Program | O nama | MEAA u medijima l Prezimena u CG l  Reagovanja, pisma... |  Traže se l   Kontakt

Podgorica - Prošle su pune tri godine od sticanja nezavisnosti, i dvije od skupštinskog usvajanja Ustava, a crnogorski jezik se u međunarodnim vodama, odnosno bibliotečkim sistemima još vodi kao - dijalekat srpskog. Do saznanja koje govori o nemaru crnogorskog administrativnog i naučnog sistema došli su iseljenici koji žive i rade u Australiji, a tim povodom se pismom javnosti obratio predsjednik udruženja crnogorskih iseljenika u Australiji Mihailo Mandić.
U tom pismu, on je objasnio kako je grupa crnogorskih iseljenika pokušala jednoj australijskoj biblioteci da pokloni skupinu crnogorskih naslova, ali da su im bibliotekari objasnili da će montenegrinske knjige u katalozima morati biti zavedene pod naslovom “srpski jezik”, jer crnogorski jezik nije međunarodno registrovan.
“Prema svjetskoj organizaciji ISO (International Organization for Standardization) crnogorski jezik je samo dijalekt srpskog jezika! Ni nakon tri godine nezavisnosti i međunarodnog priznanja Crne Gore, ni nakon proglašenja crnogorskog jezika zvaničnim jezikom u samoj državi Crnoj Gori ništa nije urađeno da se crnogorski jezik međunarodno ozvaniči i dobije svoj međunarodni kod! Do ovog saznanja došli su crnogorski iseljenici iz Australije nakon odgovora dobijenog od The Library of Congress. (...) Prosto je neshvatljivo da se ovim problemom nije pozabavila Crnogorska akademija nauka i umjetnosti, kako su nam sugerisali iz Library of Congress. Da li je takvo ponašanje plod neznanja, nemara, lijenosti ili je u pitanju čisto sabotiranje, možemo samo da nagađamo!? Da li imaju prećutnu podršku onih čiju zaštitu uživaju i kakvi su to interesi u pitanju, neko bi trebalo da se prepozna i crnogorskoj javnosti objelodani razloge ovakvog nemara. Kako je moguće da je bosanski jezik, i pored problema koje imaju unutar BiH, već međunarodno kodiran, a da se to nije moglo uraditi sa crnogorskim jezikom? Zaista je sramota da na ovo ukazuje jedna iseljenička zajednica koja se našla zatečena ovom činjenicom sasvim slučajno. (...) Smatramo da je neozbiljno da ovo pitanje pred ISO pokreće jedna iseljenička zajednica, ali imamo pravo da tražimo od onih koji su plaćeni da rade ove poslove da ispostave račune crnogorskoj javnosti i crnogorskim iseljenicima širom svijeta za ovakav odnos prema našem jeziku”, naveo je u pismu Mandić.
U potrazi za odgovorom na pitanje ko je nadležan za registraciju ustavno priznatog crnogorskog jezika u međunarodnim vodama, “Vijesti” su juče nailazile na oprečne stavove. Na pitanja je u ime Instituta za crnogorski jezik i jezikoslovlje “Vojislav P. Nikčević” i Matice crnogorske odgovore dao lingvista dr Adnan Čirgić, koji je istakao da je “nepostojanje posebnoga koda za crnogorski jezik odraz realnosti u crnogorskom jezikoslovlju i u odnosu zvaničnih institucija prema crnogorskom jeziku”.
- I ovaj je slučaj pokazao kako je crnogorsko iseljeništvo u identiteskome smislu često svjesnije od onih koji su ostali u Crnoj Gori. Kao što, uprkos činjenici da je završen prije godinu dana, Pravopis crnogorskog jezika još nije objavljen, teško bi bilo očekivati neko nenadano interesovanje nadležnih crnogorskih institucija da se dobije zaseban kod za crnogorski jezik. Nijesam detaljno upućen u proceduru, ali ako je za to zadužena CANU, bilo bi besmisleno od nje očekivati ispunjenje takvog zadatka, kad se zna da je pod njenim krovom neposredno pred ustavnim ozvaničenjem crnogorskog jezika taj jezik višestruko negiran. Ništa drugo se ne bi moglo očekivati ni od Odsjeka za crnogorski jezik, jer je, kako je to već istaknuto, riječ samo o još jednom paralelnom odsjeku za srpski jezik - kazao je Čirgić.
Rukovodilac Odjeljenja za jezik i književnost u Dukljanskoj akademiji nauka i umjetnosti akademik Radoslav Rotković takođe je bio skeptičan povodom agilnosti CANU u procesu sticanja međunarodne jezičke legitimacije.
- CANU bi zapravo trebalo ukinuti, jer je ona glavna kočnica svemu. Ona je ta koja nije bila presrećna zbog ishoda referenduma i koja je organizovala skupove protiv crnogorskog jezika. Oni jednostavno ne prihvataju termin “crnogorski”, koji nose i u svom nazivu. Jednostavnije bi bilo da se nazove Anticrnogorska akademija. Ali CANU polaže pravo na onaj prvi naziv, pa bi DANU, iako želi da preuzme inicijativu kodiranja, bila onemogućena u tome jer u naslovu nema termin po kome bi taj problem u svijetu prepoznali na pravi način. Teško bi bilo ljudima objasniti čija je to dukljanska inicijativa i zašto je baš mi pokrećemo - rekao je Rotković.

Ostojić: Ako je to naša obaveza, ispunićemo je
Rukovodilac Odjeljena za jezik i književnost u Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti akademik Branislav Ostojić, juče je takođe komentarisao pismo crnogorskih iseljenika.
- Crnogorski jezik u Evropi i svijetu još nije označen kao poseban jezik. To, međutim, ne znači da neće biti. Pitanje je samo ko to treba da obavi. Ako je to obaveza CANU, ona će to sigurno učiniti. Znam da su u međunarodnim bibliotečkim katalozima sve knjige na latinici zavedene pod hrvatskim jezikom, jer u Ustavu Srbije, recimo, nema latinice. Drugačije je sa Ustavom Crne Gore, pa zato mislim da je ovaj problem rješiv u diplomatskim vodama, u Briselu, gdje se često potežu pitanja prevodilaštva. Uostalom, priupitaćemo akademiju BiH šta su oni učinili da bi dobili svoj kod, jer su naše situacije slične. Srpskom i hrvatskom jeziku je to bilo lako, budući da su u međunarodnim vodama odavno poznati. Na kraju, jako je pozitivno to što su iseljenici skrenuli pažnju na ovaj problem - kazao je Ostojić.

Ugledajte se na Bosance
Predsjednik MEAA Mihailo Mandić crnogorskim naučnicima i administrativnim radnicima ponudio je i adrese na kojima se može doći do podataka o spisku međunarodno kodiranih jezika (http://www.loc.gov/standards/iso639-2/php/English_list.php), o pravilima za dobijanje međunarodnog koda (http://www.loc.gov/standards/iso639-2/criteria2.html), te o publikacijama koje se tiču načina dobijanja koda na linku (http://www.iso.org/iso/search.htm?qt=ISO+639-2&searchSubmit=Search&sort=rel&type=simple&published=on).
“Ili se obratite Bosancima koji su to na vrijeme i već odavno uradili”, naveo je Mandić na kraju pisma.

Ko će staviti tačku na standardizaciju?
U “Službenom listu”, od 17. juna 2009. godine, objavljena je Vladina Odluka o izmjeni i dopuni Odluke o obrazovanju Savjeta za standardizaciju crnogorskog jezika. Na 9. stranici tog broja glasnika navedeno je sljedeće:
Član 1: U Odluci o obrazovanju Savjeta za standardizaciju crnogorskog jezika („Službeni list CG“, br. 10/08), član 3 mijenja se i glasi:
„Pravopis crnogorskog jezika i Rječnik crnogorskog jezika donosi Ministarstvo prosvjete i nauke, na prijedlog ekspertske komisije koju imenuje ministar prosvjete i nauke.
Gramatiku crnogorskog jezika donosi Ministarstvo prosvjete i nauke na prijedlog Savjeta za opšte obrazovanje“.
Član 2: Poslije člana 8 dodaje se novi član, koji glasi: Član 8a - Donošenjem akta iz člana 3 stav 1 ove odluke, Savjet prestaje sa radom“.
Član 3: Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u „Službenom listu Crne Gore“.