MEAA
Program | O nama | Prezimena u CG | Reagovanja, pisma... | Traže se... | Kontakt |


Montenegro.org.au WWW

Priznanje Vlade NSW-a



MEAA u medijima |
MEAA u fotografijama |

CG VLADA, MIP i iseljenici|
Zaboravljeni Crnogorci i MIP CG |

Osvrt na knjigu "Njegoševci petog kontinenta" |

Portalanalitika | Dnevne novine | antena m | Pobjeda | Radio TV CG | Skala Radio | Crnogorska pitanja | CŠO CPC u Australiji |

Google translate...Rječnik |
Webisteoutlook |
Daily Telegraph |
Current Affair |
Maps Google Australia |
Timeout.com/sydney |

Montenegrosmiles |

teenegersintokyo |
perper |
Prof. Sreten Zeković
"Podsjetnik o Crnoj Gori":
Vasilije Mujo Spasojević
"Običaji u Crnoj Gori":


Crnogorski LIBERALI ......... Probudili su Crnu Goru
Crnogorska Pravoslavna Crkva Grb CG Crkve
Islamska zaj. CG Islam  CG
"Gorski Vijenac"
ćirilica
| latinica  
Petar Petrović Njegoš
Izbor stihova iz "Gorskog Vijenca" sa objašnjenjima
Komentar Gorskog Vijenca
ćirilica | latinica


Provjerite Vašu e-poštu
Proverite Vašu poštu!
 Yahoo ID:
  Password:

Informacije iz AUS:
The Aussie Traveller - tourist maps W.A. (Perth)
N.T. (Darwin)
Q.L.D. (Brisbane)
S.A. (Adelaide)
N.S.W. (Sydney)
VIC (Melbourne)
TAS (Hobart)
A.C.T. (Canbera)

I N F O R M A C I J E:
... za doseljenike u NSW-u
Skolstvo u AU, Spisak nasih doktora, Popisi stanovnistva u AU itd...
Znate li u kakvoj sredini živite?
  • Da li znate ko su vam komšije? Da li ste se zapitali kakva je vjerska ili nacionalna struktura stanovnika u vašem okruženju? Interesuje li vas kako se kreću cijene nekretnina u kraju u kojemu živite?
    Sve ovo i mnogo više možete naći na ovoj web stranici,
    a poštanske brojeve možete naći na sajtu Post Australia
Australija kroz prizmu statistike
Migracioni agent, registrovani prevodioc i ostale AU teme ...

Sydney-ski sajtovi:
City Guide
Sydney official site Ozmail - Sydney best City Search

Poredjenje Australije sa Evropom:


O zakoniku Sv Petra  Cetinjskog.
Čitajte još...
Jedan milenijum otkako je živio i Dukljom vladao Sveti Vladimir Dukljanski, poznat i kao Sv. Jovan Vladimir...
Čitajte još...
Vladimir i Kosara
Svjedočanstvo borbi oko Skadra i njegove predaje Crnogorcima. Detaljnije...
Upoznajte Crnu Goru koju nijeste znali: prvi, jedini, naj...
Čitajte još...
Pogibija Danila I Petrovića Njegoša, crnogorskog knjaza 1851-1860, prvog svjetovnog vladara Crne Gore. - Mučko ubistvo tvorca moderne države. Detaljnije...
Čovjek se rodi umoran i živi da bi se odmara!!!
Ljubi krevet svoj ka sebe samoga!!!
i još...
Zdravica Vojvode MAŠA ĐUROVICA zvanog DEJAN, KNJAZU NIKOLI na ĐURĐEVDAN 1889 god. na CETINJU. Zainteresovani?
Nositi neprekidno u sebi CRNU GORU znači i dar i prokletstvo. CRNA GORA je morska pjena i sniježna prašina, igra kamenih litica i sunovrat potoka, grohot bitaka i pijanstvo ratova...
I šta još...
Poznato nam je šta su Njegoš i kralj Nikola pisali o našoj braći Srbima... no šta su pisali o Hrvatima? Pročitajte Njegoševo pismo guv.Turskom; stihove kralja Nikole iz "Balkanska carica"... i još o jeziku... Detaljnije...

Iseljeničke priče
Traže se...
Stranci o Crnoj Gori

Zbornik crnogorske dijaspore

Crnogorsko državljanstvo

In memoriam
crnogorska štampa
Pobjeda | Portalanalitika | antena m | Skala Radio | Vijesti | pcnn | dan | mnnews | monitor | Montenews | Koha javore | radio tv cg | nezavisna tv montena | tv IN | rtv vijesti | Radio Gusinje | thebooksofknjige | RadioCastelloMNE | Zrcalo.me |
crnogorski sajtovi
Montenet.org | Montenegro.com | Montenegrin.org | Montenegrina.net | Montenegro.org | Cafe Montenegro | Montenegro (de) | montenegro-canada.com | Montenegrina Zeta (Argentina) | Montenegrosmiles | Montenegro-adria.de | Gusinjani i Plavljani | Madeinmontenegro.com | Discover-montenegro.com | Visit MN| Udruženje Krstaš | Udruženje Crnogoraca Beograd
| Vijece-crnogoraca-zagreb.hr | Njegoskij.org | Crnogorci u Argentini | Gusinje-foundation| Crnogorska kuća NY|
Skupština CG | Vlada CG | Predsjednik CG | Policija CG | Zapošljavanje CG | CDTMN| florina.me| Matica Crnogorska|
Pošta CG | Agencija za telekom | Seizmološki zavod | Hidrometeorološki CGCrnogorsko NP | Crveni krst CG | Superior HN | Expeditio Kotor | Servisi CG | Ecomontenegro | Montenegro Air | Internet CG | Montenegro Zuti | N parkovi CG | Ekozona |
Kuća.me | Prodam sam nekretnine CG | Nekretnine CG | Imperija Budva | Realitica nekretnine Crna Gora | Nekretnineucrnojgori.com | Nekretnine 365 CG | Imovina.info | Nekretnine.crna.gora.me | C21residomontenegro | Krstas nekretnine CG | Villa Antonia CG |
Cetinje-mojgrad | Podgorica | Danilovgrad | Andrijevica | Berane | Kolašin | Nikšić | Mojkovac | Plužine | Bar| Travel-Budva | Travel-Kotor | Podgorica Travel | Igalo | Herceg-Novi | Hercegnovi.cc | Bijelo Polje | Gusinje Plav | Crnogorski Grbalj | Šestani | Tivat | Tivat travel | KotorOnLine | TopMontenegro |
Crnogorsko primorje | Montenegrobeauty| Vila jelka | Hotel Perla | Hotel Kostas | HTP Primorje | Hotel Evropa | Jadranski sajam - Budva | Inmontenegro.com | Hotel Mediteran | Eco Tours | Adriatic Express | Rent a car Meridian | Fest Budva | Grad teatar festival | turizamcg.com | montenegroexplorer | Hotel Komovi |
LSCG | DPS | SDP | SDOCG | PZP | SNP | Udruženje kapetana CG | Albaniens in CG | CP u Srbiji |
Almanah | ARTikulacija | Harmonija | Art Dulcinium | Centar savr umjetnosti CG | TihoVujovic | TV festival Bar |
velikanagrada.com | montenegro-racing | dobrilovic | montenegrocharter.com | avacomdoo.com | BMW Club MN | petex-suvenir | Easydeal | traveliq |

CG Vaterpolo | Jadran HN | CG Karate | KK Buducnost | NLB League | Erko | CG fudbal |

srbija
E-novine | Novinar.De | večernje novosti | nin | blic | Tabloid | Kurir | Mostovi | radio 21 | beta | tanjug | Svet | danas | Ilustrovana politika | politika | vreme | fonet | TV B-92 | Radio TV Srbije | Skandal | knjižara.com | yuportal.com | svetplus.com | 24časa | Royalfamily | izracunavanje uskrsa | domaci filmovi | Domaci filmovi online | becook.com | pcdijagnostika.co.rs | Korisna knjiga | Peščanik | Besplatni filmovi | Moj klip | ink4jet.co.rs | Filmpedija | Trazimo.info | dijaspora-oglasi |

hrvatska
dalmacijanews | Hrvatski rječnik | Rječnici | vecernji-list.hr | hina | vjesnik | glas istre | tportal | hr monitor | arkzin | hrnet | index.hr | Cibona | Centarnekretnina | Nekretnine | oglas.hr | naslov.hr | travel-croatia | 500 hrvatskih linkova |
bosna i hercegovina
Dnevnik - pincom | oslobodjenje | saraj | reporter (rs) | tuzlarije | ambasada BiH | bosnia | dani | sarajlija | Adresar | Bosnjaci | kkbosna | arhiva viceva | sarajevo-x.com | Bolja BiH | Nezavisne.com | Klix.ba | dovla.net | Dnevni Avaz |
slovenija
Slovenian media |
makedonija
Forum | Puls | Dnevnik | Start | Nova Makedonija | Makedonija Denes | Utrinski Vesnik | M.Express |
ex YU i ostalo
Katalog linkova | Svijet | slavenska dusa | Slavialand | Nekretnine u ex YU | Izracunavanje uskrsa |

SlobodnaEvropa | BBC | CNN | Deutsche Welle | FIFA | UEFA | World Clock |

Goodyear liga |
ULEB | Radio Televizija Jugoslavije |

Pišite nam... e-mail to us...
Arhiva:
Odnos emigrantskih (srpskih) medija prema MEAA:


Vaši komentari
Knjiga gostiju...Vaši komentari

SAOPŠTENJE....Podjele u Nacionalnom savjetu sve veće


U Vrbasu je, u ponedjeljak 24 novembra, održana burna sjednica Nacionalnog savjeta Crnogoraca Srbije na kojoj je izabrano rukovodstvo i usvojen statut savjeta.
Dan ranije vrbašku većinu su napuštila 3 visoko obrazovana člana, ne slagajući se sa politikom te koalicije po kojoj se sprječava ravnopravno učešće i jedinstven rad svih 23 člana savjeta. Odnos izmedju dvije programski suprostavljene grupacije je sada je 13 prema 10.
Većinska grupa je u radno predsjedništvo za vodjenje sjednice odredila samo svoje predstavnike, a zbog nesigurnosti u stvarnu većinu bili su protiv tajnog glasanja prilikom izbora predsjednika i usvajanja statuta.
Sa 13 glasova za predsjednika je izabran slikar Ratko Šoć, a za njegovog zamjenika Branislav Sekulić, siva eminencija vrbaške većine i funkcioner Demokratske stranke u toj opštini. U cilju grčevitog očuvanja većine i zadovoljenja nerealnih ambicija koalicionih partnera potpredsjednička mjesta su dobili i mašinski tehničari Slobodan Balandžić i Nikola Čičarević. Većina je statutom predvidjela i izbor prvog potpredsjednika i još dva potpredsjednika, kao i izbor predsjednika Izvršnog odbora i više stalnih i privremenih odbora.

Press služba „Krstaš“
25.11.2014.


Crnogorska predstavnica Irina Djuranović u Kini na Elite Model Look




(prilog preuzet sa sajta Portal Analitika)

Irina Djuranović, predstavnica Crne Gore na svjetskom Elite Model Look 2014. izboru, otputovala je u Kinu dje će učestvovati na najprestižnijem svjetskom takmičenju modela.
Irina je presrećna što joj se ukazala prilika da otputuje za Kinu da učestvuje na ovoj manifestaciji i raduje se što će se upoznati sa djevojkama iz svih krajeva svijeta. Učesnice će za vrijeme trajanja takmičenja pohadjati dvonedeljni kamp za obuku modela. Tokom kampa će najveći stručnjaci svjetske modne scene pripremati učesnice za profesionalno bavljenje ovim poslom. Finale će se održati u Shenzhenu 2. decembra i prikazati se publici od preko 100 miliona gledalaca širom svijeta u više od 50 država.

Svaka učesnica ima svoj mini interaktivni sajt do kojeg se dolazi preko Elite Model Look homepage-a, koji takodje omogućava da se javnost informiše o svim aktuelnostima sa ovog takmičenja (http://www.elitemodellook.com/finalists2014/girls.html).

Pružimo podršku našoj Irini, šesnaestogodišnjoj učenici 2. razreda podgoričke gimnazije Slobodan Škerović, lajkovanjem njene stranice preko FaceBook-a ili Twittera preko gornjeg linka.
Elite Model Look je prestižno medjunarodno takmičenje u modelingu koje se održava od 1983 g. Ovo takmičenje je u svijet mode lansiralo našu Mariju Vujović, kao i druge modne ikone kao što su Žizel Bundšen, Sindi Kraford, Stefani Sejmur. Ovo je najveće medjunarodno takmičenje modela koje godišnje privuče stotine hiljada učesnica iz svih krajeva svijeta. Modne agencije koje odabere Elit organizuju državna takmičenja u više od 60 zemalja. Na tim državnim takmičenjima učestvuje po 12 djevojaka sa najviše potencijala za bavljenje modelingom. Kriterijumi za odabir su prirodna ljepota, fotogeničnost, karakter i potencijal za uključivanje u sadašnje modne trendove.

PS:
Irina Djuranović je kćerka Žarka i Nine Djuranović, koji su se iz Australije vratili da žive u Crnu Goru. Žarko je jedan od osnivača Crnogorske etničke zajednice Australije pa tim prije najiskrenije želimo Irini svaki uspjeh. Pozivamo i sve naše posjetioce širom svijeta da daju Irini podršku putem linka koji je objavljen u ovom prilogu.


Prilog - Community Relations Commission For a multicultural NSW


Penshurst Mosque Open Day - Sunday 23rd of November 2014
Take this opportunity to get to know each other.
Tour the Mosque
Meet members of the Muslim community
Enjoy traditional food and refreshments
Events details: 445 Forest Road; Penshurst NSW 2222; 11AM - 4PM

PenshurstMosque


Prilog iz Hrvatske .... Vijeće CNM Grada Zagreba


Poštovani,
Društvo Crnogoraca i prijatelja Crne Gore „Montenegro“ Zagreb organizira 25. 11. 2014. -CRNOGORSKO VEČE U ZAGREBU- Koncert Zbora „MONTENEGRO“ - u dvorani Češke Besede, Šubićeva 20, Zagreb s početkom u 19h.
Zbor „Montenegro“ izvodi: KOM PLANINA; IVANOVA KORITA; MILICA; PRODJOH KROZ GORU; SEJDEFA; VESELICA; PRIMORKINJA; JEDNO JUTRO U SVITANJE ZORE; BOKELJSKA NOĆ i JOŠ NE SVIĆE RUJNA ZORA Gosti Večeri su: „BOHEMIJA“- Zbor Češke Besede Zagreb; „RJABINUŠKA“ – Zbor Zajednice Rusa Hrvatske- Zagreb; „MOMI BISERNI“ Pjevački zbor Makedonskog kulturnog društva „Ohridski biser“, Zagreb; „BULBULI“ - Pjevački zbor Kulturnog društva Bošnjaka Hrvatske „Preporod“ Zagreb.
Veče je organizirano uz pomoć Savjeta za nacionalne manjine.
Očekujemo Vas.
Pozdrav
Danilo Ivezić, dipl. politolog


Prilog iz Srbije .... Bez dogovora uoči konstitutivne sjednice Nacionalnog savjeta


SAOPŠTENJE

Ministarka državne uprave i lokalne samouprave Kori Udovički je sazvala konstitutivne sjednice novoizabranih nacionalnih savjeta 20 nacionalnih manjina u Republici Srbiji. Konstitutivna sjednica Nacionalnog savjeta Crnogoraca biće održana u utorak 18. novembra u Beogradu, u prostorijama opštine Stari grad.
Nakon završenih izbora, 7 članova savjeta sa zajedničke liste više udruženja je izrazilo spremnost za konstruktivan dogovor, u cilju da svih 23 člana savjeta nastupe jedinstveno i da na taj način Nacionalni savjet zastupa interese svih Crnogoraca u Srbiji. Medjutim, sa druge strane nije bilo pozitivnog odgovora niti želje za komunikacijom.
Većinska grupa od 16 članova, kreirana izbornim inžinjeringom od strane odbora Demokratske stranke i SPS iz Vrbasa uz koordinaciju saradnika Ambasade Crne Gore u Beogradu iz reda lokalnog stanovništva, nastavila je ponašanje nipodaštavanja i ignorisanja rada i postojanja crnogorske zajednice na cijeloj teritoriji Srbije.
Pripremili su i predlog statuta u svrhu zadovoljenja ambicija onih koji podržavaju ideju da savjet treba prevashodno da zastupa interese pojedinih političkih struktura u opštini Vrbas. Statutom se predvidja da savjet pored predsjednika ima i 6 potpredsjednika, što je jedinstven slučaj i predmet podsmjeha medju Nacionalnim savjetima u Srbiji. Primjera radi, Madjari kojih ima blizu 300.000 u Srbiji (10 puta više nego Crnogoraca) statutom su predvidjeli maksimalno 2 potpredsjednika.
Sedam članova savjeta koji su od strane vrbaške većine izopšteni iz bilo koje vrste dogovora uoči konstitutivne sjednice zastupaju Udruženje Crnogoraca Srbije „Krstaš“, Zajednicu Crnogoraca Prokuplja, Crnogorska kulturno prosvjetna društva „Princeza Ksenija“ iz Lovćenca i „Montenegrina“ iz Subotice, Crnogorski kulturni centar Beograda, Udruženje Crnogoraca Vojvodine i 1.535 gradjana crnogorske nacionalnosti koji su ih delegirali u izbornom procesu.

Press služba „Krstaš“
17.11.2014.


Prilog iz Hrvatske .... Vijeće CNM Grada Zagreba


Poštovani
U zagrebu su u organizaciji Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske i Društva Crnogoraca i prijatelja Crne Gore „Montenegro“ zagreb, održani 16. Lučindanski susreti s Prijestonicom Cetinje kao Gradom gostom iz Crne Gore.
Detaljnije informacije i mnoštvo fotografija mozete naći na linku: vijece-crnogoraca-zagreb.hr

Pozdrav
Danilo Ivezić, dipl. politolog


Prilog iz Srbije .... Otkrivanje biste kralja Nikole u Lovćencu


SAOPŠTENJE
Nezavisna produkcija crnogorske dijaspore KRSTAŠ MEDIA na svom You Tube kanalu postavila je video prilog iz Lovćenca, sa manifestacije povodom svečanog otkrivanja biste crnogorskog kralja Nikole I Petrovića.
Bista je postavljena na platou ispred Crnogorskog kulturnog centra, organizator i investitor projekta je Udruženje Crnogoraca Srbije „Krstaš“ sa podrškom Privredne komore Crne Gore, društveno odgovornih crnogorskih kompanija i Ministarstva kulture Crne Gore.
Link: https://www.youtube.com/watch?v=hS2yUsSTHgw

Kanal Krstaš media


Prilog iz Srbije .... Sa liste Krstaša sedam članova u Nacionalni savjet Crnogoraca u Srbiji


SAOPŠTENJE

U zgradi Skupštine Srbije u Beogradu, u nedjelju 26. oktobra, izabran je prvi Nacionalni savjet crnogorske nacionalne zajednice u Republici Srbiji. Izbori su protekli mirno izuzev pokušaja izazivanja incidenta od strane Slavka Višnjića iz Vrbasa, jednog od potpisnika dokumenta 2013 godine kojim se traži da se crnogorski jezik NE uvede u službenu upotrebu u Vrbasu.
Crnogorska udruženja koja podržavaju nacionalni program koji sprovodi Udruženje Crnogoraca Srbije „Krstaš“ nastupili su sa zajedničkom listom čiji je nosilac profesor književnosti Aleksandra Vučinić. Pored Krstaša listu su podržali Zajednica Crnogoraca Prokuplja, Crnogorska kulturno prosvjetna društva “Princeza Ksenija” iz Lovćenca i “Montenegrina” iz Subotice, Crnogorski kulturni centar Beograda i Udruženje Crnogoraca Vojvodine.
„Krstaš“ izražava zadovoljstvo činjenicom da je lista osvojila 7 od 23 mandata i na taj način spriječila pokušaj da se formira Nacionalni savjet bez autentičnih predstavnika crnogorske zajednice u Srbiji. Uspjeh je veći znajući da je konkurentska lista, koja je osvojila 16 mandata, podržana od velikog broja delegata generisanih u elektorsku skupštinu od strane Demokratske stranke i SPS iz Vrbasa, i sa punom logistikom saradnika za dijasporu, iz reda lokalnog stanovništva, u Ambasadi Crne Gore u Beogradu.
“Krstaš” se zalaže da Nacionalni savjet treba da vodi računa o teritorijalnoj zastupljenosti svih krajeva Srbije i da svoj rad prilagodi činjenici da danas samo u dvije srpske opštine ne žive pripadnici crnogorske zajednice. Protiv smo protežiranja bilo koje opštine. Nacionalni savjet ne može biti otac nacionalnim konvertitima iz redova DS i SPS iz Vrbasa, a očuh cijeloj crnogorskoj zajednici u Srbiji.
Prvi Nacionalni savjet Crnogoraca nosiće breme velike odgovornosti za sudbinu crnogorske zajednice u Srbiji. Savremen život, modernizam i komformizam, visoke tehnologije i vrijeme ubrzanih integrativnih procesa i opšte globalizacije su opasnost za identitete brojčano malih naroda. Narodi koji su vjekovima čuvali svoju kulturu, običaje i tradiciju, mogu ih izgubiti za vrijeme jedne ili dvije generacije.
Nacionalni savjet ima istorijsku šansu da zaustavi asimilaciju kojom je izložena naša zajednica i budućim generacijama ostavi temeljne postulate očuvanja crnogorskog nacionalnog identiteta.
Članovi savjeta sa naše liste koji će principijelno boriti za očuvanje nacionalnog, kulturnog i jezičkog identiteta Crnogoraca u Srbiji su Aleksandra Vučinić, Dušan Žugić, Miloš Paović, Nikola Muhadinović, Dragan Martinović, Jovana Joksimović i Veselin Mitrović.

Ljubomir Perović i Dragan Martinović
Kopredsjednici UCS „Krstaš“
Press služba „Krstaš“
27.10.2014.


Prilog iz Australije .... umro je nekadasnji prvi ministar Gough Whitlam


Gough Whitlam je umro u 98. godini zivota.
Na vlast je dosao 2. decembra 1972. godine sa poznatim sloganom u predizbornoj kampanji “It’s time”! Mada je na polozaju prvog ministra proveo samo 3 godine transformisao je Australiju u jedno moderno drustvo. Uveo je vise pozitivnih promjena nego svi dotadasnji ministri zajedno. U svom programu nazvanom “the program”, Whitlamova vlada je osnovala Medibank, zdravstvenu osiguravajucu semu za sve gradjane Australije; ukinuo univerzitetske dazbine; uveo renomirane nezavisne skole; osnovao skole za osobe sa specijalnim potrebama; vratio tradicionalnu zemlju u Sjevernoj teritoriji narodu Gurindji; uspostavio diplomatske odnose sa komunistickom Kinom; vratio australske trupe iz Vijetnama; predstavio moderni zakon o rastavi "no-fault divorce laws"; obznanio the Racial Discrimination Act; zabranio naftna busenja u predjelu the Great Barrier Reef; predstavio zakon o zastiti zivotne sredine; umjesto God Save the Queen uveo kao nacionalnu himnu Advance Australia Fair.....i jos mnogo drugih korisnih stvari.
Bio je iskreni prijatelj Jugoslavije!
Zato ga i nazivaju Gigantom svog vremena!....detaljnije


Prilog iz Crne Gore .... NVO "Ljubav svima"


CRNOGORSKA ETNIČKA ZAJEDNICA AUSTRALIJE - Sidnej
Predsjednik G-din Mihailo Mandić

Poštovani,
obavještavamo Vas da je NVO "Ljubav svima" u saradnji sa Javnom ustanovom Dječji savez Podgorica raspisala Konkurs za humani podvig ili djelo u oblasti unapredjenja života djece u protekloj deceniji.
Činjenica je da je naša dijaspora dala veliki doprinos unapredjenju života naših gradjana a posebno djece, te se Konkurs odnosi na sve državljane Crne Gore u zemlji i inostranstvu. Molimo Vas da naše državljane informišete o gore navedenom a pojedinosti o samom Konkursu šaljemo u prilogu, a sve o nama možete naći i na www.nvoljubavsvima.me
Takodje ukoliko ste u mogućnosti (jer smo neprofitabilna organizacija) da svojom donacijom pomognete i tako date doprinos u realizaciji naših ciljeva i ideja (a naš primarni cilj je osnivanje prihvatilišta za nezbrinutu i zanemarenu djecu u centralnom djelu Crne Gore) Vaše udruženje bilo bi pomenuto na svim naših manifestacijama kao i u medijima koji su naša podrška u svemu što radimo.
Povratna informacija o utrošku doniranih sredstava se podrazumjeva.
U nadi da ćemo ostvariti dobru saradnju i da ćemo biti u prilici da Vas i dalje obavještavamo o narednim projektima i djelovanju, a sve u svrhu dobrobiti naše djece.

Srdačan pozdrav
direktor
Gavrilo Martinović

Projekat za dodjelu nagrada najhumanijima u oblasti unapredjenja života djece.

Pravo na konkurs imaju svi državljani Crne Gore iz zemlje i inostranstva.
Naš partner na projektu je JU Dječiji savez Podgorica.
Nagrade :
-za podvig -skulptura (rad akademskog vajara izliven u mesingu)
-za humano djelo -plakete
Konkursna komisija ili članovi žirija biće sastavljeni iz oblasti humanizma, nauke , umjestnosti,...
Konkurs je otvoren do 20.11. 2014 godine.
Uz prijava na konkurs dostaviti :
-biografiju-priča o humanom podvigu ili djelu
-dokaz o vjerodostojnosti
-da Konkurent nije nagradjivan za isto
-uplata za prijavu na konkurs je 5 eura (ili njena protivvrijednost)
-kopiju uplatnice


Prilog iz Thailand-a .... CRNOGORAC U GAĆAMA SKROJENIM PO TUDJOJ MJERI


CRNOGORAC U GAĆAMA SKROJENIM PO TUDJOJ MJERI

Ko bi očekivao da na plaži jednog od najprominentnijih svjetskih turističkih resorta, na Thailandskoj obali Adamanskog mora, sretne zemljaka - turistu iz Crne Gore - kako ponosno paradira u gaćama skrojenim u bojama srbijanske zastave sa izvezenim 4 S i napisom Srbija!
“Big Brother syndrome” igra značajnu ulogu u crnogorskoj pshi i od toga se nije lako osloboditi!
Iz Crne Gore inspiracija se oduvijek tražila u Srbiji što je možda razumljivo kada se radi o maloj zemlji pored jedne velike, dinamičnije, bogatije i uticajnije. Ali, umjesto da to čini dobru osnovu za saradnju - koristi se za manipulacije, širenje podaništva drugoj naciji i državi!
Crna Gora za Srbiju i njene gradjane ne može biti kao bilo koja druga strana država. Niti je to Srbija za Crnu Goru. Pitanje je dubljeg civilizacijskog izbora, a ne ekonomskopolitičkog. Bila Crna Gora ili ne u okviru EU ili NATO teško da će se u Beogradu nešto bitnije promijeniti.
Ali moguće je iz Crne Gore! Ako bi počelo da se stvara drustvo sa vrijednostima koje su svima zajedničke, doslo rukovodstvo sa osjećajem za etiku i dostojanstvo koje bi otvarilo perspektivu da svako moze da slijedi svoj “životni san". Gradjani - bez obzira na etničku pripadnost ili političke poglede - ne bi tražili suptitut u drugoj državi i sa ponosom bi se deklarisali da pripadaju Crnoj Gori.
I u Australiji, a vjerovatno i drugim prekomorskim zemljana, ima Crnogoraca koji disimulišu nacionalnu pripadnost, mijenjaju ili adaptiraju imena. Najčešće da bi izbjegli predrasude koje ih prate ulogom njihove zemlje porijekla u balkanskim ratovima i rusenju Jugoslavije.
Nakon nezavisnosti nista značajnije nije se popravilo. Ostali su nezadovoljeni standardi političke kulture i prakse koju su iseljeni Crnogorci upoznali i prihvatili u zemljama gdje žive. Kako onda očekivati da drzava bude nekom na umu? Ali suostale veze sa zavičajem, rodbinom, prijateljima. Podvučenaje crta izmedju patriotizma i podrske rezimu.

Miodrag Iličković

Thailand - Phuket, Maj 2014


Prilog iz Lovćenca .... otkrivana bista kralju Nikoli




Projekat izrade i postavljanja biste realizovan je uz podršku Privredne komore Crne Gore i crnogorskih kompanija koje su na ovaj način pokazale visok nivo društvene i nacionalne odgovornosti. Podršku projektu dalo je i Ministarstvo kulture Crne Gore.
Bistu su otkrili autor djela akademski vajar Zoran Maleš iz Beograda i delegacija Privredne komore Crne Gore predvodjena predsjednikom Velimirom Mijuškovićem koji se i obratio skupu.Svečanom otkrivanju biste prisustvovao je i ambasador Crne Gore u Beogradu, a u kulturno umjetničkom programu nastupili su Crnogorsko kulturno prosvjetno društvo „Princeza Ksenija“ iz Lovćenca i pjevač Bojan Tomović.
Tokom boravka u Lovćencu, Izvršni direktor Luke Bar Slobo Pajović je u ime te kompanije donirao besplatno ljetovanje za djecu iz Crnogorskog kulturno prosvjetnog društvo „Princeza Ksenija“, a direktor Luke Kotor Vasilije Kusovac je uručio Nenadu Stevoviću plaketu za saradnju i doprinos u očuvanju identiteta crnogorske dijaspore. Predsjednik PKCG Velimir Mijušković je za biblioteku Crnogorskog kulturnog centra poklonio sabrana djela kralja Nikole.
Udruženje Crnogoraca Srbije „Krstaš“ je predsjedniku PKCG uručilo djelo „Crnogorci u Vojvodini – kolonizacija 1945-1948“ u kojem je imenični registar 38.450 Crnogoraca koji su se nakon Drugog svjetskog rata naselili u Vojvodinu.

Press služba “Krstaš”
03.10.2014.


Prilog iz Kanbere .... Susret sa prijateljima Crne Gore




Posjetu festivalu cvijeća u Kanberi iskoristili smo za susret sa dr Tim Brook-om i njegovom suprugom Ruth.
Jedno prelijepo vece u azerbeidzjanskom restoranu proteklo je u evociranju uspomena na njihov nezaboravni boravak u Crnoj Gori i prijateljstva koja su tom prilikom ostvarili.
O ovim umjetnicima i zaljubljenicima Crne Gore pisali smo davne 2008. godine pa nije na odmet podsjetiti se te interesantne price.

Razgovor sa Dr Tim Brook-om

Crna Gora u srcima australskih umjetnika


Prilog iz Crne Gore .... susret sa čika Veljkom




Najstariji član naše zajednice i jedan od prvih njenih članova, čika Veljko Vujačić, ne može bez svoje Crne Gore. Putovanje od Australije ne pada lako ni daleko mladjima, ali čika Veljko, sa svojih 91 godinu, prkosi svim naporima i ne propušta nijedan značajniji dogadjaj u svom kraju. Tako ga je u selu Kosijeri kod Cetinja, na trećem tradicionalnom posjedku, sreo naš Beljo Radončić i tom prilikom napravio zajedničku fotografiju.


Prilog iz Beograda .... SOFRA


Uvaženi gospodine Mandiću,
Sa velikim zadovoljstvom dostavljam Vam tekst eseja SOFRA. Isti je publikovan u crnogorskom časopisu KOMUNA.
S poštovanjem, srdačan pozdrav!

Ramiz Hadžibegović, Beograd


RTCG.....objavljen Intervju


Poštovani gospodine Mandiću, tekst je danas objavljen, evo linka: RTCG Intervju.
Samo da napomenem da ću ostatak odgovora koji nijesu objavljeni, pripojiti drugom tekstu, koji radim sa našim iseljenikom iz Perta.

Veliki pozdrav
Borislav Visnjić


Prilog iz Crne Gore....nastavlja se SPC demonstracija sile nad Crnom Gorom




U Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi kažu da današnju litiju smatraju političkom provokacijom. Ponovili su da Stefan Nemanja nije rodjen, već samo kršten u Ribnici, kako se prije IX vjekova nazivala Podgorica.
„Nemanja je, činjenica je, kršten u Ribnici koja se prostirala na nekih 10 kilometara. Ta crkva u kojoj je on kršten po katoličkom, odnosno latinksom obredu, nije poznata“, kazao je za televiziju Vijesti Stevo Vučinić iz Crnogorske pravoslavne crkve.
Što se tiče same tvrdjave na ušću Ribnice u Moraču, to je, kako kaže Vučnić, turska tvrdjava koja je gradjena od 1474 do 1476 godine.
„Današnja litija nema niti kulturološki, niti naučni, niti bilo koji drugi karakter, već je politička provokacija u kojoj je partijarh (Irinej) na neki način provocira crnogrsku državu, dokazujući da on sa njom dijeli suverenitet u ovoj državi. Izdaja je naših nacionalnih interesa uzela toliko maha, da nam samo ostaje da se bogu molimo, da Amfilohije ne juriša na naše nacionalne interese“, zaključio je Vučinić. (portal Analitika)

Da su Nemanjići bili uljezi u Crnu Goru tvrde i srpski istoričari:
“U doba velikih meteža u Srbiji, najverovatnije posle smrti župana Vukana (oko 1112), Nemanjin otac Zavida sklonio se u Duklju. Tu se, u Ribnici, (Podgorica, danas Titograd), rodio njegov najmladji sin Stefan Nemanja, koji je tu i kršten po katoličkom obredu, jer u to doba onde nije bilo pravoslavnih sveštenika.” (Miloš Blagojević, Srbija u doba Nemanjića, Beograd, 1989., strana 35)

“Veliki župani Raške koristili su ove borbe i povremeno zbacivali vizantijsku vlast i preduzimali pohode pustošeći okolne vizantijske oblasti. U periodima vizantijskih uspjeha primirivali bi se dok se ne ukaže nova povoljnija prilika. . .
Raški veliki župani dolazili su i u prvoj polovini XII vijeka u bliži dodir s Dukljom, ali sa izmijenjenim ulogama. Dok su u vrijeme Mihaila i Bodina dukljanski vladari postavljali namjesnike u Raškoj, sada su se raški veliki župani miješali u unutrašnje borbe Duklje i postavljali na vlast svoje štićenike. Ponekad su i članovi raške vladajuće porodice, prisiljeni da napuste zemlju zbog unutrašnjih obračuna, nalazili utočište u Duklji. Tako je i otac Stefana Nemanje, kasnije velikog župana i ujedinitelja srpske države, pobjegao u Duklju. U vrijeme toga izgnanstva rodio se u Ribnici Nemanja i bio kršten od “latinskih jereja”, kako priča njegov sin Stefan Prvovenčani.”
(Sima Ćirković, Crna Gora od doseljavanja Slovena do pada pod Turke, Monografija Crna Gora, “Književne Novine”, Beograd 1976, strana 132)

Izmedju 1166 i 1168, Stefan Nemanja se pobunio protiv svog starijeg brata, Velikog Župana u Raškoj, na prevaru ga uhvatio, svrgnuli su ga i prognali ga s braćom, Miroslavom i Stracimirom.

Neki od komentara na ovo nasilje nad Crnom Gorom:
Nema dje Irinej srpski da slavi 900 godina Stevana Nemanje nego u Podgoricu. Slavimo čovjeka koji je zakla oca da bi došao na vlast. Čovjeka koji je sve popalio i porušio kad je ušao na teritoriju tadašnje Zete, porušio sve gradove, poklao stanovništvo.
Svaka fukara može da dodje u ovu nesrećnu Crnu Goru i da nas sve popljuje i da niko prstom ne mrdne. A sve tobože slove Crnogorci za junake i heroje, ali to samo u guslarskim pjesmama ima.

Zapalio je sve gradove Duklju, Budvu, Ulcinj, SVAČ - najljepši grad sa najviše sakralnih objekata sa teritorije Zete. Svač ili Šas je srušio do temelja. OOOOOO zemljo otvori se. Jeli moguće da mi ovo dopuštamo!!!

Danas je glavni srpski pastir iliti ćoban, šetao svoje stado od crkve u Momišićima, gradjene u vizantijskom stilu parama (10 miliona) iz crnogorskog budžeta iliti našim parama, do turske tvrdjave Depadogen iznad rijeke Ribnice, posvećeno rodjenju srpskog sveca zvanog Simeon Mirotočivi. A radi se o Stevanu raškom županu koji je u 12.vijeku okupirao Zetu i ognjem spalio njene gradove a mačem poklao dobar dio njenog stanovništva i na zetski presto doveo sina Vukana, a sina Stevana ostavio na presto u Raškoj. Glavni srpski pastir je možda mogao korisnije da iskoristi vodeno bogatstvo Ribnice, dok ne presuši, pa da opere glibavo runo svoga stada.

Zar je moguće da za 30% Srba u Crnoj Gori SPC-u treba onoliko popova i monahinja. O čemu se to radi, samo duplo manje popova nego u Srbiji koja ima bar 4 miliona svojih vjernika. Sve ste ih sjargali u Podgoricu, da se čovjek prepadne, plus stado vjerujuće sa velikim Bećkovićem da utvrdjuje Tursku tvrdjavu za mjesto Nemanjina rodjenja. Svi Hrisćani se jednom krštavaju a Nemanja dva puta. No moglo mu bit, pa ostavi Svetosavsku crkvu da mu lik i djelo čuvaju, a prosutu krv i zla, potomstva svojega, zavješta narodu srpskome da to drugima čine do dana današnjega.


Posljednji pozdrav našoj dragoj i plemenitoj Kseniji Senji Radulović




Draga Senjo,
mnogo nas je pogodila vijest o tvojoj smrti i ona predstavlja za nas nenadoknadiv gubitak. Prvi put sam čuo tvoj glas na dan osnivanja naše zajednice! Čim si čula na ovdašnjem radiju vijest o registraciji prve autentične Crnogorske zajednice u Australiji požurila si da nam se priključiš. I danas se sjećam sa koliko si se ushićenja radovala našem osnivanju i kako si mi govorila koliko si sanjala da se tako nešto dogodi. I dogodilo se Senjo i postala si član Uprave i vjeran član naše Zajednice i takva ostala sve do ovog kobnog časa.
Bili smo srećni što smo mogli da podijelimo tvoju sreću kada si nam govorila da se vraćaš u svoj Nikšić gdje ćeš biti okružena svojim najmilijim. Sa koliko si samo ushićenja govorila o stanu kojega si kupila i kako je sunčan i kako je prostran i kako je na lijepom mjestu! Sa koliko si samo zadovoljstva objašnjavala i trudila se da nas uvjeriš kako ti je sada dobro i kako se osjećaš kao da nikada nijesi ni živjela u Australiji! Čuli smo se još nekoliko puta u zadnje vrijeme kada si išla od bolnice do bolnice, ali o tome nijesi govorila! Lično sam vjerovao da se oporavljaš, a kraj je bio tako blizu. I jutros, kada mi je zazvonio nepoznati broj iz Crne Gore osjećao sam da sa ovim tmurnim sidnejskim vremenom stiže još tmurnija poruka - bila je to poruka o tvojoj smrti. Hvala ti na svemu, draga Senjo!

Počivaj u miru i neka ti je laka crna zemlja

Mihailo Mandić
predsjednik MEAA


GENERAL KRSTO ZRNOV POPOVIĆ O ANEKSIJI CRNE GORE 1918. GODINE


Piše: Novak ADŽIĆ, istoričar

 

   Krsto Todorov (Zrnov) Popović (1881-1947), iz Cuca, bio je oficir, komandir i brigadir (general) crnogorske vojske. Učesnik je balkanskih ratova (1912-1913) i prvog svjetskog rata (1914-1916) do pada Crne Gore pod okupaciju Austro-Ugarske. Istaknuti je junak Mojkovačke bitke 6 i 7. januara 1916. godine. Od 1916. do 1918. godine bio je zatočen u austro-ugarskom logoru Boldogason. Po oslobodjenju iz konfinacije vratio se u Crnu Goru. Bio je žestoki protivnik srpske okupacije i aneksije Kraljevine Crne Gore sprovedene 1918. godine.  Vojni je vodja i Božićnjeg ustanka januara 1919. godine..... cijeli prilog


Povodom 95 godina od Božićnog ustanka




„Zar je junački i plemeniti narod crnogorski toliko zgriješio Bogu i čovječanstvu da se cio prosvijećeni svijet oglušuje o njegov vapaj! Zar narod koji je sve svoje, pa i samog sebe, žrtvovao za slobodu potlačenih i za napredak čovječanstva, a uz rame moćnih Saveznika, zar taj narod nema pravo na slobodu i život! Ima, i po sto puta ima, jer ikako malen, on je dao najviše, dao je sve, samo svoju čast ne. Zato, apostoli čovječanstva, i branioci cijelog svijeta koji danas rješavate sudbinu naroda, ne dajte da izgubi slobodu, otadžbinu i samostalnost, i da postane robom, narod crnogorski, narod koji je u slobodi rodjen, u slobodi odgajan i u slobodi umirao više od pet stoljeća i, najposlije, koji je za slobodu drugoga žrtvovao i sam sebe...“ – piše, izmedju ostalog, u pismu crnogorskih ustanika i rodoljuba iz Rovaca 1919. godine. Portal Analitika, poodom 95 godina od Božićnog ustanka, objavljuje pismo crnogorskih ustanika....opširnije: 95 godina od Božićnog ustanka

Piše: Novak ADŽIĆ

Pisma Vladike Danila Petrovića



Vladika Danilo Petrović Njegoš smatrao Crnogorce i Albance jednom političkom cjelinom Odlomak iz pisma Vladike Danila ruskom Caru od 12/23 oktobra 1711. godine. U pismu Vladika Danilo Petrović Njegoš objašnjava ruskom caru Petru Velikom dje se prostire njegova duhovna vlast.
On u pismu navodi i brojna albanska plemena i gradove i traži od ruskog cara da “ogradi” te gradove da se drugi “kraljevi ne bore i ne ratuju za njih”.
Ispada po njegovom vidjenju sa početka 18. vijeka, da je smatrao da Crnogorci i Albanci treba da žive u jednoj političkoj zajednici.
Takodje u crnogorsku nahiju, kao šestu, interesantno, još prije 300 godina ubraja i Grbalj......Pisma Vladike Danila Petrovića


CPC .... pomognite izgradnju manastira svetog Vladimira Dukljanskog





Poštovani,
obraćam Vam se sa molbom da promovišete i pomognete da što više Crnogoraca i svih ljudi dobre volje učestvuje u izgradnji ovog manastira. Bilo bi dobro da napravite informaciju na web stranicama udruženja. Šaljem Vam i devizne instrukcije za uplate iz inostranstva. Crnogorska pravoslavna crkva je započela izgradnju prvog manastira započetog poslije 1918. godine.
Izgradnjom manastira svetog Vladimira Dukljanskog u Risjem Dolu kod Nikšića želimo unaprijediti duhovni život u Crnoj Gori i stvoriti još jedno sveto mjesto za molitvu i duhovne podvige.
Manastir svetog Vladimira Dukljanskog, izgledom i gabaritima projektovan je po uzoru na prvi Cetinjski manastir na Ćipuru s kraja XIV vijeka koji je podigao sveti Ivan Crnojević gospodar crnogorski.
Njegujući djela naših predaka koji su u mnogo težem vremenu pomagali i gradili manastire i crkve u Crnoj Gori, mi želimo da u ovom vremenu ostavimo primjer budućim generacijama i da unaprijedimo obnovu crnogorskog nacionalnog identiteta.
S velikim uloženim trudom uradjena je gradjevinsko tehnička dokumentacija, dobijena gradjevinska dozvola, izvedeni su zemljani radovi, iskopani su temelji, napravljen put do manastira dužine 800 metara.
Potrebno je još puno truda i sredstava da se ispuni ovaj sveti cilj pa Vas pozivamo da date svoj doprinos i pomognete u skladu sa Vašim mogućnostima ili finansijski ili u gradjevinskom materijalu.

Sizrazima poštovanja i Božjim blagoslovom,
protojerej - stavrofor
Bojan M. Bojović
+38269819912; Nikšić



Devizne instrukcije za uplate iz inostranstva


Interesantni prilozi iz naše arhive....



Nekoliko dokaza o CPC, a koje SPC pokušava da ignorise!!!

U Ustavu Knjaževine Crne Gore iz 1905, u aktu lex superior, sa stanovišta državnog prava, u članu 40 normirano je slijedeće:
“Državna vjera je u Crnoj Gori istočno pravoslavna. Crnogorska je crkva autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve, ali održava jedinstvo u dogmama s istočno pravoslavnom Vaseljenskom crkvom. Sve ostale priznate vjeroispovijesti slobodne su u Crnoj Gori”.
Posljednji autokefalni mitropolit Crnogorske pravoslavne crkve, u doba nezavisne Knjaževine i Kraljevine Crne Gore bio je Mitrofan Ban. On je za crnogorskog mitropolita kanonski rukopoložen u Rusiji 6. aprila 1885. godine, u Isaklijevskoj Crkvi u Petrogradu, od strane petrogradskog mitroplita Isidora, u prisutstvu ruskog cara Aleksandra III Romanova. Tri dana ranije, u besjedi koju je održao u Svetom Sinodu u Petrogradu, izmedju ostalog, rekao je i ovo: “Vi, svjatjejši otci, promislom Božjom i željom moga premilostivoga gospodara knjaza Nikolaja rukovodjeni, izvoliste smirenost moju izabrati za episkopa Crkve Crnogorske”. Nakon hirotonije primio ga je 15. aprila 1885. godine car Aleksandar III. Prilikom susreta sa njim rekao mu je i ovo:
“Meni je takodje drago što ste Vi rukopoloženi za episkopa u Rusiji. To pokazuje duhovnu vezu imedju Ruske i Crnogorske crkve”.
Autokefalnost priznavali i Carigrad i Moskva
Godine 1910. mitropolit petrogradski Antonije u pismu Mitrofanu Banu, uz ostalo, piše: “Bratski vas pozdravljam sa znamenitim jubilejem, izražavajući tople želje da Vašem Visokopreosveštenstvu pastironačenik Gospod Bog naš Isus Hristos udijeli dugi život u plodotvornoj službi Vašoj za dobro Crnogorske crkve”.
A Vaseljenski patrijarh Joakim iz Carigrada 1910. godine piše Mitrofanu Banu: “Gospod neka podari bogate darove Vašem Visokopreosveštenstvu, svetoj Crnogorskoj crkvi, blagovjernom gospodaru i pobožnom narodu”.
U ime Srpske pravoslavne crkve, njen mitropolit Dimitrije Pavlović (1910. godine) uputio je čestitku Mitrofanu Banu, u kojoj stoji:
“Srpska crkva, kao sestra i po vjeri i narodnosti, dijeli radost Crnogorske crkve”. (O tome piše “Glasnik” Pravoslavne crkve u kraljevini Srbiji, od 15. aprila 1910. godine.)

Kad prisvojiš nešto što nije tvoje....Ćirilica i Latinica

Ćirilo i Metodije su dva grčka misionara (gle čuda - nisu Srpska) iz okoline Soluna. U Moravsku ih je poslao bizantski car Mihajlo III a na poziv Moravskog kneza Rastislava. Cilj je bio širenje hršćanske vjere medjumnogobožačkim narodom, Slovenima. S obzirom da su propovjedi trebale biti davane na jeziku ovog naroda, jer će oni tako lakše shvatiti i prihvatiti novu vjeru, Ćiril je bio zadužen za osnivanje novog pisma. 861 g. Konstantin iskopava mosti sv. Klimenta rimskog (moguće da su Srbi držali i RIM). 863 g. Rastislav šalje molbu Ćirilu i Metodiju da dodju da opismene slovenski narod. Južnoslavenski sveštenici porijeklom iz reda Ćirila i Metodija su u početku pisali glagoljicom. Medjutim jedan od Ćirilovih učenika, vjerovatno Kliment Ohridski koji je bio i pisac životopisa o Ćirilu pod nazivom Žitije Sv. Ćirila, uveo je ćirilicu. Ćirilica je bila drugo slovensko pismo načinjeno prema grčkim slovima. Vrlo brzo je potisnula glagoljicu i zavladala najprije u Bugarskoj ali i u Srbiji i Rusiji. (komentar iz E-novina)

Simboli Beograda s turskim imenom

Neki od simbola Beograda nose nazive na turskom jeziku, poput Kalemegdana, Topčidera, Tašmajdana, Bezistana. Tako Dorćol u prevodu znači raskršće, dok Karaburma na turskom znači crni greben.
Naše, a njihove reči
alat; jastuk; jogurt; jorgovan; ćevap; džep; ajvar; bakar; baklava; bakšiš; bubreg; buzdovan; burek; budala; baksuz; gajde; dinar; delije; duvan; ekser; zanat; zejtin; kazan; kačamak; kašika; kesa; kreč kula; kujundžija; mahala; majmun; meraklija; miraz; mušterija; muštuluk; ortakluk; palanka; pamuk; para; musaka; tavče; kajsija; višnja; sikter; čorba; čaršav; Bostan


Budućnost Crne Gore....


Zbog ovakvih Crna Gora ne treba da brine za svoju buducnost i oni su primjer kako se gradi jedna gradjanska i civilizovana Crna Gora:

Ana Ponoš, Njen epitaph: - Dalmatinka po porijeklu, Crnogorka po opredjeljenju.

Fahrudin Melić: Osjećam se kao Crnogorac, himnu pjevam iz sveg srca "Osjećam se zaista počastvovanim što sam reprezentativac jedne države kakva je Crna Gora", Uz sve njih ja se osjećam kao Crnogorac i pjevam iz sveg srca himnu koju doživljavam kao svoju!

Bajram Begzić, starobaranin Opšte je poznato da izlaskom na političku scenu BS-a, kome pripada i sam Mustafić sa svojim istomišljenicima, na jedan neprimjeren način odredjuje se nečija nacionalna pripadnost, pa i nacionalna pripadnost nas u Starom Baru.

detaljnije


Vrati se na početak
Top



Free website hit counter