![]() |
Program | Uprava | O nama | Reagovanja, pisma... | Prezimena u CG l Plemena u CG |
Intervju sa vršiocem dužnosti generalnog konzula u Sidneju, g. Brankom Radoševićem 1. Gospodine Radosevicu, ja Vas pozdravljam u ime clanova Crnogorske etnicke zajednice Australije i zelim dobrodoslicu na nasem web sajtu. Intervju sa Vama je izazvao interesovanje nasih clanova i pitanja koja cu Vam postaviti proistekla su iz njihovih mnogobrojnih upita. Postovani
Gospodine Mandicu, 2. Vi ste jedan od rijetkih diplomata za koje ne vazi pravilo “Drzave opstaju – diplomate se mijenjaju” Kako se stvari odvijaju Vi cete predstavljati i cetvrtu po redu? Ovo
je vise konstatacija nego pitanje, ali da probam da odgovorim.
Profesionalni sam diplomata vec vise od 25 godina i radio sam na mnogim
teskim i zahtevnim zadacima i poslovima u tom periodu. Oduvek sam verovao
da je najbolji nacin za obavljanje svojih obaveza savestan, posten i iznad
svega profesionalni odnos prema njima. Takodje sam oduvek bio pristalica
primene britanskog koncepta “civil servant” u drzavnim organima. Naime,
kao sto Vam je poznato, taj koncept znaci da drzavni sluzbenici ne smeju
biti clanovi politickih partija, niti se izjasnjavati u korist bilo koje
od njih, vec su duzni da savesno i do kraja sprovode zakone koji su na
snazi, ma koja ih politicka struktura usvojila. To, pre svega, obezbedjuje
kontinuitet izvrsavanja vaznih upravnih funkcija i stiti od diskriminacije, za sta je najbolji primer Republika Italija u kojoj se
neprestano smenjuju vlade i vladajuce strukture, ali ceo sistem nastavlja
da deluje skladno i bez nepotrebnih lomova.
Zbog
toga, svoju sadasnju funkciju vrsioca duznosti sefa ovog Generalnog
konzulata, prihvatam sasvim mirno i u skladu sa iznetim principom. Sa
svojim saradnicima nastojim da svima onima koji nam se obrate po bilo kom
pitanju pruzimo maksimalno strucnu, kvalitetnu i brzu uslugu i pomoc, uz
puno uvazavanje svakoga, ali, naravno, samo i strogo u okvirima vazecih
zakona i propisa. Ubedjen sam da je to svima potrebno, u sta se uveravamo
svaki dan. Ja nisam politicar niti zakonodavac, vec profesionalac, odn.
strucni izvrsilac koji sprovodi zakone svoje zemlje, ma kako se ona zvala
i u kom obliku egzistirala. 3. Mozete li nam reci koji su to razlozi da vec duze vremena ambasada i konzulat nemaju ni ambasadora ni generalnog konzula? Nemam
informacije o razlozima zbog kojih jos uvek nisu imenovani, odn. stupili
na duznost novi ambasador i generalni konzul.
Sto
se tice licnosti generalnog konzula, moram da napomenem da cvrsto verujem
da na tu funkciju treba postaviti lice koje je, pre svega, strucno i
sposobno da obavlja svakodnevne vrlo slozene i raznovrsne obaveze. Uz to
je apsolutno neophodno da dobro govori jezik zemlje sluzbovanja i ima
adekvatno iskustvo u oblastima kojima treba da se bavi. Pretpostavljam da
se takav profil novog GK jos trazi i da je to razlog zasto jos nije
odredjen.
4. Kako tumacite informaciju koja se mogla naci u beogradskoj stampi da je za ambasadora bio predlozen g.Milivoje Glisic, ali da se od njegovog naimenovanja odustalo obzirom da nije bio po volji srpskoj emigraciji? Kao
i svi drugi, iz stampe, odn. sa web-a, sam saznao o politickoj odluci
DOS-a da se u Australiji imenuje za ambasadora ugledni novinar i
urednik “NIN-a”, gospodin
Milivoje Glisic, ciji sam iskreni postovalac i redovni i dugogodisnji
citalac. Nemam
zvanicnih informacija o tome kada bi gosp. Glisic trebalo da stupi na
duznost i ne mogu da komentarisem neproverene vesti i glasine o navodnim
izmenama u tom pogledu. Ukoliko dodjem do nekih novih saznnja, odmah cu
Vas obavestiti. 5. Od kada je Konzulat ostao bez Crnogoraca prekinut je svaki vid komunikacije sa jedinim crnogorskim udruzenjem u Australiji. Do tada smo bili tretirani kao ravnopravni gradjani nase dvije drzave i redovno smo dobijali pozive na koje smo isli u zavisnosti od nasih opredjeljenja. Da li je u opticaju praksa podjele na politicki podobna i nepodobna udruzenja? Sa
duznim postovanjem moram odmah da Vas demantujem u pogledu iznete
konstatacije. Konzulat ima neprekinutu, redovnu i vrlo dobru saradnju sa
Crnogorskim kulturno-umetnickim drustvom “Njegos” u Sidneju, kao i sa
velikim brojem Crnogoraca sirom Austraije, od kojih su mi mnogi
dugogodisnji i dragi prijatelji. Bez namere da po ovom pitanju ulazim u
polemiku, moram da istaknem da sam se licno veoma rado odazivao pozivima
da uzmem ucesce u aktivnostima ovog crnogorskog drustva i medju njima se
uvek izvanredno osecao. U razloge zasto Vi smatrate da oni nisu Crnogorci
odn. crnogorsko udruzenje, ne zelim da ulazim. Ono sto odgovorno mogu da
tvrdim je da se u ovom Generalnom konzulatu svi nasi gradjani (gde,
naravno, podrazumevam i gradjane iz Republike Crne Gore) tretiraju potpuno
ravnopravno i sa svim duznim postovanjem i da im se pruzaju sve vrste
usluga za koje je ovaj GK nadlezan i ovlascen.
Mozda
bi Vi trebalo da odgovorite na pitanje zasto nas nikada niste pozivali
niti ukljucivali u vase aktivnosti. Da jeste, budite uvereni da bi se
odazvali (ovde, razumljivo, moram da se ogradim na period od kada ja
rukovodim ovim predstavnistvom, jer ne mogu da govorim u ime onih koji
vise nisu ovde). Otuda,
ne stoje tvrdnje da ima podele na politicki podobna i nepodobna udruzenja.
6. Do nedavno se proslavljao dan “Trece Jugoslavije”, koje usput receno vise nema. Mozete li nam reci koji ce se datum slaviti ovoga aprila? Iz
opravdanih finansijskih razloga, ni ove godine se nece obelezavati, jos
uvek, zvanicni drzavni praznik - 27.april.
Kako
Vam je poznato odluku o proglasavanju drzavnih praznika donosi Parlament.
Do danas, mi nismo primili obavestenje u tom smislu.
Podsecam
Vas da iz gore navedenog razloga ni u toku prosle godine nije bilo takve
manifestacije u Sidneju. 7. Da li postoji saradnja sa MIP-om Crne Gore? Savezno
ministarstvo inostranih poslova u Beogradu (SMIP) ima uobicajenu saradnju
sa MIP-om Republike Crne Gore. Kako je opste poznato,
diplomatsko-konzularna predstavnistva (DKP) sa svim organima u zemlji
komuniciraju preko SMIP odn. drugih saveznih organa, sto ukljucuje i MIP
Crne Gore. Sidnej u tom pogledu nije, niti moze, biti izuzetak. Redovno
postupamo po svim zamolnicama nadleznih organa iz Republike Crne Gore i
povratno ih informisemo o ucinjenom. U svim ostavinskim postupcima koje
smo vodili (i uspesno resili) u Australiji, gde su naslednici iz R.C.Gore,
imali smo dobru saradnju i komunikacije sa nadleznim republickim organima.
Inace ja licno u rukovodecoj strukturi MIP-a Crne Gore imam veci broj
dugogodisnjih i dragih prijatelja, mojih nekadasnjih kolega i saradnika. 8. Mnoga pitanja koja smo dobili odnose se na najavljeni Popis stanovnistva. Stice se utisak da je sav taj posao odradjen nestrucno i traljavo. Po informacijama koje se mogu procitati iz stampe vidljivo je da ce se Popis odvijati samo u jednom dijelu Srbije. Popisa nece biti ni na Kosovu, a da o Crnoj Gori i ne govorimo. Biljana Kovacevic Vuco iz Jugoslovenskog komiteta pravnika za ljudska prava odgovorila je danas na tvrdnje da se Popis mora odrzati ‘zbog uporedivosti podataka’: “Sta to znaci uporedivost podataka? I uporedivost podataka s kim i s cim? Mene zaista zanima da li ce oni uporedjivati podatke na istim teritorijama i zasto se onda popis ne zove za Srbiju i to za deo teritorije Srbije, zasto se zove popis za Jugoslaviju? Znacaj
odrzavanja redovnih popisa stanovnistva nema potrebe podvlaciti. To se
odnosi i na popis koji je u toku. Ovo predstavnistvo je, na osnovu
instrukcija koje smo dobili iz zemlje, ucinilo sve sto je bilo u nasoj
moci da doprinese uspehu ove akcije. Ponavljam da smo mi u GK samo
izvrsioci instrukcija koje nam se upute, zbog cega se ne osecam niti
dovoljno kompetentnim, niti ovlascenim, da komentarisem cinjenice koje
izlaze izvan mojih nadleznosti. 9. U Australiji (a vidimo i po svijetu) formulari se podijeljeni srpskim crkvama i srpskim udruzenjima, a nije ih dobilo cak ni jedino crnogorsko etnicko udruzenje u Australiji, bez obzira sto je Popis za Crnogorce nevazeci. Na koji nacin odrzavate kontakte sa gradjanima Srbije i Crne Gore drugih nacionalnosti, ako ih uopste i ima? Formulari
za popis su, sto je, izmedju ostalog, bilo redovno prikazivano na emisiji
na srpskom jeziku na TV
kanalu 31 (“M.I.S. TV”
- koji se emituje svakog cetvrtka i nedelje u Sidneju), pored brojinih
udruzenja i Crkveno-skolskih opstina, dostavljeni i Crnogorskom KUD
“Njegos”. Vase udruzenje ovom GK nije dostavilo svoju adresu, niti smo
imali medjusobnu prepisku postom, zbog cega popisne listice nismo i vama
poslali. Ukoliko to zelite, odmah cemo preduzeti potrebno.
10. Da li imate informaciju koliko zapravo gradjana Srbije i Crne Gore zivi u Australiji? Na
zalost, ne raspolazemo sa preciznijim podacima o broju gradjana Srbije i
Crne Gore u Australiji. Statisticki podaci Australije su u tom pogledu do
sada bili vrlo nepouzdani, a nasa DKP u Australiji, iz niza opravdanih
razloga, nisu mogla da utvrde brojnost nase dijaspore ovde. Prema nasim
procenama, kao i na osnovu procena strucnih institucija u zemlji, u
Australiji zivi oko 120.000 nasih gradjana. Ocekujemo da ce rezultati
nedavno odrzanog popisa stanovnistva u Australiji baciti nesto vise
svetlosti i u odnosu na nasu dijasporu. 11.
Veliki broj pitanja odnosio se i na nedavno formirani Savjet
dijaspore. Odluka
Savezne vlade o formiranju Saveta dijaspore, kao tela koje
institucionalizuje veze Matice i dijaspore je refleksija demokratskih
promena u zemlji i promenjenog odnosa vlasti prema dijaspori, u smislu
uspostavljanja partnerskog odnosa na bazi obostranih interesa. Jedan od
osnovnih zadataka Saveta dijaspore je da doprinese da se na demokratski
nacin izaberu Skupstine dijaspore,a posle toga i Glavna skupstina
dijaspore, koja ce u svom sastavu imati predstavnike nasih ljudi sa svih
pet kontinenata. Pored toga zadatak Saveta dijaspore bice da prikuplja
informacije u samoj dijaspori iz celog sveta - o njenim interesovanjima,
potrebama, interesima i problemima, obradjuje ih na odgovarajuci nacin u
obliku predloga resenja i dostavlja Saveznoj vladi ili bilo kom drzavnom
organu u matici na resavanje. Takodje, da Skupstinama dijaspore i njihovim
telima prenese povratnu informaciju o stavovima matice. Na
prvoj sednici Saveta dijaspore, koja je odrzana 22. i 23.02.2002.g.u
Beogradu, pored ostalog, usvojen je Poslovnik o radu Saveta, izabrani su Predsednik i dva potpredsednika
Saveta i formirane Komisije Saveta i to: Komisija za “Mobu 2002 god.”;
Komisija za poslovno-privrednu saradnju; Komisija za obrazovno-naucnu,
kulturnu i sportsku saradnju i odnose sa javnoscu; i Komisija za pravne
odnose i regulativu. 12. Upoznati smo da je clan toga Savjeta za Australiju g.Ilija Glisic, ali iz njegovih izjava koje mozemo procitati u stampi jasno se vidi da se radi o srpskom Savjetu dijaspore sto unosi konfuziju medju onima koje ova tema zanima? Da li je u pitanju Glisicevo nepoznavanje nacionalne strukture Srbije i Crne Gore ili se ‘Savezne’ institucije po principu automatizma poistovjecuju sa srpskim? Ili je u pitanju nastavak ostvarivanja velikosrpskog projekta prenesen na dijasporu? Nigde
u dokumentima Saveta dijaspore, niti u izjavama koje su meni bile dostupne
nisam naisao na izraz “srpski Savet dijaspore”. Ukoliko je gospodin
I.Glisic upotrebio takav izraz, verovatno se radilo o nepreciznosti u
izrazavanju ili interpretaciji njegovih izjava. Savet dijaspore je
ustanovljen odlukom Savezne vlade, sto samim tim znaci da se odnosi na
ukupnu dijasporu, bez ikakvog specificiranja. 13. Sta je promijenjeno u viznom rezimu za gradjane koji iz inostranstva putuju u Crnu Goru preko Srbije? Da li je potrebna viza, koliko kosta i na koji nacin je moguce do nje doci? Nosioci
stranih putnih isprava (australijskih i drugih stranih pasosa), koji sa
njima zele da putuju u Srbiju i Crnu Goru obavezni su da pribave nasu vizu. Odlukom Savezne
vlade, do 31.03.2002.g. nosioci pojedinih stranih pasosa, (ukljucujuci i australijske i
N.Zelanda), mogli su da na granici
dobiju turisticku propusnicu za ulazak u zemlju. Ona vazi 30 dana i
naplacuje se (oko 10 dolara). Mi, do danas, nismo dobili zvanicno
obavestenje da li ce se ova praksa nastaviti i posle
31.03.2002.g. Ukoliko
zelite moje misljenje, licno bih savetovao svim putnicima, koji putuju sa
stranim pasosem, da na vreme obezbede vizu (cekanje na propusnicu na
granici, zamena novca, umor posle puta i sl).
Postupak
dobijanja vize je krajnje jednostavan za one nosioce stranih pasosa koji
su naseg porekla: treba da popune formular zahteva za vizu i plate taksu u
iznosu od AUD 50.- (za australijske pasose, bez obzira koju vrstu viza
traze) odn. odgovarajucu taksu u zavisnosti od toga ciji strani pasos
imaju i kakvu vrstu viza zele (npr. za novozelandske pasose: viza za jedno
putovanje -jedan ulaz-izlaz- kosta AUD 35.-, za dva putovanja -dva
ulaza-izlaza- AUD 66.-, a za
vise putovanja AUD 94.-). Pozivna ili garantna pisma vise nisu
potrebna! Ukoliko
dodje do dodatnih izmena ili olaksanja viznog rezima, blagovremeno cemo
Vas izvestiti. 14. Imate li nesto sto biste porucili posjetiocima naseg web sajta? Jedino
sto bih zeleo da porucim posetiocima vaseg web sajta je moj najiskreniji
poziv svima na saradnju. Da se svi maksimalno usmerimo prema onome sto nam
je svima zajednicko i sto nas spaja kao ljude i gradjane i izbegavamo
uzaludno rasipanje dragocenih snaga i energije na jalove i beskorisne
sukobe i nadmudrivanja. Istorija nas je (valjda) naucila kako su razorne
posledice imale nasa nesloga i odsustvo tolerancije. Jos jednom Vam najlepse zahvaljujem na mogucnosti da i na ovaj nacin komuniciram sa Vasim clanstvom i posetiocima Vaseg web sajta.
|