MEAA
Program | O nama | Prezimena u CG | Reagovanja, pisma... | Traže se... | Kontakt |


Montenegro.org.au WWW

Priznanje Vlade NSW-a



MEAA u medijima |
MEAA u fotografijama |

CG VLADA, MIP i iseljenici|
Zaboravljeni Crnogorci i MIP CG |

Osvrt na knjigu "Njegoševci petog kontinenta" |

Portalanalitika | Dnevne novine | antena m | Pobjeda | Radio TV CG | Skala Radio | Crnogorska pitanja | CŠO CPC u Australiji |

Google translate...Rječnik |
Webisteoutlook |
Daily Telegraph |
Current Affair |
Maps Google Australia |
Timeout.com/sydney |

Montenegrosmiles |

teenegersintokyo |
perper |
Prof. Sreten Zeković
"Podsjetnik o Crnoj Gori":
Vasilije Mujo Spasojević
"Običaji u Crnoj Gori":


Crnogorski LIBERALI ......... Probudili su Crnu Goru
Crnogorska Pravoslavna Crkva Grb CG Crkve
Islamska zaj. CG Islam  CG
"Gorski Vijenac"
ćirilica
| latinica  
Petar Petrović Njegoš
Izbor stihova iz "Gorskog Vijenca" sa objašnjenjima
Komentar Gorskog Vijenca
ćirilica | latinica


Provjerite Vašu e-poštu
Proverite Vašu poštu!
 Yahoo ID:
  Password:

Informacije iz AUS:
The Aussie Traveller - tourist maps W.A. (Perth)
N.T. (Darwin)
Q.L.D. (Brisbane)
S.A. (Adelaide)
N.S.W. (Sydney)
VIC (Melbourne)
TAS (Hobart)
A.C.T. (Canbera)

I N F O R M A C I J E:
... za doseljenike u NSW-u
Skolstvo u AU, Spisak nasih doktora, Popisi stanovnistva u AU itd...
Znate li u kakvoj sredini živite?
  • Da li znate ko su vam komšije? Da li ste se zapitali kakva je vjerska ili nacionalna struktura stanovnika u vašem okruženju? Interesuje li vas kako se kreću cijene nekretnina u kraju u kojemu živite?
    Sve ovo i mnogo više možete naći na ovoj web stranici,
    a poštanske brojeve možete naći na sajtu Post Australia
Australija kroz prizmu statistike
Migracioni agent, registrovani prevodioc i ostale AU teme ...

Sydney-ski sajtovi:
City Guide
Sydney official site Ozmail - Sydney best City Search

Poredjenje Australije sa Evropom:


O zakoniku Sv Petra  Cetinjskog.
Čitajte još...
Jedan milenijum otkako je živio i Dukljom vladao Sveti Vladimir Dukljanski, poznat i kao Sv. Jovan Vladimir...
Čitajte još...
Vladimir i Kosara
Svjedočanstvo borbi oko Skadra i njegove predaje Crnogorcima. Detaljnije...
Upoznajte Crnu Goru koju nijeste znali: prvi, jedini, naj...
Čitajte još...
Pogibija Danila I Petrovića Njegoša, crnogorskog knjaza 1851-1860, prvog svjetovnog vladara Crne Gore. - Mučko ubistvo tvorca moderne države. Detaljnije...
Čovjek se rodi umoran i živi da bi se odmara!!!
Ljubi krevet svoj ka sebe samoga!!!
i još...
Zdravica Vojvode MAŠA ĐUROVICA zvanog DEJAN, KNJAZU NIKOLI na ĐURĐEVDAN 1889 god. na CETINJU. Zainteresovani?
Nositi neprekidno u sebi CRNU GORU znači i dar i prokletstvo. CRNA GORA je morska pjena i sniježna prašina, igra kamenih litica i sunovrat potoka, grohot bitaka i pijanstvo ratova...
I šta još...
Poznato nam je šta su Njegoš i kralj Nikola pisali o našoj braći Srbima... no šta su pisali o Hrvatima? Pročitajte Njegoševo pismo guv.Turskom; stihove kralja Nikole iz "Balkanska carica"... i još o jeziku... Detaljnije...

Iseljeničke priče
Traže se...
Stranci o Crnoj Gori

Zbornik crnogorske dijaspore

Crnogorsko državljanstvo

In memoriam
crnogorska štampa
Pobjeda | Portalanalitika | antena m | Skala Radio | Vijesti | pcnn | dan | mnnews | monitor | Montenews | Koha javore | radio tv cg | nezavisna tv montena | tv IN | rtv vijesti | Radio Gusinje | thebooksofknjige | RadioCastelloMNE | Zrcalo.me |
crnogorski sajtovi
Montenet.org | Montenegro.com | Montenegrin.org | Montenegrina.net | Montenegro.org | Cafe Montenegro | Montenegro (de) | montenegro-canada.com | Montenegrina Zeta (Argentina) | Montenegrosmiles | Montenegro-adria.de | Gusinjani i Plavljani | Madeinmontenegro.com | Discover-montenegro.com | Visit MN| Udruženje Krstaš | Udruženje Crnogoraca Beograd
| Vijece-crnogoraca-zagreb.hr | Njegoskij.org | Crnogorci u Argentini | Gusinje-foundation| Crnogorska kuća NY|
Skupština CG | Vlada CG | Predsjednik CG | Policija CG | Zapošljavanje CG | CDTMN| florina.me| Matica Crnogorska|
Pošta CG | Agencija za telekom | Seizmološki zavod | Hidrometeorološki CGCrnogorsko NP | Crveni krst CG | Superior HN | Expeditio Kotor | Servisi CG | Ecomontenegro | Montenegro Air | Internet CG | Montenegro Zuti | N parkovi CG | Ekozona |
Kuća.me | Prodam sam nekretnine CG | Nekretnine CG | Imperija Budva | Realitica nekretnine Crna Gora | Nekretnineucrnojgori.com | Nekretnine 365 CG | Imovina.info | Nekretnine.crna.gora.me | C21residomontenegro | Krstas nekretnine CG | Villa Antonia CG |
Cetinje-mojgrad | Podgorica | Danilovgrad | Andrijevica | Berane | Kolašin | Nikšić | Mojkovac | Plužine | Bar| Travel-Budva | Travel-Kotor | Podgorica Travel | Igalo | Herceg-Novi | Hercegnovi.cc | Bijelo Polje | Gusinje Plav | Crnogorski Grbalj | Šestani | Tivat | Tivat travel | KotorOnLine | TopMontenegro |
Crnogorsko primorje | Montenegrobeauty| Vila jelka | Hotel Perla | Hotel Kostas | HTP Primorje | Hotel Evropa | Jadranski sajam - Budva | Inmontenegro.com | Hotel Mediteran | Eco Tours | Adriatic Express | Rent a car Meridian | Fest Budva | Grad teatar festival | turizamcg.com | montenegroexplorer | Hotel Komovi |
LSCG | DPS | SDP | SDOCG | PZP | SNP | Udruženje kapetana CG | Albaniens in CG | CP u Srbiji |
Almanah | ARTikulacija | Harmonija | Art Dulcinium | Centar savr umjetnosti CG | TihoVujovic | TV festival Bar |
velikanagrada.com | montenegro-racing | dobrilovic | montenegrocharter.com | avacomdoo.com | BMW Club MN | petex-suvenir | Easydeal | traveliq |

CG Vaterpolo | Jadran HN | CG Karate | KK Buducnost | NLB League | Erko | CG fudbal |

srbija
E-novine | Novinar.De | večernje novosti | nin | blic | Tabloid | Kurir | Mostovi | radio 21 | beta | tanjug | Svet | danas | Ilustrovana politika | politika | vreme | fonet | TV B-92 | Radio TV Srbije | Skandal | knjižara.com | yuportal.com | svetplus.com | 24časa | Royalfamily | izracunavanje uskrsa | domaci filmovi | Domaci filmovi online | becook.com | pcdijagnostika.co.rs | Korisna knjiga | Peščanik | Besplatni filmovi | Moj klip | ink4jet.co.rs | Filmpedija | Trazimo.info | dijaspora-oglasi |

hrvatska
dalmacijanews | Hrvatski rječnik | Rječnici | vecernji-list.hr | hina | vjesnik | glas istre | tportal | hr monitor | arkzin | hrnet | index.hr | Cibona | Centarnekretnina | Nekretnine | oglas.hr | naslov.hr | travel-croatia | 500 hrvatskih linkova |
bosna i hercegovina
Dnevnik - pincom | oslobodjenje | saraj | reporter (rs) | tuzlarije | ambasada BiH | bosnia | dani | sarajlija | Adresar | Bosnjaci | kkbosna | arhiva viceva | sarajevo-x.com | Bolja BiH | Nezavisne.com | Klix.ba | dovla.net | Dnevni Avaz |
slovenija
Slovenian media |
makedonija
Forum | Puls | Dnevnik | Start | Nova Makedonija | Makedonija Denes | Utrinski Vesnik | M.Express |
ex YU i ostalo
Katalog linkova | Svijet | slavenska dusa | Slavialand | Nekretnine u ex YU | Izracunavanje uskrsa |

SlobodnaEvropa | BBC | CNN | Deutsche Welle | FIFA | UEFA | World Clock |

Goodyear liga |
ULEB | Radio Televizija Jugoslavije |

Pišite nam... e-mail to us...
Arhiva:
Odnos emigrantskih (srpskih) medija prema MEAA:


Vaši komentari
Knjiga gostiju...Vaši komentari

CKD iz Toronta......APEL I PROTEST DRŽAVNIM ORGANIMA CRNE GORE



Poštovani,
prosljedjujemo Vam pismo koje je potpisano od (ukupno) 16 Udruženja i Saveza iseljenika Crne Gore iz cijelog svijeta i upućeno državnim organima CG i crnogorskoj javnosti. Želimo da napomenemo da je nakon višednevnih kontakata naših Udruženja i Saveza - postignut konsenzus o zajedničkom reagovanju i nastupu naših iseljenika, a povodom trenutnih problema sa kojima se suočavaju dvije institucije - CPC i DANU.
S poštovanjem
CRNOGORSKO KULTURNO DRUŠTVO IZ TORONTA
ODBOR ZA ODNOSE SA JAVNOŠĆU
TORONTO, KANADA.

APEL I PROTEST DRŽAVNIM ORGANIMA CRNE GORE

23. Februar 2015.
Iseljenici i Dijaspora Crne Gore u cijelom svijetu, kao i veći dio gradjana Crne Gore, zabrinuti su i sa nevjericom gledaju kako zakonodavna i izvršna vlast Crne Gore, kojoj smo nesebično dali svoje glasove, ravnodušno i bez osjećaja odgovornosti se ponaša prema dvijema najvažnijim institucijama Crne Gore: Crnogorskoj Pravoslavnoj Crkvi i Dukljanskoj Akademiji Nauka i Umjetnosti, koji su nosioci i pokretači identiteta države Crne Gore, njenog istorijskog, kulturnog i svakog drugog trajanja, po čemu je Crna Gora prepoznata u svijetu.
Crnogorska Pravoslavna Crkva, bez ikakve brige i zaštite države, prepuštena je svakoj nemilici, što je rijedak i jedinstven slučaj u civilizovanom svijetu. Strašno je i bolno gledati u kojim uslovima, pod vedrim nebom, vrše svoju službu i tako čuvaju duhovne, istorijske i kulturne tekovine Crne Gore. Zaista je to ponižavajuće za sve gradjane matice, iseljeništva i dijaspore koji Crnu Goru doživljavaju svojom domovinom.
Potpuno je ista situacija i sa Dukljanskom Akademijom Nauka i Umjetnosti. Ovdje su još veće nedoumice i zabrinutost. Donešen je Zakon o spajanju DANU i CANU u jednu instituciju. Neshvatljivo je i neprimjereno da državni organi ne sprovode vlastiti Zakon kojim se pravno uredjuje odredjen subjekat.
Iseljeništvo i Dijaspora su s pravom zabrinuti. Pitamo se – ko, zašto i s kojim ciljem donosi zakone koje neće ili ne mogu sprovoditi? Kuda to ide Crna Gora? Do kada će postojati društveno štetna i opasna tolerancija prema onima koji negiraju postajanje Crne Gore? Kome se to udovoljava i zbog kojih interesa?
Kada smo se 2006. godine okupili na Referendum sa svih merdijana nijesmo došli da glasamo za obogaljenu Crnu Goru, već za savremenu dražavu sa institucijama koje imaju sve civilizovane zemlje i narodi svijeta.
Kao predstavnici iseljenika i dijaspore, tražimo od državnih organa Crne Gore da - odlućno, koristeći prije svega vladavinu prava, istorijske, kulturološke, gradjanske i druge civilizacijske vrijednosti, riješe ova pitanja u primjerenom roku, radi ugleda, očuvanja crnogorskog identiteta i svih vrijednosti Crne Gore.
Kao i mnogo puta do sada, mi ćemo uvijek odlučno stati u odbranu opštih interesa gradjana, iseljeništva i dijaspore, svih onih, kojima je Crna Gora matična domovina. Na to nas obavezuju djela iseljenika koji su uvijek voljeli i pomagali svoju Crnu Goru, pronoseći njenu slavu i ime širom svijeta.

POTPISNICI IZ ISELJENIŠTVA I DIJASPORE CRNE GORE

1. CRNOGORSKO KULTURNO DRUŠTVO TORONTO, Toronto, Kanada – Zoran V. Raičević
2. CRNOGOSKA DIJASPORA U ŠVAJCARSKOJ , Švajcarska – Miodrag – Mišo Perović
3. CRNOGORSKO – ARGENTINSKO DRUŠTVO “KRALJ NIKOLA”, Saenz Pena Chaco, Argentina – Dušan Madžarović
4. ZAJEDNICA CRNOGORACA PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE RIJEKA, Rijeka, Hrvatska – Ljubo Radović
5. SAVEZ CRNOGORACA HRVATSKE, Hrvatska- Zoran Šuković
6. SAVEZ EVROPSKE DIJASPORE CRNE GORE – Ljubo Radović
7. CRNOGORSKA ASOCIJACIJA AMERIKE – SAD- Blažo Sredanović
8. CRNOGORSKA ETNIČKA ZAJEDNICA AUSTRALIJE , Australija - Mihailo – Miško Mandić
9. CRNOGORSKO DRUŠTVO BRITANSKE KOLUMBIJE – Vankuver – Vesko Karadžić
10. CRNOGORSKO KULTURNO DRUŠTVO “PRINCEZA KSENIJA”, Lovćenac, Srbija – Milo Milojko
11.UDRUŽENJE CRNOGORACA SRBIJE “KRSTAŠ”, Srbija – Ljubomir Perović I Dragan Martinović
12. UDRUŽENJE CRNOGORACA NA KIPRU, Kipar – Vladislav Vanja Popović
13. CRKVENI ODBOR CPC – TORONTO – Toronto, Kanada – Milisav – Jazo Stojanović
14. UDRUŽENJE CRNOGORACA KOSOVA, Priština, Kosovo – Slobodan V. Vujičić
15. CRNOGORSKO KULTURNO PROSVJETNO DRUŠTVO “MORAČA“, Kranj, Slovenija – Čedo Djukanović
16. CRNOGORSKO-SAKSONSKO DRUŠTVO “PERPER“, Njemačka – Mijodrag Zečević


Ana Vujošević i Mauro Cecchin će održali koncert u Italijanskom institutu u Sidneju










Kako smo ranije najavili, večeras su (19. februara 2015.) Ana Vujošević i Mauro Cecchin će održali koncert u Italijanskom institutu u Sidneju.
Mnogobrojna publika je sa paznjom i uzivanjem pratila ples njihovih prstiju po klavijaturi i na kraju ih bogato nagradili sa dugotrajnim aplauzom.
Nakon koncerta Ana i Mauro su proveli ostatak večeri sa posjetiocima uz ukusno pripremljenu mezu i vrsna italijanska vina.
Domaćin Instituta nam se zahvalio na prisustvu i ujedno iskoristio priliku da nam uruči poziv za sve naredne predstave koje ovaj Institut organizuje.


Miodrag Iličković......KOLIKO SE U CRNOJ GORI BRINE O OČUVANJU INDETITETA



Crna Gora nastavlja da gubi jedan po jedan od svojih dragulja po koima je bila prepoznatljiva u svijetu.
Objavljeno je da će kompanija sa Srednjeg Istoka preuzeti ostrvo i tvrdjavu Mamula, vojnu postaju u Krtolama, Kraljičinu plažu dok je Luštica već otudjena kao i lokacije Porto Novi i Porto Montenegro.
Planira se i privatizacija Budvanske rivjere.
Preostaje finalna faza privatizacije koja će obuhvatiti preostali dio zemlje i voda, poljoprivredu, vinarstvo i ostalo, čime će se definitivno odrediti identitet nezavisne Crne Gore. Velikim infrastrukturnim projektima, koji se najavljuju, ignorišu se tradicija i lokalna saznanja umjesto da se vrednuju kod planiranja i ugrade u projekte; dovodi se u pitanje održivost autohtonog stanovništva i njihovog tadicionalnalnog načina života, mijenja se lokalni etnički sastav.
Izgleda da inokosna crnogorska privreda nije indentifikovala strateške projekte da bi ih zadržala te postavljeni standardi za prirodne cjeline koje treba zaštiti kao autentične neodvojive od imidza Crne Gore.
Većina navedenih projekata nalazi se u regionu Boke. Može li se očekivati da će prema bokeljskoj baštini pokazati dovoljno respekta kompanije iz zemalja gdje su decenijama na vlasti autokratski režimi, bez demokratskih tradicija ili odnosa prema istorijskoj i prirodnoj okolini, usto tudje civilizacije i kulture. Da li će u svojoj aroganciji poštovati principe UNESCO, održati vode zaliva, flore i faune, priobalje. Konačno, što će za buduće generacije ostati od ljepota koje se pamte iz djela Pierre Lotia i Lorda Byrona.
Crna Gora može sebe dovesti u situaciju da o njenom indetitetu i interesima odlučuju strani vlasnici.
Već su evidentne posledice rent-seeking ekonomije za koju se opredijelio režim - reducirana ekonomska eficiencija i nacionalno bogastvo, gubitak državnih prihoda, izraženije razlike izmedju siromašnih i bogatih. Ne vidimo da se je od nezavisnosti razvila neka crnogorska kompanija regionalne, a kamoli evropske klase?
Vrijeme je da se vlada Crne Gore postavi kao vlade drugih zemalja i promovišući društveno odgovorne investicije pokaže da je u stanju da zaštiti svoje strateške interese, zadrži kontrolu u turstičkoj privredi, energiji, luke, saobraćaj, drumski vodeni ako ne kao većinsko, a ono kao nacionalna dobra.
Kada se francuska i njemačka privrreda našle pod pritiscima medjunarodnog kapitala vlade su odmah reagovale. Francuzi su proglasili strateškim interesima ne samo odbranu, preduzeća visoke tehnologije, telekomunikacija, već i poljoprivredu, kuhinju, kasina. Vlada je apelirala na nacionalnu svijest gradjana i ekonomski patriotizam.
Da je u Crnoj Gori bilo makar malo ekonomskog patriotizma, ako ne znanja i iskustva, ne bi imali osiromaseno drustvo bogatih vlastodrzaca.
Neznanje, nepravda, korupcija, kriminal u potrazi za brzim bogaćenjem, doprinose širenju siromaštva i ljudskih patnji.
Treba shvatiti da strani kapital, a pogotovo investitori koji se najčesće interesuje za crnogorske projekte, slijede svoje ekonomske i političke interese degradirajući ne samo lokalna prirodna bogastva već i nacionalni ponos.

Miodrag ILIČKOVIĆ


Ana Vujošević i Mauro Cecchin će održati koncert u Italijanskom institutu u Sidneju






U Australiju (Sidnej) je početkom februara doputovala naša mlada pijanistkinja Ana Vujošević gdje će ostati naredna tri mjeseca.
Ana je rodjena u Podgorici 1989. godine gdje je završila srednju muzičku skolu Vasa Pavić u klasi profesorice Nine Otašević.
2000. godine osvojila je zlatnu medalju na takmičenju Citta di Barletta. Nakon toga pobjedjuje i na regionalnom takmičenju u Crnoj Gori i upisuje Gnjesinski koledž u Moskvi u klasi profesora Maksima Zeljeznova i po završetku studija dobija Crvenu diplomu (posebna vrsta počasne diplome sa najvećom ocjenom). Zatim upisuje Moskovski Konzervatorijumu Čajkovski, u klasi poznate profesorice stare ruske pijanističke škole Zinaide Ignatjeve, u čijoj će klasi Ana Vujošević 2014. godine i diplomirati sa maksimalnim brojem bodova na diplomskom ispitu.
Ana je nastupala i u Karnegi holu, gdje je svirala kao pobjednik takmičenja The American Protégé International Piano and Strings Competition, u kategoriji kamerni duo. Takodje, 2012. godine nastupa u Crnogorskom Narodnom Pozorištu, u sklopu festivala “A tempo” , koji je bio ispraćen od strane Crnogorske narodne televizije i brojnih medija. Ana Vujošević je nastupala u mnogim prestižnim salama širom Evrope i Rusije, a to su: Rahmanjinovska sala Konzervatorijuma Cajkovski, Mala sala, Sala Mjaskovskog, Muzej Pushkina(Galicino 2012,2013), Sala Antona Rubinshtajn, Arte musica Roana (Italija).

Na naše zadovoljstvo, sa Anom smo uspostavili kontakt odmah po njenom dolasku i biće nam čast da, zajedno sa svojim prijateljem i pjanistom Mauro Cecchin, bude naš gost na tradicionalnoj večeri sa premijerom NSW-a.

Ana i Mauro će održati koncert u Italijanskom institutu u Sidneju 19. februara, pa pozivamo zainteresovane da se jave na telefon ili e-mail i rezervisu, eventualno, mjesto.
(Broj mjesta je ograničen: RSVP: iicsydney@esteri.it ili na telefon: 9261 1780 )


Prilog iz Crne Gore ....... nova inicijativa za saradnju sa iseljenicima


Poštovani g-dine Mandić,
U skladu sa nadležnostima Odbora za medjunarodne odnose i iseljenike Skupštine Crne Gore, medju kojima izmedju ostalog spada razmatranje pitanja koja se odnose na status iseljenika iz Crne Gore u drugim državama i ostvarivanje kontakta i saradnje sa organizacijama iseljenika iz Crne Gore u inostranstvu, obraćamo Vam se sa pozivom za uspostavljanje i održavanje saradnje, za koju vjerujemo da može biti od obostranog interesa i značaja.
Ovim putem želimo da istaknemo da smo otvoreni za sve Vaše sugestije, predloge kao i konkretne probleme, projekte i izazove sa kojima se susrećete, a za koje cijenite da bi Odbor mogao da se angažuje u okviru svojih nadležnosti.
Veoma smo zainteresovani za aktivnosti organizacije na čijem ste čelu, te Vas stoga molimo da nam pošaljete ukoliko imate adresu web stranice preko koje bi neposredno mogli informisati o novostima u vašem radu.
U cilju afirmacije saradnje sa iseljenicima iz Crne Gore koja je jedna od primarnih nadležnosti Odbora, nadamo se dobroj saradnji sa CRNOGORSKOM ETNIČKOM ZAJEDNICOM AUSTRALIJE, SIDNEJ (MONTENEGRIN ETHNIC ASSOCIATION OF AUSTRALIA) i pozivamo Vas da nas obavijestite prilikom planiranja eventualne posjete Vaše organizacije Crnoj Gori.
Možete nas kontaktirati i na e-mail adresu Sekretarijata Odbora za medjunarodne odnose i iseljenike omoi@skupstina.me, kao i lično na moju e-mail adresu sa koje Vam šaljem ovaj mail.

Srdačno,

Blagota Marunović
The Parliament of Montenegro
Adviser to the Committee on International Relations and Emigrants Address: Blvd St Petra Cetinjskog 10, 81000 Podgorica, Montenegro
------------

Odgovor gospodinu Marunoviću mozete procitati ovdje


Prilog iz Kanade.......tekst o Zorki Petrovic Njegos


Poštovani,
na sljedećem linku se nalazi tekst o Zorki Petrović Njegoš koja živi danas u Kanadi. Priča je interesantna i govori o životnom putu jednog od rodjaka Kraljevske Porodice Petrović Njegoš.
Link: http://www.montenegro-canada.com

S poštovanjem / Yours
Zoran V. Raičević


BOŽIĆNA ČESTITKA ARHIEPISKOPA CETINJSKOG I MITRPOLITA CRNOGORSKOG MIHAILA




Crnogorci,
"Vjerujem da ste svjesni vlastitog raspeća, jer vam Božić ne može čestitati onaj koje je srce nečisto, ispunjeno mržnjom, zlobom i klevetom i u službi širenja nacionalne i vjerske mržnje koja je još uvijek nekažnjena; ruku nečistih od rušenja i devastacije crnogorskih svetinja (crkava i manastira) i njihovog pretvaranja u raško-moravski stil.
Pojedini crnogorski političari vrijedjaju državu Crnu Goru, a njen noseći stub, Crnogorsku pravoslavnu crkvu, žele da istisnu kako bi nestala i Crna Gora i Crnogorci.
Sa ovog mjesta im poručujemo da mi znamo da te „nekolike laste ne čine proljeće“ i da će dok ima nas biti i Crne Gore i Crnogoraca.
Možemo im reći i to da dok traje naše raspeće, jača naša hrišćanska snaga, razum i spremnost na praštanje, dijalog i pomirenje.
Praštanje i pomirenje mogući su samo na osnovama pune istine i temeljima božanske i ljudske pravde.
Spremni smo da zagrlimo jedni druge, čak i one koji od zlobe ne mogu da nas vide i koji nam rado čine svaku pakost i poručujemo im danas: „Opraštamo vam radi Božića, jer ne znate šta činite!“
Dragi moji Crnogorci i Crnogorke u Crnoj Gori i dijaspori srećan vam Božić!
HRISTOS SE RODI – VAISTINU SE RODI!"

Arhiepiskop Cetinjski
i Mitropolit Crnogorski
†Mihailo



Borci za nezavisnu Crnu Goru 1918-1941


Film o onima koji su 1918. godine više voljeli domovinu nego ona njih. Scenario je radjen po knjizi Novaka Adžića "Borci za nezavisnu Crnu Goru 1918-1941". Autor Stevo Vučinić. Proizvodnja NTV Montena, februar 2009. godine.....Borci za nezavisnu Crnu Goru 1918-1941


RAMIZ HADŽIBEGOVIĆ.....LJUBAV SESTRE PREMA BRATU U CRNOJ GORI


LJUBAV SESTRE PREMA BRATU U CRNOJ GORI – najveće srodništvo u patnji, radosti i bolu

........Koliko god mislili da znamo, crnogorska porodica, u kojoj se oblikovao karakter dece, nepoznat je ambijent, a posebno njen skriveni i složeni unutrašnji život. Ojadjen prostor, gde se pojam sreće protezao od običnog parčeta hleba do slobode, ruralno, agresivno, dinarsko-gorštački mentalitet, mačističko-patrijarhalna kultura i tradicija uronjena u prošlost; puno patnje, kletve, zakletve, misticizma; robovanja mitskim slikama utkanim u narodnu epiku i prenošenim s generacije na generaciju. Naš svet je epski svet, koji veruje u poštenje, herojstvo i podvig, u ratnu sreću, u čojstvo i junaštvo. Crna Gora je oduvek bila muško ratnićko društvo, u kome vlada zakon oca, bez prostora za dijalog. Muškarci i žene, u okamenjenim pogledima na brak, nikad nisu ravnopravno delili ovaj svet i svoje živote i blagodeti koje on nosi. Patrijarhalna porodica, bratstvenička struktura i organizacija, solidarnost i poštovanje, bili su imerativ i moralna obaveza, a sestrinska ljubav je kondenzovala sve vrline naše žene i njenog karaktera, sa svim posebnostima moći i nemoći u okviru takve zajednice.....LJUBAV SESTRE PREMA BRATU U CRNOJ GORI


Crmničko zastidje


Bilo gdje da žive, ne izostaje interesovanje crnogorskih iseljenika za njihovu rodnu grudu. Ono što se tamo dešava možda je najbolji odraz, ne samo politike i odnosa prema CG njenoj istorijskoj i kulturnoj baštini, već i patriotizma i morala samih gradjana, o čemu govori i sledeči prilog:



PRILOG ZA MONOGRAFIJU  CRMNICE
piše Miodrag Iličković

Da li da povjerujemo da su vlasti oštine Bar predale zgradu škole u Brčeli manastiru SPC, ili se, možda, bez dozvole izvode radovi napreuredjenju, koje smo vidjeli da su u toku?  Već je dio školskog kompleksa preuredjen kao kaludjerski konak!?  
Za brčeosku školu afektivno su vezane generacije djaka Gornje Crmnice. U vrijeme rata škola je služila za štab četnicima i Italijanima, zatim su učionice preuredjene u  logor iz koga su neki završavali na gubilište. 
Nakon pobjede u školi su održani prvi slobodni izbori, zasijedao je narodni sud koji se razračunavao sa «domačim izdajnicima», oduzimana su gradjanska prava, dijeljena  priznanja zaslužnim, formirana narodna vlast. Školu su nakon rata obnovili roditelji svojim radom i doprinosima, djaci oplemenili zasadima drveća  koje i danas krasi dvorište ..... PRILOG ZA MONOGRAFIJU  CRMNICE


Sydneyfestival 2015


Blize se dani Sidnejskog festivala koji traje od 8. do 26. januara. Bogat program nudi za svakoga po nesto: pozorisne predstave, koncerte, cirkusne predstave, filmske predstave, umjetnost najviseg kvaliteta - na otvorenom i zatvorenom prostoru.
Januar je vrijeme kada je cijeli grad u duhu festivala i kada njegovi stanovnici, zajedno sa ogromnim brojem turista, uzivaju u mnogobrojnim predstavama koje se odrzavaju u svim djelovima Sidneja.
Zainteresovani mogu naci vise informacija na oficijelnom sajtu sidnejskog festivala:

Sydneyfestival 2015


18 godina od osnivanja Crnogorske etničke zajednice Australije


26.12.2014. godine navršava se 18 godina od kada je osnovana Crnogorska etnička zajednica Australije.
MEAA je sve vrijeme borbe za obnovu crnogorske državnosti toj ideji iskazivala javnu i ničim skrivenu podršku. Bili smo aktivni učesnici predreferendumske kampanje, a i tokom samog referendumskog procesa.
MEAA je dala izuzetan doprinos povezivanju ukupne crnogorske dijaspore.
Zajedno sa crnogorskim iseljeničkim organizacijama USA, Kanade i Hrvatske, naše udruženje je igralo značajnu ulogu u objedinjavanju cjelokupne crnogorske iseljeničke populacije na svjetskom nivou. Pogotovu je bilo od značaja naše učešće na Crnogorskim susretima i Kongresima crnogorskih iseljenika u Njujorku, Čikagu i Cetinju kada je gradjeno iseljeničko jedinstvo u borbi za ostvarivanje crnogorske nezavisnosti.
Učestvovali smo na prvom zajedničkom okupljanju pod nazivom Crnogorski susreti u organizaciji crnogorskog udruženja Rumija, da bi već sledeće 1999. godine na Svjetskom kongresu u Njujorku svi zajedno donijeli «Deklaraciju dobre volje o Crnoj Gori» sa zahtjevom Vladi Crne Gore da raspiše Referendum za nezavisnost!
Uslijedila su nakon toga i osnivanja mnogih drugih crnogorskih udruženja širom svijeta, a i kongres na Cetinju u koji se uključila i Vlada Crne Gore.
Danas imamo otvorena vrata u mnogim zvaničnim institucijama australskog sistema i svuda smo rado vidjeni. Naši redovni kontakti sa ministrima, gradonačelnicima i osobama od značaja u australskoj politici govore da smo uspjeli reprezentovati Crnu Goru na najbolji mogući način. Srećni što su nam se ostvarili mnogi od naših zacrtanih ciljeva, svjesni smo da su pred nama nova iskušenja kako u samoj Zajednici tako i u zajedničkim naporima ka demokrtizaciji cjelokupnog crnogorskog društva po pravilima visoko razvijenih demokratskih zemalja.
Srećni smo i što smo iz ove borbe izašli uzdignuta čela i što naša ljubav prema našoj jedinoj domovini Crnoj Gori nije od nas napravila neprijatelje prema bilo kom od naroda bivše Jugoslavije. Ostali smo prijatelji sa svima ljudima dobre volje pa stoga nije čudno što naša druženja ne mogu proći bez prijatelja svih nacionalnosti i vjeroispovijesti sa svih prostora bivše nam zajedničke države.
Mihailo Mandić


Prilog iz Kanbere .... Susret sa prijateljima Crne Gore




Posjetu festivalu cvijeća u Kanberi iskoristili smo za susret sa dr Tim Brook-om i njegovom suprugom Ruth.
Jedno prelijepo vece u azerbeidzjanskom restoranu proteklo je u evociranju uspomena na njihov nezaboravni boravak u Crnoj Gori i prijateljstva koja su tom prilikom ostvarili.
O ovim umjetnicima i zaljubljenicima Crne Gore pisali smo davne 2008. godine pa nije na odmet podsjetiti se te interesantne price.

Razgovor sa Dr Tim Brook-om

Crna Gora u srcima australskih umjetnika


RTCG.....objavljen Intervju


Poštovani gospodine Mandiću, tekst je danas objavljen, evo linka: RTCG Intervju.
Samo da napomenem da ću ostatak odgovora koji nijesu objavljeni, pripojiti drugom tekstu, koji radim sa našim iseljenikom iz Perta.

Veliki pozdrav
Borislav Visnjić


Prilog iz Crne Gore....nastavlja se SPC demonstracija sile nad Crnom Gorom




U Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi kažu da današnju litiju smatraju političkom provokacijom. Ponovili su da Stefan Nemanja nije rodjen, već samo kršten u Ribnici, kako se prije IX vjekova nazivala Podgorica.
„Nemanja je, činjenica je, kršten u Ribnici koja se prostirala na nekih 10 kilometara. Ta crkva u kojoj je on kršten po katoličkom, odnosno latinksom obredu, nije poznata“, kazao je za televiziju Vijesti Stevo Vučinić iz Crnogorske pravoslavne crkve.
Što se tiče same tvrdjave na ušću Ribnice u Moraču, to je, kako kaže Vučnić, turska tvrdjava koja je gradjena od 1474 do 1476 godine.
„Današnja litija nema niti kulturološki, niti naučni, niti bilo koji drugi karakter, već je politička provokacija u kojoj je partijarh (Irinej) na neki način provocira crnogrsku državu, dokazujući da on sa njom dijeli suverenitet u ovoj državi. Izdaja je naših nacionalnih interesa uzela toliko maha, da nam samo ostaje da se bogu molimo, da Amfilohije ne juriša na naše nacionalne interese“, zaključio je Vučinić. (portal Analitika)

Da su Nemanjići bili uljezi u Crnu Goru tvrde i srpski istoričari:
“U doba velikih meteža u Srbiji, najverovatnije posle smrti župana Vukana (oko 1112), Nemanjin otac Zavida sklonio se u Duklju. Tu se, u Ribnici, (Podgorica, danas Titograd), rodio njegov najmladji sin Stefan Nemanja, koji je tu i kršten po katoličkom obredu, jer u to doba onde nije bilo pravoslavnih sveštenika.” (Miloš Blagojević, Srbija u doba Nemanjića, Beograd, 1989., strana 35)

“Veliki župani Raške koristili su ove borbe i povremeno zbacivali vizantijsku vlast i preduzimali pohode pustošeći okolne vizantijske oblasti. U periodima vizantijskih uspjeha primirivali bi se dok se ne ukaže nova povoljnija prilika. . .
Raški veliki župani dolazili su i u prvoj polovini XII vijeka u bliži dodir s Dukljom, ali sa izmijenjenim ulogama. Dok su u vrijeme Mihaila i Bodina dukljanski vladari postavljali namjesnike u Raškoj, sada su se raški veliki župani miješali u unutrašnje borbe Duklje i postavljali na vlast svoje štićenike. Ponekad su i članovi raške vladajuće porodice, prisiljeni da napuste zemlju zbog unutrašnjih obračuna, nalazili utočište u Duklji. Tako je i otac Stefana Nemanje, kasnije velikog župana i ujedinitelja srpske države, pobjegao u Duklju. U vrijeme toga izgnanstva rodio se u Ribnici Nemanja i bio kršten od “latinskih jereja”, kako priča njegov sin Stefan Prvovenčani.”
(Sima Ćirković, Crna Gora od doseljavanja Slovena do pada pod Turke, Monografija Crna Gora, “Književne Novine”, Beograd 1976, strana 132)

Izmedju 1166 i 1168, Stefan Nemanja se pobunio protiv svog starijeg brata, Velikog Župana u Raškoj, na prevaru ga uhvatio, svrgnuli su ga i prognali ga s braćom, Miroslavom i Stracimirom.

Neki od komentara na ovo nasilje nad Crnom Gorom:
Nema dje Irinej srpski da slavi 900 godina Stevana Nemanje nego u Podgoricu. Slavimo čovjeka koji je zakla oca da bi došao na vlast. Čovjeka koji je sve popalio i porušio kad je ušao na teritoriju tadašnje Zete, porušio sve gradove, poklao stanovništvo.
Svaka fukara može da dodje u ovu nesrećnu Crnu Goru i da nas sve popljuje i da niko prstom ne mrdne. A sve tobože slove Crnogorci za junake i heroje, ali to samo u guslarskim pjesmama ima.

Zapalio je sve gradove Duklju, Budvu, Ulcinj, SVAČ - najljepši grad sa najviše sakralnih objekata sa teritorije Zete. Svač ili Šas je srušio do temelja. OOOOOO zemljo otvori se. Jeli moguće da mi ovo dopuštamo!!!

Danas je glavni srpski pastir iliti ćoban, šetao svoje stado od crkve u Momišićima, gradjene u vizantijskom stilu parama (10 miliona) iz crnogorskog budžeta iliti našim parama, do turske tvrdjave Depadogen iznad rijeke Ribnice, posvećeno rodjenju srpskog sveca zvanog Simeon Mirotočivi. A radi se o Stevanu raškom županu koji je u 12.vijeku okupirao Zetu i ognjem spalio njene gradove a mačem poklao dobar dio njenog stanovništva i na zetski presto doveo sina Vukana, a sina Stevana ostavio na presto u Raškoj. Glavni srpski pastir je možda mogao korisnije da iskoristi vodeno bogatstvo Ribnice, dok ne presuši, pa da opere glibavo runo svoga stada.

Zar je moguće da za 30% Srba u Crnoj Gori SPC-u treba onoliko popova i monahinja. O čemu se to radi, samo duplo manje popova nego u Srbiji koja ima bar 4 miliona svojih vjernika. Sve ste ih sjargali u Podgoricu, da se čovjek prepadne, plus stado vjerujuće sa velikim Bećkovićem da utvrdjuje Tursku tvrdjavu za mjesto Nemanjina rodjenja. Svi Hrisćani se jednom krštavaju a Nemanja dva puta. No moglo mu bit, pa ostavi Svetosavsku crkvu da mu lik i djelo čuvaju, a prosutu krv i zla, potomstva svojega, zavješta narodu srpskome da to drugima čine do dana današnjega.


Posljednji pozdrav našoj dragoj i plemenitoj Kseniji Senji Radulović




Draga Senjo,
mnogo nas je pogodila vijest o tvojoj smrti i ona predstavlja za nas nenadoknadiv gubitak. Prvi put sam čuo tvoj glas na dan osnivanja naše zajednice! Čim si čula na ovdašnjem radiju vijest o registraciji prve autentične Crnogorske zajednice u Australiji požurila si da nam se priključiš. I danas se sjećam sa koliko si se ushićenja radovala našem osnivanju i kako si mi govorila koliko si sanjala da se tako nešto dogodi. I dogodilo se Senjo i postala si član Uprave i vjeran član naše Zajednice i takva ostala sve do ovog kobnog časa.
Bili smo srećni što smo mogli da podijelimo tvoju sreću kada si nam govorila da se vraćaš u svoj Nikšić gdje ćeš biti okružena svojim najmilijim. Sa koliko si samo ushićenja govorila o stanu kojega si kupila i kako je sunčan i kako je prostran i kako je na lijepom mjestu! Sa koliko si samo zadovoljstva objašnjavala i trudila se da nas uvjeriš kako ti je sada dobro i kako se osjećaš kao da nikada nijesi ni živjela u Australiji! Čuli smo se još nekoliko puta u zadnje vrijeme kada si išla od bolnice do bolnice, ali o tome nijesi govorila! Lično sam vjerovao da se oporavljaš, a kraj je bio tako blizu. I jutros, kada mi je zazvonio nepoznati broj iz Crne Gore osjećao sam da sa ovim tmurnim sidnejskim vremenom stiže još tmurnija poruka - bila je to poruka o tvojoj smrti. Hvala ti na svemu, draga Senjo!

Počivaj u miru i neka ti je laka crna zemlja

Mihailo Mandić
predsjednik MEAA


GENERAL KRSTO ZRNOV POPOVIĆ O ANEKSIJI CRNE GORE 1918. GODINE


Piše: Novak ADŽIĆ, istoričar

 

   Krsto Todorov (Zrnov) Popović (1881-1947), iz Cuca, bio je oficir, komandir i brigadir (general) crnogorske vojske. Učesnik je balkanskih ratova (1912-1913) i prvog svjetskog rata (1914-1916) do pada Crne Gore pod okupaciju Austro-Ugarske. Istaknuti je junak Mojkovačke bitke 6 i 7. januara 1916. godine. Od 1916. do 1918. godine bio je zatočen u austro-ugarskom logoru Boldogason. Po oslobodjenju iz konfinacije vratio se u Crnu Goru. Bio je žestoki protivnik srpske okupacije i aneksije Kraljevine Crne Gore sprovedene 1918. godine.  Vojni je vodja i Božićnjeg ustanka januara 1919. godine..... cijeli prilog


Povodom 95 godina od Božićnog ustanka




„Zar je junački i plemeniti narod crnogorski toliko zgriješio Bogu i čovječanstvu da se cio prosvijećeni svijet oglušuje o njegov vapaj! Zar narod koji je sve svoje, pa i samog sebe, žrtvovao za slobodu potlačenih i za napredak čovječanstva, a uz rame moćnih Saveznika, zar taj narod nema pravo na slobodu i život! Ima, i po sto puta ima, jer ikako malen, on je dao najviše, dao je sve, samo svoju čast ne. Zato, apostoli čovječanstva, i branioci cijelog svijeta koji danas rješavate sudbinu naroda, ne dajte da izgubi slobodu, otadžbinu i samostalnost, i da postane robom, narod crnogorski, narod koji je u slobodi rodjen, u slobodi odgajan i u slobodi umirao više od pet stoljeća i, najposlije, koji je za slobodu drugoga žrtvovao i sam sebe...“ – piše, izmedju ostalog, u pismu crnogorskih ustanika i rodoljuba iz Rovaca 1919. godine. Portal Analitika, poodom 95 godina od Božićnog ustanka, objavljuje pismo crnogorskih ustanika....opširnije: 95 godina od Božićnog ustanka

Piše: Novak ADŽIĆ

Pisma Vladike Danila Petrovića



Vladika Danilo Petrović Njegoš smatrao Crnogorce i Albance jednom političkom cjelinom Odlomak iz pisma Vladike Danila ruskom Caru od 12/23 oktobra 1711. godine. U pismu Vladika Danilo Petrović Njegoš objašnjava ruskom caru Petru Velikom dje se prostire njegova duhovna vlast.
On u pismu navodi i brojna albanska plemena i gradove i traži od ruskog cara da “ogradi” te gradove da se drugi “kraljevi ne bore i ne ratuju za njih”.
Ispada po njegovom vidjenju sa početka 18. vijeka, da je smatrao da Crnogorci i Albanci treba da žive u jednoj političkoj zajednici.
Takodje u crnogorsku nahiju, kao šestu, interesantno, još prije 300 godina ubraja i Grbalj......Pisma Vladike Danila Petrovića


CPC .... pomognite izgradnju manastira svetog Vladimira Dukljanskog





Poštovani,
obraćam Vam se sa molbom da promovišete i pomognete da što više Crnogoraca i svih ljudi dobre volje učestvuje u izgradnji ovog manastira. Bilo bi dobro da napravite informaciju na web stranicama udruženja. Šaljem Vam i devizne instrukcije za uplate iz inostranstva. Crnogorska pravoslavna crkva je započela izgradnju prvog manastira započetog poslije 1918. godine.
Izgradnjom manastira svetog Vladimira Dukljanskog u Risjem Dolu kod Nikšića želimo unaprijediti duhovni život u Crnoj Gori i stvoriti još jedno sveto mjesto za molitvu i duhovne podvige.
Manastir svetog Vladimira Dukljanskog, izgledom i gabaritima projektovan je po uzoru na prvi Cetinjski manastir na Ćipuru s kraja XIV vijeka koji je podigao sveti Ivan Crnojević gospodar crnogorski.
Njegujući djela naših predaka koji su u mnogo težem vremenu pomagali i gradili manastire i crkve u Crnoj Gori, mi želimo da u ovom vremenu ostavimo primjer budućim generacijama i da unaprijedimo obnovu crnogorskog nacionalnog identiteta.
S velikim uloženim trudom uradjena je gradjevinsko tehnička dokumentacija, dobijena gradjevinska dozvola, izvedeni su zemljani radovi, iskopani su temelji, napravljen put do manastira dužine 800 metara.
Potrebno je još puno truda i sredstava da se ispuni ovaj sveti cilj pa Vas pozivamo da date svoj doprinos i pomognete u skladu sa Vašim mogućnostima ili finansijski ili u gradjevinskom materijalu.

Sizrazima poštovanja i Božjim blagoslovom,
protojerej - stavrofor
Bojan M. Bojović
+38269819912; Nikšić



Devizne instrukcije za uplate iz inostranstva


Interesantni prilozi iz naše arhive....



Nekoliko dokaza o CPC, a koje SPC pokušava da ignorise!!!

U Ustavu Knjaževine Crne Gore iz 1905, u aktu lex superior, sa stanovišta državnog prava, u članu 40 normirano je slijedeće:
“Državna vjera je u Crnoj Gori istočno pravoslavna. Crnogorska je crkva autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve, ali održava jedinstvo u dogmama s istočno pravoslavnom Vaseljenskom crkvom. Sve ostale priznate vjeroispovijesti slobodne su u Crnoj Gori”.
Posljednji autokefalni mitropolit Crnogorske pravoslavne crkve, u doba nezavisne Knjaževine i Kraljevine Crne Gore bio je Mitrofan Ban. On je za crnogorskog mitropolita kanonski rukopoložen u Rusiji 6. aprila 1885. godine, u Isaklijevskoj Crkvi u Petrogradu, od strane petrogradskog mitroplita Isidora, u prisutstvu ruskog cara Aleksandra III Romanova. Tri dana ranije, u besjedi koju je održao u Svetom Sinodu u Petrogradu, izmedju ostalog, rekao je i ovo: “Vi, svjatjejši otci, promislom Božjom i željom moga premilostivoga gospodara knjaza Nikolaja rukovodjeni, izvoliste smirenost moju izabrati za episkopa Crkve Crnogorske”. Nakon hirotonije primio ga je 15. aprila 1885. godine car Aleksandar III. Prilikom susreta sa njim rekao mu je i ovo:
“Meni je takodje drago što ste Vi rukopoloženi za episkopa u Rusiji. To pokazuje duhovnu vezu imedju Ruske i Crnogorske crkve”.
Autokefalnost priznavali i Carigrad i Moskva
Godine 1910. mitropolit petrogradski Antonije u pismu Mitrofanu Banu, uz ostalo, piše: “Bratski vas pozdravljam sa znamenitim jubilejem, izražavajući tople želje da Vašem Visokopreosveštenstvu pastironačenik Gospod Bog naš Isus Hristos udijeli dugi život u plodotvornoj službi Vašoj za dobro Crnogorske crkve”.
A Vaseljenski patrijarh Joakim iz Carigrada 1910. godine piše Mitrofanu Banu: “Gospod neka podari bogate darove Vašem Visokopreosveštenstvu, svetoj Crnogorskoj crkvi, blagovjernom gospodaru i pobožnom narodu”.
U ime Srpske pravoslavne crkve, njen mitropolit Dimitrije Pavlović (1910. godine) uputio je čestitku Mitrofanu Banu, u kojoj stoji:
“Srpska crkva, kao sestra i po vjeri i narodnosti, dijeli radost Crnogorske crkve”. (O tome piše “Glasnik” Pravoslavne crkve u kraljevini Srbiji, od 15. aprila 1910. godine.)

Kad prisvojiš nešto što nije tvoje....Ćirilica i Latinica

Ćirilo i Metodije su dva grčka misionara (gle čuda - nisu Srpska) iz okoline Soluna. U Moravsku ih je poslao bizantski car Mihajlo III a na poziv Moravskog kneza Rastislava. Cilj je bio širenje hršćanske vjere medjumnogobožačkim narodom, Slovenima. S obzirom da su propovjedi trebale biti davane na jeziku ovog naroda, jer će oni tako lakše shvatiti i prihvatiti novu vjeru, Ćiril je bio zadužen za osnivanje novog pisma. 861 g. Konstantin iskopava mosti sv. Klimenta rimskog (moguće da su Srbi držali i RIM). 863 g. Rastislav šalje molbu Ćirilu i Metodiju da dodju da opismene slovenski narod. Južnoslavenski sveštenici porijeklom iz reda Ćirila i Metodija su u početku pisali glagoljicom. Medjutim jedan od Ćirilovih učenika, vjerovatno Kliment Ohridski koji je bio i pisac životopisa o Ćirilu pod nazivom Žitije Sv. Ćirila, uveo je ćirilicu. Ćirilica je bila drugo slovensko pismo načinjeno prema grčkim slovima. Vrlo brzo je potisnula glagoljicu i zavladala najprije u Bugarskoj ali i u Srbiji i Rusiji. (komentar iz E-novina)

Simboli Beograda s turskim imenom

Neki od simbola Beograda nose nazive na turskom jeziku, poput Kalemegdana, Topčidera, Tašmajdana, Bezistana. Tako Dorćol u prevodu znači raskršće, dok Karaburma na turskom znači crni greben.
Naše, a njihove reči
alat; jastuk; jogurt; jorgovan; ćevap; džep; ajvar; bakar; baklava; bakšiš; bubreg; buzdovan; burek; budala; baksuz; gajde; dinar; delije; duvan; ekser; zanat; zejtin; kazan; kačamak; kašika; kesa; kreč kula; kujundžija; mahala; majmun; meraklija; miraz; mušterija; muštuluk; ortakluk; palanka; pamuk; para; musaka; tavče; kajsija; višnja; sikter; čorba; čaršav; Bostan


Budućnost Crne Gore....


Zbog ovakvih Crna Gora ne treba da brine za svoju buducnost i oni su primjer kako se gradi jedna gradjanska i civilizovana Crna Gora:

Ana Ponoš, Njen epitaph: - Dalmatinka po porijeklu, Crnogorka po opredjeljenju.

Fahrudin Melić: Osjećam se kao Crnogorac, himnu pjevam iz sveg srca "Osjećam se zaista počastvovanim što sam reprezentativac jedne države kakva je Crna Gora", Uz sve njih ja se osjećam kao Crnogorac i pjevam iz sveg srca himnu koju doživljavam kao svoju!

Bajram Begzić, starobaranin Opšte je poznato da izlaskom na političku scenu BS-a, kome pripada i sam Mustafić sa svojim istomišljenicima, na jedan neprimjeren način odredjuje se nečija nacionalna pripadnost, pa i nacionalna pripadnost nas u Starom Baru.

detaljnije


Vrati se na početak
Top



Free website hit counter