MEAA
Program | O nama | Prezimena u CG | Reagovanja, pisma... | Traže se... | Kontakt |


Montenegro.org.au WWW

Priznanje Vlade NSW-a



MEAA u medijima |
MEAA u fotografijama |

CG VLADA, MIP i iseljenici|
Zaboravljeni Crnogorci i MIP CG |

Osvrt na knjigu "Njegoševci petog kontinenta" |

Portalanalitika | Dnevne novine | antena m | Pobjeda | Radio TV CG | Skala Radio | Crnogorska pitanja | CŠO CPC u Australiji |

Google translate...Rječnik |
Webisteoutlook |
Daily Telegraph |
Current Affair |
Maps Google Australia |
Timeout.com/sydney |

Montenegrosmiles |

teenegersintokyo |
perper |
Prof. Sreten Zeković
"Podsjetnik o Crnoj Gori":
Vasilije Mujo Spasojević
"Običaji u Crnoj Gori":


Crnogorski LIBERALI ......... Probudili su Crnu Goru
Crnogorska Pravoslavna Crkva Grb CG Crkve
Islamska zaj. CG Islam  CG
"Gorski Vijenac"
ćirilica
| latinica  
Petar Petrović Njegoš
Izbor stihova iz "Gorskog Vijenca" sa objašnjenjima
Komentar Gorskog Vijenca
ćirilica | latinica


Provjerite Vašu e-poštu
Proverite Vašu poštu!
 Yahoo ID:
  Password:

Informacije iz AUS:
The Aussie Traveller - tourist maps W.A. (Perth)
N.T. (Darwin)
Q.L.D. (Brisbane)
S.A. (Adelaide)
N.S.W. (Sydney)
VIC (Melbourne)
TAS (Hobart)
A.C.T. (Canbera)

I N F O R M A C I J E:
... za doseljenike u NSW-u
Skolstvo u AU, Spisak nasih doktora, Popisi stanovnistva u AU itd...
Znate li u kakvoj sredini živite?
  • Da li znate ko su vam komšije? Da li ste se zapitali kakva je vjerska ili nacionalna struktura stanovnika u vašem okruženju? Interesuje li vas kako se kreću cijene nekretnina u kraju u kojemu živite?
    Sve ovo i mnogo više možete naći na ovoj web stranici,
    a poštanske brojeve možete naći na sajtu Post Australia
Australija kroz prizmu statistike
Migracioni agent, registrovani prevodioc i ostale AU teme ...

Sydney-ski sajtovi:
City Guide
Sydney official site Ozmail - Sydney best City Search

Poredjenje Australije sa Evropom:


O zakoniku Sv Petra  Cetinjskog.
Čitajte još...
Jedan milenijum otkako je živio i Dukljom vladao Sveti Vladimir Dukljanski, poznat i kao Sv. Jovan Vladimir...
Čitajte još...
Vladimir i Kosara
Svjedočanstvo borbi oko Skadra i njegove predaje Crnogorcima. Detaljnije...
Upoznajte Crnu Goru koju nijeste znali: prvi, jedini, naj...
Čitajte još...
Pogibija Danila I Petrovića Njegoša, crnogorskog knjaza 1851-1860, prvog svjetovnog vladara Crne Gore. - Mučko ubistvo tvorca moderne države. Detaljnije...
Čovjek se rodi umoran i živi da bi se odmara!!!
Ljubi krevet svoj ka sebe samoga!!!
i još...
Zdravica Vojvode MAŠA ĐUROVICA zvanog DEJAN, KNJAZU NIKOLI na ĐURĐEVDAN 1889 god. na CETINJU. Zainteresovani?
Nositi neprekidno u sebi CRNU GORU znači i dar i prokletstvo. CRNA GORA je morska pjena i sniježna prašina, igra kamenih litica i sunovrat potoka, grohot bitaka i pijanstvo ratova...
I šta još...
Poznato nam je šta su Njegoš i kralj Nikola pisali o našoj braći Srbima... no šta su pisali o Hrvatima? Pročitajte Njegoševo pismo guv.Turskom; stihove kralja Nikole iz "Balkanska carica"... i još o jeziku... Detaljnije...

Iseljeničke priče
Traže se...
Stranci o Crnoj Gori

Zbornik crnogorske dijaspore

Crnogorsko državljanstvo

In memoriam
crnogorska štampa
Pobjeda | Portalanalitika | antena m | Skala Radio | Vijesti | pcnn | dan | mnnews | monitor | Montenews | Koha javore | radio tv cg | nezavisna tv montena | tv IN | rtv vijesti | Radio Gusinje | thebooksofknjige | RadioCastelloMNE | Zrcalo.me |
crnogorski sajtovi
Montenet.org | Montenegro.com | Montenegrin.org | Montenegrina.net | Montenegro.org | Cafe Montenegro | Montenegro (de) | montenegro-canada.com | Montenegrina Zeta (Argentina) | Montenegrosmiles | Montenegro-adria.de | Gusinjani i Plavljani | Madeinmontenegro.com | Discover-montenegro.com | Visit MN| Udruženje Krstaš | Udruženje Crnogoraca Beograd
| Vijece-crnogoraca-zagreb.hr | Njegoskij.org | Crnogorci u Argentini | Gusinje-foundation| Crnogorska kuća NY|
Skupština CG | Vlada CG | Predsjednik CG | Policija CG | Zapošljavanje CG | CDTMN| florina.me| Matica Crnogorska|
Pošta CG | Agencija za telekom | Seizmološki zavod | Hidrometeorološki CGCrnogorsko NP | Crveni krst CG | Superior HN | Expeditio Kotor | Servisi CG | Ecomontenegro | Montenegro Air | Internet CG | Montenegro Zuti | N parkovi CG | Ekozona |
Kuća.me | Prodam sam nekretnine CG | Nekretnine CG | Imperija Budva | Realitica nekretnine Crna Gora | Nekretnineucrnojgori.com | Nekretnine 365 CG | Imovina.info | Nekretnine.crna.gora.me | C21residomontenegro | Krstas nekretnine CG | Villa Antonia CG | Rent a car Simeon PG |
Cetinje-mojgrad | Podgorica | Danilovgrad | Andrijevica | Berane | Kolašin | Nikšić | Mojkovac | Plužine | Bar| Travel-Budva | Travel-Kotor | Podgorica Travel | Igalo | Herceg-Novi | Hercegnovi.cc | Bijelo Polje | Gusinje Plav | Crnogorski Grbalj | Šestani | Tivat | Tivat travel | KotorOnLine | TopMontenegro |
Crnogorsko primorje | Montenegrobeauty| Vila jelka | Hotel Perla | Hotel Kostas | HTP Primorje | Hotel Evropa | Jadranski sajam - Budva | Inmontenegro.com | Hotel Mediteran | Eco Tours | Adriatic Express | Rent a car Meridian | Fest Budva | Grad teatar festival | turizamcg.com | montenegroexplorer | Hotel Komovi |
LSCG | DPS | SDP | SDOCG | PZP | SNP | Udruženje kapetana CG | Albaniens in CG | CP u Srbiji |
Almanah | ARTikulacija | Harmonija | Art Dulcinium | Centar savr umjetnosti CG | TihoVujovic | TV festival Bar |
velikanagrada.com | montenegro-racing | dobrilovic | montenegrocharter.com | avacomdoo.com | BMW Club MN | petex-suvenir | Easydeal | traveliq |

CG Vaterpolo | Jadran HN | CG Karate | KK Buducnost | NLB League | Erko | CG fudbal |

srbija
E-novine | Novinar.De | večernje novosti | nin | blic | Tabloid | Kurir | Mostovi | radio 21 | beta | tanjug | Svet | danas | Ilustrovana politika | politika | vreme | fonet | TV B-92 | Radio TV Srbije | Skandal | knjižara.com | yuportal.com | svetplus.com | 24časa | Royalfamily | izracunavanje uskrsa | domaci filmovi | Domaci filmovi online | becook.com | pcdijagnostika.co.rs | Korisna knjiga | Peščanik | Besplatni filmovi | Moj klip | ink4jet.co.rs | Filmpedija | Trazimo.info | dijaspora-oglasi |

hrvatska
dalmacijanews | Hrvatski rječnik | Rječnici | vecernji-list.hr | hina | vjesnik | glas istre | tportal | hr monitor | arkzin | hrnet | index.hr | Cibona | Centarnekretnina | Nekretnine | oglas.hr | naslov.hr | travel-croatia | 500 hrvatskih linkova |
bosna i hercegovina
Dnevnik - pincom | oslobodjenje | saraj | reporter (rs) | tuzlarije | ambasada BiH | bosnia | dani | sarajlija | Adresar | Bosnjaci | kkbosna | arhiva viceva | sarajevo-x.com | Bolja BiH | Nezavisne.com | Klix.ba | dovla.net | Dnevni Avaz |
slovenija
Slovenian media |
makedonija
Forum | Puls | Dnevnik | Start | Nova Makedonija | Makedonija Denes | Utrinski Vesnik | M.Express |
ex YU i ostalo
Katalog linkova | Svijet | slavenska dusa | Slavialand | Nekretnine u ex YU | Izracunavanje uskrsa |

SlobodnaEvropa | BBC | CNN | Deutsche Welle | FIFA | UEFA | World Clock |

Goodyear liga |
ULEB | Radio Televizija Jugoslavije |

Pišite nam... e-mail to us...
Arhiva:
Odnos emigrantskih (srpskih) medija prema MEAA:


Vaši komentari
Knjiga gostiju...Vaši komentari

Prilog iz Sidneja.....Novica Vujačić ozenio sina Aleksandra




U subotu 23. maja 2015. godine bili smo gosti na svadbi Novičinog sina Aleksandra i njegove izabranice Stephanie Yu.
Vjenčanje je odrzano u Grčkoj pravoslavnoj crkvi - Greek Orthodox Parish&Community of "All Saints" u Belmoru, a zatim je odrzana recepcija u Clarence House u Belmoru.
Puna sala gostiju, izvrsna usluga i birane riječi uljepsale su svadbenu ceremoniju. Za mikrofonom su se izmijenjali očevi, kumovi i mladenci, ali je najdirljiviji bio govor mladozenje Aleksandra koji nije mogao da sakrije suze pri pomenu nedavno preminule majke. Na kraju je smogao snage da svoju priču zaokruzi saljivim komentarom sto je izmamilo spontane aplauze i podrsku cijele sale.
I Novica se pokazao kao vrsni govornik sa svojim kratkim, ali nadahnutim izborom riječi.
Atmosferu u crkvi i slavljeničkoj večeri najbolje pokazuju prilozene fotografije.















Prilog iz Sidneja......Proslavljen Dan nezavisnosti Crne Gore





Crnogorska etnička zajednica Australije, kao jedini istinski pobornik crnogorske nezavisnosti u Australiji od prvog dana raspada bivse Jugoslavije, je i ove godine svečano obiljezila najznačajniji dan iz novije istorije - Dan nezavisnosti!
Proslava je upriličena u sidnejskoj četvrti - Brighton Le Sands.
Uz specijalitete restorana La Piazza, crnogorsku lozu i australsko vino nazdravili smo nezavisnoj Crnoj Gori i sa postovanjem se sjetili nasih preminulih članova i prijatelja Udruzenja.






Prilog iz Hrvatske....Vijeće CNM Zagreba



Poštovani,
U crnogorskoj kolektivnoj memoriji referendumski 21. maj 2006. bit će za vazda uklesan kao jedinstveni povijesni datum, jedan od najvećih, kada su na slobodnom i po mnogo čemu specifičnom referendumu uz rekordan odaziv birača, pred očima svjetske javnosti, gradjani Crne Gore donijeli odluku o obnovi svoje državnosti i nezavisnosti. Pobijedila je Crna Gora s uvjerenjem i nepokolebljivom voljom crnogorskih gradjana da napokon budu istinski subjekti vlastite sudbine.
21. maj- Dan nezavisnosti Crne Gore, je ujedno i Dan Koordinacije vijeća crnogorske nacionalne manjine na području Republike Hrvatske i Dan Vijeća crnogorske nacionalne manjine grada Zagreba .
Postala je već tradicija da svečanost obilježavanja 21. Maja zajednički organiziraju Ambasada Crne Gore u Republici Hrvatskoj, Nacionalna zajednica Crnogoraca Hrvatske, Koordinacija vijeća crnogorske nacionalne manjine na području Republike Hrvatske i Vijeće crnogorske nacionalne manjine grada Zagreba, kao i to da ga obilježavamo KONCERTOM istaknutih umjetnika – muzičara, profesora i pedagoga, iz Crne Gore,- ove godine po DEVETI PUT.
SVEČANI KONCERT će biti održan 21. 5. 2015. s početkom u 20h u Velikoj dvorani Muzeja Mimara, Rooseveltov trg 5 u Zagrebu.
Učestvuju:
Dr.sc. Vujadin Krivokapić - violina; Mr.sc. Nina Vuleković - klavir; Mr.sc. Petar Garić - Klarinet
PROGRAM KONCERTA:
Vida Matjan: Svita, Svjetlanin valcer, Valcer za Jelenu, Duo, Uspavanka, Noć
Branko Zenović: Igra
Nikola Hercigonja: Poskočica
Dejan Krdžić: Sonatina za klarinet i klavir
Boro Tamindžić: Igra
Nikola Hercigonja: Pjesma, Igra
Senad Gačević: Largo
Boro Tamindžić: Nadigravanje

Pozdrav
Danilo Ivezić, dipl. politolog


Prilog iz Crne Gore....Miodrag Iličković o aferi DEPESA



Ko su izdajnici u redovima MIP-a???

Objavljujemo dio iz priloga objavljenog u Monitoru pod naslovom "Otkrivanje šifre opasnije od sadržine depeša", a koji se odnosi na odgovore bivseg diplomate Miodraga Iličkovića

MIODRAG ILIČKOVIĆ, BIVŠI DIPLOMATA




Otkrivanje šifre opasnije od sadržine depeša

ILIČKOVIĆ: Tekst depeša pisan je u originalnom stilu, kao što smo ih nekad pisali i u vrijeme bivše Jugoslavije. Neki sadašnji diplomate, oni stariji, bili su pripravnici kod nas i oni to dobro znaju. Depeše shodno sadržaju nose oznaku povjerljivo i strogo povjerljivo, često uz naznaku “za ograničenu upotrebu”. Ima ih i koje su adresirane na odredjene rukovodioce, a ima i obavještajnih. Ove koje je objavio Dan ja bih naznačio Strogo pov. Depeša se obično naslovi na matičnu upravu, tj onu koja vodi tu vrstu posla. Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore je malo, pa ne znam da li oni to praktikuju, objašnjava u razgovoru za Monitor Miodrag Iličković, nekadašnji specijalni savjetnik Saveznog sekretarijata za inostrane poslove u Beogradu i savjetnik u Konzulatu SFRJ u Australiji.

MONITOR: Da li je tada bilo slučajeva da neko diplomatske depeše da novinarima?

ILIČKOVIĆ: Režim čuvanja depeša kod nas je bio jako strog, a u MIP-ovima drugih država još stroži. Svako ko bi pročitao depešu morao je da se potpiše i da je vrati načelniku službe. Depeše su se zaključavale u kase, a ključevi posebno čuvali. Depeše nikad nisu ostavljane u kancelariji u kojoj nije bilo nekoga da na njih pazi. Depeše smo kucali na pisaćoj mašini, koja je imala prigušivač da tekst ne bi “uhvatile” okolne strane ambasade i agenti. Depeše, bilo iz zemlje ili ambasade, slali smo šifrovano i to su radili oficiri za vezu - specijalno provjerene osobe. Eto, i oni su potpadali pod sumnju i bili su kontrolisani. I svaki od nas diplomata u Beogradu bio je pod kontrolom – provjeravano je sa kim razgovaramo, sa kim se srijećemo, družimo. Sve se provjeravalo i svako je provjeravan. Dakle, jasno je da ovakvih slučajeva davanja depeša novinarima nije bilo. Svako od nas znao je da mu zbog špijunaže ne bi ginuo vojni sud.

MONITOR: Ukoliko, kao što kaže ministar Lukšić, sadržaj objavljenih depeša i nije neka posebna novost, da li ovo može imati neke druge posljedice?

ILIČKOVIĆ: Nije ovdje samo u pitanju sadržaj depeša. Opasnije i mnogo štetnije je to što po tekstu strane službe mogu otkriti državnu šifru! Kao što se dešavalo tokom Drugog svjetskog rata. Po mom mišljenju, sada bi crnogorsko ministarstvo inostranih poslova i policija morali da koriste novu šifru, inače ništa više neće biti povjerljivo! Zbog ovog što se desilo sa ovim dvjema depešama pitam se koji su to neprofesionalci u tom ministarstvu i to opasni po državu. No, čudno je da ovaj problem šifre niko ne pominje. Uz to, strogo je zabranjeno kopirati i prepisivati depeše, jer ako se ugrozi šifra ugrozi se državna tajna. Dakle, ako se poštuju ova pravila, onda nije moguće da depeše izadju u javnost. Osim ako je to namjerno uradjeno, a to se lako može utvrditi na osnovu liste korisnika.

MONITOR: I šta se na osnovu svega toga može zaključiti?

ILIČKOVIĆ: Meni sve ovo liči na to da Crna Gora nema svoju strategiju spoljne politike, samo se improvizuje, pa i kad je riječ o ulasku u EU i NATO. To gradjani dobro osjećaju. Dovoljno je samo pratiti kako se vlast hvata za svaku povoljnu izjavu iz inostranstva. Izgleda da se i MVP vodi neprofesionalno.


Prilog iz Tasmanije....CG zastava na ANZAC CONCERT-u kojeg je prenosila Maori TV i TV sirom Australije



Zahvaljujuci kontaktu ostvarenom sa Brian Watson-om (Committeeman Media Liaison Officer), nakon neuspjesnog pokusaja da ostvari saradnju sa nekim iz crnogorskih vladinih institucija sistema putem njihovog zvanicnog sajta, poslali smo nasu zastavu kako bi se nasla medju ostalim ucesnicima I Svetskog rata!
Brian nam je poslao kompletan snimak koncerta gdje se na samom pocetku (u prvih desetak minuta) vidi crnogorska zastava odmah nakon zastave Velike Britanije, a Crna Gora je navedena kao saveznik odmah iza VB!

Zainteresovani mogu pogledati cijeli prilog (ili prvih desetak minuta) na linku:

www.maoritelevision.com/tv/shows/anzac-2015


Prilog iz Crne Gore....Rent a car agencija Simeun iz Podgorice



Mi smo rent a car agencija Simeun iz Podgorice. Slucajno sam nasao Vas sajt na internetu i privuklo mi je paznju dosta interesantnih tekstova o Crnoj Gori, njenoj istoriji i regionu. Namjera mi je, obzirom da okupljate Crnogorce koji zive u Australiji, da postavite moj baner i link ka mom sajtu ili samo link ukoliko nemate prostora, a svi koji traze vozilo preko vaseg sajta imaju popust 15%. Takodje cu svakako i ja postaviti Vas baner na mom sajtu kao prijatelj sajta.
Srecan praznik i izvinite na smetnji.
Andjela Aleksić

Manager reservation; Simeun rent a car doo; Simeun rent a car & charter; Montenegro, Podgorica Ilije Plamenca 6s
+382(0)68-840-480 ; +382(0)68-222-123; +382(0)69-020-315
email: rentacarsimeun@gmail.com
web site: rentacarairportpodgorica.com


Prilog iz Srbije....KUĆNI PRAG



KUĆNI PRAG – svetinja koja nas mami, teši i opominje
pise: Ramiz Hadzibegović

Još od iskona, kada je čovek izašao iz pećine i počeo graditi kuće, svaki objekat je nosio simboliku mikro univerzuma. Podrum je simbol podzemnog sveta, krov je težio prema svetlosti i suncu, ognjište je mesto gde se spajaju energije neba i zemlje, a kućni prag je, po narodnom verovanju, sveto mesto. Ljudska svest je još uvek pod dojmom tih drevnih načela. Zato je naša veza sa neizrecivim pitanjima života koji živimo i prostora u kojem obitavamo, po mnogo čemu tajnovita i prepuna zadatosti, na koje je čovek vekovima tražio odgovore i postavljao sebi nove dileme.....KUĆNI PRAG – svetinja koja nas mami, teši i opominje


Prilog iz Crne Gore......OCSI...ME Forum 2015



Poštovana/i,
Obraćam Vam se u ime NVO Organizacija crnogorskih studenata u inostranstvu (OCSI), sa željom da Vas srdačno pozovem na saradnju u realizaciji ME Foruma 2015, jedinstvenog networking dogadjaja koji se organizuje u namjeri da okupi najambiciozniju, najtalentovaniju i najproaktivniju omladinu Crne Gore, i omogući im direktnu interakciju sa crnogorskim liderima i donosiocima odluka. Ovogodišnji dogadjaj OCSI realizuje u saradnji sa NVO „Udruženje studenata ekonomije i menadžmenta AIESEC Crna Gora“ (AIESEC), NVO „Crnogorska asocijacija studenata političkih nauka“ (MAPSS) i NVO „Aktivna zona“.
Forum je cjelodnevni dogadjaj planiran za četvrtak, 09.07.2015. Cilj projekta je kreiranje aktivne i profesionalne atmosfere, u kojoj će doći do neophodne intergeneracijske razmjene ideja i informacija, i kroz koju će na adekvatan način biti prikazana kreativna i preduzetnička snaga mladih Crne Gore. Namjera je da, kroz otvorenu diskusiju, zajedno definišemo konkretne korake za unapredjenje statusa mladih, ali i cjelokupnog crnogorskog društva. Sastoji se od pet sesija, nazvanih redom: Proaktivnost, Odgovornost, Sposobnost, Integritet i Vizija. Sesija „Proaktivnost“ se fokusira na aktivno gradjanstvo kao osnovni preduslov za održivi razvoj, sa namjerom da se prikažu sve mogućnosti za mlade u Crnoj Gori da aktivno doprinesu razvoju crnogorskog društva. „Odgovornost“ će razmatrati raspodjelu lične, korporativne, institucionalne i odgovornosti medija na primjeru jednog od ključnih nacionalnih interesa, resursa ili zajedničkog dobra, dok temom „Sposobnost“ želimo da suprotstavimo trenutno stanje u domenu humanog kapitala, posebno medju mladima, sa prilikama za (lični) razvoj koje nudi crnogorsko društvo, i definišemo aktivnosti kojima mladi Crne Gore mogu konktetno doprinijeti poboljšanju situacije. Sesija „Integritet“ ne aludira na moralni integritet već onaj društveni i stavlja akcenat na zajedničko adresiranje sistemskih pitanja. Konačno, sesija „Vizija“ je zamišljena kao ultimativni netvorking dogadjaj za mlade u Crnoj Gori - kolaborativno okupljanje studenta i mladih profesionalaca, sa nizom 1-na-1 sesija koje će stimulisati uspostavljanje novih kontakata, projektnih aktivnosti i biznisa.
S tim u vezi, pozivamo Vas da podržite neke od aspekata pripreme dogadjaja opisanih na stranicama 36-39 Predloga partnerstva i na taj način doprinesete želji nas mladih da na konstruktivan način utičemo na društvo čiji smo dio. Takodje, pozivamo Vas da pozovete druge mlade ambiciozne profesionalce sa kojima saradjujete da se direktno uključe apliciranjem za učešće na ME Forumu od 21.05.2015. na sajtu www.me-forum.me.

U nadi da ćete sa razumijevanjem prihvatiti ovo obraćanje, upućujem Vam izraze poštovanja.

Jovana Čadjenović
Koordinator za eksterne odnose
NVO "Organizacija crnogorskih studenata u inostranstvu" (OCSI)


KAKO SU IZDALI MOJU DOMOVINU



Članak princa Mila Petrovića pod naslovom “Izdaja Crne Gore”, prvi put je objavljen u časopisu “Ninettenth Century and After” (Devetnaesti vijek i poslije), London, februara 1933.



Skoro je dvadeset godina otkako sam počeo da aktivno učestvujem u vojnom i političkom životu moje zemlje – Crne Gore. Mnogo je bilo gorkih dana koje sam morao da izdržim kroz taj period, bezbrojna su teška iskustva i temeljite lekcije. O svim važnijim dogadjajima koji su se desili tokom tog vremena, u mojoj zemlji vodio sam tačnu evidenciju i ukratko registrovao karakteristike svih značajnijih ličnosti sa kojima sam dolazio u kontakt, opštio ili poslovao. U ovom trenutku, dok se vodi živa rasprava o raznim zemljama i ulogama koje su imale u Svjetskom ratu, savremeni istoričari – namjerno ili ne – prolaze zatvorenih očiju pored malene Crne Gore i herojske uloge koju je odigrala u zajedničkoj borbi, dok neki od njih, sramno i cinično, žele da je smatraju mrtvom. Stoga je moja dužnost, kao Crnogorca, da kažem i dokažem sljedeće:
Nakon pažljivog proučavanja teksta ultimatuma koji je Carska austrijska vlada poslala Srbiji, iz kojeg se sasvim jasno vidi da je rat pred vratima, Kraljevska crnogorska vlada je notom od 11. jula 1914. godine obavijestila Beograd da je Crna Gora spremna da pomogne Srbiji. Nikola Pašić, tadašnji srbijanski premijer, uvjeravao ja Vladu Crne Gore da je Srbija, zauzvrat, spremna da sa Crnom Gorom bratski podijeli sve što Srbija ima. Medjutim, njeno prijateljstvo sa Crnom Gorom trajalo je tačno sedam dana! Čim je Britanija objavila rat Njemačkoj i Austro-Ugarskoj, Nikola Pašić, osjećajući se uvjerenijim da će pobjeda biti na našoj strani, počeo je otvoreno da Crnoj Gori pokazuje znake da više ne želi njenu pomoć i njeno društvo, jer ga nije zanimalo da sa njom dijeli teritorije unutar granica Austro-ugarskog carstva. Upravo od tog časa on je počeo da kuje plan za uništenje Crne Gore – zemlje koja je bila prva da pritekne Srbiji u pomoć u času opasnosti.....cijeli tekst mozete pročitati na linku: KAKO SU IZDALI MOJU DOMOVINU


Crnogorska zastava medju ostalim učesnicima I Svjetskog rata na ANZAC koncertu u Tasmaniji



Good Morning,
Thankyou for talking with me on the phone today.
As I outlined to you we are in need of a flag of Montenegro to display at the ANZAC CONCERT that will be televised across Australia on ANZAC DAY 2015 by the AGED CARE CHANNEL to over 2000 nursing homes and retirement village across Australia.
This concert will also be seen in Great Britain, Villers Bretonneux France, and New Zealand. The concert will also be broadcast across Australia on 160 Community Radio stations across Australia and islands in the Pacific and Indian oceans.

I have turned to you for help because all my efforts to make contact with the government of Montenegro via email have been ignored.
I have tried for the last two months without anything happening.

Time is now short.

Are you able to help at all?
As I understand it the current flag is not the same as the flag of WW1.
I doubt that an original WW1 flag would still exist, so we will need to probably go with the current one.
Look forward to hearing from you.

Brian Watson
Committeeman
Media Liaison Officer

Northern Midlands RSL Sub Branch, Kingsmeadows,
Launceston Tasmania 7249.

-----------------

Prosto neshvatljiv ovakav ignorantski odnos prema nekome ko pokazuje interesovanje da promoviše Crnu Goru! Srećom da je naišao na pravu adresu i u roku od dva dana crnogorsku zastavu smo otpremili RSL-klubu u Tasmaniji, te smo na taj način, bar malo, ublažili neprofesionalni odnos službenika crnogorske vlasti!
Doduše, mi smo na ovakav odnos navikli i već više od 15 godina ne računamo na njihove odgovore. Više nam i nijesu važni, ali ćemo se truditi da zastupamo interese Crne Gore na najbolji mogući način. Ne zbog njih, već zbog nas i Crne Gore.


Po zadnjem popisu u Australiji zivi 1554 Crnogorca



Prilog iz Melburna: Savo Lazović

https://www.immi.gov.au/media/publications/statistics/immigration-update/people-australia-2013-statistics.pdf

strana 6 : rodjeno u CG 1179 sto je za 333 više nego 2006.
strana 58: Crnogorci 1554 što je za 386 vise nego 2006

Veliki broj ljudi je došao od 2006. do 2011 i što je intresantno izgleda da se ogromna većina njih izjasnila kao Crnogorci.
Mnogi od njih koji su došli ovdje u tom periodu su se vjerovatno izjasnili drugačije za vrijeme popisa u CG 2003.
Postoje dva razloga zbog čega mislim da je to tako:
1. U CG se etnička pripadnost poistovjećuje sa političkom pa isti ljudi koji su se izjasnili kao Srbi, Muslimani, Bošnjaci itd kada odu iz CG se postovjećuju sa matičnom državom, a ne strankom vjerom ili idejom.
2. Mogućnost da u AU imaš dvojni indetitet pa možeš u isto vrijeme biti Crnogorac i na primjer Srbin.

Što se tiče ukupnog broja CG iseljenika u AU, zaista je teško doći do nekog valjanag zaključka i cifra od 5000 mi izgleda malo prevelika.
Tačno je da ima dosta Albanaca, Srba, Bošnjaka i ostalih iz CG, ali da ih ima više od duplo više od Crnogoraca u to baš i ne vjerujem.
Lijepo je vidjeti da se broj nasih sunarodnika povećava.


Prilog iz Sidneja..........Premier's dinner.....crnogorska nosnja na pobjedničkom podijumu!





U Sidneju je u četvrtak 12. marta 2015. održana tradicionalna Premier's dinner.
Ova izuzetna veče koja se održava pod pokroviteljstvom Hon. Victor Dominello MP, Minister for Citizenship and Communities, u prisustvu premijera New South Wales-a Hon. Mike Baird MP, privukla je više od 1000 predstavnika multikulturne zajednice u NSW-u. Bilo je to veče multikulturalne hrane, mode i zabave!
Pored predstavnika različitih nacionalnih zajednica kao gosti su bili prisutni i članovi parlamenta, uspješni menadžeri, reprezenti etničkih zajednica, ambasadori i generalni konzuli i ostale diplomate.
Ova noć je bila posvećena kulturnoj različitosti i obogaćivanju medjusobne saradnje. Sva mjesta u predivnoj sali bila su odavno rasprodata.
Ovoga puta naši gosti su bili Ana Vujošević i Mauro Cecchin, mladi i uspjesni pijanisti koji su već počeli da grade karijeru na svjetskom nivou.
Naša zajednica je imala sto broj 22 koji se nalazio neposredno uz podijum tako da smo svo vrijeme imali mogućnost da uživamo u spletu igara različitih etničkih grupa!
Miška Mandić i njen partner Luke Bacon su nam priredili predivno iznenadjenje! Oboje su se pojavili u crnogorskoj nošnji! Njihova nošnja je izazvala izuzetno interesovanje kako kod gostiju tako i kod predstavnika etničkih medija. Miška i Luke dali intervju za rusku SBS TV stanicu, a kada su čuli da su Ana i Mauro završili Moskovski konzervatorijum i oni su stali ispred ruskih kamera! Radi nošnje mnogi su prilazili sa željom da naprave zajednički snimak, a najljepši dogadjaj se zbio pri kraju ceremonije kada je voditeljka prozvala sto broj 22 i pozvala Mišku i Luke da se popnu na pobjednički podijum i prime nagradu za svoje kostime!
Bilo je to, zaista, prekrasno iznenadjenje! Medju toliko gostiju i toliko raznovrsnih nošnji iz svih krajeva svijeta naći se na pobjedničkom podijumu! Miška je uzela mikrofon, kratko se zahvalila na nagradi i upoznala prisutne da se radi o crnogorskoj nošnji te da je na njoj muška nosnja, ali da je ona sa ponosom nosi - sto je naišlo na odobravanje i spontani aplauz prisutnih.
Kada se tome doda da su za našim stolom sjedjele i prekrasne ljepotice Ana, Milena, Jovana i dvije dame Vesna i Ljubica onda nije neskromno reći da je naš sto bio i u cjelini jedan od najinteresantnijih i najljepših!
Jedno divno veče ostaje za pamćenje!













Vijest je prenijela i Portal analitika kao i dnevni list Pobjeda (18.03.2015.):
portal analitika

Prilog iz USA......Inicijativa Blaža Sredanovića....Kongres iseljenika 2016. na Cetinju



POSTOVANI
Veoma je pozitivno da smo počeli da ponovo saradjujemo širom svijeta. No, kao što to obično biva, jedna ideja povuče drugu, pa uzimam slobodu da vam tu svoju ideju saopštim:
Prošlo je gotovo petnaest godina od zadnjeg Svjetskog kongresa iseljenika na Cetinju. Taj kongres je dao impulse masovnom odzivu iseljenika na referendum, čiji su glasovi odlučili o obnovi nezavisnosti Crne Gore. Mi smo savjesno i časno obavili svoju patriotsku dužnost, što će ostati zapisano u novijoj istoriji naše domovine.
Dosta je vremena prošlo od tada i mnoge su se stvari promijenile u Crnoj Gori. Neke na bolje, a neke ili su ostale dje su bile ili su još više nazadovale. Istorijsko iskustvo pokazuje da su generacije iseljenika često odigrale veoma značajnu ulogu i uticaj na kretanja u Crnoj Gori, naročito u kritičnim momentima, počev od dobrovoljaca u brojnim ratovima, slanju finansijske pomoći, pa sve do direktne saradnje sa nekim institucijama kao što je Matica Crnogorska, Centar za iseljenike, DANU, CPC i neki javni mediji.
Po mojoj skromnoj procjeni Crna Gora ulazi u jedan kritičan period njene istorije, pa cijenim da bi organizacija jednog Svjetskog kongresa iseljenika 2016. godine na Cetinju, kada ćemo slaviti desetogodišnjicu nezavisnosti, bila pravi momenat da se naš glas ponovo čuje. Ne samo o statusu DANU i CPC, već i o poziciji i opoziciji, medijima, državnim simbolima, odnosu prema iseljenicima, ekonomiji i korupciji, ukratko bez ikakvih ograničenja i bez ikakvog pokroviteljstva bilo koje političke partije, ili ličnosti. Imajući u vidu da je danas Crna Gora medjunarodno priznata država, na tom kongresu bi se pozvali ambasadori zemalja u kojima živimo, jer su oni već tamo, a i nekih evropskih organizacija.
Politička stvarnost u Crnoj Gori je takva da su sukobi gotovo na svim nivoima, pa i medju nekadašnjim istomišljenicima, često isključivo zbog materijalnih interesa, ili sticanju političkih poena, što nekad prelazi društvene i moralne norme i predstavlja kočnicu napretka.
Mi se ne borimo za nikakve političke pozicije, niti za ekonomske privilegije i interese, niti moramo dokazivati porijeklo imovine, niti za ovo što smo postigli dugujemo ovoj ili onoj partiji, ili ovoj ili onoj ličnosti ništa. Naše namjere i želje su jedino napredak Crne Gore medju civilizovane narode i blagostanje crnogorskog naroda. Mislim da je narod prilično zasićen dogadjajima na političkoj sceni i spreman je da čuje našu nepristrasnu i kritiku i pohvalu.
Volio bih da čujem vaše misljenje o ovome. Imamo dovoljno vremena, što je i potrebno za jedan ovakav poduhvat. U medjuvremenu mogli bi u crnogorskim medijima objaviti našu punu i bezrezervnu podršku svih iseljeničkih organizacija ulazku Crne Gore u NATO.
Htio bih još napomenuti da je 2015.godina stogodišnjica velike tragedije pod Medovom. Naša Asocijacija već je obezbijedila sredstva za publikovanje jedne monografije o toj tragediji i pokrenula inicijativu kod resora za iseljenike pri Vladi da se ovaj važan istorijski dogadjaj obilježi na dostojanstven način kako to dolikuje sjećanju na stradale dobrovoljce. Ako imate neki material koji bi ste zeljeli da se objavi i u ovoj monografiji pošaljite ga Matici crnogorskoj u čijem izdanju će se pojaviti ova publikacija.
Srdačan pozdrav!
Za Udruženje Crnogoraca Amerike
Blažo Sredanović


CKD iz Toronta......APEL I PROTEST DRŽAVNIM ORGANIMA CRNE GORE



Poštovani,
prosljedjujemo Vam pismo koje je potpisano od (ukupno) 16 Udruženja i Saveza iseljenika Crne Gore iz cijelog svijeta i upućeno državnim organima CG i crnogorskoj javnosti. Želimo da napomenemo da je nakon višednevnih kontakata naših Udruženja i Saveza - postignut konsenzus o zajedničkom reagovanju i nastupu naših iseljenika, a povodom trenutnih problema sa kojima se suočavaju dvije institucije - CPC i DANU.
S poštovanjem
CRNOGORSKO KULTURNO DRUŠTVO IZ TORONTA
ODBOR ZA ODNOSE SA JAVNOŠĆU
TORONTO, KANADA.

APEL I PROTEST DRŽAVNIM ORGANIMA CRNE GORE

23. Februar 2015.
Iseljenici i Dijaspora Crne Gore u cijelom svijetu, kao i veći dio gradjana Crne Gore, zabrinuti su i sa nevjericom gledaju kako zakonodavna i izvršna vlast Crne Gore, kojoj smo nesebično dali svoje glasove, ravnodušno i bez osjećaja odgovornosti se ponaša prema dvijema najvažnijim institucijama Crne Gore: Crnogorskoj Pravoslavnoj Crkvi i Dukljanskoj Akademiji Nauka i Umjetnosti, koji su nosioci i pokretači identiteta države Crne Gore, njenog istorijskog, kulturnog i svakog drugog trajanja, po čemu je Crna Gora prepoznata u svijetu.
Crnogorska Pravoslavna Crkva, bez ikakve brige i zaštite države, prepuštena je svakoj nemilici, što je rijedak i jedinstven slučaj u civilizovanom svijetu. Strašno je i bolno gledati u kojim uslovima, pod vedrim nebom, vrše svoju službu i tako čuvaju duhovne, istorijske i kulturne tekovine Crne Gore. Zaista je to ponižavajuće za sve gradjane matice, iseljeništva i dijaspore koji Crnu Goru doživljavaju svojom domovinom.
Potpuno je ista situacija i sa Dukljanskom Akademijom Nauka i Umjetnosti. Ovdje su još veće nedoumice i zabrinutost. Donešen je Zakon o spajanju DANU i CANU u jednu instituciju. Neshvatljivo je i neprimjereno da državni organi ne sprovode vlastiti Zakon kojim se pravno uredjuje odredjen subjekat.
Iseljeništvo i Dijaspora su s pravom zabrinuti. Pitamo se – ko, zašto i s kojim ciljem donosi zakone koje neće ili ne mogu sprovoditi? Kuda to ide Crna Gora? Do kada će postojati društveno štetna i opasna tolerancija prema onima koji negiraju postajanje Crne Gore? Kome se to udovoljava i zbog kojih interesa?
Kada smo se 2006. godine okupili na Referendum sa svih merdijana nijesmo došli da glasamo za obogaljenu Crnu Goru, već za savremenu dražavu sa institucijama koje imaju sve civilizovane zemlje i narodi svijeta.
Kao predstavnici iseljenika i dijaspore, tražimo od državnih organa Crne Gore da - odlućno, koristeći prije svega vladavinu prava, istorijske, kulturološke, gradjanske i druge civilizacijske vrijednosti, riješe ova pitanja u primjerenom roku, radi ugleda, očuvanja crnogorskog identiteta i svih vrijednosti Crne Gore.
Kao i mnogo puta do sada, mi ćemo uvijek odlučno stati u odbranu opštih interesa gradjana, iseljeništva i dijaspore, svih onih, kojima je Crna Gora matična domovina. Na to nas obavezuju djela iseljenika koji su uvijek voljeli i pomagali svoju Crnu Goru, pronoseći njenu slavu i ime širom svijeta.

POTPISNICI IZ ISELJENIŠTVA I DIJASPORE CRNE GORE

1. CRNOGORSKO KULTURNO DRUŠTVO TORONTO, Toronto, Kanada – Zoran V. Raičević
2. CRNOGOSKA DIJASPORA U ŠVAJCARSKOJ , Švajcarska – Miodrag – Mišo Perović
3. CRNOGORSKO – ARGENTINSKO DRUŠTVO “KRALJ NIKOLA”, Saenz Pena Chaco, Argentina – Dušan Madžarović
4. ZAJEDNICA CRNOGORACA PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE RIJEKA, Rijeka, Hrvatska – Ljubo Radović
5. SAVEZ CRNOGORACA HRVATSKE, Hrvatska- Zoran Šuković
6. SAVEZ EVROPSKE DIJASPORE CRNE GORE – Ljubo Radović
7. CRNOGORSKA ASOCIJACIJA AMERIKE – SAD- Blažo Sredanović
8. CRNOGORSKA ETNIČKA ZAJEDNICA AUSTRALIJE , Australija - Mihailo – Miško Mandić
9. CRNOGORSKO DRUŠTVO BRITANSKE KOLUMBIJE – Vankuver – Vesko Karadžić
10. CRNOGORSKO KULTURNO DRUŠTVO “PRINCEZA KSENIJA”, Lovćenac, Srbija – Milo Milojko
11.UDRUŽENJE CRNOGORACA SRBIJE “KRSTAŠ”, Srbija – Ljubomir Perović I Dragan Martinović
12. UDRUŽENJE CRNOGORACA NA KIPRU, Kipar – Vladislav Vanja Popović
13. CRKVENI ODBOR CPC – TORONTO – Toronto, Kanada – Milisav – Jazo Stojanović
14. UDRUŽENJE CRNOGORACA KOSOVA, Priština, Kosovo – Slobodan V. Vujičić
15. CRNOGORSKO KULTURNO PROSVJETNO DRUŠTVO “MORAČA“, Kranj, Slovenija – Čedo Djukanović
16. CRNOGORSKO-SAKSONSKO DRUŠTVO “PERPER“, Njemačka – Mijodrag Zečević

.......................

Odgovor Uprave za Dijasporu kojeg nam je proslijedio CKD iz Toronta:




Ana Vujošević i Mauro Cecchin će održali koncert u Italijanskom institutu u Sidneju










Kako smo ranije najavili, večeras su (19. februara 2015.) Ana Vujošević i Mauro Cecchin će održali koncert u Italijanskom institutu u Sidneju.
Mnogobrojna publika je sa paznjom i uzivanjem pratila ples njihovih prstiju po klavijaturi i na kraju ih bogato nagradili sa dugotrajnim aplauzom.
Nakon koncerta Ana i Mauro su proveli ostatak večeri sa posjetiocima uz ukusno pripremljenu mezu i vrsna italijanska vina.
Domaćin Instituta nam se zahvalio na prisustvu i ujedno iskoristio priliku da nam uruči poziv za sve naredne predstave koje ovaj Institut organizuje.


Prilog iz Crne Gore ....... nova inicijativa za saradnju sa iseljenicima


Poštovani g-dine Mandić,
U skladu sa nadležnostima Odbora za medjunarodne odnose i iseljenike Skupštine Crne Gore, medju kojima izmedju ostalog spada razmatranje pitanja koja se odnose na status iseljenika iz Crne Gore u drugim državama i ostvarivanje kontakta i saradnje sa organizacijama iseljenika iz Crne Gore u inostranstvu, obraćamo Vam se sa pozivom za uspostavljanje i održavanje saradnje, za koju vjerujemo da može biti od obostranog interesa i značaja.
Ovim putem želimo da istaknemo da smo otvoreni za sve Vaše sugestije, predloge kao i konkretne probleme, projekte i izazove sa kojima se susrećete, a za koje cijenite da bi Odbor mogao da se angažuje u okviru svojih nadležnosti.
Veoma smo zainteresovani za aktivnosti organizacije na čijem ste čelu, te Vas stoga molimo da nam pošaljete ukoliko imate adresu web stranice preko koje bi neposredno mogli informisati o novostima u vašem radu.
U cilju afirmacije saradnje sa iseljenicima iz Crne Gore koja je jedna od primarnih nadležnosti Odbora, nadamo se dobroj saradnji sa CRNOGORSKOM ETNIČKOM ZAJEDNICOM AUSTRALIJE, SIDNEJ (MONTENEGRIN ETHNIC ASSOCIATION OF AUSTRALIA) i pozivamo Vas da nas obavijestite prilikom planiranja eventualne posjete Vaše organizacije Crnoj Gori.
Možete nas kontaktirati i na e-mail adresu Sekretarijata Odbora za medjunarodne odnose i iseljenike omoi@skupstina.me, kao i lično na moju e-mail adresu sa koje Vam šaljem ovaj mail.

Srdačno,

Blagota Marunović
The Parliament of Montenegro
Adviser to the Committee on International Relations and Emigrants Address: Blvd St Petra Cetinjskog 10, 81000 Podgorica, Montenegro
------------

Odgovor gospodinu Marunoviću mozete procitati ovdje


Borci za nezavisnu Crnu Goru 1918-1941


Film o onima koji su 1918. godine više voljeli domovinu nego ona njih. Scenario je radjen po knjizi Novaka Adžića "Borci za nezavisnu Crnu Goru 1918-1941". Autor Stevo Vučinić. Proizvodnja NTV Montena, februar 2009. godine.....Borci za nezavisnu Crnu Goru 1918-1941


RTCG.....objavljen Intervju


Poštovani gospodine Mandiću, tekst je danas objavljen, evo linka: RTCG Intervju.
Samo da napomenem da ću ostatak odgovora koji nijesu objavljeni, pripojiti drugom tekstu, koji radim sa našim iseljenikom iz Perta.

Veliki pozdrav
Borislav Visnjić


Prilog iz Crne Gore....nastavlja se SPC demonstracija sile nad Crnom Gorom




U Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi kažu da današnju litiju smatraju političkom provokacijom. Ponovili su da Stefan Nemanja nije rodjen, već samo kršten u Ribnici, kako se prije IX vjekova nazivala Podgorica.
„Nemanja je, činjenica je, kršten u Ribnici koja se prostirala na nekih 10 kilometara. Ta crkva u kojoj je on kršten po katoličkom, odnosno latinksom obredu, nije poznata“, kazao je za televiziju Vijesti Stevo Vučinić iz Crnogorske pravoslavne crkve.
Što se tiče same tvrdjave na ušću Ribnice u Moraču, to je, kako kaže Vučnić, turska tvrdjava koja je gradjena od 1474 do 1476 godine.
„Današnja litija nema niti kulturološki, niti naučni, niti bilo koji drugi karakter, već je politička provokacija u kojoj je partijarh (Irinej) na neki način provocira crnogrsku državu, dokazujući da on sa njom dijeli suverenitet u ovoj državi. Izdaja je naših nacionalnih interesa uzela toliko maha, da nam samo ostaje da se bogu molimo, da Amfilohije ne juriša na naše nacionalne interese“, zaključio je Vučinić. (portal Analitika)

Da su Nemanjići bili uljezi u Crnu Goru tvrde i srpski istoričari:
“U doba velikih meteža u Srbiji, najverovatnije posle smrti župana Vukana (oko 1112), Nemanjin otac Zavida sklonio se u Duklju. Tu se, u Ribnici, (Podgorica, danas Titograd), rodio njegov najmladji sin Stefan Nemanja, koji je tu i kršten po katoličkom obredu, jer u to doba onde nije bilo pravoslavnih sveštenika.” (Miloš Blagojević, Srbija u doba Nemanjića, Beograd, 1989., strana 35)

“Veliki župani Raške koristili su ove borbe i povremeno zbacivali vizantijsku vlast i preduzimali pohode pustošeći okolne vizantijske oblasti. U periodima vizantijskih uspjeha primirivali bi se dok se ne ukaže nova povoljnija prilika. . .
Raški veliki župani dolazili su i u prvoj polovini XII vijeka u bliži dodir s Dukljom, ali sa izmijenjenim ulogama. Dok su u vrijeme Mihaila i Bodina dukljanski vladari postavljali namjesnike u Raškoj, sada su se raški veliki župani miješali u unutrašnje borbe Duklje i postavljali na vlast svoje štićenike. Ponekad su i članovi raške vladajuće porodice, prisiljeni da napuste zemlju zbog unutrašnjih obračuna, nalazili utočište u Duklji. Tako je i otac Stefana Nemanje, kasnije velikog župana i ujedinitelja srpske države, pobjegao u Duklju. U vrijeme toga izgnanstva rodio se u Ribnici Nemanja i bio kršten od “latinskih jereja”, kako priča njegov sin Stefan Prvovenčani.”
(Sima Ćirković, Crna Gora od doseljavanja Slovena do pada pod Turke, Monografija Crna Gora, “Književne Novine”, Beograd 1976, strana 132)

Izmedju 1166 i 1168, Stefan Nemanja se pobunio protiv svog starijeg brata, Velikog Župana u Raškoj, na prevaru ga uhvatio, svrgnuli su ga i prognali ga s braćom, Miroslavom i Stracimirom.

Neki od komentara na ovo nasilje nad Crnom Gorom:
Nema dje Irinej srpski da slavi 900 godina Stevana Nemanje nego u Podgoricu. Slavimo čovjeka koji je zakla oca da bi došao na vlast. Čovjeka koji je sve popalio i porušio kad je ušao na teritoriju tadašnje Zete, porušio sve gradove, poklao stanovništvo.
Svaka fukara može da dodje u ovu nesrećnu Crnu Goru i da nas sve popljuje i da niko prstom ne mrdne. A sve tobože slove Crnogorci za junake i heroje, ali to samo u guslarskim pjesmama ima.

Zapalio je sve gradove Duklju, Budvu, Ulcinj, SVAČ - najljepši grad sa najviše sakralnih objekata sa teritorije Zete. Svač ili Šas je srušio do temelja. OOOOOO zemljo otvori se. Jeli moguće da mi ovo dopuštamo!!!

Danas je glavni srpski pastir iliti ćoban, šetao svoje stado od crkve u Momišićima, gradjene u vizantijskom stilu parama (10 miliona) iz crnogorskog budžeta iliti našim parama, do turske tvrdjave Depadogen iznad rijeke Ribnice, posvećeno rodjenju srpskog sveca zvanog Simeon Mirotočivi. A radi se o Stevanu raškom županu koji je u 12.vijeku okupirao Zetu i ognjem spalio njene gradove a mačem poklao dobar dio njenog stanovništva i na zetski presto doveo sina Vukana, a sina Stevana ostavio na presto u Raškoj. Glavni srpski pastir je možda mogao korisnije da iskoristi vodeno bogatstvo Ribnice, dok ne presuši, pa da opere glibavo runo svoga stada.

Zar je moguće da za 30% Srba u Crnoj Gori SPC-u treba onoliko popova i monahinja. O čemu se to radi, samo duplo manje popova nego u Srbiji koja ima bar 4 miliona svojih vjernika. Sve ste ih sjargali u Podgoricu, da se čovjek prepadne, plus stado vjerujuće sa velikim Bećkovićem da utvrdjuje Tursku tvrdjavu za mjesto Nemanjina rodjenja. Svi Hrisćani se jednom krštavaju a Nemanja dva puta. No moglo mu bit, pa ostavi Svetosavsku crkvu da mu lik i djelo čuvaju, a prosutu krv i zla, potomstva svojega, zavješta narodu srpskome da to drugima čine do dana današnjega.


Posljednji pozdrav našoj dragoj i plemenitoj Kseniji Senji Radulović




Draga Senjo,
mnogo nas je pogodila vijest o tvojoj smrti i ona predstavlja za nas nenadoknadiv gubitak. Prvi put sam čuo tvoj glas na dan osnivanja naše zajednice! Čim si čula na ovdašnjem radiju vijest o registraciji prve autentične Crnogorske zajednice u Australiji požurila si da nam se priključiš. I danas se sjećam sa koliko si se ushićenja radovala našem osnivanju i kako si mi govorila koliko si sanjala da se tako nešto dogodi. I dogodilo se Senjo i postala si član Uprave i vjeran član naše Zajednice i takva ostala sve do ovog kobnog časa.
Bili smo srećni što smo mogli da podijelimo tvoju sreću kada si nam govorila da se vraćaš u svoj Nikšić gdje ćeš biti okružena svojim najmilijim. Sa koliko si samo ushićenja govorila o stanu kojega si kupila i kako je sunčan i kako je prostran i kako je na lijepom mjestu! Sa koliko si samo zadovoljstva objašnjavala i trudila se da nas uvjeriš kako ti je sada dobro i kako se osjećaš kao da nikada nijesi ni živjela u Australiji! Čuli smo se još nekoliko puta u zadnje vrijeme kada si išla od bolnice do bolnice, ali o tome nijesi govorila! Lično sam vjerovao da se oporavljaš, a kraj je bio tako blizu. I jutros, kada mi je zazvonio nepoznati broj iz Crne Gore osjećao sam da sa ovim tmurnim sidnejskim vremenom stiže još tmurnija poruka - bila je to poruka o tvojoj smrti. Hvala ti na svemu, draga Senjo!

Počivaj u miru i neka ti je laka crna zemlja

Mihailo Mandić
predsjednik MEAA


GENERAL KRSTO ZRNOV POPOVIĆ O ANEKSIJI CRNE GORE 1918. GODINE


Piše: Novak ADŽIĆ, istoričar

 

   Krsto Todorov (Zrnov) Popović (1881-1947), iz Cuca, bio je oficir, komandir i brigadir (general) crnogorske vojske. Učesnik je balkanskih ratova (1912-1913) i prvog svjetskog rata (1914-1916) do pada Crne Gore pod okupaciju Austro-Ugarske. Istaknuti je junak Mojkovačke bitke 6 i 7. januara 1916. godine. Od 1916. do 1918. godine bio je zatočen u austro-ugarskom logoru Boldogason. Po oslobodjenju iz konfinacije vratio se u Crnu Goru. Bio je žestoki protivnik srpske okupacije i aneksije Kraljevine Crne Gore sprovedene 1918. godine.  Vojni je vodja i Božićnjeg ustanka januara 1919. godine..... cijeli prilog


Povodom 95 godina od Božićnog ustanka




„Zar je junački i plemeniti narod crnogorski toliko zgriješio Bogu i čovječanstvu da se cio prosvijećeni svijet oglušuje o njegov vapaj! Zar narod koji je sve svoje, pa i samog sebe, žrtvovao za slobodu potlačenih i za napredak čovječanstva, a uz rame moćnih Saveznika, zar taj narod nema pravo na slobodu i život! Ima, i po sto puta ima, jer ikako malen, on je dao najviše, dao je sve, samo svoju čast ne. Zato, apostoli čovječanstva, i branioci cijelog svijeta koji danas rješavate sudbinu naroda, ne dajte da izgubi slobodu, otadžbinu i samostalnost, i da postane robom, narod crnogorski, narod koji je u slobodi rodjen, u slobodi odgajan i u slobodi umirao više od pet stoljeća i, najposlije, koji je za slobodu drugoga žrtvovao i sam sebe...“ – piše, izmedju ostalog, u pismu crnogorskih ustanika i rodoljuba iz Rovaca 1919. godine. Portal Analitika, poodom 95 godina od Božićnog ustanka, objavljuje pismo crnogorskih ustanika....opširnije: 95 godina od Božićnog ustanka

Piše: Novak ADŽIĆ

Pisma Vladike Danila Petrovića



Vladika Danilo Petrović Njegoš smatrao Crnogorce i Albance jednom političkom cjelinom Odlomak iz pisma Vladike Danila ruskom Caru od 12/23 oktobra 1711. godine. U pismu Vladika Danilo Petrović Njegoš objašnjava ruskom caru Petru Velikom dje se prostire njegova duhovna vlast.
On u pismu navodi i brojna albanska plemena i gradove i traži od ruskog cara da “ogradi” te gradove da se drugi “kraljevi ne bore i ne ratuju za njih”.
Ispada po njegovom vidjenju sa početka 18. vijeka, da je smatrao da Crnogorci i Albanci treba da žive u jednoj političkoj zajednici.
Takodje u crnogorsku nahiju, kao šestu, interesantno, još prije 300 godina ubraja i Grbalj......Pisma Vladike Danila Petrovića


CPC .... pomognite izgradnju manastira svetog Vladimira Dukljanskog





Poštovani,
obraćam Vam se sa molbom da promovišete i pomognete da što više Crnogoraca i svih ljudi dobre volje učestvuje u izgradnji ovog manastira. Bilo bi dobro da napravite informaciju na web stranicama udruženja. Šaljem Vam i devizne instrukcije za uplate iz inostranstva. Crnogorska pravoslavna crkva je započela izgradnju prvog manastira započetog poslije 1918. godine.
Izgradnjom manastira svetog Vladimira Dukljanskog u Risjem Dolu kod Nikšića želimo unaprijediti duhovni život u Crnoj Gori i stvoriti još jedno sveto mjesto za molitvu i duhovne podvige.
Manastir svetog Vladimira Dukljanskog, izgledom i gabaritima projektovan je po uzoru na prvi Cetinjski manastir na Ćipuru s kraja XIV vijeka koji je podigao sveti Ivan Crnojević gospodar crnogorski.
Njegujući djela naših predaka koji su u mnogo težem vremenu pomagali i gradili manastire i crkve u Crnoj Gori, mi želimo da u ovom vremenu ostavimo primjer budućim generacijama i da unaprijedimo obnovu crnogorskog nacionalnog identiteta.
S velikim uloženim trudom uradjena je gradjevinsko tehnička dokumentacija, dobijena gradjevinska dozvola, izvedeni su zemljani radovi, iskopani su temelji, napravljen put do manastira dužine 800 metara.
Potrebno je još puno truda i sredstava da se ispuni ovaj sveti cilj pa Vas pozivamo da date svoj doprinos i pomognete u skladu sa Vašim mogućnostima ili finansijski ili u gradjevinskom materijalu.

Sizrazima poštovanja i Božjim blagoslovom,
protojerej - stavrofor
Bojan M. Bojović
+38269819912; Nikšić



Devizne instrukcije za uplate iz inostranstva


Interesantni prilozi iz naše arhive....



Nekoliko dokaza o CPC, a koje SPC pokušava da ignorise!!!

U Ustavu Knjaževine Crne Gore iz 1905, u aktu lex superior, sa stanovišta državnog prava, u članu 40 normirano je slijedeće:
“Državna vjera je u Crnoj Gori istočno pravoslavna. Crnogorska je crkva autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve, ali održava jedinstvo u dogmama s istočno pravoslavnom Vaseljenskom crkvom. Sve ostale priznate vjeroispovijesti slobodne su u Crnoj Gori”.
Posljednji autokefalni mitropolit Crnogorske pravoslavne crkve, u doba nezavisne Knjaževine i Kraljevine Crne Gore bio je Mitrofan Ban. On je za crnogorskog mitropolita kanonski rukopoložen u Rusiji 6. aprila 1885. godine, u Isaklijevskoj Crkvi u Petrogradu, od strane petrogradskog mitroplita Isidora, u prisutstvu ruskog cara Aleksandra III Romanova. Tri dana ranije, u besjedi koju je održao u Svetom Sinodu u Petrogradu, izmedju ostalog, rekao je i ovo: “Vi, svjatjejši otci, promislom Božjom i željom moga premilostivoga gospodara knjaza Nikolaja rukovodjeni, izvoliste smirenost moju izabrati za episkopa Crkve Crnogorske”. Nakon hirotonije primio ga je 15. aprila 1885. godine car Aleksandar III. Prilikom susreta sa njim rekao mu je i ovo:
“Meni je takodje drago što ste Vi rukopoloženi za episkopa u Rusiji. To pokazuje duhovnu vezu imedju Ruske i Crnogorske crkve”.
Autokefalnost priznavali i Carigrad i Moskva
Godine 1910. mitropolit petrogradski Antonije u pismu Mitrofanu Banu, uz ostalo, piše: “Bratski vas pozdravljam sa znamenitim jubilejem, izražavajući tople želje da Vašem Visokopreosveštenstvu pastironačenik Gospod Bog naš Isus Hristos udijeli dugi život u plodotvornoj službi Vašoj za dobro Crnogorske crkve”.
A Vaseljenski patrijarh Joakim iz Carigrada 1910. godine piše Mitrofanu Banu: “Gospod neka podari bogate darove Vašem Visokopreosveštenstvu, svetoj Crnogorskoj crkvi, blagovjernom gospodaru i pobožnom narodu”.
U ime Srpske pravoslavne crkve, njen mitropolit Dimitrije Pavlović (1910. godine) uputio je čestitku Mitrofanu Banu, u kojoj stoji:
“Srpska crkva, kao sestra i po vjeri i narodnosti, dijeli radost Crnogorske crkve”. (O tome piše “Glasnik” Pravoslavne crkve u kraljevini Srbiji, od 15. aprila 1910. godine.)

Kad prisvojiš nešto što nije tvoje....Ćirilica i Latinica

Ćirilo i Metodije su dva grčka misionara (gle čuda - nisu Srpska) iz okoline Soluna. U Moravsku ih je poslao bizantski car Mihajlo III a na poziv Moravskog kneza Rastislava. Cilj je bio širenje hršćanske vjere medjumnogobožačkim narodom, Slovenima. S obzirom da su propovjedi trebale biti davane na jeziku ovog naroda, jer će oni tako lakše shvatiti i prihvatiti novu vjeru, Ćiril je bio zadužen za osnivanje novog pisma. 861 g. Konstantin iskopava mosti sv. Klimenta rimskog (moguće da su Srbi držali i RIM). 863 g. Rastislav šalje molbu Ćirilu i Metodiju da dodju da opismene slovenski narod. Južnoslavenski sveštenici porijeklom iz reda Ćirila i Metodija su u početku pisali glagoljicom. Medjutim jedan od Ćirilovih učenika, vjerovatno Kliment Ohridski koji je bio i pisac životopisa o Ćirilu pod nazivom Žitije Sv. Ćirila, uveo je ćirilicu. Ćirilica je bila drugo slovensko pismo načinjeno prema grčkim slovima. Vrlo brzo je potisnula glagoljicu i zavladala najprije u Bugarskoj ali i u Srbiji i Rusiji. (komentar iz E-novina)

Simboli Beograda s turskim imenom

Neki od simbola Beograda nose nazive na turskom jeziku, poput Kalemegdana, Topčidera, Tašmajdana, Bezistana. Tako Dorćol u prevodu znači raskršće, dok Karaburma na turskom znači crni greben.
Naše, a njihove reči
alat; jastuk; jogurt; jorgovan; ćevap; džep; ajvar; bakar; baklava; bakšiš; bubreg; buzdovan; burek; budala; baksuz; gajde; dinar; delije; duvan; ekser; zanat; zejtin; kazan; kačamak; kašika; kesa; kreč kula; kujundžija; mahala; majmun; meraklija; miraz; mušterija; muštuluk; ortakluk; palanka; pamuk; para; musaka; tavče; kajsija; višnja; sikter; čorba; čaršav; Bostan


Budućnost Crne Gore....


Zbog ovakvih Crna Gora ne treba da brine za svoju buducnost i oni su primjer kako se gradi jedna gradjanska i civilizovana Crna Gora:

Ana Ponoš, Njen epitaph: - Dalmatinka po porijeklu, Crnogorka po opredjeljenju.

Fahrudin Melić: Osjećam se kao Crnogorac, himnu pjevam iz sveg srca "Osjećam se zaista počastvovanim što sam reprezentativac jedne države kakva je Crna Gora", Uz sve njih ja se osjećam kao Crnogorac i pjevam iz sveg srca himnu koju doživljavam kao svoju!

Bajram Begzić, starobaranin Opšte je poznato da izlaskom na političku scenu BS-a, kome pripada i sam Mustafić sa svojim istomišljenicima, na jedan neprimjeren način odredjuje se nečija nacionalna pripadnost, pa i nacionalna pripadnost nas u Starom Baru.

detaljnije


Vrati se na početak
Top



Free website hit counter