MEAA
Program | O nama | Prezimena u CG | Reagovanja, pisma... | Traže se... | Kontakt |


Montenegro.org.au WWW

Priznanje Vlade NSW-a



MEAA u medijima |
MEAA u fotografijama |

CG VLADA, MIP i iseljenici|
Zaboravljeni Crnogorci i MIP CG |

Osvrt na knjigu "Njegoševci petog kontinenta" |

Portalanalitika | Dnevne novine | antena m | Pobjeda | Radio TV CG | Skala Radio | Crnogorska pitanja | CŠO CPC u Australiji |

Google translate...Rječnik |
Webisteoutlook |
Daily Telegraph |
Current Affair |
Maps Google Australia |
Timeout.com/sydney |

Montenegrosmiles |

teenegersintokyo |
perper |
Prof. Sreten Zeković
"Podsjetnik o Crnoj Gori":
Vasilije Mujo Spasojević
"Običaji u Crnoj Gori":


Crnogorski LIBERALI ......... Probudili su Crnu Goru
Crnogorska Pravoslavna Crkva Grb CG Crkve
Islamska zaj. CG Islam  CG
"Gorski Vijenac"
ćirilica
| latinica  
Petar Petrović Njegoš
Izbor stihova iz "Gorskog Vijenca" sa objašnjenjima
Komentar Gorskog Vijenca
ćirilica | latinica


Provjerite Vašu e-poštu
Proverite Vašu poštu!
 Yahoo ID:
  Password:

Informacije iz AUS:
The Aussie Traveller - tourist maps W.A. (Perth)
N.T. (Darwin)
Q.L.D. (Brisbane)
S.A. (Adelaide)
N.S.W. (Sydney)
VIC (Melbourne)
TAS (Hobart)
A.C.T. (Canbera)

I N F O R M A C I J E:
... za doseljenike u NSW-u
Skolstvo u AU, Spisak nasih doktora, Popisi stanovnistva u AU itd...
Znate li u kakvoj sredini živite?
  • Da li znate ko su vam komšije? Da li ste se zapitali kakva je vjerska ili nacionalna struktura stanovnika u vašem okruženju? Interesuje li vas kako se kreću cijene nekretnina u kraju u kojemu živite?
    Sve ovo i mnogo više možete naći na ovoj web stranici,
    a poštanske brojeve možete naći na sajtu Post Australia
Australija kroz prizmu statistike
Migracioni agent, registrovani prevodioc i ostale AU teme ...

Sydney-ski sajtovi:
City Guide
Sydney official site Ozmail - Sydney best City Search

Poredjenje Australije sa Evropom:


O zakoniku Sv Petra  Cetinjskog.
Čitajte još...
Jedan milenijum otkako je živio i Dukljom vladao Sveti Vladimir Dukljanski, poznat i kao Sv. Jovan Vladimir...
Čitajte još...
Vladimir i Kosara
Svjedočanstvo borbi oko Skadra i njegove predaje Crnogorcima. Detaljnije...
Upoznajte Crnu Goru koju nijeste znali: prvi, jedini, naj...
Čitajte još...
Pogibija Danila I Petrovića Njegoša, crnogorskog knjaza 1851-1860, prvog svjetovnog vladara Crne Gore. - Mučko ubistvo tvorca moderne države. Detaljnije...
Čovjek se rodi umoran i živi da bi se odmara!!!
Ljubi krevet svoj ka sebe samoga!!!
i još...
Zdravica Vojvode MAŠA ĐUROVICA zvanog DEJAN, KNJAZU NIKOLI na ĐURĐEVDAN 1889 god. na CETINJU. Zainteresovani?
Nositi neprekidno u sebi CRNU GORU znači i dar i prokletstvo. CRNA GORA je morska pjena i sniježna prašina, igra kamenih litica i sunovrat potoka, grohot bitaka i pijanstvo ratova...
I šta još...
Poznato nam je šta su Njegoš i kralj Nikola pisali o našoj braći Srbima... no šta su pisali o Hrvatima? Pročitajte Njegoševo pismo guv.Turskom; stihove kralja Nikole iz "Balkanska carica"... i još o jeziku... Detaljnije...

Iseljeničke priče
Traže se...
Stranci o Crnoj Gori

Zbornik crnogorske dijaspore

Crnogorsko državljanstvo

In memoriam
crnogorska štampa
Pobjeda | Portalanalitika | antena m | Skala Radio | Vijesti | pcnn | dan | mnnews | monitor | Montenews | Koha javore | radio tv cg | nezavisna tv montena | tv IN | rtv vijesti | Radio Gusinje | thebooksofknjige | RadioCastelloMNE | Zrcalo.me |
crnogorski sajtovi
Montenet.org | Montenegro.com | Montenegrin.org | Montenegrina.net | Montenegro.org | Cafe Montenegro | Montenegro (de) | montenegro-canada.com | Montenegrina Zeta (Argentina) | Montenegrosmiles | Montenegro-adria.de | Gusinjani i Plavljani | Madeinmontenegro.com | Discover-montenegro.com | Visit MN| Udruženje Krstaš | Udruženje Crnogoraca Beograd
| Vijece-crnogoraca-zagreb.hr | Njegoskij.org | Crnogorci u Argentini | Gusinje-foundation| Crnogorska kuća NY|
Skupština CG | Vlada CG | Predsjednik CG | Policija CG | Zapošljavanje CG | CDTMN| florina.me| Matica Crnogorska|
Pošta CG | Agencija za telekom | Seizmološki zavod | Hidrometeorološki CGCrnogorsko NP | Crveni krst CG | Superior HN | Expeditio Kotor | Servisi CG | Ecomontenegro | Montenegro Air | Internet CG | Montenegro Zuti | N parkovi CG | Ekozona |
Kuća.me | Prodam sam nekretnine CG | Nekretnine CG | Imperija Budva | Realitica nekretnine Crna Gora | Nekretnineucrnojgori.com | Nekretnine 365 CG | Imovina.info | Nekretnine.crna.gora.me | C21residomontenegro | Krstas nekretnine CG | Villa Antonia CG |
Cetinje-mojgrad | Podgorica | Danilovgrad | Andrijevica | Berane | Kolašin | Nikšić | Mojkovac | Plužine | Bar| Travel-Budva | Travel-Kotor | Podgorica Travel | Igalo | Herceg-Novi | Hercegnovi.cc | Bijelo Polje | Gusinje Plav | Crnogorski Grbalj | Šestani | Tivat | Tivat travel | KotorOnLine | TopMontenegro |
Crnogorsko primorje | Montenegrobeauty| Vila jelka | Hotel Perla | Hotel Kostas | HTP Primorje | Hotel Evropa | Jadranski sajam - Budva | Inmontenegro.com | Hotel Mediteran | Eco Tours | Adriatic Express | Rent a car Meridian | Fest Budva | Grad teatar festival | turizamcg.com | montenegroexplorer | Hotel Komovi |
LSCG | DPS | SDP | SDOCG | PZP | SNP | Udruženje kapetana CG | Albaniens in CG | CP u Srbiji |
Almanah | ARTikulacija | Harmonija | Art Dulcinium | Centar savr umjetnosti CG | TihoVujovic | TV festival Bar |
velikanagrada.com | montenegro-racing | dobrilovic | montenegrocharter.com | avacomdoo.com | BMW Club MN | petex-suvenir | Easydeal | traveliq |

CG Vaterpolo | Jadran HN | CG Karate | KK Buducnost | NLB League | Erko | CG fudbal |

srbija
E-novine | Novinar.De | večernje novosti | nin | blic | Tabloid | Kurir | Mostovi | radio 21 | beta | tanjug | Svet | danas | Ilustrovana politika | politika | vreme | fonet | TV B-92 | Radio TV Srbije | Skandal | knjižara.com | yuportal.com | svetplus.com | 24časa | Royalfamily | izracunavanje uskrsa | domaci filmovi | Domaci filmovi online | becook.com | pcdijagnostika.co.rs | Korisna knjiga | Peščanik | Besplatni filmovi | Moj klip | ink4jet.co.rs | Filmpedija | Trazimo.info | dijaspora-oglasi |

hrvatska
dalmacijanews | Hrvatski rječnik | Rječnici | vecernji-list.hr | hina | vjesnik | glas istre | tportal | hr monitor | arkzin | hrnet | index.hr | Cibona | Centarnekretnina | Nekretnine | oglas.hr | naslov.hr | travel-croatia | 500 hrvatskih linkova |
bosna i hercegovina
Dnevnik - pincom | oslobodjenje | saraj | reporter (rs) | tuzlarije | ambasada BiH | bosnia | dani | sarajlija | Adresar | Bosnjaci | kkbosna | arhiva viceva | sarajevo-x.com | Bolja BiH | Nezavisne.com | Klix.ba | dovla.net | Dnevni Avaz |
slovenija
Slovenian media |
makedonija
Forum | Puls | Dnevnik | Start | Nova Makedonija | Makedonija Denes | Utrinski Vesnik | M.Express |
ex YU i ostalo
Katalog linkova | Svijet | slavenska dusa | Slavialand | Nekretnine u ex YU | Izracunavanje uskrsa |

SlobodnaEvropa | BBC | CNN | Deutsche Welle | FIFA | UEFA | World Clock |

Goodyear liga |
ULEB | Radio Televizija Jugoslavije |

Pišite nam... e-mail to us...
Arhiva:
Odnos emigrantskih (srpskih) medija prema MEAA:


Vaši komentari
Knjiga gostiju...Vaši komentari

RAMIZ HADŽIBEGOVIĆ.....LJUBAV SESTRE PREMA BRATU U CRNOJ GORI


LJUBAV SESTRE PREMA BRATU U CRNOJ GORI – najveće srodništvo u patnji, radosti i bolu

........Koliko god mislili da znamo, crnogorska porodica, u kojoj se oblikovao karakter dece, nepoznat je ambijent, a posebno njen skriveni i složeni unutrašnji život. Ojadjen prostor, gde se pojam sreće protezao od običnog parčeta hleba do slobode, ruralno, agresivno, dinarsko-gorštački mentalitet, mačističko-patrijarhalna kultura i tradicija uronjena u prošlost; puno patnje, kletve, zakletve, misticizma; robovanja mitskim slikama utkanim u narodnu epiku i prenošenim s generacije na generaciju. Naš svet je epski svet, koji veruje u poštenje, herojstvo i podvig, u ratnu sreću, u čojstvo i junaštvo. Crna Gora je oduvek bila muško ratnićko društvo, u kome vlada zakon oca, bez prostora za dijalog. Muškarci i žene, u okamenjenim pogledima na brak, nikad nisu ravnopravno delili ovaj svet i svoje živote i blagodeti koje on nosi. Patrijarhalna porodica, bratstvenička struktura i organizacija, solidarnost i poštovanje, bili su imerativ i moralna obaveza, a sestrinska ljubav je kondenzovala sve vrline naše žene i njenog karaktera, sa svim posebnostima moći i nemoći u okviru takve zajednice.....LJUBAV SESTRE PREMA BRATU U CRNOJ GORI


Crmničko zastidje


Bilo gdje da žive, ne izostaje interesovanje crnogorskih iseljenika za njihovu rodnu grudu. Ono što se tamo dešava možda je najbolji odraz, ne samo politike i odnosa prema CG njenoj istorijskoj i kulturnoj baštini, već i patriotizma i morala samih gradjana, o čemu govori i sledeči prilog:



PRILOG ZA MONOGRAFIJU  CRMNICE
piše Miodrag Iličković

Da li da povjerujemo da su vlasti oštine Bar predale zgradu škole u Brčeli manastiru SPC, ili se, možda, bez dozvole izvode radovi napreuredjenju, koje smo vidjeli da su u toku?  Već je dio školskog kompleksa preuredjen kao kaludjerski konak!?  
Za brčeosku školu afektivno su vezane generacije djaka Gornje Crmnice. U vrijeme rata škola je služila za štab četnicima i Italijanima, zatim su učionice preuredjene u  logor iz koga su neki završavali na gubilište. 
Nakon pobjede u školi su održani prvi slobodni izbori, zasijedao je narodni sud koji se razračunavao sa «domačim izdajnicima», oduzimana su gradjanska prava, dijeljena  priznanja zaslužnim, formirana narodna vlast. Školu su nakon rata obnovili roditelji svojim radom i doprinosima, djaci oplemenili zasadima drveća  koje i danas krasi dvorište ..... PRILOG ZA MONOGRAFIJU  CRMNICE


Sydneyfestival 2015


Blize se dani Sidnejskog festivala koji traje od 8. do 26. januara. Bogat program nudi za svakoga po nesto: pozorisne predstave, koncerte, cirkusne predstave, filmske predstave, umjetnost najviseg kvaliteta - na otvorenom i zatvorenom prostoru.
Januar je vrijeme kada je cijeli grad u duhu festivala i kada njegovi stanovnici, zajedno sa ogromnim brojem turista, uzivaju u mnogobrojnim predstavama koje se odrzavaju u svim djelovima Sidneja.
Zainteresovani mogu naci vise informacija na oficijelnom sajtu sidnejskog festivala:

Sydneyfestival 2015


18 godina od osnivanja Crnogorske etničke zajednice Australije


26.12.2014. godine navršava se 18 godina od kada je osnovana Crnogorska etnička zajednica Australije.
MEAA je sve vrijeme borbe za obnovu crnogorske državnosti toj ideji iskazivala javnu i ničim skrivenu podršku. Bili smo aktivni učesnici predreferendumske kampanje, a i tokom samog referendumskog procesa.
MEAA je dala izuzetan doprinos povezivanju ukupne crnogorske dijaspore.
Zajedno sa crnogorskim iseljeničkim organizacijama USA, Kanade i Hrvatske, naše udruženje je igralo značajnu ulogu u objedinjavanju cjelokupne crnogorske iseljeničke populacije na svjetskom nivou. Pogotovu je bilo od značaja naše učešće na Crnogorskim susretima i Kongresima crnogorskih iseljenika u Njujorku, Čikagu i Cetinju kada je gradjeno iseljeničko jedinstvo u borbi za ostvarivanje crnogorske nezavisnosti.
Učestvovali smo na prvom zajedničkom okupljanju pod nazivom Crnogorski susreti u organizaciji crnogorskog udruženja Rumija, da bi već sledeće 1999. godine na Svjetskom kongresu u Njujorku svi zajedno donijeli «Deklaraciju dobre volje o Crnoj Gori» sa zahtjevom Vladi Crne Gore da raspiše Referendum za nezavisnost!
Uslijedila su nakon toga i osnivanja mnogih drugih crnogorskih udruženja širom svijeta, a i kongres na Cetinju u koji se uključila i Vlada Crne Gore.
Danas imamo otvorena vrata u mnogim zvaničnim institucijama australskog sistema i svuda smo rado vidjeni. Naši redovni kontakti sa ministrima, gradonačelnicima i osobama od značaja u australskoj politici govore da smo uspjeli reprezentovati Crnu Goru na najbolji mogući način. Srećni što su nam se ostvarili mnogi od naših zacrtanih ciljeva, svjesni smo da su pred nama nova iskušenja kako u samoj Zajednici tako i u zajedničkim naporima ka demokrtizaciji cjelokupnog crnogorskog društva po pravilima visoko razvijenih demokratskih zemalja.
Srećni smo i što smo iz ove borbe izašli uzdignuta čela i što naša ljubav prema našoj jedinoj domovini Crnoj Gori nije od nas napravila neprijatelje prema bilo kom od naroda bivše Jugoslavije. Ostali smo prijatelji sa svima ljudima dobre volje pa stoga nije čudno što naša druženja ne mogu proći bez prijatelja svih nacionalnosti i vjeroispovijesti sa svih prostora bivše nam zajedničke države.
Mihailo Mandić


Prilog: Michal Spevak....Inicijativa za istraživanje i organizovanje crnogorske zajednice u Slovačkoj


CRNOGORSKO SLOVAČKO PRIJATELJSTVO
Bul. P. Ćetkovića 131/40, Podgorica
www.nvocsp.org

Mihal Spevak predsjednik udruženja „Crnogorsko slovačko prijateljstvo“ (CSP) posjetio je 4. decembra 2014. godine Upravu za dijasporu pri Ministarstvu vanjskih poslova i evropskih integracija i tom prilikom razgovarao sa Elvirom Bekteši šeficom Odsjeka za privredno partnerstvo i statusno-pravna pitanja i Nenadom Stevovićem šefom Odsjeka za identitetska pitanja.
Društvo Crnogorsko slovačkog prijateljstva (CSP) osnovano je 2007. godine, a okuplja pripadnike slovačke zajednice u Crnoj Gori i prijatelja Crne Gore i Slovačke. Udruženje je vrlo aktivno u promovisanju slovačke kulture u Crnoj Gori, ali i države Crne Gore i njene kulture u Slovačkoj čime su privukli i veći broj naših iseljenika koji žive u Slovačkoj u svoje članstvo.
Mihal Spevak je Upravi za dijasporu poklonio knjigu "Slovaci u Crnoj Gori", koja je izašla 2009. godine u Podgorici u izdanju Crnogorsko slovačkog prijateljstva i zahvalio se Nenadu Stevoviću, kao istraživaču migracionih procesa, na pomoći prilikom organizovanja udruženja i detektovanju Slovaka u Crnoj Gori i Crnogoraca u Slovačkoj.
S obzirom da u Slovačkoj ne postoji registrovano udruženje iseljenika iz Crne Gore, razgovaralo se o inicijativi za organizovanje našeg iseljeništva u Slovačkoj. Spevak je naglasio da crnogorska zajednica u Slovačkoj nije brojna, ali je prisutna kako u Bratislavi tako i drugim krajevima te države. U okolini grada Prešov (istočna Slovačka) nalazi se planina Čierna Hora (u prevodu - Crna Gora). Po njoj je nazvan i mikroregion koji obuhvata 13 sela sa obronaka ove planine. Zanimljivo je da je na čelu regiona čovjek porijeklom upravo iz Crne Gore, Štefan Rafailovič. Njegov zid u kući i dan danas krasi sablja djeda Dobrivoja, što dovoljno govori o vezanosti za zemlju porijekla.
Društvo Crnogorsko-slovačkog prijateljstva (CSP) zainteresovano je da stupi u kontakt sa našim ljudima u Slovačkoj kako bi zajednički radili na promociji crnogorske kulture i tradicije u Slovačkoj i Slovačke u Crnoj Gori. Uprava za dijasporu izrazila je spremnost da, u okviru svojih mogućnosti,podrži sve inicijative koje za cilj imaju uspostavljanje veza sa našim iseljeništvom u Slovačkoj.
Stručna služba CSP
6.12.2014.g., u Podgorici


Irina Djuranović medju 10 finalistkinja Elite Model Look-a




(prilog preuzet sa sajta Portal Analitika)

Mlada Crnogorka Irina Djuranović plasirala se u Top 10 svjetskih superfinalistkinja Elite Model Look-a.
Glavna urednica italijanskog Vogue-a Franca Sozzani, predsjedavala je žirijem, i odabrala 10 najljepših djevojaka najprestižnijeg takmičenja za lice godine.
Agencija Models Inc. Elite Model Look koju vode supermodeli Danijela Dimitrovska Amidžić i Marija Vujović Vukčević, kao i jedan od najuspejšnijih agenata na ovim prostorima, Mirjana Udovičević organizuje Elite Model Look izbor za Srbiju i za Crnu Goru.

PS:
Irina Djuranović je kćerka Žarka i Nine Djuranović, koji su se iz Australije vratili da žive u Crnu Goru. Žarko je jedan od osnivača Crnogorske etničke zajednice Australije pa tim prije najiskrenije želimo Irini svaki uspjeh. Pozivamo i sve naše posjetioce širom svijeta da daju Irini podršku putem linka koji je objavljen u ovom prilogu.


Prilog iz Thailand-a .... CRNOGORAC U GAĆAMA SKROJENIM PO TUDJOJ MJERI


CRNOGORAC U GAĆAMA SKROJENIM PO TUDJOJ MJERI

Ko bi očekivao da na plaži jednog od najprominentnijih svjetskih turističkih resorta, na Thailandskoj obali Adamanskog mora, sretne zemljaka - turistu iz Crne Gore - kako ponosno paradira u gaćama skrojenim u bojama srbijanske zastave sa izvezenim 4 S i napisom Srbija!
“Big Brother syndrome” igra značajnu ulogu u crnogorskoj pshi i od toga se nije lako osloboditi!
Iz Crne Gore inspiracija se oduvijek tražila u Srbiji što je možda razumljivo kada se radi o maloj zemlji pored jedne velike, dinamičnije, bogatije i uticajnije. Ali, umjesto da to čini dobru osnovu za saradnju - koristi se za manipulacije, širenje podaništva drugoj naciji i državi!
Crna Gora za Srbiju i njene gradjane ne može biti kao bilo koja druga strana država. Niti je to Srbija za Crnu Goru. Pitanje je dubljeg civilizacijskog izbora, a ne ekonomskopolitičkog. Bila Crna Gora ili ne u okviru EU ili NATO teško da će se u Beogradu nešto bitnije promijeniti.
Ali moguće je iz Crne Gore! Ako bi počelo da se stvara drustvo sa vrijednostima koje su svima zajedničke, doslo rukovodstvo sa osjećajem za etiku i dostojanstvo koje bi otvarilo perspektivu da svako moze da slijedi svoj “životni san". Gradjani - bez obzira na etničku pripadnost ili političke poglede - ne bi tražili suptitut u drugoj državi i sa ponosom bi se deklarisali da pripadaju Crnoj Gori.
I u Australiji, a vjerovatno i drugim prekomorskim zemljana, ima Crnogoraca koji disimulišu nacionalnu pripadnost, mijenjaju ili adaptiraju imena. Najčešće da bi izbjegli predrasude koje ih prate ulogom njihove zemlje porijekla u balkanskim ratovima i rusenju Jugoslavije.
Nakon nezavisnosti nista značajnije nije se popravilo. Ostali su nezadovoljeni standardi političke kulture i prakse koju su iseljeni Crnogorci upoznali i prihvatili u zemljama gdje žive. Kako onda očekivati da drzava bude nekom na umu? Ali suostale veze sa zavičajem, rodbinom, prijateljima. Podvučenaje crta izmedju patriotizma i podrske rezimu.

Miodrag Iličković

Thailand - Phuket, Maj 2014


Prilog iz Kanbere .... Susret sa prijateljima Crne Gore




Posjetu festivalu cvijeća u Kanberi iskoristili smo za susret sa dr Tim Brook-om i njegovom suprugom Ruth.
Jedno prelijepo vece u azerbeidzjanskom restoranu proteklo je u evociranju uspomena na njihov nezaboravni boravak u Crnoj Gori i prijateljstva koja su tom prilikom ostvarili.
O ovim umjetnicima i zaljubljenicima Crne Gore pisali smo davne 2008. godine pa nije na odmet podsjetiti se te interesantne price.

Razgovor sa Dr Tim Brook-om

Crna Gora u srcima australskih umjetnika


Prilog iz Crne Gore .... susret sa čika Veljkom




Najstariji član naše zajednice i jedan od prvih njenih članova, čika Veljko Vujačić, ne može bez svoje Crne Gore. Putovanje od Australije ne pada lako ni daleko mladjima, ali čika Veljko, sa svojih 91 godinu, prkosi svim naporima i ne propušta nijedan značajniji dogadjaj u svom kraju. Tako ga je u selu Kosijeri kod Cetinja, na trećem tradicionalnom posjedku, sreo naš Beljo Radončić i tom prilikom napravio zajedničku fotografiju.


RTCG.....objavljen Intervju


Poštovani gospodine Mandiću, tekst je danas objavljen, evo linka: RTCG Intervju.
Samo da napomenem da ću ostatak odgovora koji nijesu objavljeni, pripojiti drugom tekstu, koji radim sa našim iseljenikom iz Perta.

Veliki pozdrav
Borislav Visnjić


Prilog iz Crne Gore....nastavlja se SPC demonstracija sile nad Crnom Gorom




U Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi kažu da današnju litiju smatraju političkom provokacijom. Ponovili su da Stefan Nemanja nije rodjen, već samo kršten u Ribnici, kako se prije IX vjekova nazivala Podgorica.
„Nemanja je, činjenica je, kršten u Ribnici koja se prostirala na nekih 10 kilometara. Ta crkva u kojoj je on kršten po katoličkom, odnosno latinksom obredu, nije poznata“, kazao je za televiziju Vijesti Stevo Vučinić iz Crnogorske pravoslavne crkve.
Što se tiče same tvrdjave na ušću Ribnice u Moraču, to je, kako kaže Vučnić, turska tvrdjava koja je gradjena od 1474 do 1476 godine.
„Današnja litija nema niti kulturološki, niti naučni, niti bilo koji drugi karakter, već je politička provokacija u kojoj je partijarh (Irinej) na neki način provocira crnogrsku državu, dokazujući da on sa njom dijeli suverenitet u ovoj državi. Izdaja je naših nacionalnih interesa uzela toliko maha, da nam samo ostaje da se bogu molimo, da Amfilohije ne juriša na naše nacionalne interese“, zaključio je Vučinić. (portal Analitika)

Da su Nemanjići bili uljezi u Crnu Goru tvrde i srpski istoričari:
“U doba velikih meteža u Srbiji, najverovatnije posle smrti župana Vukana (oko 1112), Nemanjin otac Zavida sklonio se u Duklju. Tu se, u Ribnici, (Podgorica, danas Titograd), rodio njegov najmladji sin Stefan Nemanja, koji je tu i kršten po katoličkom obredu, jer u to doba onde nije bilo pravoslavnih sveštenika.” (Miloš Blagojević, Srbija u doba Nemanjića, Beograd, 1989., strana 35)

“Veliki župani Raške koristili su ove borbe i povremeno zbacivali vizantijsku vlast i preduzimali pohode pustošeći okolne vizantijske oblasti. U periodima vizantijskih uspjeha primirivali bi se dok se ne ukaže nova povoljnija prilika. . .
Raški veliki župani dolazili su i u prvoj polovini XII vijeka u bliži dodir s Dukljom, ali sa izmijenjenim ulogama. Dok su u vrijeme Mihaila i Bodina dukljanski vladari postavljali namjesnike u Raškoj, sada su se raški veliki župani miješali u unutrašnje borbe Duklje i postavljali na vlast svoje štićenike. Ponekad su i članovi raške vladajuće porodice, prisiljeni da napuste zemlju zbog unutrašnjih obračuna, nalazili utočište u Duklji. Tako je i otac Stefana Nemanje, kasnije velikog župana i ujedinitelja srpske države, pobjegao u Duklju. U vrijeme toga izgnanstva rodio se u Ribnici Nemanja i bio kršten od “latinskih jereja”, kako priča njegov sin Stefan Prvovenčani.”
(Sima Ćirković, Crna Gora od doseljavanja Slovena do pada pod Turke, Monografija Crna Gora, “Književne Novine”, Beograd 1976, strana 132)

Izmedju 1166 i 1168, Stefan Nemanja se pobunio protiv svog starijeg brata, Velikog Župana u Raškoj, na prevaru ga uhvatio, svrgnuli su ga i prognali ga s braćom, Miroslavom i Stracimirom.

Neki od komentara na ovo nasilje nad Crnom Gorom:
Nema dje Irinej srpski da slavi 900 godina Stevana Nemanje nego u Podgoricu. Slavimo čovjeka koji je zakla oca da bi došao na vlast. Čovjeka koji je sve popalio i porušio kad je ušao na teritoriju tadašnje Zete, porušio sve gradove, poklao stanovništvo.
Svaka fukara može da dodje u ovu nesrećnu Crnu Goru i da nas sve popljuje i da niko prstom ne mrdne. A sve tobože slove Crnogorci za junake i heroje, ali to samo u guslarskim pjesmama ima.

Zapalio je sve gradove Duklju, Budvu, Ulcinj, SVAČ - najljepši grad sa najviše sakralnih objekata sa teritorije Zete. Svač ili Šas je srušio do temelja. OOOOOO zemljo otvori se. Jeli moguće da mi ovo dopuštamo!!!

Danas je glavni srpski pastir iliti ćoban, šetao svoje stado od crkve u Momišićima, gradjene u vizantijskom stilu parama (10 miliona) iz crnogorskog budžeta iliti našim parama, do turske tvrdjave Depadogen iznad rijeke Ribnice, posvećeno rodjenju srpskog sveca zvanog Simeon Mirotočivi. A radi se o Stevanu raškom županu koji je u 12.vijeku okupirao Zetu i ognjem spalio njene gradove a mačem poklao dobar dio njenog stanovništva i na zetski presto doveo sina Vukana, a sina Stevana ostavio na presto u Raškoj. Glavni srpski pastir je možda mogao korisnije da iskoristi vodeno bogatstvo Ribnice, dok ne presuši, pa da opere glibavo runo svoga stada.

Zar je moguće da za 30% Srba u Crnoj Gori SPC-u treba onoliko popova i monahinja. O čemu se to radi, samo duplo manje popova nego u Srbiji koja ima bar 4 miliona svojih vjernika. Sve ste ih sjargali u Podgoricu, da se čovjek prepadne, plus stado vjerujuće sa velikim Bećkovićem da utvrdjuje Tursku tvrdjavu za mjesto Nemanjina rodjenja. Svi Hrisćani se jednom krštavaju a Nemanja dva puta. No moglo mu bit, pa ostavi Svetosavsku crkvu da mu lik i djelo čuvaju, a prosutu krv i zla, potomstva svojega, zavješta narodu srpskome da to drugima čine do dana današnjega.


Posljednji pozdrav našoj dragoj i plemenitoj Kseniji Senji Radulović




Draga Senjo,
mnogo nas je pogodila vijest o tvojoj smrti i ona predstavlja za nas nenadoknadiv gubitak. Prvi put sam čuo tvoj glas na dan osnivanja naše zajednice! Čim si čula na ovdašnjem radiju vijest o registraciji prve autentične Crnogorske zajednice u Australiji požurila si da nam se priključiš. I danas se sjećam sa koliko si se ushićenja radovala našem osnivanju i kako si mi govorila koliko si sanjala da se tako nešto dogodi. I dogodilo se Senjo i postala si član Uprave i vjeran član naše Zajednice i takva ostala sve do ovog kobnog časa.
Bili smo srećni što smo mogli da podijelimo tvoju sreću kada si nam govorila da se vraćaš u svoj Nikšić gdje ćeš biti okružena svojim najmilijim. Sa koliko si samo ushićenja govorila o stanu kojega si kupila i kako je sunčan i kako je prostran i kako je na lijepom mjestu! Sa koliko si samo zadovoljstva objašnjavala i trudila se da nas uvjeriš kako ti je sada dobro i kako se osjećaš kao da nikada nijesi ni živjela u Australiji! Čuli smo se još nekoliko puta u zadnje vrijeme kada si išla od bolnice do bolnice, ali o tome nijesi govorila! Lično sam vjerovao da se oporavljaš, a kraj je bio tako blizu. I jutros, kada mi je zazvonio nepoznati broj iz Crne Gore osjećao sam da sa ovim tmurnim sidnejskim vremenom stiže još tmurnija poruka - bila je to poruka o tvojoj smrti. Hvala ti na svemu, draga Senjo!

Počivaj u miru i neka ti je laka crna zemlja

Mihailo Mandić
predsjednik MEAA


GENERAL KRSTO ZRNOV POPOVIĆ O ANEKSIJI CRNE GORE 1918. GODINE


Piše: Novak ADŽIĆ, istoričar

 

   Krsto Todorov (Zrnov) Popović (1881-1947), iz Cuca, bio je oficir, komandir i brigadir (general) crnogorske vojske. Učesnik je balkanskih ratova (1912-1913) i prvog svjetskog rata (1914-1916) do pada Crne Gore pod okupaciju Austro-Ugarske. Istaknuti je junak Mojkovačke bitke 6 i 7. januara 1916. godine. Od 1916. do 1918. godine bio je zatočen u austro-ugarskom logoru Boldogason. Po oslobodjenju iz konfinacije vratio se u Crnu Goru. Bio je žestoki protivnik srpske okupacije i aneksije Kraljevine Crne Gore sprovedene 1918. godine.  Vojni je vodja i Božićnjeg ustanka januara 1919. godine..... cijeli prilog


Povodom 95 godina od Božićnog ustanka




„Zar je junački i plemeniti narod crnogorski toliko zgriješio Bogu i čovječanstvu da se cio prosvijećeni svijet oglušuje o njegov vapaj! Zar narod koji je sve svoje, pa i samog sebe, žrtvovao za slobodu potlačenih i za napredak čovječanstva, a uz rame moćnih Saveznika, zar taj narod nema pravo na slobodu i život! Ima, i po sto puta ima, jer ikako malen, on je dao najviše, dao je sve, samo svoju čast ne. Zato, apostoli čovječanstva, i branioci cijelog svijeta koji danas rješavate sudbinu naroda, ne dajte da izgubi slobodu, otadžbinu i samostalnost, i da postane robom, narod crnogorski, narod koji je u slobodi rodjen, u slobodi odgajan i u slobodi umirao više od pet stoljeća i, najposlije, koji je za slobodu drugoga žrtvovao i sam sebe...“ – piše, izmedju ostalog, u pismu crnogorskih ustanika i rodoljuba iz Rovaca 1919. godine. Portal Analitika, poodom 95 godina od Božićnog ustanka, objavljuje pismo crnogorskih ustanika....opširnije: 95 godina od Božićnog ustanka

Piše: Novak ADŽIĆ

Pisma Vladike Danila Petrovića



Vladika Danilo Petrović Njegoš smatrao Crnogorce i Albance jednom političkom cjelinom Odlomak iz pisma Vladike Danila ruskom Caru od 12/23 oktobra 1711. godine. U pismu Vladika Danilo Petrović Njegoš objašnjava ruskom caru Petru Velikom dje se prostire njegova duhovna vlast.
On u pismu navodi i brojna albanska plemena i gradove i traži od ruskog cara da “ogradi” te gradove da se drugi “kraljevi ne bore i ne ratuju za njih”.
Ispada po njegovom vidjenju sa početka 18. vijeka, da je smatrao da Crnogorci i Albanci treba da žive u jednoj političkoj zajednici.
Takodje u crnogorsku nahiju, kao šestu, interesantno, još prije 300 godina ubraja i Grbalj......Pisma Vladike Danila Petrovića


CPC .... pomognite izgradnju manastira svetog Vladimira Dukljanskog





Poštovani,
obraćam Vam se sa molbom da promovišete i pomognete da što više Crnogoraca i svih ljudi dobre volje učestvuje u izgradnji ovog manastira. Bilo bi dobro da napravite informaciju na web stranicama udruženja. Šaljem Vam i devizne instrukcije za uplate iz inostranstva. Crnogorska pravoslavna crkva je započela izgradnju prvog manastira započetog poslije 1918. godine.
Izgradnjom manastira svetog Vladimira Dukljanskog u Risjem Dolu kod Nikšića želimo unaprijediti duhovni život u Crnoj Gori i stvoriti još jedno sveto mjesto za molitvu i duhovne podvige.
Manastir svetog Vladimira Dukljanskog, izgledom i gabaritima projektovan je po uzoru na prvi Cetinjski manastir na Ćipuru s kraja XIV vijeka koji je podigao sveti Ivan Crnojević gospodar crnogorski.
Njegujući djela naših predaka koji su u mnogo težem vremenu pomagali i gradili manastire i crkve u Crnoj Gori, mi želimo da u ovom vremenu ostavimo primjer budućim generacijama i da unaprijedimo obnovu crnogorskog nacionalnog identiteta.
S velikim uloženim trudom uradjena je gradjevinsko tehnička dokumentacija, dobijena gradjevinska dozvola, izvedeni su zemljani radovi, iskopani su temelji, napravljen put do manastira dužine 800 metara.
Potrebno je još puno truda i sredstava da se ispuni ovaj sveti cilj pa Vas pozivamo da date svoj doprinos i pomognete u skladu sa Vašim mogućnostima ili finansijski ili u gradjevinskom materijalu.

Sizrazima poštovanja i Božjim blagoslovom,
protojerej - stavrofor
Bojan M. Bojović
+38269819912; Nikšić



Devizne instrukcije za uplate iz inostranstva


Interesantni prilozi iz naše arhive....



Nekoliko dokaza o CPC, a koje SPC pokušava da ignorise!!!

U Ustavu Knjaževine Crne Gore iz 1905, u aktu lex superior, sa stanovišta državnog prava, u članu 40 normirano je slijedeće:
“Državna vjera je u Crnoj Gori istočno pravoslavna. Crnogorska je crkva autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve, ali održava jedinstvo u dogmama s istočno pravoslavnom Vaseljenskom crkvom. Sve ostale priznate vjeroispovijesti slobodne su u Crnoj Gori”.
Posljednji autokefalni mitropolit Crnogorske pravoslavne crkve, u doba nezavisne Knjaževine i Kraljevine Crne Gore bio je Mitrofan Ban. On je za crnogorskog mitropolita kanonski rukopoložen u Rusiji 6. aprila 1885. godine, u Isaklijevskoj Crkvi u Petrogradu, od strane petrogradskog mitroplita Isidora, u prisutstvu ruskog cara Aleksandra III Romanova. Tri dana ranije, u besjedi koju je održao u Svetom Sinodu u Petrogradu, izmedju ostalog, rekao je i ovo: “Vi, svjatjejši otci, promislom Božjom i željom moga premilostivoga gospodara knjaza Nikolaja rukovodjeni, izvoliste smirenost moju izabrati za episkopa Crkve Crnogorske”. Nakon hirotonije primio ga je 15. aprila 1885. godine car Aleksandar III. Prilikom susreta sa njim rekao mu je i ovo:
“Meni je takodje drago što ste Vi rukopoloženi za episkopa u Rusiji. To pokazuje duhovnu vezu imedju Ruske i Crnogorske crkve”.
Autokefalnost priznavali i Carigrad i Moskva
Godine 1910. mitropolit petrogradski Antonije u pismu Mitrofanu Banu, uz ostalo, piše: “Bratski vas pozdravljam sa znamenitim jubilejem, izražavajući tople želje da Vašem Visokopreosveštenstvu pastironačenik Gospod Bog naš Isus Hristos udijeli dugi život u plodotvornoj službi Vašoj za dobro Crnogorske crkve”.
A Vaseljenski patrijarh Joakim iz Carigrada 1910. godine piše Mitrofanu Banu: “Gospod neka podari bogate darove Vašem Visokopreosveštenstvu, svetoj Crnogorskoj crkvi, blagovjernom gospodaru i pobožnom narodu”.
U ime Srpske pravoslavne crkve, njen mitropolit Dimitrije Pavlović (1910. godine) uputio je čestitku Mitrofanu Banu, u kojoj stoji:
“Srpska crkva, kao sestra i po vjeri i narodnosti, dijeli radost Crnogorske crkve”. (O tome piše “Glasnik” Pravoslavne crkve u kraljevini Srbiji, od 15. aprila 1910. godine.)

Kad prisvojiš nešto što nije tvoje....Ćirilica i Latinica

Ćirilo i Metodije su dva grčka misionara (gle čuda - nisu Srpska) iz okoline Soluna. U Moravsku ih je poslao bizantski car Mihajlo III a na poziv Moravskog kneza Rastislava. Cilj je bio širenje hršćanske vjere medjumnogobožačkim narodom, Slovenima. S obzirom da su propovjedi trebale biti davane na jeziku ovog naroda, jer će oni tako lakše shvatiti i prihvatiti novu vjeru, Ćiril je bio zadužen za osnivanje novog pisma. 861 g. Konstantin iskopava mosti sv. Klimenta rimskog (moguće da su Srbi držali i RIM). 863 g. Rastislav šalje molbu Ćirilu i Metodiju da dodju da opismene slovenski narod. Južnoslavenski sveštenici porijeklom iz reda Ćirila i Metodija su u početku pisali glagoljicom. Medjutim jedan od Ćirilovih učenika, vjerovatno Kliment Ohridski koji je bio i pisac životopisa o Ćirilu pod nazivom Žitije Sv. Ćirila, uveo je ćirilicu. Ćirilica je bila drugo slovensko pismo načinjeno prema grčkim slovima. Vrlo brzo je potisnula glagoljicu i zavladala najprije u Bugarskoj ali i u Srbiji i Rusiji. (komentar iz E-novina)

Simboli Beograda s turskim imenom

Neki od simbola Beograda nose nazive na turskom jeziku, poput Kalemegdana, Topčidera, Tašmajdana, Bezistana. Tako Dorćol u prevodu znači raskršće, dok Karaburma na turskom znači crni greben.
Naše, a njihove reči
alat; jastuk; jogurt; jorgovan; ćevap; džep; ajvar; bakar; baklava; bakšiš; bubreg; buzdovan; burek; budala; baksuz; gajde; dinar; delije; duvan; ekser; zanat; zejtin; kazan; kačamak; kašika; kesa; kreč kula; kujundžija; mahala; majmun; meraklija; miraz; mušterija; muštuluk; ortakluk; palanka; pamuk; para; musaka; tavče; kajsija; višnja; sikter; čorba; čaršav; Bostan


Budućnost Crne Gore....


Zbog ovakvih Crna Gora ne treba da brine za svoju buducnost i oni su primjer kako se gradi jedna gradjanska i civilizovana Crna Gora:

Ana Ponoš, Njen epitaph: - Dalmatinka po porijeklu, Crnogorka po opredjeljenju.

Fahrudin Melić: Osjećam se kao Crnogorac, himnu pjevam iz sveg srca "Osjećam se zaista počastvovanim što sam reprezentativac jedne države kakva je Crna Gora", Uz sve njih ja se osjećam kao Crnogorac i pjevam iz sveg srca himnu koju doživljavam kao svoju!

Bajram Begzić, starobaranin Opšte je poznato da izlaskom na političku scenu BS-a, kome pripada i sam Mustafić sa svojim istomišljenicima, na jedan neprimjeren način odredjuje se nečija nacionalna pripadnost, pa i nacionalna pripadnost nas u Starom Baru.

detaljnije


Vrati se na početak
Top



Free website hit counter