. Manifestuje se kroz aktuelna pitanja – odnosa prema NATO-u, nezavisnosti Kosova, genocidu u Srebrenici, kulturi sjećanja – kazala je Komar. Dodala je da istraživanja pokazuju da postoji neprihvatanje crnogorske državnosti i identiteta od strane 31 posto ljudi, uz ogradu da „odnos prema identitetu nije binaran“ te da „ne možemo biti zadovoljni s obzirom na broj godina od kada je Crna Gora obnovila nezavisnost“.

Nemanja Batrićević s FPN konstatovao je da promjene koje uključuju klerikalizaciju i rast nacionalizma na Balkanu postoje, te da je neophodno sagledati kako se do ovakvog stanja došlo.
- Stvari nisu ni približno loše kako se nama čini. Moguće je da su mladi ljudi indiferentni kao i stariji. Ali, ako bi se ponovio referendum, mladi bi glasali za nezavisnost i to sa ništa manjim procentom nego ljudi koji su svjedočili tom događaju. Ima razloga za bojazan jer mlađi nemaju objektivnu sliku o sebi, ali pozitivna stvar je da mnogo više vjeruju drugim ljudima – kazao je Batrićević.
Nivo religioznosti, kako je kazao, značajno je porastao zadnjih godina i vide se negativni trendovi klerikalizacije i porasta nacionalizma.
„Propuštamo šansu da damo ovoj generaciji da nešto učini. Po informacijama koje imamo možemo da budemo zadovoljni i to je prednost Crne Gore u odnosu na države okruženja i vrijedi se boriti“, zaključio je Batrićević.

Nemanja Stankov, takođe s FPN, govoreći o crnogorskom društvenom rascjepu kazao je kako je problem sadašnjih demokratskih sistema u stvari problem demokratskog proklizavanja.
- To je različito od onoga što se desilo devedesetih godina jer sada legitimno izabrana vlast ili vlada postepeno umanjuje ono što su mehanizmi demokratske kontrole. Takvi tipovi vlada su dobijali podršku na izborima, što znači da je jednom dijelu građanstva prihvatljivo uvođenje nedemokratskih elemenata u funkcionisanje sistema. Važno je da razumijemo odakle dolaze ti nedemokratski stavovi – rekao je Stankov.
Prema njegovim riječima, pitanje koje razdavaja prosrpski i procrnogorski blok u Crnoj Gori je pitanje koje se tiče migranata.
- Istraživanje je pokazalo da bi procrnogorska strana društvenog rascjepa dozvolila da veći broj ljudi druge etničke strukture dođe da živi u Crnu Goru. Veći stepen libertarijanskih vrijednosti pokazuje procrnogorska strana i kada su u pitanju stavovi prema LGBT. Na strani procrnogorskog bloka ti stavovi su pozitivniji nego na prosrpskog bloka crnogorskog rascjepa – kazao je Stankov.
Zaključio je da je tako i sa pitanjem da li da Crna Gora uđe u EU: „Više od 80 posto ljudi bi glasalo za da. Ali ako uzmete onih 20 posto koji su protiv, vidjećete da od njih, 94 posto se samoidentifikuje na prosrpskoj strani društvenog rascjepa. U smislu javnog mnjenja, oni koji su protiv su koncentrisani na jednoj strani društvene polarizacije“.
Stankov je upozorio da je Srpska pravoslavna crkva u velikom kreirala stavove ljudi u Srbiji, jer se, kako je rekao, stavovi uče i po modelu ponašanja i preko medija.
- Ako se stavovi kreiraju, mogu i da se mijenjaju, ali to ne može da se desi preko noći. Ako želimo da mijenjamo crnogorsko društvo, moramo da razumijemo da taj proces mora da ima dugoročnu strategiju – poručio je Stankov.

Novinar i urednik portala Autonomija Dinko Gruhonjić, govoreći o medijskoj kolonizaciji, objasnio je da je riječ o situaciji kada strana država koristi svoje medijske resurse kako bi kontrolisala ili manipulisala medijskim pejzažom u drugim zemljama.
- Rusko-srpski mediji konstantno dezinformišu i podstiču podjele i sukobe, a utiču i na prosrpske političare – kazao je Gruhonjić dodajući da to stvara negativan imidž zemlje i građana, a podstiču se etnički i vjerski sukobi.
Prema njegovim riječima, rezultati medijske kolonizacije su vidljivi, a jedan od razloga za medijsku kolonizaciju je geostrateški položaj Crne Gore te želja građana da zemlja uđe u EU.
- Rusija i Srbija se protive članstvu Crne Gore u EU, ugrožavaju crnogorsku suverenost i nezavisnost, a u Crnoj Gori imate priliku da čitate srpske tabloide, i da gledate tabloidne televizije. Problem ovih medija je što imaju lažnu ličnu kartu jer se bave primarno političkim temama. Sa stranica srbijanskih tabloidnih medija vrište naslovi kojima se vrijeđaju okolni narodi i najavljuju novi ratovi – kazao je Gruhonjić. Zaključio je da se srpski tabloidi bave ovim temama kako bi napravili crno-bijeli svijet i prouzrokovali stvaranje antagonizma.
- Riječ je o propagandi koja ima iste elemente kao ratna propaganda i ona koristi tehnike targetiranja neprijatelja, a nerijetko se bave i dehumanizacijom žrtve što je prvi uslov za njegovu likvidaciju, zasad samo simbolično – rekao je Gruhonjić.
Prema njegovim riječima, kvazitabloidni beogradski mediji su zamjena za Miloševićeve medije koji su bili prethodnica rata.
- Sada su mediji oruđe meke moći Beograda u odnosu na Crnu Goru, BiH i Kosovo. A da posle meke moći može nastupiti i tvrda, primjer je Rusija i ono što su radili kako bi se pripremili za napad na Ukrajinu – kazao je Gruhonjić.
On je upozorio i na činjenicu da su ljudi iz Srbije kupili crnogorske medije.
- Razlog nije tržišne prirode, već je primarno iz domena srpskog sveta. Uočava se pravilnost između širenja medijske moći i gradnje Srpskog sveta. Iako je srbijansko društvo na prvi pogled polarizovano, kada je u pitanju odnos prema regionu, nije tako, što se vidjelo kada je srpska opozicija gledala u Amfilohija i litije i govorila kako da je riječ o slobodi koja će doći i u Srbiju – rekao je Gruhonjić. Antirežimski mediji u Srbiji to nijesu kada je riječ o odnosu prema Crnoj Gori, BiH i Kosovu.
- Takav je slučaj i sa medijima koji su u vlasništvu United medija, u Crnoj Gori riječ je o Vijestima koje odavno treba da se zovu Vesti – zaključio je Gruhonjić upozoravajući da će novi medijski cunami tek da uslijedi kako se budemo približavali procesu popisa.

Zlatko Vujović s FPN kazao je kako je polarizacija u Crnoj Gori duboka i razarajuća, te da se može preslikati na sve sektore u društvu.
- Crna Gora i Ukrajina dijele mnogo toga. Veliki broj stranih kolega nije mogao to da shvati. Međutim, oni koji su bili u Ukrajini – razumiju. Vidjeli smo šta se dešava u Ukrajini. Mi smo bili blizu toga 1999, kada smo bili na granici građanskog rata – kazao je Vujović.
On je objasnio da razarajuća kampanja koja se odigrava u Crnoj Gori ima osnovu na postojećoj podjeli, te da su Rusi koristili istu recepturu i ranije na targetiranim teritorijama.
- Podjele koje postoje u Crnoj Gori bi vremenom blijeđele, mlađe generacije prihvataju faktičko stanje. Međutim, kada imate ogroman priliv novca, koji je uložen u partije, medije, civilni sektor i SPC, imate puno moćnih alata da utičete na političke procese u Crnoj Gori. I to se upravo dešava – kazao je Vujović.
Prema njegovim riječima, strani uticaji koji se dešavaju Crnoj Gori čak nijesu uticaj Srbije, nego Rusije, a sam Vučić nema snage da se odupre Rusiji.
- Uticaj Srbije i Rusije se dodatno pojačava. Uticaja EU više nema, jer Vlada Crne Gore ne prati preporuke zapadnih saveznika. U slučaju Krivokapićeve, Abazovićeve i Spajićeve vlade to se vidjelo – kazao je Vujović uz napomenu da će biti gore.

Balša Božović, srpski političar i politički aktivista, nekadašnji visoki funkcioner Demokratske stranke i narodni poslanik, kazao je da vrijednosni okvir politika od prije tri decenije koje su rezulirale ratovima i porastom nacionalizama nije nestao.
- Velikodržavni srpski nacionalizam će izgubiti kada Vučić izgubi bitku u regionu. Miloševićev režim je izvozio ratove u regionu – kazao je Božović.
Nelustrirana elita napravila je, kako je rekao, novi dogovor sa SPC, koja je samo ispostava Ruske pravoslavne crkve. Tu je crkva ubacila i svoj vrijednosni sistem i mnogi ljudi su u Srbiji proglašeni za neprijatelje. Za vrijeme Vučića preko 800.000 ljudi je napustilo Srbiju – kazao je Božović. Strašno je teško, po riječima Božovića, boriti se sa Vučićevim hibridnim režimom.
- Probleme će imati Kosovo, BiH, Crna Gora, a režim Vučića ovo vrijeme vidi kao drugo poluvrijeme – upozorio je.