Program | O nama | MEAA u medijima l Prezimena u CGReagovanja, pisma...Traže se l   Kontakt



Community Health Profile - bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije

 

Ovaj izvještaj sam pronašao prije 15'tak godina i pokazuje kako su nas Australci iz QLD detaljno 'snimili'- naše naravi, običaje i ponašanje i na jedan miroljubiv način dali uputstva kako se prema nama takvima treba odnositi:

 


 
Ovaj profil sadrži neke aspekte različitih skupina ljudi iz bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Za daljnje informacije o nekim skupinama, pogledajte pojedinačne profile pod: Hrvati, Srbi i bosanski Muslimani.
Ovaj profil daje pregled nekih od kulturnih i zdravstvenih pitanja od interesa za migranata iz bivše SFRJ koji žive u Queenslandu, Australija. Ovaj opis se ne odnosi se na sve ljude jer pojedinačna iskustva mogu varirati. Profil može, međutim, može koristiti kao pokazivač na neka od pitanja koja se može odnositi vaseg klijenta.

Uvod
Bivša Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija (SFRJ) formirana je 1945. u cijem su sastavu bili Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Makedonija, Crna Gora, Srbija i Slovenija. Svaki narod, međutim, imao je različite grupe unutar svojih granica. Počevši od 1991, Slovenija i Hrvatska proglasile se neovisnost iz Federacije, dok su ih slijedile Bosna i Hercegovina i Makedonija. Tokom  građanskog rata vrseni su zločini, uključujući silovanje, mučenje i ubojstva, dok su se etničke zajednice međusobno borile za pravo na samoodređenje.
U Queenslandu postoji oko 3000 migranata iz Hrvatske, te 1.500 iz Bosne i Hercegovine. U Australiji postoji 47.000 migranata iz Hrvatske, 14.000 iz BiH i 9.000 iz Srbije i Crne Gore.

Migracija
Migranti iz bivše SFRJ su etnički i vjerski šarolika skupina. Prvi doseljenici došli su u 19. stoljeću, ali prvi glavni talas migracija bio je nakon Drugog svjetskog rata. Srbi, Hrvati i Makedonci, koji su bili u izbjegličkim logorima u Zapadnoj Evropi naselili su se kao raseljene osoba. Ova skupina često je imala političke antisocialisticke razloge za migraciju i bili su često dobro obrazovani. Tu je često i gubitak društvenog statusa u migraciji. Nakon što u početku žive u kampovima u Australiji kasnije ce biti upućeni na rad uz državne ugovore na dvije godine, oni su se preselili u gradove kako bi pronašli posao.
Sljedeći talas nastupio je u 1960-im i ranim 1970-im medju kojima su bili vecinom  Makedonci, Srbi i Hrvati koji emigriraju zbog ekonomske krize u bivšoj SFRJ. Godine 1970. Australija sklapa imigracijski sporazum sa SFRJ na osnovi cega je zaposleno dosta nekvalificirane i polukvalifikovane radne snage, obično iz ruralnih područja, za rad u prerađivačkoj industriji u Australiji. Mnogi doseljenici su tada planirali da se vrate u SFRJ kada se ekonomski uslovi poboljsaju, ali su  ostali da zive u Australiji za stalno.
Nakon početka građanskog rata 1991, nova skupina bivše SFRJ imigranata stiglo je pod posebnim humanitarnim kriterija, mnogi iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Mnogi od tih migranata su imali stravičnih iskustava u pogledu mučenja i trauma.

Identifikacija
Zbog složenih političkih, etničkih i vjerskih identiteta u zemljama bivše SFRJ, preporučljivo je pitati ljude kako oni vole biti identificirani. Na primjer, bosansko-hercegovački državljanin mogu željeti da se nazivaju Hrvatima, Srbima ili kao Albanci.
Makedonska imena često završavaju sa ska ili ski, dok se hrvatska i srpska imena često završavaju s ic ich ili ov. Neke organizacije u Australiji koje koriste pojam Jugoslaven su pretežno Srbi, ali postoje i druge organizacije koje uključuju sve skupine iz bivše SFRJ, bez obzira na etničku pripadnost.

Jezik
Jezici koji su se upotrebljavali u bivsoj SFRJ bili su srpsko-hrvatski, slovenski i makedonski. Srpski i hrvatski jezik obično razumije većina ljudi iako postoje razlike u dijalektu unutar i između ova dva jezika. Kada se trazi tumačenje  potrebno je razgovarati o etničkoj pripadnosti interpretatora, kao i jezik kojeg klijent zeli, zbog političkih napetosti.

RELIGIJA
Kao što je spomenuto, glavne religije pravoslavlje (uglavnom Makedonci, Crnogorci i Srbi), rimokatolici (Hrvati i Slovenaci) i Islam (većinom iz Bosne, ali i Makedonija, Crna Gora i Srbija).

PSIHOSOCIJALNi Stresovi

Izolacija
Mnogi migranti se pridruže drugima ovdje iz SFRJ koji pripadaju istoj vjerskoj i etničkoj zajednici. Međutim, neki ljudi žele da se distanciraju od političkih, vjerskih i etničkih tenzija u njihovom mjestu rođenja. Drugi s mješovitim brakovima ne mogu se pridružiti etnički različitim skupinama u zajednici. Postoji mnogo mogućnosti za društvene izolacije, pogotovo ako nisu sigurni u engleskom jeziku.

Zaposlenje
Inostrane kvalifikacije i znanje često ne priznaju u Australiji. Dobro kvalificirani i iskusni migrant može iskusiti snižavanja društvenog statusa migracije obzirom da je rad dostupan je obično na poslovima na kojima se ne trazi nikakvo akademsko zvanje.

Komunikacijski stilovi
Novodošli imigranti, osobito oni koji su došli iz ratom pogođenim područjima, mogu lako da se iskažu ljutnju zbog stresa u ranom razdoblju prilagodjavanja. Me biti veoma teško za vašeg klijenta da vjeruje vama ili prevodiocu i ovo me da oteža komunikaciju. Mnoga pitanja, bilješke i ispunjavanje različitih formularamogu ih napraviti prestrašenim iz razloga loših iskustava uživota u SFRJ.


Zdravlje vjerovanja i običaja
Tradicionalni zdravstveni običaji
Tradicionaln
o liječenje sa čajevima, ljekovitim biljem, travama i mastima se dosta koristi. Istraživanje je nedavno pokazalo da 70%  žena koristi tradicionalne lijekove za prehladu, upalu grla i visoke temperature. Kašalj može biti olakšan udisanjem pare od čaja sa kamilicom s cjediljkom preko pacijentove glave. Smatra se da Med i pelud poboljšava zdravlje i osigurava dugovječnost.


Bolesna uloga
Bolesna osoba se ohrabruje da komunicira o
zdravstvenim problemima. Rodbina daje moralnu i fizičku podršku. Od Liječnika se očekuje da će dati visok značenje o simptomima i žalbama na probleme. Neki ljudi mogu imati nerazuman strah od ozbiljne bolesti. Pacijeni žele  detaljna objašnjenja testova i tretmana. Liječenje se često ne smatra potpuno i djelotvorno bez lijekova.


Hrana
Hrana se smatra važan za zdravlje, a može biti povezana s utjeh
om i ljubavi. Dobar apetit je cijenjen kao pokazatelj dobrog zdravlja, ali u Australiji problemi s sve većom debljinom postaju očiti. U bolnici, rodbina i familija će vam donijeti kućnu hranu kao dopunu bolničkoj hrani.


ZDRAVSTVENO STANJE
Mnog
i novodošli migranti su imali malo stomatološke zaštite u posljednjih 5 godina i moge zahtijevati dodatne usluge u početku. Svijest o zdravstvenim problemima je visoka, ali je ne prati nužno i način života. Vježbanje nije baš uobičajeno, muškarci mogu biti deblji, a obično puše! Uprkos rizičnom načinu života, muškarci i žene iz bivše SFRJ imaju nižu stopu smrtnosti od opšte populacije Australije. Međutim, stopa smrtnosti zbog nezgode (bez prometnih nesreća), trovanja i nasilje u odraslih, te bolesti probavnog sustava u muškaraca, su iznad prosjeka u Australiji.
Bivš
i SFRJ migranti često rade u početku kao radnici, operatori na mašinama i u fabrikama, stavljajući ih na veći rizik od poslova vezanih za povrede vezane za posao. Žene imaju veće koštano-mišićne probleme kao što su bol u mišićima i zglobovima koji se odnose na ozljede vezano za radno mjesto.


ZDRAVSTVENA ZAŠTITA KORIŠTENJE
I muškarci i žene iz bivše SFRJ
posjećuju ljekare mnogo češće nego prosječni gradjani Australije. No žene ostaju u u bolnici puno rjeđe. To može biti zbog straha da ulazak u bolnicu znači da se radi o vrlo  ozbiljnoj bolesti ili čak da je to krajnja stanica! Također može biti povezan nekada sa slučajeva iz seoskih područja, na sramotu muža da izloži svoju ženu prema drugima. Milostinja može biti neprihvatljiva za obitelji s područja bivše SFRJ koji imaju tendenciju da budu ponosni na svoju nezavisnost. Zdravlje i socijalna pomoć treba biti predstavljena na način koji će im biti prihvatljiv.


Mentalno zdravlje
Efekti preseljenja, svjedoci stravičnih događaja, a u nekim slučajevima mučenja i silovanja može dovesti do post traumatskog stresnog poremećaja (vidi profil od mučenja i trauma). Istraživanje migracije žena iz bivše SFRJ u posljednjih 5 godina našlo je da više od polovine njih se osjećao kao kao da plaču cijelo vrijeme i trpjeli su od posljedice vraćanja slika iz prošlosti. Više od trećine boluje od napada panike.
Psihološka patnja je često izražen u somatskim simptomima, osobito probavnog ili dišnog sustava simptoma. Tu je stigma povezana s duševnom bolesti. Tumači
koji ne daju osjećaj da se mogu dobro nositi sa ovim problemima ne ulijevaju povjerenje familije pa ista može izbjeći stručnu intervenciju.
Čak i kada je mentalna bolest
prepoznata od strane obitelji, pravilan zdravstveni tretman je često ograničen zbog jezika i poznavanje servisa. Među onima koji su iz SFRJ, postoji uobičajen stav da je samo lijek jedini pravi tretman. Psihoterapija, grupna terapija i radna terapija može biti lako odbačena.
Nezaposlenosti, osobito u muškaraca, može biti povezana s
jakom depresijom. Obiteljska čast je veoma važna i nezaposleni hranitelj porodice može biti izoliran od zajednice društvenog života koja je tradicionalno vrlo važna. Alkohol se lao može koristiti kao kompenzacija za osjeć neadekvatnosti i osamljenosti. Često imigranti ne mogu govoriti engleski, a to će proizvesti dodatne frustracije i izolaciju.


ZDRAVSTVO za stare
Oko trećin
a ljudi rođenih u SFRJ će biti više od 60 godine 2001. Mnogi od starijih imaju potrebu za uslugama zdravstvene i socijalne skrbi, ali ih ne koristi. Loše poznavanje Engleskog jezika, nedostatak pokretnosti i nedostatka znanja za dostupne usluga tome mnogo doprinose. Očekuje se da će se obitelj brinuti za starije osobe kod kuće i prijedlog da ih se smjesti u staračkom domu može izgledati uvredljivo za obiteljskoj čast.


Zdravlje djece
Dojenčad
i se može dati dodatak u prehrani kad napune tri mjeseca starosti, kao što je mrkva ili krompir s mlijekom. Toaletni trening može započeti ranije sa šest mjeseci starosti. Tradicionalno, djeca nisu razmažena zbog straha od proizvodnje "mekoće". Sinovima se obično daje  prednost nad kćerima.
Majke mogu
biti u plašene da Australski sistem za dojenčadi može pokušavati da nametnuti australsku praksu na njihovo dijete sa čime se one ne slažu. Roditelji djeteta s teškoćama (disabled) mogu osjećati sram i često se izoliraju od ostatka zajednice, stoga i ne uzimanje prednost od dostupnih socijalnih usluga.
Unutar kućanstava, ljudi
obično mogu mnogo bez obzira na prisutnost male djece, mada su svjesni da opasnosti od pasivnog pušenja.


Žensko zdravlje
Kontracepcija
U bivšoj SFRJ pobačaj je korišten
mnogo češće nego pilule za kontracepciju. U Australiji je kondom najpopularniji oblik kontracepcije. Pilula je nepopularan zbog svojih nuspojava uočenih i straha da može izazvati rak. Žene u Australiji možda ne mogu baš razumjeti sistem za odobravanje pobačaja.
Žene u Australiji može biti dio radne snage. Međutim, on
e još uvijek mogu očekivati od muža da očekuje da ona ispuni sve kućanske poslove. To može uzrokovati mnogo fizičkog i emocionalnog pritiska na ženu.

 



KONTAKTI
• Multikulturalna udruga za razvoj - Multicultural Health Network Tel: (07) 3394 9300
• Logan City Multikulturalni centar gradske četvrti Tel: (07) 3808 4463
• Multikulturalna Information Network Service (Gympie) Tel: (07) 5483 9511
• Etničke zajednice Vijeće Gold Coast Tel: (07) 5532 4300
• Townsville Migrant Resource Centre Tel: (07) 4772 4800
• Townsville Multikulturalno Podrška Group Tel: (07) 4775 1588
• Centacare Cairns - Migrant Settlement Services Tel: (07) 4041 7699
• Queensland program pomoći za preživjele mučenja i trauma Tel: (07) 3844 3440
• prevođenje i tumačenje Tel: 131 450

REFERENCE
Donovan J, d'Espaignet E, C Merton, kombi Ommeren M. (ur.). 1992.
Imigranti u Australiji: zdravstveni profil. Australski institut zdravstva i socijalne skrbi: Etnička Zdravlje Series, broj jedan. Canberra: aGPS.
Jupp J. 1988. Australski ljudi. Enciklopedija nacije, njegovi ljudi i njihovo podrijetlo. North Ryde: Angus i Robertson.
Marković, M. 1997. Zdravlje useljenika žena: slučaj Queensland žene iz bivše Jugoslavije. ACITHN Sveučilišta u Queenslandu.
Mijatović R. Ljudi iz Jugoslavije u "selilaca i izbjeglica u Australiji".
Multikulturalno pristupna jedinica. 1996. Kultura i zdravstvo. Perth: Zdravlje Odjel Zapadne Australije.
Jugoslavija dokument. Library of Congress http:lcweb2.loc.gov.
PRIZNANJA
Ovaj profil je razvijen od strane australske Centra za međunarodnu i Tropical zdravstva Sveučilišta u Queenslandu, u ime Queensland Health. To je bio razvijen uz pomoć društvenih skupina i zdravstvenih usluga.
Materijal za ovaj profil je sastavljen iz nekoliko izvora. Multikulturalno Access Jedinica za zdravstvo Odjela Zapadne Australije je osobito korisno.

 



 

 

Odštampaj stranicu