MEAA
Program | O nama | Prezimena u CG | Reagovanja, pisma... | Traže se... | Kontakt |


Montenegro.org.au WWW

Priznanje Vlade NSW-a



MEAA u medijima |
MEAA u fotografijama |

CG VLADA, MIP i iseljenici|
Zaboravljeni Crnogorci i MIP CG |

Osvrt na knjigu "Njegoševci petog kontinenta" |

Portalanalitika | Dnevne novine | Antena m | Pobjeda | Radio TV CG | Skala Radio | CG pitanja | CŠO CPC u AU |

Google translate...Rječnik |
Webisteoutlook |
Daily Telegraph |
Maps Google Australia |
Timeout.com/sydney |

Montenegrosmiles |


Prof. Sreten Zeković
"Podsjetnik o Crnoj Gori":
Vasilije Mujo Spasojević
"Običaji u Crnoj Gori":


Crnogorski LIBERALI ......... Probudili su Crnu Goru
Crnogorska Pravoslavna Crkva Grb CG Crkve
Islamska zaj. CG Islam  CG
"Gorski Vijenac"
ćirilica
| latinica  
Petar Petrović Njegoš
Izbor stihova iz "Gorskog Vijenca" sa objašnjenjima
Komentar Gorskog Vijenca
ćirilica | latinica


Provjerite Vašu e-poštu
Proverite Vašu poštu!
 Yahoo ID:
  Password:

Informacije iz AUS:
The Aussie Traveller - tourist maps W.A. (Perth)
N.T. (Darwin)
Q.L.D. (Brisbane)
S.A. (Adelaide)
N.S.W. (Sydney)
VIC (Melbourne)
TAS (Hobart)
A.C.T. (Canbera)

I N F O R M A C I J E:
... za doseljenike u NSW-u
Skolstvo u AU, Spisak nasih doktora, Popisi stanovnistva u AU itd...
Znate li u kakvoj sredini živite?
  • Da li znate ko su vam komšije? Da li ste se zapitali kakva je vjerska ili nacionalna struktura stanovnika u vašem okruženju? Interesuje li vas kako se kreću cijene nekretnina u kraju u kojemu živite?
    Sve ovo i mnogo više možete naći na ovoj web stranici,
    a poštanske brojeve možete naći na sajtu Post Australia
Australija kroz prizmu statistike
Migracioni agent, registrovani prevodioc i ostale AU teme ...

Sydney-ski sajtovi:
City Guide
Sydney official site Ozmail - Sydney best City Search

Poredjenje Australije sa Evropom:


O zakoniku Sv Petra  Cetinjskog.
Čitajte još...
Jedan milenijum otkako je živio i Dukljom vladao Sveti Vladimir Dukljanski, poznat i kao Sv. Jovan Vladimir...
Čitajte još...
Vladimir i Kosara
Svjedočanstvo borbi oko Skadra i njegove predaje Crnogorcima. Detaljnije...
Upoznajte Crnu Goru koju nijeste znali: prvi, jedini, naj...
Čitajte još...
Pogibija Danila I Petrovića Njegoša, crnogorskog knjaza 1851-1860, prvog svjetovnog vladara Crne Gore. - Mučko ubistvo tvorca moderne države. Detaljnije...
Čovjek se rodi umoran i živi da bi se odmara!!!
Ljubi krevet svoj ka sebe samoga!!!
i još...
Zdravica Vojvode MAŠA ĐUROVICA zvanog DEJAN, KNJAZU NIKOLI na ĐURĐEVDAN 1889 god. na CETINJU. Zainteresovani?
Nositi neprekidno u sebi CRNU GORU znači i dar i prokletstvo. CRNA GORA je morska pjena i sniježna prašina, igra kamenih litica i sunovrat potoka, grohot bitaka i pijanstvo ratova...
I šta još...
Poznato nam je šta su Njegoš i kralj Nikola pisali o našoj braći Srbima... no šta su pisali o Hrvatima? Pročitajte Njegoševo pismo guv.Turskom; stihove kralja Nikole iz "Balkanska carica"... i još o jeziku... Detaljnije...

Iseljeničke priče
Traže se...
Stranci o Crnoj Gori

Zbornik crnogorske dijaspore

Crnogorsko državljanstvo

In memoriam
crnogorska štampa
Pobjeda | Portalanalitika | antena m | Skala Radio | Vijesti | pcnn | dan | mnnews | monitor | Montenews | radio tv cg | rtv vijesti | Radio Gusinje | Zrcalo.me |
crnogorski sajtovi
Montenet.org | Montenegro.com | Montenegrin.org | Montenegrina.net | Montenegro.org | Cafe Montenegro | Montenegro (de) | Montenegro-Canada | Montenegrina Zeta (Argentina) | Montenegrosmiles | Montenegro-adria.de | Gusinjani i Plavljani | Madeinmontenegro | Discover-montenegro | Visit MN| Udruženje Krstaš | Udruženje Crnogoraca BG
| Vijece Crnogoraca ZG | Crnogorci u Argentini | Gusinje-foundation| Crnogorska kuća NY|
Skupština CG | Vlada CG | Predsjednik CG | Policija CG | Zapošljavanje CG | CDTMN| florina.me| Matica Crnogorska|
Pošta CG | Agencija za telekom | Seizmološki zavod | Hidrometeorološki CGCrnogorsko NP | Crveni krst CG | Superior HN | Expeditio Kotor | Servisi CG | Ecomontenegro | Montenegro Air | Internet CG | N parkovi CG | Ekozona |
Kuća.me | Prodam sam CG | Nekretnine CG | Imperija Budva | Realitica nekretnine CG | Nekretnineucrnojgori | Nekretnine 365 CG | Imovina.info | Nekretnine CG | C21residomontenegro | Krstas nekretnine CG | Villa Antonia CG | Rent a car Simeon PG |
Cetinje | Podgorica | Danilovgrad | Andrijevica | Berane | Kolašin | Nikšić | Mojkovac | Plužine | Bar| Podgorica Travel | Igalo | Hercegnovi | Bijelo Polje | Gusinje Plav | Crnogorski Grbalj | Tivat | Tivat travel | KotorOnLine | TopMontenegro |
Crnogorsko primorje | Montenegrobeauty| Vila jelka | Hotel Perla | Hotel Kostas | HTP Primorje | Hotel Evropa | Jadranski sajam - Budva | Inmontenegro | Hotel Mediteran | Eco Tours | Adriatic Express | Rent a car Meridian | Grad teatar festival | turizamcg.com | montenegroexplorer | Hotel Komovi |
DPS | SDP | PZP | SNP | Udruženje kapetana CG | Albaniens in CG | CP u Srbiji |
Almanah | Harmonija | Centar savr umj CG | TV festival Bar |
velikanagrada | montenegro-racing | dobrilovic | montenegrocharter | avacomdoo | petex-suvenir |

CG Vaterpolo | Jadran HN | CG Karate | KK Buducnost | NLB League | CG fudbal |

srbija
E-novine | Novinar.De | večernje novosti | nin | blic | Tabloid | Kurir | radio 21 | beta | tanjug | Svet | danas | Ilus politika | politika | vreme | fonet | TV B-92 | Radio TVSR | Skandal | yuportal.com | svetplus.com | 24časa | Royalfamily | becook.com | Korisna knjiga | Peščanik | Besplatni filmovi | Moj klip | ink4jet.co.rs | dijaspora-oglasi |

hrvatska
dalmacijanews | Hrvatski rječnik | Rječnici | vecernji-list | hina | vjesnik | glas istre | tportal | hr monitor | arkzin | hrnet | index | Cibona | Centarnekretnina | Nekretnine | oglas.hr | naslov.hr | travel-croatia | 500 hr linkova |
bosna i hercegovina
Dnevnik - pincom | oslobodjenje | saraj | reporter (rs) | tuzlarije | ambasada BiH | bosnia | dani | sarajlija | Adresar | Bosnjaci | kkbosna | arhiva viceva | sarajevo-x.com | Bolja BiH | Nezavisne.com | Klix.ba | Dnevni Avaz |
slovenija
Slovenian media |
makedonija
Forum | Puls | Dnevnik | Start | Nova Makedonija | Makedonija Denes | Utrinski Vesnik | M.Express |
ex YU i ostalo
Katalog linkova | Svijet | slavenska dusa | Slavialand | Nekretnine u ex YU | Izracunavanje uskrsa |

SlobodnaEvropa | BBC | CNN | Deutsche Welle | FIFA | UEFA | World Clock |

Goodyear liga |
ULEB | Radio Televizija Jugoslavije |

Pišite nam... e-mail to us...
Arhiva:
Odnos emigrantskih (srpskih) medija prema MEAA:


Vaši komentari
Knjiga gostiju...Vaši komentari

Prilog iz Crne Gore.....turistička agencija MED MIRABILIS - Budva


Postovani g. Mandić,
ja sam Darija Kovač, vlasnica nove turističke agencije MED MIRABILIS, iz Budve.

Nadam se da ne zamerate na slobodi da Vam se obratim povodom ponude moje agencije, budući da smo napravili nešto što je dosta drugačije od svega onoga što se nudi kod nas, te bismo u obostranom cilju što bolje promocije Crne Gore, mogli naći zajednički jezik i neki vid saradnje.
Naime, moja agencija je specijalizovana za aktivne vidove odmora koji u svom programu obuhvataju ono najbolje što Crna Gora ima da ponudi. Umesto prilično nemaštovitih ponuda tipa smeštaj/jednodnevni izleti koji svi deluju kao da su sišli sa iste fabričke trake, namera mi je bila, kao nekome ko je duboko zaljubljen u svoju zemlju i korene, da ponudim gostima nešto što je zaista autentično, vredno i jedinstveno.
Sa tim ciljem, kreirali smo 5 paket aranžmana:
* HIKING tura
* Kurs crnogorsko-mediteranske kuhinje
* Tura nacionalni parkovi
* Yoga kursevi
* Kurs slikanja
Našu ponudu, u više detalja možete pogledati na stranicama našega sajta

www.medmirabilis.me

U prilogu Vam dostavljam kompletnu ponudu za prve dve ture, a kroz nekoliko dana, biće spremna i detaljna ponuda ture po Nacionalnim parkovima.
Ukoliko budete zainteresovani za saradnju - bilo tipa promocije (uz proviziju) moje ponude, ili savetodavne pomoći koja bi se ticala adresa na koje bih mogla uputiti ponude, bila bih Vam veoma zahvalna.

PS:
Budući da sam po struci profesor stranih jezika ( španski, italijanski i engleski), zaposlena sam i u privatnoj školi stranih jezika WAVES iz Budve, u čijoj ponudi imamo i kurseve crnogorskog jezika za strance. Možda bi i to bila interesantna varijanta - ponuditi kurs jezika uz dodatno osmišljen program koji bi obuhvatao elemente postojeće MED MIRABILIS ponude.

http://skolawaves.com/

Takodje, u vlasništvu moje porodice je i privatni smeštaj u samom centru Budve, te bi se lako dala osmisliti kompletna ponuda kursa/smeštaja/obilazaka.

Studio-apartment-VILA-K5-16070

U nadi da ćemo ostvariti uspešnu saradnju, želim Vam sve najbolje.
Best regards,
Darija Kovač
general manager

Med Mirabilis
travel agency
Budva/Montenegro
gsm: +382 69 621 670; gsm: +382 67 332 500; tel: +382 33 473 755
skype: darija.medmirabilis
darija.kovac@medmirabilis.me
www.medmirabilis.me


Crnogorci sa juga Srbije u posjeti Lovćencu




Dušan Žugić i Jovica Joksimović, predsjednik i potpredsjednik udruženja „Crnogorska zajednica Prokuplja“ boravili su u radnoj posjeti Lovćencu i tom prilikom obišli Crnogorski kulturni centar, Udruženje Crnogoraca Srbije „Krstaš“ i Crnogorsko kulturno prosvjetno društvo „Princeza Ksenija“.
Delegacija sa juga Srbije je na biste Petra II Petrovića Njegoša i kralja Nikole položila cvijeće sa posvjetom: „Lovćencu sa poštovanjem, Crnogorci iz Prokuplja“.
U razgovoru sa Draganom Martinovićem, jednim od kopredsjednika udruženja „Krstaš“, analizirana je dosadašnja saradnja i konstatovano zadovoljstvo postignutim rezultatima. Martinović je u ime Krstaša udruženju iz Prokuplja poklonio komplet knjiga publiciste i istraživača crnogorske dijaspore Nenada Stevovića.
Prilikom susreta sa Milom Milojkom predsjednikom društva „Princeza Ksenija“ dogovoreno je gostovanje mladih članova iz Lovćenca na manifestaciji „Dani crnogorske kulture na jugu Srbije“ koja će ove jeseni biti održana u Prokuplju.
Press služba „Krstaš“
26.08.2015.


Jubilej.....10 godina od posjete crnogorske delegacije Crnogorskoj etničkoj zajednici Australije


Zvanična delegacija Crne Gore boravila je u Australiji deset dana tokom septembra mjeseca 2005. godine po planu boravka sačinjenom na osnovi medjusobnih prijedloga. U Sidneju se odvijala većina susreta da bi na kraju posjete bila organizovana i prva tribina na temu "Zašto nezavisna Crna Gora".
Delegaciju su sačinjavali: Žarko Djuranović ispred Pokreta za Crnu Goru, dr Milan Vukčević, direktor Centra za Dijasporu i dvočlana ekipa TV Crne Gore (Melanija Bulatović i Nenad Cvijić).
Treba napomenuti da se posjeta održavala u nezgodno vrijeme nepunu godinu dana prije Referenduma za obnovu crnogorske nezavisnosti. Bila su to teška vremena kada je za nezavisnost Crne Gore u Australiji bila samo Crnogorska etnička zajednica Australije.
Čak i pojedini naši članovi i simpatizeri nijesu imali petlju da javno podrže ideju nezavisnosti, a da ne pominjemo one koji su se svim silama borili protiv Crne Gore i njene nezavisnosti. Cijepale su se mape Crne Gore, pisale peticije podrške optuženima za ratne zločine u čemu su imali ogromnu podršku velikosrpskih iseljeničkih medija i SBS radio programa na srpskom jeziku, a vodja svih tih anticrnogorskih projekata bilo je udruženje Njegoš iz Sidneja.

Serijal je emitovan na RTCG i tek sada smo uspjeli da snimak prebacimo sa VHCR kaseta na CD i postavimo na youtube, ali kvalitet nije sustinski promijenjen pa se mozete prisjetiti kako je to nekada izgledalo:

1. Iskustvo crnogorskih iseljenika u Australiji:



2. Crnogorski iseljenici u Australiji:



3. Crnogorska etnicka zajednica Australije:



4. Univerzitetska saradnja Crna Gora – Australija:



5. Mlada crnogorska dijaspora u Australiji:




K U T A......Nedeljko Bezmarević


Kuta su najbrojnije selo u Župi. Dijele se na Gornja Kuta i Donja Kuta. Prema predanju, Gornja Kuta dugo nijesu bila naseljena. Kada su nekakvi trgovci jedne zime s planine gonili stoku na pazar, naidju kroz Gornja Kuta i tu ih uhvati noć. Iznenada dune jak vjetar, nanoseći svijeg i oni stanu da zapomažu i zovu u pomoć, ali im se niko ne odazva. Jedan od njih nadje neku zavjetrinu, tu savije stoku i svi se sklone i tako provedu noć. Kada su sjutri dan naišli na prve kuće u Donjim Kutama i tu stali da se ogriju, seljaci ih upitaju kako su se spasli prošle noći da se ne pometu, a jedan od njih odgovori da ih je spasio jedan kutak na koji su nabasali. Docnije, kada se narod namnožio i naselio gornji dio sela, taj dio nazovu Kutak, a poslije čitavo selo dobije ime Kuta.
Najveći dio bratstva iz Kuta vodi porijekolo od Nikšićkog sina Gezimira, odnosno og Gezimirovog sina Šakoja. Šakoje je imao tri sina: Laka, Marka i Eraka. Od Laka i Marka vode porijeklo: Bojovići, Laketići, Raškovići, Krulanovići, Kneževići, Bećanovići i Bezmarevići, dok su Lončari, Mandići, Goraševići, Tomići i Jakušovići doseljenici iz drugih krajeva Crne Gore.
Za Markovog potomka, vojvodu Djuraša, koji je živio negdje krajem petnaestog vijeka, narodno predanje govori da je najstariji vojvoda plemena Nikšići i da se njegovo vrijeme čitavo nikšićko pleme okupljalo na Krstovačama. Za njega govore da je bio toliko silan i moćan da je za svoga brata prosio ćerku Ivana Cnojevića.


Prilog iz Sidneja.....Novica Vujačić ozenio sina Aleksandra




U subotu 23. maja 2015. godine bili smo gosti na svadbi Novičinog sina Aleksandra i njegove izabranice Stephanie Yu.
Vjenčanje je odrzano u Grčkoj pravoslavnoj crkvi - Greek Orthodox Parish&Community of "All Saints" u Belmoru, a zatim je odrzana recepcija u Clarence House u Belmoru.
Puna sala gostiju, izvrsna usluga i birane riječi uljepsale su svadbenu ceremoniju. Za mikrofonom su se izmijenjali očevi, kumovi i mladenci, ali je najdirljiviji bio govor mladozenje Aleksandra koji nije mogao da sakrije suze pri pomenu nedavno preminule majke. Na kraju je smogao snage da svoju priču zaokruzi saljivim komentarom sto je izmamilo spontane aplauze i podrsku cijele sale.
I Novica se pokazao kao vrsni govornik sa svojim kratkim, ali nadahnutim izborom riječi.
Atmosferu u crkvi i slavljeničkoj večeri najbolje pokazuju prilozene fotografije.













Prilog iz Sidneja......Proslavljen Dan nezavisnosti Crne Gore





Crnogorska etnička zajednica Australije, kao jedini istinski pobornik crnogorske nezavisnosti u Australiji od prvog dana raspada bivse Jugoslavije, je i ove godine svečano obiljezila najznačajniji dan iz novije istorije - Dan nezavisnosti!
Proslava je upriličena u sidnejskoj četvrti - Brighton Le Sands.
Uz specijalitete restorana La Piazza, crnogorsku lozu i australsko vino nazdravili smo nezavisnoj Crnoj Gori i sa postovanjem se sjetili nasih preminulih članova i prijatelja Udruzenja.






Prilog iz USA......Inicijativa Blaža Sredanovića....Kongres iseljenika 2016. na Cetinju



POSTOVANI
Veoma je pozitivno da smo počeli da ponovo saradjujemo širom svijeta. No, kao što to obično biva, jedna ideja povuče drugu, pa uzimam slobodu da vam tu svoju ideju saopštim:
Prošlo je gotovo petnaest godina od zadnjeg Svjetskog kongresa iseljenika na Cetinju. Taj kongres je dao impulse masovnom odzivu iseljenika na referendum, čiji su glasovi odlučili o obnovi nezavisnosti Crne Gore. Mi smo savjesno i časno obavili svoju patriotsku dužnost, što će ostati zapisano u novijoj istoriji naše domovine.
Dosta je vremena prošlo od tada i mnoge su se stvari promijenile u Crnoj Gori. Neke na bolje, a neke ili su ostale dje su bile ili su još više nazadovale. Istorijsko iskustvo pokazuje da su generacije iseljenika često odigrale veoma značajnu ulogu i uticaj na kretanja u Crnoj Gori, naročito u kritičnim momentima, počev od dobrovoljaca u brojnim ratovima, slanju finansijske pomoći, pa sve do direktne saradnje sa nekim institucijama kao što je Matica Crnogorska, Centar za iseljenike, DANU, CPC i neki javni mediji.
Po mojoj skromnoj procjeni Crna Gora ulazi u jedan kritičan period njene istorije, pa cijenim da bi organizacija jednog Svjetskog kongresa iseljenika 2016. godine na Cetinju, kada ćemo slaviti desetogodišnjicu nezavisnosti, bila pravi momenat da se naš glas ponovo čuje. Ne samo o statusu DANU i CPC, već i o poziciji i opoziciji, medijima, državnim simbolima, odnosu prema iseljenicima, ekonomiji i korupciji, ukratko bez ikakvih ograničenja i bez ikakvog pokroviteljstva bilo koje političke partije, ili ličnosti. Imajući u vidu da je danas Crna Gora medjunarodno priznata država, na tom kongresu bi se pozvali ambasadori zemalja u kojima živimo, jer su oni već tamo, a i nekih evropskih organizacija.
Politička stvarnost u Crnoj Gori je takva da su sukobi gotovo na svim nivoima, pa i medju nekadašnjim istomišljenicima, često isključivo zbog materijalnih interesa, ili sticanju političkih poena, što nekad prelazi društvene i moralne norme i predstavlja kočnicu napretka.
Mi se ne borimo za nikakve političke pozicije, niti za ekonomske privilegije i interese, niti moramo dokazivati porijeklo imovine, niti za ovo što smo postigli dugujemo ovoj ili onoj partiji, ili ovoj ili onoj ličnosti ništa. Naše namjere i želje su jedino napredak Crne Gore medju civilizovane narode i blagostanje crnogorskog naroda. Mislim da je narod prilično zasićen dogadjajima na političkoj sceni i spreman je da čuje našu nepristrasnu i kritiku i pohvalu.
Volio bih da čujem vaše misljenje o ovome. Imamo dovoljno vremena, što je i potrebno za jedan ovakav poduhvat. U medjuvremenu mogli bi u crnogorskim medijima objaviti našu punu i bezrezervnu podršku svih iseljeničkih organizacija ulazku Crne Gore u NATO.
Htio bih još napomenuti da je 2015.godina stogodišnjica velike tragedije pod Medovom. Naša Asocijacija već je obezbijedila sredstva za publikovanje jedne monografije o toj tragediji i pokrenula inicijativu kod resora za iseljenike pri Vladi da se ovaj važan istorijski dogadjaj obilježi na dostojanstven način kako to dolikuje sjećanju na stradale dobrovoljce. Ako imate neki material koji bi ste zeljeli da se objavi i u ovoj monografiji pošaljite ga Matici crnogorskoj u čijem izdanju će se pojaviti ova publikacija.
Srdačan pozdrav!
Za Udruženje Crnogoraca Amerike
Blažo Sredanović


Interesantni prilozi iz naše arhive....



Nekoliko dokaza o CPC, a koje SPC pokušava da ignorise!!!

U Ustavu Knjaževine Crne Gore iz 1905, u aktu lex superior, sa stanovišta državnog prava, u članu 40 normirano je slijedeće:
“Državna vjera je u Crnoj Gori istočno pravoslavna. Crnogorska je crkva autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve, ali održava jedinstvo u dogmama s istočno pravoslavnom Vaseljenskom crkvom. Sve ostale priznate vjeroispovijesti slobodne su u Crnoj Gori”.
Posljednji autokefalni mitropolit Crnogorske pravoslavne crkve, u doba nezavisne Knjaževine i Kraljevine Crne Gore bio je Mitrofan Ban. On je za crnogorskog mitropolita kanonski rukopoložen u Rusiji 6. aprila 1885. godine, u Isaklijevskoj Crkvi u Petrogradu, od strane petrogradskog mitroplita Isidora, u prisutstvu ruskog cara Aleksandra III Romanova. Tri dana ranije, u besjedi koju je održao u Svetom Sinodu u Petrogradu, izmedju ostalog, rekao je i ovo: “Vi, svjatjejši otci, promislom Božjom i željom moga premilostivoga gospodara knjaza Nikolaja rukovodjeni, izvoliste smirenost moju izabrati za episkopa Crkve Crnogorske”. Nakon hirotonije primio ga je 15. aprila 1885. godine car Aleksandar III. Prilikom susreta sa njim rekao mu je i ovo:
“Meni je takodje drago što ste Vi rukopoloženi za episkopa u Rusiji. To pokazuje duhovnu vezu imedju Ruske i Crnogorske crkve”.
Autokefalnost priznavali i Carigrad i Moskva
Godine 1910. mitropolit petrogradski Antonije u pismu Mitrofanu Banu, uz ostalo, piše: “Bratski vas pozdravljam sa znamenitim jubilejem, izražavajući tople želje da Vašem Visokopreosveštenstvu pastironačenik Gospod Bog naš Isus Hristos udijeli dugi život u plodotvornoj službi Vašoj za dobro Crnogorske crkve”.
A Vaseljenski patrijarh Joakim iz Carigrada 1910. godine piše Mitrofanu Banu: “Gospod neka podari bogate darove Vašem Visokopreosveštenstvu, svetoj Crnogorskoj crkvi, blagovjernom gospodaru i pobožnom narodu”.
U ime Srpske pravoslavne crkve, njen mitropolit Dimitrije Pavlović (1910. godine) uputio je čestitku Mitrofanu Banu, u kojoj stoji:
“Srpska crkva, kao sestra i po vjeri i narodnosti, dijeli radost Crnogorske crkve”. (O tome piše “Glasnik” Pravoslavne crkve u kraljevini Srbiji, od 15. aprila 1910. godine.)

Kad prisvojiš nešto što nije tvoje....Ćirilica i Latinica

Ćirilo i Metodije su dva grčka misionara (gle čuda - nisu Srpska) iz okoline Soluna. U Moravsku ih je poslao bizantski car Mihajlo III a na poziv Moravskog kneza Rastislava. Cilj je bio širenje hršćanske vjere medjumnogobožačkim narodom, Slovenima. S obzirom da su propovjedi trebale biti davane na jeziku ovog naroda, jer će oni tako lakše shvatiti i prihvatiti novu vjeru, Ćiril je bio zadužen za osnivanje novog pisma. 861 g. Konstantin iskopava mosti sv. Klimenta rimskog (moguće da su Srbi držali i RIM). 863 g. Rastislav šalje molbu Ćirilu i Metodiju da dodju da opismene slovenski narod. Južnoslavenski sveštenici porijeklom iz reda Ćirila i Metodija su u početku pisali glagoljicom. Medjutim jedan od Ćirilovih učenika, vjerovatno Kliment Ohridski koji je bio i pisac životopisa o Ćirilu pod nazivom Žitije Sv. Ćirila, uveo je ćirilicu. Ćirilica je bila drugo slovensko pismo načinjeno prema grčkim slovima. Vrlo brzo je potisnula glagoljicu i zavladala najprije u Bugarskoj ali i u Srbiji i Rusiji. (komentar iz E-novina)

Simboli Beograda s turskim imenom

Neki od simbola Beograda nose nazive na turskom jeziku, poput Kalemegdana, Topčidera, Tašmajdana, Bezistana. Tako Dorćol u prevodu znači raskršće, dok Karaburma na turskom znači crni greben.
Naše, a njihove reči
alat; jastuk; jogurt; jorgovan; ćevap; džep; ajvar; bakar; baklava; bakšiš; bubreg; buzdovan; burek; budala; baksuz; gajde; dinar; delije; duvan; ekser; zanat; zejtin; kazan; kačamak; kašika; kesa; kreč kula; kujundžija; mahala; majmun; meraklija; miraz; mušterija; muštuluk; ortakluk; palanka; pamuk; para; musaka; tavče; kajsija; višnja; sikter; čorba; čaršav; Bostan


Budućnost Crne Gore....


Zbog ovakvih Crna Gora ne treba da brine za svoju buducnost i oni su primjer kako se gradi jedna gradjanska i civilizovana Crna Gora:

Ana Ponoš, Njen epitaph: - Dalmatinka po porijeklu, Crnogorka po opredjeljenju.

Fahrudin Melić: Osjećam se kao Crnogorac, himnu pjevam iz sveg srca "Osjećam se zaista počastvovanim što sam reprezentativac jedne države kakva je Crna Gora", Uz sve njih ja se osjećam kao Crnogorac i pjevam iz sveg srca himnu koju doživljavam kao svoju!

Bajram Begzić, starobaranin Opšte je poznato da izlaskom na političku scenu BS-a, kome pripada i sam Mustafić sa svojim istomišljenicima, na jedan neprimjeren način odredjuje se nečija nacionalna pripadnost, pa i nacionalna pripadnost nas u Starom Baru.

detaljnije


Vrati se na početak
Top



Free website hit counter