Montenegro.org.au WWW

Priznanje Vlade NSW-a

Prof. Sreten Zeković
"Podsjetnik o Crnoj Gori":

Vasilije Mujo Spasojević
"Običaji u Crnoj Gori":

Crnogorski LIBERALI .........

Crnogorska Pravoslavna Crkva

Islamska zaj. CG
"Gorski Vijenac" ćirilica \| latinica
Izbor stihova iz "Gorskog Vijenca" sa objašnjenjima
Komentar Gorskog Vijenca ćirilica \| latinica

Provjerite Vašu e-poštu


Yahoo ID:
Password:

Informacije iz AUS:
	W.A. (Perth) N.T. (Darwin) Q.L.D. (Brisbane) S.A. (Adelaide) N.S.W. (Sydney) VIC (Melbourne) TAS (Hobart) A.C.T. (Canbera)

I N F O R M A C I J E:

... za doseljenike u NSW-u

Skolstvo u AU, Spisak nasih doktora, Popisi stanovnistva u AU itd...

Znate li u kakvoj sredini živite?

Da li znate ko su vam komšije? Da li ste se zapitali kakva je vjerska ili nacionalna struktura stanovnika u vašem okruženju? Interesuje li vas kako se kreću cijene nekretnina u kraju u kojemu živite?
Sve ovo i mnogo više možete naći na ovoj web stranici,
a poštanske brojeve možete naći na sajtu Post Australia

Australija kroz prizmu statistike

Tabela koliko nas živi u Australiji, a rodjeni smo u državama bivše YU...
Australija i religija - prema popisima stanovništva od 1901 završno sa 1996 i uporedna tablica zadnja dva popisa 1991 i 1996 godine
Stanovništvo Australije po zemljama rodjenja...

Migracioni agent, registrovani prevodioc i ostale AU teme ...

Imigraciona pitanja, zanimljivi članci iz štampe na našem jeziku.
Sve prevodilačke usluge brzo, kvalitetno i jeftino vrši Mark Novaković kontakt i putem mob. tel. 0402 129 856
Migracioni agent - zainteresovani ste za useljenje u AUS - obratite se agentu: Snežana Mitrevska, Ph: (612) 9969 8926, Fax: (612) 9969 1249

Sydney-ski sajtovi:


Poredjenje Australije sa Evropom:

O zakoniku Sv Petra Cetinjskog.
Čitajte još...

Jedan milenijum otkako je živio i Dukljom vladao Sveti Vladimir Dukljanski, poznat i kao Sv. Jovan Vladimir...
Čitajte još...
Vladimir i Kosara

Svjedočanstvo borbi oko Skadra i njegove predaje Crnogorcima. Detaljnije...

Upoznajte Crnu Goru koju nijeste znali: prvi, jedini, naj...
Čitajte još...

Pogibija Danila I Petrovića Njegoša, crnogorskog knjaza 1851-1860, prvog svjetovnog vladara Crne Gore. - Mučko ubistvo tvorca moderne države. Detaljnije...

Čovjek se rodi umoran i živi da bi se odmara!!!
Ljubi krevet svoj ka sebe samoga!!!
i još...

Zdravica Vojvode MAŠA ÐUROVICA zvanog DEJAN, KNJAZU NIKOLI na ÐURÐEVDAN 1889 god. na CETINJU. Zainteresovani?

Nositi neprekidno u sebi CRNU GORU znači i dar i prokletstvo. CRNA GORA je morska pjena i sniježna prašina, igra kamenih litica i sunovrat potoka, grohot bitaka i pijanstvo ratova...
I šta još...

Poznato nam je šta su Njegoš i kralj Nikola pisali o našoj braći Srbima... no šta su pisali o Hrvatima? Pročitajte Njegoševo pismo guv.Turskom; stihove kralja Nikole iz "Balkanska carica"... i još o jeziku... Detaljnije...

Iseljeničke priče
Traže se...
Stranci o Crnoj Gori

Zbornik crnogorske dijaspore

Crnogorsko državljanstvo

In memoriam

LSCG | DPS | SDP | SDOCG | PZP | SNP | Udruženje kapetana CG | Albaniens in CG | CP u Srbiji |

slovenija
Slovenian media |

Pišite nam...

Arhiva:
Odnos emigrantskih (srpskih) medija prema MEAA:

Vaši komentari

Knjiga gostiju...Vaši komentari

Prilog iz Crne Gore....u posjeti Etno selu KADMI

Etno selo "KADMI" namijenjeno je zaljubljenicima u planinske ljepote, planinarima, šetačima i biciklistima. U etno selu djeca se mogu igrati sa kozama i jarićima ili iznajmiti bicikle. Posjeduju 10 bungalova sa 60 kreveta.
tel: +383 67 665; + 382 67 486 733

Nakon nevidjene hajke koju je organizovala SPC, a provela je družbenica svoga vjerskog poglavara, u zajednici sa petparačkom štampom u Srbiji i Crnoj Gori - stupili smo, još iz Australije, u kontakt sa Milom Kadijom dajući mu našu moralnu podršku.
Tom prilikom nas je Milo pozvao da budemo njegovi gosti što smo prethodnih dana, na naše veliko zadovoljstvo, i realizovali.
Nakon nezaboravne vožnje kotorskim serpertinama ispred svog etno sela nas je dočekao upravo Milo Kadija. Bilo je rano jutro pa smo imali vremena da se lijepo družimo oslobodjeni turističke gužve, a nje, po riječima Mila, ne fali. Doduše, nakon vožnje serpentinama, mnogima pomažu da se povrate iz šoka ili su primorani da ih vrate putničkim automobilima do kruzera, jer strah od autobuske vožnje lovćenskim vrletima nadjačava ljepotu koja se tom prilikom doživljava.
Uz Kadijine njeguške specijalitete (domaći hljeb, skorup, pršuta, sir, loza i medovina) polako smo se pripremali da posjetimo i Cetinje. Kadija nas je ispratio sa flašama domaće rakije, a mi smo njegovom prekrasnom restoranu dodali naše 'speijalitete' : australsku zastavu i jedan bumerang. Zastava je ubrzo našla svoje mjesto medju mnoštvom drugih da podsjeća i Kadiju i goste o sponi Crne Gore i Australije.
Svima koji prolaze ovim putem preporučujemo da obavezno svrate do KADMI restorana i uživaju u njihovom gostoprimstvu i domaćim specijalitetima, ali da od Mila ne traže da im pripremi srpsku cicvaru, jer će otići gladnoga stomaka.

Prilog iz Srbije ... video klip Ivana Ivanovića o SPC

http://www.youtube.com/watch?v=f_ljq7oAiOA&sns=em

IN MEMORIAM ... Zarija Stojović

IN MEMORIAM ... Zarija Stojović (1919-2013)

U Herceg Novom je, u utorak 4. juna 2013. godine, umro General Zarija Jagošev Stojović. Rodjen 1919. godine u selu Martinićima u Crnoj Gori, nosilac je “Parizanske spomenice 1941. godine” i brojnih ratnih i mirnodobskih odlikovanja. Bio je clan generalštaba SFRJ i nacelnik Više vojne akademije u Beogradu. Autor je knjige “Burna vremena od 1935. do 1945. godine”.

Prilog iz Crne Gore....Kurtoazija i profesionalno komuniciranje

Pise: Miodrag Iličković

Biti u službi svoje zemlje znači da njen prestiž treba da bude stalna briga – da se ne zanemare pravila i običaji koji doprinose njenom renomeu medju gradjanima kao i medjunarodnoj zajednici. Jedan od važnih aspekata jeste da se kroz ponašanje i činidbe čuva i učvrščuje povjerenje gradjana i stranih vlada.
Utisak je da to nijesu motivi kojima se rukovode nosioci sadašnje crnogorske vlasti. Več kod prve potrebe da kontaktiramo republičke ili lokalne organe postaje jasno dokle dostižu poštovanje sugradjana i demokratske navike.
Naša su iskustva sa ministrom unutrasnjih poslova. Vjerujemo da postoje karakterističniji ptimjeri ali da rijetko pokušava da ih javno eksponira svjesni da to nema mnogo svrhe – politička sudbina ministara ne zavisi od javnog mnijenja.
Prije nešto više od dvije godine prijavili smo policiji u Budvi pljačku u stanu. Nakon uvidjaja nije bilo teško identifikovati počinioca niti je on to pokušao sakriti, pravdajuči se da je njegovoj porodici sve pokradeno tokom bosanskih ratova.
Od policije do danas nije bilo informacija o ovom slučaju, iako su se neke od pokradenih stvari pojavile na budvanskoj pijaci. Doznali smo takodje da je u medjuvremenu počiniocu krivičnog dijela omogućen boravak u Crnoj Gori i da je otvorio novi biznis!
O čemu se radi – korupciji, birokratskoj nekompetentnosti nadeležnih, lijenosti ili je u pitanju nešto sasma drugo?
Obratili smo se ministru.
Očekivali smo da, ukoliko lijepi maniri i kurtoazija nijesu stil vlastitog izražavanja,odgovor proistekne iz nekog moranja koje propisuju zakoni i pravila. Ali nije bilo odgovora na naše pitanje. I u privatnim odnosima ignorisati nečiji dopis ili poruku znak je nevaspitanja, neprdržavanja osnovnih pravila društvenog ponašanja, ne poštovanja ličnosti drugoga. Kada se ministar tako postavlja prema gradjanima onda je to politika – tretiranje gradjana sa respektom spada medju osnovna ljudska prava. Vidljivo je da se obraćanja gradjana ne cijeni puno, nema interesa da se nadje način da se poboljša komuniciranje ili upoznaju njihove potrebe. Oni koji imaju neku vlast očigledno se zamišljaju nekom posebnom vrstom ‘izabranih’ za koje ne važi kodeks ponašanja ili normalna pravna, politička ili ekonomska pravila.
Dovoljno je pratiti komentare po internetskim sajtovima, novinama ili TV anketeda bi se uvjetili do koje mjere takvo postavljanje iritira gradjane, širi disrespekt i nepovjerenje. Ne radi se toliko o neslaganjima sa vladom ili funkcionerima partija na vlasti po značajnim političkim problemima, koliko se dovodi u pitanje njihovo poštenje, lični integritet i patriotizam.
Ko dolazi iz inostranstva na kraći boravak ili posjetu ne može da ima o svemu jasnu predstavu pa se, po potrebi, obraća ministru, Skupštini ili opštini naivno zamišljajući da će dobiti pažnju na koju je navikao tamo gdje živi. Ali velika je razlika u važećim standardima i obrazovnom nivou u demokratskim zemljama i onima sa raznim oblicima autoritarizma!
Pouka iz našeg slučaja je da ministrova prva briga nije da svoj rejting podiže profesionalnim obavljanjem osnovne funkcije zaštite gradjana, njihovih prava i imovine.
Nije toliko broj kriminalnih radnji lopovluk i korupcija ono što je karakteristično koliko utkanost svega toga u sistem i perzistentnost, tako da kriminal vremenom sve više formira mentalitet crnogorskog društva.br>
Miodrag Iličković

“Krstaš” i “Princeza Ksenija” na Festivalu optimizma u Novom Sadu

Crnogorska zajednica iz Srbije uspješno se predstavila na Festivalu optimizma “Baby Exit”, koji je 12-u godinu za redom, povodom Svjetskog dana porodice, organizovan u Novom Sadu. Festival je održan ptoteklog vikenda (8. i 9. juna) na otvorenom, na više bina ispred SPENS-a, i posjetilo ga je blizu 10.000 Novosadjana i gostiju iz Vojvodine.
Na Festivalu je nastupilo preko 1.000 plesača, glumaca i muzičara, a u okviru programa “Pametno odrastanje” posjetioci su imali priliku i da se upoznaju sa radom nacionalnih zajednica iz oblasti kulture i očuvanja svog identiteta, programima osnovnih i srednjih škola, različitim sportovima i da učestvuju u tematskim radionicama i drugim zabavnim sadržajima.
Štand Udruženja Crnogoraca Srbije “Krstaš” je bio izuzetno posjećen, a gosti su, pored ostalog, imali priliku da se upoznaju sa velikim brojem knjiga iz izdavačke djelatnosti crnogorske dijaspore, ali i knjiga iz matične države Crne Gore. Podatak da su promoteri za jedan dan podijelili 1000 za tu priliku pripremljenih brošura i kalendara, govori o izuzetnoj posjećenosti crnogorskog štanda.
U kulturno umjetničkom programu, na centralnoj “Bini šampiona”, nastupilo je Crnogorsko kulturno prosvjetno društvo “Princeza Ksenija” iz Lovćenca sa dramsko muzičkom tačkom “Igranka”. Mladi predstavnici crnogorske zajednice su na dostojanstven i harizmatičan način širokom auditorijumu u Novom Sadu predstavili dio ljepote crnogorske tradicionalne i savremene kulture.
Press služba “Krstaš”
11.06.2013.

CKPD “Princeza Ksenija” u Feketiću

Crnogorsko kulturno prosvjetno društvo “Princeza Ksenija“ iz Lovćenca nastupilo je, u subotu 8. juna 2013. godine, na jubilarnoj 10-oj po redu manifestaciji „Dani feketićke višnje“.
Kulturno umjetnički program se održao u prepunoj Pozorišnoj sali u Feketiću, a Dramsko recitatorski i plesni studio “Princeze Ksenije” je premijerno izveo tačku “Igranka” u koreografiji Mirjane Stevović.
U dramskom dijalogu i plesu uz muziku grupe “Who see”, koja je Crnu Goru predstavljala na Eurosongu, prikazan je sukob izmedju modernog i tradicionalnog u crnogorskoj porodici, a zadovoljni gledaoci su dugim aplauzom nagradili aktere uspješnog nastupa.
U Feketiću su nastupili: Aleksa Giljen, Jelena i Isidora Ražnjatović, Tanja i Marta Čelebić, Jovana Banović, Maša Roganović, Milena Drašković, Nadja Popović, Lidija Lekić i Milica Kaludjerović.
CKPD “Princeza Ksenija”
Lovćenac, 09.06.2013.

Susret o Podgorici ....

Na utakmici sa Ukrajinom sreo sam se sa starim borcem za crnogorsku nezavisnost, učesnikom I svjetskog kongresa crnogorske dijaspore u USA - Jovanom Radonjićem. Nakon utakmice evocirali smo uspomene o vremenima kada smo se mogli na prste izbrojati.
Na zalost, zahvaljujuci nerazumijevanju onih koji su trebali da vode racuna o dijaspori, mnogi istinski borci za Crnu Goru sa velikim razocarenjem su prihvatili neposteni i macehinski odnos naustrb preko noci preobucenih patriota kojima dijaspora sluzi samo kao pokrice za zadovoljenje licnih i familijarnih potreba.
Sa nama u drustvu se nasao i predstavnik evropske dijaspore Vanja Popović.

Sa druzenja u Lovćencu ....

Nakon posjete Krstasu nase druzenje nastavili smo uz domaće specijalitete i časicu iskrenog razgovora.

Sa utakmice Crna Gora - Ukrajina

Prisustvovati fudbalskoj utakmici reprezentacije Crne Gore jeste privilegija i nezaboravni dozivljaj. Atmosferu prije i za vrijeme utakmice je nemoguće rijecima opisati. Pojacano prisustvo policije i pripadnika obezbjedjenja ukazivali su rijesenost organizatora da ne dozvole bilo kakve incidente.
Na utakmici smo se sreli sa Zarkom Djuranovićem, prvim sekretarom nase zajednice koji sada zivi i radi u Podgorici.
Susreli smo se i sa navijacima iz Lovcenca i napravili zajednicku fotografiju.
Neposredno prije utakmice susreo sam se sa nasim simpaziterim iz Bijelog Polja - Asmirom Pućuricomi njegovim zetom Irfanom Hadzibegovićem, kojima sam, u ime MEAA, urucio dvije besplatne ulaznice. Kratko druzenje, ali iskreno i sadrzajno, ostaće nam u dugom sjećanju.

Bicemo prisutni na utakmici Crna Gora - Ukrajina

Zahvaljujući povezanoscu crnogorske dijaspore mozemo se pohvaliti da smo bili u prilici da obezbijedimo nekoliko ulaznica nasim navijacima koji zive u Crnoj Gori.
Posebnu zahvalnost dugujemo Ranku Jovanoviću koji me je sacekao sa ulaznicama zlata vrijedne.
Ne sumnjamo da navijaci neće napraviti atmosferu za pamcenje i ostaje nam samo da se nadamo da ce i nasi igraci imati, uz znanje, i dovoljno srece da dodju do izuzetno vaznih 3 boda.

Saradnja crnogorskih zajednica iz Australije i Srbije

Mihailo Mandić, predsjednik Crnogorske etničke zajednice Australije (Montenegrin Ethnic Association of Australia), je kao gost Udruženja Crnogoraca Srbije „Krstaš“, u četvrtak 30. maja, posjetio crnogorsku zajednicu u Lovćencu.
Mandić i predstavnici Krstaša,
Ljubomir Perović, Milo Milojko, Dragan Martinović, Nikola Muhadinović i Milan Mudreša, su konstatovali dobru saradnju u proteklih 10 godina i dogovorili inteziviranje i nove vidove saradnje i buduće zajedničke projekte.br> U Crnogorskom kulturnom centru gost iz Australije se, u razgovoru sa strukovnim vaspitačem Mirjanom Stevović, upoznao sa aktivnostima Crnogorskog kulturno prosvjetnog društva „Princeza Ksenija“, prisustvovao času likovne sekcije najmladjih ćlanova i probi plesne grupe, koja je uvježbavala tačku „Igranka“ sa kojom će „Princeza Ksenija“ nastupiti na Festivalu optimizma „Baby Exit“ u Novom Sadu.
Mihailo Mandić je posjetio i školu „Crna Gora moja postojbina“ koju UCS „Krstaš“ drugu godinu organizuje u saradnji sa Ministarstvom prosvjete Crne Gore i Centrom za iseljenike Crne Gore. Predavači, profesor književnosti Aleksandra Vučinić i profesor razredne nastave Gordana Krivokapić, su Mandića upoznali sa udžbenicima, programom rada i dosadašnjim rezultatima škole.
U posjetu Lovćencu predsjednik Crnogorske zajednice Australije je došao u pratnji predsjednika Crnogorske partije Nenada Stevovića.
detaljnije na web sajtu www.krstas.rs

Interesantni prilozi iz naše arhive....

Obzirom da se odredjeno vrijeme ovaj sajt naredni mjesec i po dana neće baš redovno ažurirati to nudimo neke od priloga koji su ranije objavljivani, a koji nikada ne gube na aktuelnosti:

Community Health Profile - bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije

Ovaj izvještaj sam pronašao prije 15-tak godina i pokazuje kako su nas Australci iz QLD detaljno 'snimili'- naše naravi, običaje i ponašanje i na jedan miroljubiv način dali uputstva kako se prema nama takvima treba odnositi:.....Community Health Profile - bivše SFRJ

Zašto volim Australiju Nepoznati autor:
Kaže dijete:
Australiju volim zato što je to jedna velika i lijepa zemlja koja ima puno prirodnih ljepota. Te ljepote uglavnom ne mogu da se vide golim okom, ali ih ima dosta na kanalu "Discovery" koji tata, mama i ja volimo da gledamo i da se ponosimo u kakvoj zemlji živimo. Mama i tata kažu da je Australija ljepa zato što u njoj živi puno raznih naroda i narodnosti i što su ljudi svih rasa i religija ovde našli mjesto da žive u miru i prijateljstvu....Zasto volim Australiju

Deklaracija bez odgovora
Prosle su dvije godine od kada je Crnogorska etnička zajednica Australije, uz podršku velikog broja crnogorskih udruženja širom svijeta, predala Skupštini CG Deklaraciju o poništenju Odluka tzv Podgoričke skupštine. Ni do današnjeg dana nijesmo dobili iz supštinskog ureda ni najmanji kurtoazni odgovor šta se po tom pitanju uradilo.
Podsjećamo ovdje na pismo upućeno iseljenicima, a koje je prethodilo Deklaraciji:

Većina naših iseljenika nije željela raspad bivše Jugoslavije. Neko je živio bolje, neko lošije, ali svi smo uživali u miru, nacionalnoj i vjerskoj toleranciji. U toj i takvoj Jugoslaviji Crna Gora je imala nešto što je moglo da bude uzor cijelom svijetu, nešto što se malo gdje moglo doživjeti.
Imali smo jednu vjersku harmoniju koja je gradjena vjekovima. Zamislite crkve sa dva oltara – katolici na jednom, pravoslavci na drugom kraju! Zamislite vjerski obred kada vjernici islamske vjeroispovijesti nose krst na vrh brda u pratnji katolika i pravoslavaca! Sve ovo je urušila preko noći jedna agresivna vjerska politika koja se u svemu izdigla iznad Ustava i Zakona Crne Gore.
Uvjereni smo da većina gradjana Crne Gore svih, pa i srpske nacionalnosti, na isti način osudjuju ovakve civilizacijske zločine.
Ovakvo ponašanje SPC i njeno permanentno potkopavanja temelja crnogorske državnosti imaju uporište u Odlukama tzv Podgoričke Skupštine iz 1918. godine.
Crna Gora je stekla svoje medjunarodno priznanje, ali Crna Gora ne može, još uvijek pravno, da profunkcioniše sve dok se ne oslobodi tereta tih Odluka.
Vlada, Skupština i ostale državne institucije treba da se, konačno, odrede prema Podgoričkoj Skupštini i svim kasnijim Odlukama koje su na njenoj osnovi proizišle. Državni organi treba da pokažu političku i državničku zrelost i da oslobode naredne generacije političke magle u koju ih uvlači ovakav nedefinisani odnos prema jednom ovako krupnom političkom pitanju.
Crnogorska etnička zajednica smatra da je došlo vrijeme da se Država izdigne iznad svih vjerskih i nacionalnih zajednica i da radi u interesu njihove jednakosti. Država je dužna da već jednom da jasne odgovore na pitanje da li poštuje Odluke Podgoričke Skupštine ili ih ne poštuje.
Ukoliko su Odluke još važeće, onda bi mošti kralja Nikole trebalo pod hitno vratiti da u miru nastave da počivaju u San Remu, a princu i prestolonasljedniku Nikoli zabraniti dolazak u Crnu Goru!
Ukoliko Odluke nijesu važeće, onda Država to treba javno da kaže i da sva crkvena dobra stavi u državno vlasništvo, a da ista da vjerskim institucijama na korištenje. Mitropoliju crnogorsko-primorsku staviti pod okrilje CPC.
Naša djeca zaslužuju odgovore na sva ova pitanja.
Zaslužuju da grade život u jednoj pravnoj državi koja poštuje svoje dostojanstvo oslobodjena od nedodirljivosti religioznih vračeva sa bilo koje strane.
Molim vas da pažljivo pročitate ovaj dopis i da nam u što kraćem roku odgovorite da li podržavate našu Inicijativu državnim organima Crne Gore da ponište Odluke Podgoričke Skupštine ili da se, u najmanju ruku, odrede prema njoj!
Mihailo Mandić
predsjednik MEAA

Nekoliko dokaza o CPC, a koje SPC pokušava da ignorise!!!

U Ustavu Knjaževine Crne Gore iz 1905, u aktu lex superior, sa stanovišta državnog prava, u članu 40 normirano je slijedeće:
“Državna vjera je u Crnoj Gori istočno pravoslavna. Crnogorska je crkva autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve, ali održava jedinstvo u dogmama s istočno pravoslavnom Vaseljenskom crkvom. Sve ostale priznate vjeroispovijesti slobodne su u Crnoj Gori”.
Posljednji autokefalni mitropolit Crnogorske pravoslavne crkve, u doba nezavisne Knjaževine i Kraljevine Crne Gore bio je Mitrofan Ban. On je za crnogorskog mitropolita kanonski rukopoložen u Rusiji 6. aprila 1885. godine, u Isaklijevskoj Crkvi u Petrogradu, od strane petrogradskog mitroplita Isidora, u prisutstvu ruskog cara Aleksandra III Romanova. Tri dana ranije, u besjedi koju je održao u Svetom Sinodu u Petrogradu, izmedju ostalog, rekao je i ovo: “Vi, svjatjejši otci, promislom Božjom i željom moga premilostivoga gospodara knjaza Nikolaja rukovodjeni, izvoliste smirenost moju izabrati za episkopa Crkve Crnogorske”. Nakon hirotonije primio ga je 15. aprila 1885. godine car Aleksandar III. Prilikom susreta sa njim rekao mu je i ovo:
“Meni je takodje drago što ste Vi rukopoloženi za episkopa u Rusiji. To pokazuje duhovnu vezu imedju Ruske i Crnogorske crkve”.
Autokefalnost priznavali i Carigrad i Moskva
Godine 1910. mitropolit petrogradski Antonije u pismu Mitrofanu Banu, uz ostalo, piše: “Bratski vas pozdravljam sa znamenitim jubilejem, izražavajući tople želje da Vašem Visokopreosveštenstvu pastironačenik Gospod Bog naš Isus Hristos udijeli dugi život u plodotvornoj službi Vašoj za dobro Crnogorske crkve”.
A Vaseljenski patrijarh Joakim iz Carigrada 1910. godine piše Mitrofanu Banu: “Gospod neka podari bogate darove Vašem Visokopreosveštenstvu, svetoj Crnogorskoj crkvi, blagovjernom gospodaru i pobožnom narodu”.
U ime Srpske pravoslavne crkve, njen mitropolit Dimitrije Pavlović (1910. godine) uputio je čestitku Mitrofanu Banu, u kojoj stoji:
“Srpska crkva, kao sestra i po vjeri i narodnosti, dijeli radost Crnogorske crkve”. (O tome piše “Glasnik” Pravoslavne crkve u kraljevini Srbiji, od 15. aprila 1910. godine.)

Stanić Džomiću: Spremte se, jer će vas stići pravni sistem evropske Crne Gore

10. januar 2013.
Socijaldemokratska partija je bila i ostaće glavna prepreka anticrnogorskim djelima neregistrovane filijale Srpske pravoslavne crkve, navodi se u saopštenju šefa Medijskog pula SDP-a Mirka Stanića.
Iz SDP-a su reagovali na tvrdnje paroha podgoričkog Srpske pravoslavne crkve i koordinatora Pravnog savjeta Mitropolije crnogorsko-primorske SPC protojereja Velibora Džomića, koji je ocijenio da su "SDP i dio DPS-a ekstremisti koji necivilizovano ometaju djelovanje Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori".
- SPC je došla je u Crnu Goru na bajonetima uništenja Crne Gore i skoro vijek, bez obzira na promjenu raznih političkih sistema, najekstremniji je protivnik državnosti Crne Gore - kazao je Stanić.
Prema njegovim riječima, "kako im je ponestalo domaćih slugu, dovedeni su strani najamnici u mantijama da otimaju i rasprodaju imovinu naših predaka i truju medjuetničke i medjuvjerske odnose u Crnoj Gori".
- Taj tudjinac je jurišao, tokom demonstracija zbog priznanja Kosova, na crnogorski Parlament. Demonstrirao kako u praksi izgleda istinski antidržavni ekstremizam. Poetski ga je nadahnuto ispoljio i onda kada je u maniru pravog sluge Božjeg recitovao "Spremte se spremte četnici". Spremte se, jer će vas stići pravni sistem evropske Crne Gore i privešćemo vas, kao i ostale tudjine, poznanju prava - naglasio je Stanić.
On je podsjetio da je Socijaldemokratska partija najstarija crnogorska članica Socijalističke internacionale i Partije evropskih socijalista, jedini parlamentarni subjekt više od dvije decenije i graditelj nezavisne, gradjanske i evroatlanske Crne Gore.

Kad prisvojiš nešto što nije tvoje....Ćirilica i Latinica

Ćirilo i Metodije su dva grčka misionara (gle čuda - nisu Srpska) iz okoline Soluna. U Moravsku ih je poslao bizantski car Mihajlo III a na poziv Moravskog kneza Rastislava. Cilj je bio širenje hršćanske vjere medjumnogobožačkim narodom, Slovenima. S obzirom da su propovjedi trebale biti davane na jeziku ovog naroda, jer će oni tako lakše shvatiti i prihvatiti novu vjeru, Ćiril je bio zadužen za osnivanje novog pisma. 861 g. Konstantin iskopava mosti sv. Klimenta rimskog (moguće da su Srbi držali i RIM). 863 g. Rastislav šalje molbu Ćirilu i Metodiju da dodju da opismene slovenski narod. Južnoslavenski sveštenici porijeklom iz reda Ćirila i Metodija su u početku pisali glagoljicom. Medjutim jedan od Ćirilovih učenika, vjerovatno Kliment Ohridski koji je bio i pisac životopisa o Ćirilu pod nazivom Žitije Sv. Ćirila, uveo je ćirilicu. Ćirilica je bila drugo slovensko pismo načinjeno prema grčkim slovima. Vrlo brzo je potisnula glagoljicu i zavladala najprije u Bugarskoj ali i u Srbiji i Rusiji. (komentar iz E-novina)

Simboli Beograda s turskim imenom

Neki od simbola Beograda nose nazive na turskom jeziku, poput Kalemegdana, Topčidera, Tašmajdana, Bezistana. Tako Dorćol u prevodu znači raskršće, dok Karaburma na turskom znači crni greben.
Naše, a njihove reči
alat; jastuk; jogurt; jorgovan; ćevap; džep; ajvar; bakar; baklava; bakšiš; bubreg; buzdovan; burek; budala; baksuz; gajde; dinar; delije; duvan; ekser; zanat; zejtin; kazan; kačamak; kašika; kesa; kreč kula; kujundžija; mahala; majmun; meraklija; miraz; mušterija; muštuluk; ortakluk; palanka; pamuk; para; musaka; tavče; kajsija; višnja; sikter; čorba; čaršav; Bostan

Salih Selimović: Muslimani nikada nisu postali Turci!

Društvo, 09:23, 15.05.2013. Autor: Pečat Današnji muslimani, koji su sa prostora bivše SFRJ, u većini slovenskog su porekla. To je u nauci nesporno, mada ima i onih koji bi "hteli", reč je o bosanskom i delu raških muslimana, da su bogumilskog porekla, navodi istoričar...Muslimani nikada nisu postali Turci

Sabrija Vulić: Upozoravali smo na velikobošnjački projekat

IZ MUSLIMANSKOG SAVJETA SAOPŠTILI DA IH NE IZNENADJUJE PRIČA O AUTONOMIJI SANDŽAKA
Podgorica – Predsjednik Savjeta Muslimana u Crnoj Gori Sabrija Vulić kazao je juče da predstavnike te institucije nimalo ne iznenadjuje priča o autonomiji Sandžaka, jer su, kako je kazao, i prije nekoliko godina upozoravali na početak formiranja velikobošnjačkog projekta.
On je podsjetio da su takva upozorenja dolazila najprije od Matice muslimanske, ali da su ona uglavnom nailazila na podsmijehe.
„Za nas u Savjetu Muslimana Crne Gore, priča o autonomiji Sandžaka ne predstavlja nikakvo iznenadjenje. Kada su predsjednik g. Avdul Kurpejović i članstvo Matice muslimanske u Crnoj Gori u kontinuitetu upozoravali da je formiranje bošnjačkog nacionalnog korpusa na tlu Crne Gore početak velikobošnjačkog projekta, nailazili smo u najboljem slučaju na podsmijehe”, istakao je Vulić.
On je kazao da su i tada, kao i sada, gledali unaprijed, sa željom da zaštite muslimanski narod Crne Gore kao autohton na ovim prostorima i da ga sačuvaju novog zla i cjepkanja nacionalnog bića.
“Doživjeli smo jedno cijepanje po nacionalnom šavu, kada je deklaracijom nepozvanih ljudi, po ko zna čijem nalogu, donesena odluka o preimenovanju imena Musliman u Bošnjak na tlu Crne Gore. Niko nije reagovao radi ‘mira u kući’. Sada treba da doživimo i drugo cijepanje - po geografskom šavu”, rekao je Vulić.
On je objasnio da su upozoravali da se nešto ovako može desiti, ali i ocijenio da se možda kompletna priča neće završiti na ovome.
“Upozoravali smo da se sprema ovo, a čini nam se i mnogo više, što će budućnost pokazati. Upozoravali smo da je crnogorskim Muslimanima matica država Crna Gora, jer smo svi sa ovih prostora, da nam je maternji jezik crnogorski, a ne bosanski, jer ne znam nikoga iz Bijelog Polja, Plava, Berana, Bara ili Podgorice ko govori, na primjer, općina, udruga, tisuća, zrakoplov i slične riječi iz bosanskog rječnika. I sam taj novojezik na prostoru Crne Gore, sa kojim nikada nismo govorili, dio je velikobošnjačkog projekta, u što se uklapa i pitanje zašto djeca ne mogu upisati medresu u Tuzima na crnogorskom jeziku, već samo na bosanskom i albanskom”, kazao je Vulić.
On je dodao da zbog toga velikobošnjački projekat sve više živi na ovim prostorima i hrani se, kako je rekao, sa domaćeg terena i uz blagoslov mnogih kojima takvo stanje odgovara, a koji se kriju iza floskule “Muslimani su glasali za nezavisnost Crne Gore”.
“No, ostaje otvoreno pitanje koliko će biti potrebno vremena da crnogorski Muslimani promijene mišljenje povodom ovog pitanja. Projekti koji im se podvlače, poput odvajanja Sandžaka, formiranje ekonomski neopravdanih opština, poput Petnjice, samo su početak onoga o čemu govorimo već niz godina, a što pričinjava ogromnu štetu muslimanskom narodu Crne Gore, koji nema rezervnu domovinu osim ove”, kazao je Vulić.
U Novom Pazaru, prije petnaestak dana, održana je sjednica organizacionog odbora za pripremu akata obnavljanja Narodnog vijeća Sandžaka, čiji programski zadatak je proglašenje autonomije Sandžaka. NVS će se, kako je tada rečeno, zalagati za autonomiju cjelovitog Sandžaka, što znači i dijela koji pripada Crnoj Gori.
Iz Bosnjačkog savjeta tada je odgovoreno da pokretanje tog pitanja neće uticati na Crnu Goru, jer su Bošnjaci iz Crne Gore potvrdili svoju privrženost državi.
Iz vladajućih partija, DPS-a i SDP-a, takodje, rečeno je da je ta priča prošlost i da je pokreću neozbiljni i neodgovorni pojedinci.
D. M.

U Crnoj Gori već dvije decenije vlada dvovlašće

14. maj 2013.
Postoje dva scenarija – jedan je da će predstavnici crnogorske vlasti preuzeti svoje nadležnosti koje imaju kao predstavnici jedne sekularne države i društva . Drugi je – da će biti pometeni sa političke scene i da će Crna Gora biti pretvorena u pravoslavnu džamahiriju po uzoru na Republiku Srpsku, gdje ćete imati na čelu nekog poput Dodika. Pa će sveštenici kaditi i sve javne institucije i političare i biti zastupnici kompletnog političkog i društvenog života. Jer, jedini cilj kojem je posvećen mitropolit Amfilohije jeste uništenje crnogorske nacije i države. A mora se reći da to dosta sistematski i ozbiljno radi - kazao je sagovornik Portala Analitika.....U Crnoj Gori već dvije decenije vlada dvovlašće

Dvadeset i jedna je godina od početka opsade Sarajeva koja se smatra jednom od najtežih i najdužih u savremenoj istoriji. Tim povodom prenosimo dva priloga posvećenih ovoj temi:

Pismo ubijenom prijatelju
Piše: Ahmed Burić
Znam šta te danas najviše zanima: kako danas izgleda Sarajevo? Moram ti reći ovako: izvana liči na ono staro, ali iznutra? Meni, Sarajevo danas djeluje kao bolesnik kojem je napravljena velika operacija na srcu. On dakle živi, srce je s medicinske strane uspješno presadjeno, ali s tim stvarima nikad ne znaš kako će završiti, kad će bolesniku ta pumpa koja je ugradjena u njega pući ili prestati raditi....Pismo ubijenom prijatelju

Ruždija Adzović
Opsada Sarajeva trajala je 44 mjeseca, odnosno 1.395 dana, i smatra se jednom od najtežih i najdužih u savremenoj historiji. Prema podacima Istraživačko - dokumentacionog centra Sarajevo, od 11.541 žrtve stradale u opsadi, 1.643 bila su djeca. Većina ljudi ubijenih u gradu pogodjena je snajperskim hicima i granatama ispaljenim sa okolnih brda....Opsada Sarajeva

dr Nenad Popović .... prilog o GRBLJU

maj 2013

Profesionalne obaveze su me spriječile da se nova aktuelizacija www.grbalj.org ceka dvije godine, od aprila 2011. Neki su već pomislili da sam se umorio od borbe za otkrivanje druge strane Grblja. Ne, kako sam perjanici srpske ideje u Grblju obećao, ostaću ja sa mojim saborcima vasa nesanica, koja vas podsjeća na stvari koje zelite zaboravit i kako kazete „jeste to tako, ali mi to vise ne volimo cut“.

Nazalost zbog jos uvijek nepotpunih podataka za nekoliko sela u Grblju, ne mogu objaviti konačne rezultate popisa iz 2011, ali broj nacionalnih Crnogoraca na teritoriji Grblja se povećao od 2003 za vise od 200, tako da se broj Crnogoraca sa 819 podigao na preko 1000. Ovu brojku potvrdjuje i Prof. Ljubo Mačić u njegovoj monografiji o Grblju stampanoj krajem 2011 godine. Novost ovog popisa je da oko 600 Grbljana po prvi put ima priliku da izjavi da govori crnogorskim jezikom i kako nam podaci sa terena govore, oko 900 Grbljana podrzava Crnogorsku pravoslavnu Crkvu.
Zbog jos nerijesenog crkvenog pitanja u Crnoj Gori oni svoje vjerske obrede vjenčanja, krstenja obavljaju kod oca Ivana Pajovića starjesine crkve Sv. Petra cetinjskog u starom gradu Kotoru i nadaju se da će ubrzo naći na razumijevanje svojih plemenika koji podrzavaju srpsku Crkvu, da crnogorski pop vrsi obrede i na grbaljskim grobljima prilikom sahrana ili pomena. I ova kao i prosla aktuelizacija ima za temu I svjetski rat i osvjetljavanje uloge Grbljana u tom ratu kao crnogorskih patriota koji su rizikovali smrtnu kaznu, jer je Austrija tretirala njihov angazman na strani crnogorske vojske kao veleizdaju.
Interesantna je mala epizoda iz knjige Marka Sovrana o grbaljskim dobrovoljcima 1912-1918 koju je nerado ostavio u knjizi, a na insistiranje saradnika koji su mu te podatke dali i koji su mu zamjerali da knjizi daje pečat njegovog ličnog političkog ili nacionalnog ubjedjenja koji ne korespondira sa osjećajima jednog dijela Grbljana. Naime, crnogorski dobrovoljci iz Grblja Krsto Nikov Ljubanović, Sreten Vojinov Ljubanović, Ivo Mitrov Zec i Niko Krstov Glusčević su bili u obezbjedjenju Kralja Nikole kada je isao za Gaetu. Tamo im je Kralj saopstio da ne mogu dalje da ga prate za Francusku, pa im je ponudio da idu na Solunski front, da se vrate kući u Grbalj ili da idu za Ameriku i da im on plati put. Kući ih je čekala smrtna kazna, u srpsku vojsku nijesu htjeli, pa su svi četvoro posli u Ameriku dje je egsistirala jaka crnogorska iseljenička zajednica i dje je pod arhimandritom Janjusevićem CPC trajala desetak godina duze nego u samoj Crnoj Gori koju je srpski regent Aleksandar ukinuo i pripojio novoj sprskoj Patrijarsiji.
Kako su se tada osjećali nacionalno nasi djeovi i pradjedovi i koje su muke prolazili Grbljani koji nijesu htjeli prodavati nacionalni osjećaj za večeru mozete pročitati u tekstu koji ćemo staviti u rubriku: Istorijski tekstovi.
Iz zabranjene memoarske knjige u vrijeme karadjordjevićke diktature i okupacione vladavine Crnom Gorom, Dr. Stevana Bajkovića, Grbljanina iz sela Kovača, objavljujemo šire izvode, koji govore o brojnim otvorenim i zakulisnim rabotama zvaničnika Srbije i njenih eksponenata u Crnoj Gori, uperenih protiv kralja Nikole, a posebno protiv crnogorskih državnih i nacionalnih interesa. Ovaj crnogorski patriota i oficir ruske, crnogorske i francuske vojske je rodjen 1883. godine od oca Nika Bajkovića i majke Mare popa Djura Popovića iz Zagore. To je čovjek koji je rano prozreo veleizdajnika Andriju Radovića, ali nesrećom za Crnu Goru, narod i dinastiju njegov apel nije dospio do staroga Kralja. Sorbonski djak, doktor medicine, ruski diplomata, poliglota zavrsava svoj zivot u Podgorici ratne 1943 godine, ne dočekavsi da Crna Gora povrati svoju drzavnost u okviru socijalističke Jugoslavije i njeni gradjani povrate pravo da se sa ponosom zovu imenom crnogorskim kao on nekada prolazeći Golgotu koju su mu činjeli navodna braća i saveznici Srbi: “Crnogorac sam po pripadnosti, a po svome vaspitanju ja sam Francuz.“
Odje će biti objavljena kraća verzija, jer se komletna autoboigrafija Steva Nikova Bajkovića priprema za stampu od njegovog sinovca Ljuba Ivova Bajkovića i tom knjigom će se Crnogorci iz Grblja simbolično zahvaliti ovom patrioti koji ni po cijenu zivota nije htio pokleknuti pritiscima srpskih agenata i Karadjordjevickih crnorukasa. On i njegov prijatelj Grbljanin Ivo Jovov Tucević iz Glavata su svjedoci koliko je crnogorskih patriota samo u Grčkoj platilo zivotom svoju lojalnost zemlji, naciji i Kralju.

Stevo Nikov Bajkoviću, vječna ti slava i hvala!

Dr. Nenad Popović

novo na www.grbalj.org:
U rubrici "Grbaljske aktuelnosti" čitajte o ličnostima iz Grblja koji uzimaju aktivnog učesća u crnogorskom drustvenom i političkom zivotu kao i o tekućim desavanjima u Grblju.
U rubrici "Istorijski tekstovi o Grblju" čitajte postavljeni potresni tekst o Golgoti Steva Bajkovića tokom I svjetskog rata.

RTCG......objavljen tekst našeg razgovora

Šaljem Vam link na kojem možete da pročitate tekst našeg razgovora.
hvala na saradnji, kad imate nešto zanimljivo iz Australije slobodno šaljite za našu rubriku Dijaspora
srdačan pozdrav...
Maja Lalić

Majka država kao maćeha

Napomena:
Fotografije u prilogu su lični izbor novinarke Lalić preuzete iz galerija slika našeg web sajta.

Prilog iz Sydney-a....Premier's Harmony Dinner 2013

Premijerova "Harmony Dinner" održana je ove godine (10.04.2013.) u prelijepoj sidnejskoj sali za proslave Doltone House Darling Island Wharf. Svake godine premijer organizuje večeru druženja velikog broja etničkih zajednica koje žive u Australiji, a njihov broj prelazi cifru 220! Na taj način Australija proslavlja uskladjeni i harmonični život multikulturne Australije.
Medju 750 zvanica našli su se i predstavnici Crnogorske etničke zajednice.
Za našim stolom imali smo lijepo druženje sa predstavnicima Bugarske (Diana Koprinkova, novinar), Brazila, Nepala i Italije (Armando Tornari, novinar italijanskog lista La Fiamma). Predstavnica Bugarske je razumjela naš jezik pa smo često zbijali zajedničke šale. Predstavnica Brazila nas je dočekala sa lijepom pričom o Crnoj Gori obzirom da je bila pod utiskom tv emisije koja je nedavno emitovana o našim prirodnim ljepotama pa se raspitivala o načinu kako da i ona doživi dio onoga šta je vidjela na televiziji.
Tokom večeri imali smo susrete sa premijerom O'Farellom, generalnim konzulom Srbije g.Brankom Radoševićem, Stepan Kerkyasharian AO, Chairperson and Chief Executive Officer, Victor Dominello, Minister for Citizenship and Communities te sa predstavnicima Italije, Nepala, Avganistana, Indije, Shree Lanke, Filipina, Brazila, Bugarske, Japana i Madjarske.
Bilo je ovo još, jedno u nizu, uspješno predstavljanja Crnogorske etničke zajednice i doprinos promociji Crne Gore.

Sjekloća Zoran iz Vrbasa novi član naše Zajednice

Veliki pozdrav!
Ja sam Sjekloća Zoran. Sada sam trenutno u Srbiji, doseljeni iz Crne Gore.
Često idem za Pariz gdje pomalo radim, tako se brinem za familiju.
Vas sajt mi se svidio, često ga posjećujem pa bih zeleo bih da budem član vaseg drustva.
Samo tako nastavite, korijeni se ne smiju zaboravit, pri tom i imate dosta humanitarnog rada. Zivim u Vrbasu.
U zdravlje
Sjekloća Zoran

..............

Zorane da si nam dobrodošao! Drago nam je da ima ljudi poput tebe koji cijene ovaj naporni rad i koji svojim imenom i prezimenom žele da budu dio njega. Meni lično predstavlja zadovoljstvo što imam tu čast da objavim ovu vijest i dodam tvoje ime medju ostalim našim članovima.

Prilog iz CG - NVO „ VJENČANJE SNOVA „

Berane, 12. 02. 2013.godine
Ovom prilikom vam se obraćamo sa predlogom i željom za saradnju. Nadajući se da ste uvijek raspoloženi za kontakt sa postojbinom, obraćamo vam se da se uključite jednim divnim povodom kao što je vjenčanje.
Naime i ove 2013.god kao i prethodne dvije godine organizujemo „Zajedničko vjenčanje“ na planini Jelovici kod Berana. Kako ove godine planiramo da se na Jelovici pored Crnogorskoga barjaka zaviore i zastave iz što više država, a da se sudbonosno DA čuje na nekoliko svjetskih jezika to se obraćamo vama, da na obostrano zadovoljstvo ostvarimo saradnju, sa ciljem da ta saradnja preraste u tradiciju, smatrajući da ste uvijek željni svoje Crne Gore koja vas uvijek čeka raširenih ruku.
S obzirom da manifestaciju organizujemo u periodu kada su aktuelni godišnji odmori to se nadamo većoj mogućnosti vašeg učešća.
Manifestacija se održava dana 20.07.2013.godine i u sklopu je programa povodom dana Opštine Berane a uključeni su i matičari iz skoro svih gradova Crne Gore. Povodom dogovora oko same organizacije manifestacije biće u aprilu održan sastanak matičara Crne Gore i matičara iz nekoliko gradova iz okruženja. Na tom sastanku planiramo da se, izmedju ostalog, dogovorimo i o svim mogućim olakšicama koje bismo ponudili zainteresovanim iz dijaspore koji se odluče da toga dana svoju ljubav krunišu brakom baš na Jelovici u jednom prelijepom ambijentu i uz našu svesrdnu dobrodošlicu.
Znajući da su odive Cetinjanke uvijek željne roda svoga, a da Crmničani samo u Crmnicu dišu punim plućima, a Ljevorečani uvijek snivaju susrete u otadžbini to je i moja nada da ćemo ovu saradnju dovesti na nivo za pamćenje.
Za sve detalje ove manifestacije možete se informisati kod nosioca ideje, organizatora i predsjednika NVO „Vjenčanje snova“ Radmile Obadović - matičara, na tel. 068 027 275 ili na e-mail rada.obadovic@gmail.com
Najljubaznje vas molim da nas u što kraćem roku obavijestite o vašim odlukama i planovima u vezi saradnje. Ovo sve iz razloga što je organizacija same manifestacije vrlo zahtjevna i neophodno je sve unaprijed pripremiti.

NVO „VJENČANJE SNOVA „
Predsjednik Radmile Obadović

Budućnost Crne Gore....

Zbog ovakvih Crna Gora ne treba da brine za svoju buducnost i oni su primjer kako se gradi jedna gradjanska i civilizovana Crna Gora:

Ana Ponoš, Njen epitaph: - Dalmatinka po porijeklu, Crnogorka po opredjeljenju.

Fahrudin Melić: Osjećam se kao Crnogorac, himnu pjevam iz sveg srca "Osjećam se zaista počastvovanim što sam reprezentativac jedne države kakva je Crna Gora", Uz sve njih ja se osjećam kao Crnogorac i pjevam iz sveg srca himnu koju doživljavam kao svoju!

Bajram Begzić, starobaranin Opšte je poznato da izlaskom na političku scenu BS-a, kome pripada i sam Mustafić sa svojim istomišljenicima, na jedan neprimjeren način odredjuje se nečija nacionalna pripadnost, pa i nacionalna pripadnost nas u Starom Baru.

detaljnije

Prilog.....Amfilohijeva sabrana nedjela

KNJIGA JE SADA PRVI PUT DOSTUPNA ČITAOCIMA I TO SAMO U OVOM ELEKTRONSKOM IZDANJU. U NJOJ SU KORIŠĆENI TEKSTOVI IZ PRVOG I DRUGOG IZDANJA KNJIGE AMFILOHIJEVA SABRANA NEDJELA.
UKOLIKO JE NEKO ZAINTERESOVAN DA OBJAVI OVU KNJIGU ILI FINANSIJSKI UČESTVUJE U NJENOM ŠTAMPANJU MOŽE SE JAVITI AUTORU NA E-MAIL: vkpress@t-com.me

Prvi dio; Drugi dio; Treci dio; Cetvrti dio; Peti dio;
Sesti dio; Sedmi dio; Osmi dio; Deveti dio; Deseti dio



	Program \| O nama \| Prezimena u CG \| Reagovanja, pisma... \| Traže se... \| Kontakt