MEAA
Program | O nama | Prezimena u CG | Reagovanja, pisma... | Traže se... |


Montenegro.org.au WWW

Priznanje Vlade NSW-a



MEAA u medijima |
MEAA u fotografijama |

CG VLADA, MIP i iseljenici|
Zaboravljeni Crnogorci i MIP CG |

Osvrt na knjigu "Njegoševci petog kontinenta" |

Portalanalitika | Dnevne novine | antena m | Pobjeda | Radio TV CG | Skala Radio | Crnogorska pitanja | CŠO CPC u Australiji |

Google translate...Rječnik |
Webisteoutlook |
Daily Telegraph |
Current Affair |
Maps Google Australia |
Timeout.com/sydney |

Montenegrosmiles |

teenegersintokyo |
perper |
Prof. Sreten Zeković
"Podsjetnik o Crnoj Gori":
Vasilije Mujo Spasojević
"Običaji u Crnoj Gori":


Crnogorski LIBERALI ......... Probudili su Crnu Goru
Crnogorska Pravoslavna Crkva Grb CG Crkve
Islamska zaj. CG Islam  CG
"Gorski Vijenac"
ćirilica
| latinica  
Petar Petrović Njegoš
Izbor stihova iz "Gorskog Vijenca" sa objašnjenjima
Komentar Gorskog Vijenca
ćirilica | latinica


Provjerite Vašu e-poštu
Proverite Vašu poštu!
 Yahoo ID:
  Password:

Informacije iz AUS:
The Aussie Traveller - tourist maps W.A. (Perth)
N.T. (Darwin)
Q.L.D. (Brisbane)
S.A. (Adelaide)
N.S.W. (Sydney)
VIC (Melbourne)
TAS (Hobart)
A.C.T. (Canbera)

I N F O R M A C I J E:
... za doseljenike u NSW-u
Skolstvo u AU, Spisak nasih doktora, Popisi stanovnistva u AU itd...
Znate li u kakvoj sredini živite?
  • Da li znate ko su vam komšije? Da li ste se zapitali kakva je vjerska ili nacionalna struktura stanovnika u vašem okruženju? Interesuje li vas kako se kreću cijene nekretnina u kraju u kojemu živite?
    Sve ovo i mnogo više možete naći na ovoj web stranici,
    a poštanske brojeve možete naći na sajtu Post Australia
Australija kroz prizmu statistike
Migracioni agent, registrovani prevodioc i ostale AU teme ...

Sydney-ski sajtovi:
City Guide
Sydney official site Ozmail - Sydney best City Search

Poredjenje Australije sa Evropom:


O zakoniku Sv Petra  Cetinjskog.
Čitajte još...
Jedan milenijum otkako je živio i Dukljom vladao Sveti Vladimir Dukljanski, poznat i kao Sv. Jovan Vladimir...
Čitajte još...
Vladimir i Kosara
Svjedočanstvo borbi oko Skadra i njegove predaje Crnogorcima. Detaljnije...
Upoznajte Crnu Goru koju nijeste znali: prvi, jedini, naj...
Čitajte još...
Pogibija Danila I Petrovića Njegoša, crnogorskog knjaza 1851-1860, prvog svjetovnog vladara Crne Gore. - Mučko ubistvo tvorca moderne države. Detaljnije...
Čovjek se rodi umoran i živi da bi se odmara!!!
Ljubi krevet svoj ka sebe samoga!!!
i još...
Zdravica Vojvode MAŠA ĐUROVICA zvanog DEJAN, KNJAZU NIKOLI na ĐURĐEVDAN 1889 god. na CETINJU. Zainteresovani?
Nositi neprekidno u sebi CRNU GORU znači i dar i prokletstvo. CRNA GORA je morska pjena i sniježna prašina, igra kamenih litica i sunovrat potoka, grohot bitaka i pijanstvo ratova...
I šta još...
Poznato nam je šta su Njegoš i kralj Nikola pisali o našoj braći Srbima... no šta su pisali o Hrvatima? Pročitajte Njegoševo pismo guv.Turskom; stihove kralja Nikole iz "Balkanska carica"... i još o jeziku... Detaljnije...

Iseljeničke priče
Traže se...
Stranci o Crnoj Gori

Zbornik crnogorske dijaspore

Crnogorsko državljanstvo

In memoriam
crnogorska štampa
Pobjeda | Portalanalitika | antena m | Skala Radio | Vijesti | pcnn | dan | mnnews | monitor | Montenews | Koha javore | radio tv cg | nezavisna tv montena | tv IN | rtv vijesti | Radio Gusinje | thebooksofknjige | RadioCastelloMNE | Zrcalo.me |
crnogorski sajtovi
Montenet.org | Montenegro.com | Montenegrin.org | Montenegrina.net | Montenegro.org | Cafe Montenegro | Montenegro (de) | montenegro-canada.com | Montenegrina Zeta (Argentina) | Montenegrosmiles | Montenegro-adria.de | Gusinjani i Plavljani | Madeinmontenegro.com | Discover-montenegro.com | Visit MN| Udruženje Krstaš | Udruženje Crnogoraca Beograd
| Vijece-crnogoraca-zagreb.hr | Njegoskij.org | Crnogorci u Argentini | Gusinje-foundation| Crnogorska kuća NY|
Skupština CG | Vlada CG | Predsjednik CG | Policija CG | Zapošljavanje CG | CDTMN| florina.me| Matica Crnogorska|
Pošta CG | Agencija za telekom | Seizmološki zavod | Hidrometeorološki CGCrnogorsko NP | Crveni krst CG | Superior HN | Expeditio Kotor | Servisi CG | Ecomontenegro | Montenegro Air | Internet CG | Montenegro Zuti | N parkovi CG | Ekozona |
Kuća.me | Prodam sam nekretnine CG | Nekretnine CG | Imperija Budva | Realitica nekretnine Crna Gora | Nekretnineucrnojgori.com | Nekretnine 365 CG | Imovina.info | Nekretnine.crna.gora.me | C21residomontenegro | Krstas nekretnine CG | Villa Antonia CG |
Cetinje-mojgrad | Podgorica | Danilovgrad | Andrijevica | Berane | Kolašin | Nikšić | Mojkovac | Plužine | Bar| Travel-Budva | Travel-Kotor | Travel-Podgorica | Igalo | Herceg-Novi | Hercegnovi.cc | Bijelo Polje | Gusinje Plav | Crnogorski Grbalj | Šestani | Tivat | Tivat travel | KotorOnLine | TopMontenegro |
Crnogorsko primorje | Montenegrobeauty| Vila jelka | Hotel Perla | Hotel Kostas | HTP Primorje | Hotel Evropa | Jadranski sajam - Budva | Inmontenegro.com | Hotel Mediteran | Eco Tours | Adriatic Express | Rent a car Meridian | Fest Budva | Grad teatar festival | turizamcg.com | montenegroexplorer | Hotel Komovi |
LSCG | DPS | SDP | SDOCG | PZP | SNP | Udruženje kapetana CG | Albaniens in CG | CP u Srbiji |
Almanah | ARTikulacija | Harmonija | Art Dulcinium | Centar savr umjetnosti CG | TihoVujovic | TV festival Bar |
velikanagrada.com | montenegro-racing | dobrilovic | montenegrocharter.com | avacomdoo.com | BMW Club MN | petex-suvenir | Easydeal | traveliq |

CG Vaterpolo | Jadran HN | CG Karate | KK Buducnost | NLB League | Erko | CG fudbal |

srbija
E-novine | Novinar.De | večernje novosti | nin | blic | Tabloid | Kurir | Mostovi | radio 21 | beta | tanjug | Svet | danas | Ilustrovana politika | politika | vreme | fonet | TV B-92 | Radio TV Srbije | Skandal | knjižara.com | yuportal.com | svetplus.com | 24časa | Royalfamily | izracunavanje uskrsa | domaci filmovi | Domaci filmovi online | becook.com | pcdijagnostika.co.rs | Korisna knjiga | Peščanik | Besplatni filmovi | Moj klip | ink4jet.co.rs | Filmpedija | Trazimo.info | dijaspora-oglasi |

hrvatska
dalmacijanews | Hrvatski rječnik | Rječnici | vecernji-list.hr | hina | vjesnik | glas istre | tportal | hr monitor | arkzin | hrnet | index.hr | Cibona | Centarnekretnina | Nekretnine | oglas.hr | naslov.hr | travel-croatia | 500 hrvatskih linkova |
bosna i hercegovina
Dnevnik - pincom | oslobodjenje | saraj | reporter (rs) | tuzlarije | ambasada BiH | bosnia | dani | sarajlija | Adresar | Bosnjaci | kkbosna | arhiva viceva | sarajevo-x.com | Bolja BiH | Nezavisne.com | Klix.ba | dovla.net | Dnevni Avaz |
slovenija
Slovenian media |
makedonija
Forum | Puls | Dnevnik | Start | Nova Makedonija | Makedonija Denes | Utrinski Vesnik | M.Express |
ex YU i ostalo
Katalog linkova | Svijet | slavenska dusa | Slavialand | Nekretnine u ex YU | Izracunavanje uskrsa |

SlobodnaEvropa | BBC | CNN | Deutsche Welle | FIFA | UEFA | World Clock |

Goodyear liga |
ULEB | Radio Televizija Jugoslavije |

Pišite nam... e-mail to us...
Arhiva:
Odnos emigrantskih (srpskih) medija prema MEAA:


Vaši komentari
Knjiga gostiju...Vaši komentari

Obavještenje.....nova adresa našeg POBox-a....new address of our Association


Obavještavamo sve zainteresovane da je došlo do promjene poštanske adrese našeg udruženja koja sada glasi:

Montenegrin Ethnic Association of Australia
POBox 369; Rockdale NSW 2216; Australia


Prilog iz Hrvatske .... Vijeće CNM Grada Zagreba


Poštovani
U okviru Dana crnogorske kulture 2014. Nacionalna zajednica Crnogoraca Hrvatske, Društvo Crnogoraca i prijatelja Crne Gore „Montenegro“ Zagreb i Udruženje likovnih umjetnika Crne Gore organiziraju zajedničku izložbu crnogorskih akademskih slikara RAJKA TODOROVIĆA-TODORA i IGORA RAKČEVIĆA u galeriji Zvonimir, Bauerova 33 Zagreb- od 23. 9. 2014. do 7. 10. 2014.
Otvaranje izložbe planirano je za 23.9. 2014. u 19h.- govore Pavle Goranović, književnik i Iva Körbler, povjesničarka umjetnosti.
Dani crnogorske kulture sadržajna su okosnica kulturnog programa Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske i njenih članica. Oni su svojevrsni oblik njegovanja kulturne autonomije i jačanja nacionalne samosvijesti, kvalitetnog predstavljanja crnogorskih umjetnika (slikara, književnika, režisera, pijanista i sl) i bogatstva umjetničkog izražaja Crne Gore gradjanima Republike Hrvatske. To je naš način integracije u hrvatsko društvo, koji je prepoznat i priznat i čiji model, uz pomoć institucija Crne Gore, mogu prihvatiti i druge crnogorske iseljeničke grupacije u Europi i izvan nje.
--------------------

U Zagrebu je 14. 9. 2014. Održana manifestacija DAN NACIONALNIH MANJINA GRADA ZAGREBA



ZRINJEVAC, 14. 9. 2014.
Uporna i obilna kiša koje je više priličila kasnoj jeseni a ne završetku ljeta nije spriječila brojne Zagrepčane i turiste da uživaju u višesatnoj pjesmi, igri, kulinarskim specijalitetita, i pićima s nacionalnim obilježjima: albanske, bošnjačke, crnogorske, češke, madjarske, makedonske, romske, slovenske, srpske, bugarske, njemačke, poljske, rusinske, ruskea, slovačke, talijanske, ukrajinske, i židovske nacionalne manjine.
članice Društva "Montenegro" iz Zagreba odista su se iskazale u kulinarskoj prezentaciji Crne Gore. Štand je bio zatrpan brojnim gostima koji su htjeli probati crnogorske delicije i vino. Po njihovoj ocjeni prezentacija je proglašena jednom od najuspješnijih.
U kulturnom dijelu programa nastupio je mješoviti pjevački Zbor "Montenegro" Društva Crnogoraca i prijatelja Crne Gore „Montenegro“ zagreb s pjesmama:
- Oj vesela Veselice; - Milica jedna u majke; - Primorkinja


Prilog iz Crne Gore .... susret sa čika Veljkom




Najstariji član naše zajednice i jedan od prvih njenih članova, čika Veljko Vujačić, ne može bez svoje Crne Gore. Putovanje od Australije ne pada lako ni daleko mladjima, ali čika Veljko, sa svojih 91 godinu, prkosi svim naporima i ne propušta nijedan značajniji dogadjaj u svom kraju. Tako ga je u selu Kosijeri kod Cetinja, na trećem tradicionalnom posjedku, sreo naš Beljo Radončić i tom prilikom napravio zajedničku fotografiju.


Prilog iz Kanade .... članak o Crnoj Gori


Vesko Karadzić nam salje link članka o Crnoj Gori na 3 stranice u Globe & Mail:

Global&Mail - Montenegro


Prilog iz Engleske .... Miodrag Jovetić




Ovako je Stevan Jovetić nosio crnogorsku zastavu na proslavi kad je Manchester City posta prvak Engleske.
Pozdrav svima,

Miodrag Jovetić


Prilog iz Beograda .... SOFRA


Uvaženi gospodine Mandiću,
Sa velikim zadovoljstvom dostavljam Vam tekst eseja SOFRA. Isti je publikovan u crnogorskom časopisu KOMUNA.
S poštovanjem, srdačan pozdrav!

Ramiz Hadžibegović, Beograd


Prilog iz Podgorice .... Crnogorska etnička zajednica Australije: Priznanja za Radio Antena M, Portal Analitika i Radio Skala




Danas je član nase zajednice Beljo Radončić uručio priznanja crnogorskim medijima – Radiju Antena M, Portalu Analitika i Skala radiju za „dosljednu promociju crnogorskih nacionalnih interesa i dugogodišnju uspješnu saradnju sa Crnogorskom etničkom zajednicom Australije“ o čemu mozete pročitati vise u prilogu Portal Analitike ..... Priznanja za Radio Antena M, Portal Analitika i Radio Skala


Prilog iz Podgorice .... restoran Stara kuća




Stara kuća, nacionalni restoran u Podgorici važi za najreprezentativniji restoran tog tipa u glavnom gradu Crne Gore ali i šire. Autentična arhitektura koja nas podsjeća na najstarija ilirska, kao i antička utvrDJenja sa orjentalnim i savremenim elementima.Visok nivo usluge, nacionalna jela osavremenjenog menija predstavljaju specifičnost u turističkoj ponudi Crne Gore. ... STARA KUCA

Galeriju slika mozete pogledati na linku STARA KUCA....slike


Prilog iz Podgorice .... Turistička organizacija Glavnog grada


Postovani g-dine Mandiću,
Zadovoljstvo nam je da smo juče (04.08.14.) imali priliku da ugostimo g-dina Radončića i suprugu, u restoranu Stara kuća, a u prisustvu Ministra poljoprivrde, direktorke Montenegroairlines-a, drzavne Sekretarke ministra turizma i vlasnika restorana Stara kuća.
Zahvaljujemo se na darovima i srdačno Vas pozdravljamo u nadi da ćemo i u budućnosti lijepo saradjivati,

S uvazavanjem,

Tatjana Popović, direktorica

Turistička organizacija Podgorice
Slobode 47, Podgorica
Tel/fax: 020/ 667 535
info@podgorica.travel
www.podgorica.travel

Prilog iz Novog Sada .... Saopstenje CP


Održana sjednica Predsjedničkog kolegijuma Crnogorske partije

Na sjednici Predsjedničkog kolegijuma Crnogorske partije, održanoj 2. avgusta u Novom Sadu, govorilo se o aktuelnoj situaciji u partiji i crnogorskoj zajednici u Srbiji. Predsjedavali su članovi privremenog rukovodstva u svojstvu v.d. kopredsjednika, Miloš Paović, Dušan Žugić i Mitar Eraković.....Saopstenje

---------------

Crnogorska partija uputila je 5.8.2014. godine pismo predsjedniku opštine Vrbas dr Bratislavu Kažiću sa zahtjevom da se konačno prekine sa praksom dugogodišnje diskriminacije pripadnika crnogorske zajednice, i da Opštinsko vijeće na prvoj narednoj sjednici pokrene postupak uvodjenja crnogorskog jezika u službenu upotrebu, jer su stečeni svi zakonom propisani uslovi ..... Saopstenje


Prilog iz Crne Gore .... pozdrav iz Bara




Iz Bara nam se javljaju sa pozdravima australski Crnogorci ili crnogorski Australci Dragan Dobrković i Beljo Radončić, sa suprugama, okupljeni oko trpeze u čast Sv Ilije.


Turistička organizacija Glavnog grada


Uvaženi i dragi naši,
Kao predstavnici naše zemlje širom svijeta, smatrali smo da je vrlo značajno da ostvarimo saradnju sa Vama, kako bi uspjeli da Vas informišemo o dešavanjima, kako turističkim, tako i kulturnim, sportskim, vjerskim i dr. u našem glavnom gradu i cijeloj zemlji i na taj način približili prostore odakle potičete, a i Vi imali mogućnost da bolje predstavite svoju domovinu širom svijeta.
Molimo Vas da nam Vaše posjete Crnoj Gori najavite, kako bi Vam sa zadovoljstvom upriličili dobrodošlicu.
Nadamo se da ćemo u budućnosti ostvariti dobru saradnju, na obostrano zadovoljstvo.
Budite slobodni da nas kontaktirate za bilo koju vrstu informacije.

Srdačni pozdravi iz Crne Gore,
Tatjana Popović, direktorica

Turistička organizacija Podgorice
Slobode 47, Podgorica
Tel/fax: 020/ 667 535
info@podgorica.travel
www.podgorica.travel

Prilog iz Srbije .... Staroplaninski melemi


Osnovu za spravljanje Staroplaninskog melema čine sinergija eteričnih ulja i macerata biljaka sa Stare Planine.
Prirodni preparat po receptima gorštaka
Terapija je bezbolna bez iritacija. Nema potrebe za flasterima i zavojima
Imamo preko 15.000 zadovoljnih korisnika i veoma dobre rezultate
Atest za proizvod je izvršio "Institut za javno zdravlje u Nišu - Centar za higijenu i humanu ekologiju".
Ukoliko postoji bilo koji razlog zbog kog niste zadovoljni našim melemom, mi vam ovim putem garantujemo povraćaj novca.
Bilje za pravljenje melema se bere u ataru sela Velika Lukanja koje se nalazi u srcu nacionalnog parka prirode Stara Planina na teritoriji Opštine Pirot. Svi melemi se spravljaju u pomenutom selu, na registrovanom poljoprivrednom domaćinstvu iz Pirota.

Staroplaninski melem za akne i bubuljice; Staroplaninski melem za čir na koži; Staroplaninski melem za atletsko stopalo; Staroplaninski melem za ekcem; Staroplaninski melem za promrzline; Staroplaninski melem za psorijazu; Staroplaninski melem za ubode insekata; Staroplaninski melem za hemoroide; Staroplaninski melem za žuljeve; Staroplaninski melem za bradavice; Staroplaninski melem za fibrome; Staroplaninski melem za kondilome; Staroplaninski melem za kurje oko

Staroplaninski melemi

Tužna vijest iz Kanade.....jutros (9.6.14.) je umro Vojo Rašović istaknuti crnogorski iseljenik i borac za crnogorsku nezavisnost od prvog dana raspada bivše Jugoslavije.




Sa Vojom sam se upoznao na prvom Kongresu crnogorske dijaspore u Čikagu i od tada smo imali izuzetno plodnu saradnju. Vojo je na sve moguće načine pomagao organizacije koje su bile na strani borbe za očuvanje crnogorske drzavnosti i povratak Crnogorske pravoslavne crkve. Uvijek u prvim redovima, uvijek medju prvima da pomogne, da podrži da pohvali.
Imao sam tu čast da jednom prilikom budem ugošćen u njegovoj kući u Torontu i taj susret mi je ostao u nezaboravnom sjećanju.
Njegovom smrću crnogorska dijaspora gubi iskrenog člana svoje zajednice.
Neka ti je vječna slava i hvala
M.Mandić
-------------

Na sljedećam linku možete pročitati posljednji pozdrav veteranu crnogorske dijaspore u Kanadi Voju Rašoviću koji je umro 08. Juna 2014. Zadužio je Crnu Goru, naše iseljenike. Zbog toga, ne smijemo da ga zaboravimo.

www.montenegro-canada.com

S poštovanjem / Yours
Zoran V. Raičević
Toronto, Canada
phone: + 1 416 624 2567


Prilog iz Sidneja.....KOKTEL PARTY POVODOM DANA NEZAVISNOSTI CRNE GORE


ČESTITAMO DAN NEZAVISNOSTI CRNE GORE

Proslavljen Dan nezavisnosti Crne Gore u Australiji

Crnogorska etnička zajednica Australije je i ove godine proslavila Dan nezavisnosti Crne Gore u prelijepom sidnejskom zalivu poznatom sirom svijeta pod imenom Darling Harbour. I pored cinjenice da je ovaj dan padao u sredini radne nedjelje ipak smo se okupili u dovoljnom broju kako bismo obiljezili dan kada je Crna Gora povratila svoju nezavisnost. Posebno nam je zadovoljstvo predstavljalo prisustvo nasih prijatelja i postovalaca Crne Gore iz drugih drzava bivse Jugoslavije.
Restoran u kojem se okupljamo već drugi put je jedan od izuzetno poznatih sidnejskih restorana za kojeg je potrebno obezbijediti rezervaciju nekoliko mjeseci unaprijed! No kada se uzme u obzir ambijent i usluga te okruzenje i lokacija restorana onda je lako razumjeti toliku potraznju. Posebno raduje činjenica da nam se pridruzio mladji narastaj koji neskriveno nose ljubav prema Crnoj Gori. Uostalom, bolje od riječi će fotografije pokazati u kakvom su ambijentu Crnogorci i njihovi prijatelji prvi u svijetu proslavili Dan nezavisnosti Crne Gore.
Posebnu zahvalnost dugujemo sponzorima ove veceri i familijama Salagić, Decević, Radončić, Špadijer i Mandić koji su svojim prilozima doprinijeli da i ova noć ostane u jednom lijepom sjećanju.








Intervju – Rajko Vujičić: Vrh Rumije je kultno mjesto Svetog Vladimira


(preneseno iz Pobjede)



AGORA: Mislite li da će metalna crkva sa Rumije biti uklonjena i da će se ponovo tri vjere naći na okupu i zajedno iznositi krst Svetog Vladimira, kako je to, prije skrnavljenja vjekovne tradicije, bio običaj?

Vujičić: Nadam se i vjerujem da će država smoći snage da se odupre nasrtajima pojedinih eksponenata Srpske crkve na njene istorijske i kulturne tekovine, na njen identitet i njenu imovinu. Potrebno je da i intelektualna svijest pokaže više odlučnosti i da snagom autoriteta zaštiti interese Crne Gore i doprinese njenom ugledu. Tako bi rezultat referenduma imao pun smisao i Crnogorci se danas ne bi u svojoj državi osjećali kao da žive u nekom stranom duhovnom protektoratu......Vrh Rumije je kultno mjesto Svetog Vladimira


RTCG.....objavljen Intervju


Poštovani gospodine Mandiću, tekst je danas objavljen, evo linka: RTCG Intervju.
Samo da napomenem da ću ostatak odgovora koji nijesu objavljeni, pripojiti drugom tekstu, koji radim sa našim iseljenikom iz Perta.

Veliki pozdrav
Borislav Visnjić


Društvo pogubljenih vrijednosti


preuzeto sa Portal Analitika

piše Gordana Borović

„Oslobadjanje Berana“, „slučaj Košljun“, poziv na kadjenje Centra za kulturu u Kolašinu... Kondenzovana slika našeg kolektivnog posrnuća, pokazatelj da ovo društvo, zajedno sa vlašću, i upravo krivicom vlasti,  pluta bez jasnih vizija, bez ideje, bez morala i etike, bez svijesti o onome što smo bili i što trebamo biti. Zato što su politika i partijska pripadnost postali najefikasniji, gotovo jedini modus za sticanje manjeg ili većeg bogatstva; zato što se na taj način ulazi u krug privilegovanih, zaštićenih, osiguranih, obezbijedjenih za cijeli život. .... Društvo pogubljenih vrijednosti


Prilog iz Crne Gore....nastavlja se SPC demonstracija sile nad Crnom Gorom




U Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi kažu da današnju litiju smatraju političkom provokacijom. Ponovili su da Stefan Nemanja nije rodjen, već samo kršten u Ribnici, kako se prije IX vjekova nazivala Podgorica.
„Nemanja je, činjenica je, kršten u Ribnici koja se prostirala na nekih 10 kilometara. Ta crkva u kojoj je on kršten po katoličkom, odnosno latinksom obredu, nije poznata“, kazao je za televiziju Vijesti Stevo Vučinić iz Crnogorske pravoslavne crkve.
Što se tiče same tvrdjave na ušću Ribnice u Moraču, to je, kako kaže Vučnić, turska tvrdjava koja je gradjena od 1474 do 1476 godine.
„Današnja litija nema niti kulturološki, niti naučni, niti bilo koji drugi karakter, već je politička provokacija u kojoj je partijarh (Irinej) na neki način provocira crnogrsku državu, dokazujući da on sa njom dijeli suverenitet u ovoj državi. Izdaja je naših nacionalnih interesa uzela toliko maha, da nam samo ostaje da se bogu molimo, da Amfilohije ne juriša na naše nacionalne interese“, zaključio je Vučinić. (portal Analitika)

Da su Nemanjići bili uljezi u Crnu Goru tvrde i srpski istoričari:
“U doba velikih meteža u Srbiji, najverovatnije posle smrti župana Vukana (oko 1112), Nemanjin otac Zavida sklonio se u Duklju. Tu se, u Ribnici, (Podgorica, danas Titograd), rodio njegov najmladji sin Stefan Nemanja, koji je tu i kršten po katoličkom obredu, jer u to doba onde nije bilo pravoslavnih sveštenika.” (Miloš Blagojević, Srbija u doba Nemanjića, Beograd, 1989., strana 35)

“Veliki župani Raške koristili su ove borbe i povremeno zbacivali vizantijsku vlast i preduzimali pohode pustošeći okolne vizantijske oblasti. U periodima vizantijskih uspjeha primirivali bi se dok se ne ukaže nova povoljnija prilika. . .
Raški veliki župani dolazili su i u prvoj polovini XII vijeka u bliži dodir s Dukljom, ali sa izmijenjenim ulogama. Dok su u vrijeme Mihaila i Bodina dukljanski vladari postavljali namjesnike u Raškoj, sada su se raški veliki župani miješali u unutrašnje borbe Duklje i postavljali na vlast svoje štićenike. Ponekad su i članovi raške vladajuće porodice, prisiljeni da napuste zemlju zbog unutrašnjih obračuna, nalazili utočište u Duklji. Tako je i otac Stefana Nemanje, kasnije velikog župana i ujedinitelja srpske države, pobjegao u Duklju. U vrijeme toga izgnanstva rodio se u Ribnici Nemanja i bio kršten od “latinskih jereja”, kako priča njegov sin Stefan Prvovenčani.”
(Sima Ćirković, Crna Gora od doseljavanja Slovena do pada pod Turke, Monografija Crna Gora, “Književne Novine”, Beograd 1976, strana 132)

Izmedju 1166 i 1168, Stefan Nemanja se pobunio protiv svog starijeg brata, Velikog Župana u Raškoj, na prevaru ga uhvatio, svrgnuli su ga i prognali ga s braćom, Miroslavom i Stracimirom.

Neki od komentara na ovo nasilje nad Crnom Gorom:
Nema dje Irinej srpski da slavi 900 godina Stevana Nemanje nego u Podgoricu. Slavimo čovjeka koji je zakla oca da bi došao na vlast. Čovjeka koji je sve popalio i porušio kad je ušao na teritoriju tadašnje Zete, porušio sve gradove, poklao stanovništvo.
Svaka fukara može da dodje u ovu nesrećnu Crnu Goru i da nas sve popljuje i da niko prstom ne mrdne. A sve tobože slove Crnogorci za junake i heroje, ali to samo u guslarskim pjesmama ima.

Zapalio je sve gradove Duklju, Budvu, Ulcinj, SVAČ - najljepši grad sa najviše sakralnih objekata sa teritorije Zete. Svač ili Šas je srušio do temelja. OOOOOO zemljo otvori se. Jeli moguće da mi ovo dopuštamo!!!

Danas je glavni srpski pastir iliti ćoban, šetao svoje stado od crkve u Momišićima, gradjene u vizantijskom stilu parama (10 miliona) iz crnogorskog budžeta iliti našim parama, do turske tvrdjave Depadogen iznad rijeke Ribnice, posvećeno rodjenju srpskog sveca zvanog Simeon Mirotočivi. A radi se o Stevanu raškom županu koji je u 12.vijeku okupirao Zetu i ognjem spalio njene gradove a mačem poklao dobar dio njenog stanovništva i na zetski presto doveo sina Vukana, a sina Stevana ostavio na presto u Raškoj. Glavni srpski pastir je možda mogao korisnije da iskoristi vodeno bogatstvo Ribnice, dok ne presuši, pa da opere glibavo runo svoga stada.

Zar je moguće da za 30% Srba u Crnoj Gori SPC-u treba onoliko popova i monahinja. O čemu se to radi, samo duplo manje popova nego u Srbiji koja ima bar 4 miliona svojih vjernika. Sve ste ih sjargali u Podgoricu, da se čovjek prepadne, plus stado vjerujuće sa velikim Bećkovićem da utvrdjuje Tursku tvrdjavu za mjesto Nemanjina rodjenja. Svi Hrisćani se jednom krštavaju a Nemanja dva puta. No moglo mu bit, pa ostavi Svetosavsku crkvu da mu lik i djelo čuvaju, a prosutu krv i zla, potomstva svojega, zavješta narodu srpskome da to drugima čine do dana današnjega.


Posljednji pozdrav našoj dragoj i plemenitoj Kseniji Senji Radulović




Draga Senjo,
mnogo nas je pogodila vijest o tvojoj smrti i ona predstavlja za nas nenadoknadiv gubitak. Prvi put sam čuo tvoj glas na dan osnivanja naše zajednice! Čim si čula na ovdašnjem radiju vijest o registraciji prve autentične Crnogorske zajednice u Australiji požurila si da nam se priključiš. I danas se sjećam sa koliko si se ushićenja radovala našem osnivanju i kako si mi govorila koliko si sanjala da se tako nešto dogodi. I dogodilo se Senjo i postala si član Uprave i vjeran član naše Zajednice i takva ostala sve do ovog kobnog časa.
Bili smo srećni što smo mogli da podijelimo tvoju sreću kada si nam govorila da se vraćaš u svoj Nikšić gdje ćeš biti okružena svojim najmilijim. Sa koliko si samo ushićenja govorila o stanu kojega si kupila i kako je sunčan i kako je prostran i kako je na lijepom mjestu! Sa koliko si samo zadovoljstva objašnjavala i trudila se da nas uvjeriš kako ti je sada dobro i kako se osjećaš kao da nikada nijesi ni živjela u Australiji! Čuli smo se još nekoliko puta u zadnje vrijeme kada si išla od bolnice do bolnice, ali o tome nijesi govorila! Lično sam vjerovao da se oporavljaš, a kraj je bio tako blizu. I jutros, kada mi je zazvonio nepoznati broj iz Crne Gore osjećao sam da sa ovim tmurnim sidnejskim vremenom stiže još tmurnija poruka - bila je to poruka o tvojoj smrti. Hvala ti na svemu, draga Senjo!

Počivaj u miru i neka ti je laka crna zemlja

Mihailo Mandić
predsjednik MEAA


Prilog iz Kanade.....Supruga slavnog arhitekte Frank Lloyd Wright-a Olgivanna Lloyd Wright unuka Marka Miljanova




Postovani Crnogorci,

Izvinjavam se što cu vam mozda uskratiti par minuta na čitanje ove poruke.
Sasvim slucajno, lutajući internetom, da se tako izrazim naišao sam na fotografiju za koju mislim da vrijeidi paznje podijeliti sa širim krugom ljudi.
Olga Ivanovna Lazovic unuka Marka Miljanova ciji je suprug bio niko drugi već jedan od najvećih kreativaca XX vijeka arhitekta Frank-Lioyd-Wright. Na istoj možemo vidjeti bračni par i čuvenog kreativca u Crnogorskoj narodnoj nošnji.
Za mene lično je ovaj detalj, pogotovo fotografija, bio više nego prijatno otkriće. Čovjek može da živi u neznanju dok je živ, jer je lično i za mene ovaj podatak bio nepoznat pa vam istu fotografiju ovim putem šaljem uz napomenu da zaista mala Crna Gora može biti ponosna što je imala ovakve dame koje su sigurno vrijedne pomena, sjećanja i poštovanja.

Supruga slavnog arhitekte Frank Lloyd Wright-a Olgivanna Lloyd Wright unuka Marka Miljanova

Uz to vam šaljem i moj lični rad posvećen Marku Miljanovu, radjen u nekim melanholično nostalgičnim noćnim satima.

Srdačan pozdrav iz Montreala
Željko Djerković


GENERAL KRSTO ZRNOV POPOVIĆ O ANEKSIJI CRNE GORE 1918. GODINE


Piše: Novak ADŽIĆ, istoričar

 

   Krsto Todorov (Zrnov) Popović (1881-1947), iz Cuca, bio je oficir, komandir i brigadir (general) crnogorske vojske. Učesnik je balkanskih ratova (1912-1913) i prvog svjetskog rata (1914-1916) do pada Crne Gore pod okupaciju Austro-Ugarske. Istaknuti je junak Mojkovačke bitke 6 i 7. januara 1916. godine. Od 1916. do 1918. godine bio je zatočen u austro-ugarskom logoru Boldogason. Po oslobodjenju iz konfinacije vratio se u Crnu Goru. Bio je žestoki protivnik srpske okupacije i aneksije Kraljevine Crne Gore sprovedene 1918. godine.  Vojni je vodja i Božićnjeg ustanka januara 1919. godine..... cijeli prilog


Povodom 95 godina od Božićnog ustanka




„Zar je junački i plemeniti narod crnogorski toliko zgriješio Bogu i čovječanstvu da se cio prosvijećeni svijet oglušuje o njegov vapaj! Zar narod koji je sve svoje, pa i samog sebe, žrtvovao za slobodu potlačenih i za napredak čovječanstva, a uz rame moćnih Saveznika, zar taj narod nema pravo na slobodu i život! Ima, i po sto puta ima, jer ikako malen, on je dao najviše, dao je sve, samo svoju čast ne. Zato, apostoli čovječanstva, i branioci cijelog svijeta koji danas rješavate sudbinu naroda, ne dajte da izgubi slobodu, otadžbinu i samostalnost, i da postane robom, narod crnogorski, narod koji je u slobodi rodjen, u slobodi odgajan i u slobodi umirao više od pet stoljeća i, najposlije, koji je za slobodu drugoga žrtvovao i sam sebe...“ – piše, izmedju ostalog, u pismu crnogorskih ustanika i rodoljuba iz Rovaca 1919. godine. Portal Analitika, poodom 95 godina od Božićnog ustanka, objavljuje pismo crnogorskih ustanika....opširnije: 95 godina od Božićnog ustanka

Piše: Novak ADŽIĆ

Pisma Vladike Danila Petrovića



Vladika Danilo Petrović Njegoš smatrao Crnogorce i Albance jednom političkom cjelinom Odlomak iz pisma Vladike Danila ruskom Caru od 12/23 oktobra 1711. godine. U pismu Vladika Danilo Petrović Njegoš objašnjava ruskom caru Petru Velikom dje se prostire njegova duhovna vlast.
On u pismu navodi i brojna albanska plemena i gradove i traži od ruskog cara da “ogradi” te gradove da se drugi “kraljevi ne bore i ne ratuju za njih”.
Ispada po njegovom vidjenju sa početka 18. vijeka, da je smatrao da Crnogorci i Albanci treba da žive u jednoj političkoj zajednici.
Takodje u crnogorsku nahiju, kao šestu, interesantno, još prije 300 godina ubraja i Grbalj......Pisma Vladike Danila Petrovića


CPC .... pomognite izgradnju manastira svetog Vladimira Dukljanskog





Poštovani,
obraćam Vam se sa molbom da promovišete i pomognete da što više Crnogoraca i svih ljudi dobre volje učestvuje u izgradnji ovog manastira. Bilo bi dobro da napravite informaciju na web stranicama udruženja. Šaljem Vam i devizne instrukcije za uplate iz inostranstva. Crnogorska pravoslavna crkva je započela izgradnju prvog manastira započetog poslije 1918. godine.
Izgradnjom manastira svetog Vladimira Dukljanskog u Risjem Dolu kod Nikšića želimo unaprijediti duhovni život u Crnoj Gori i stvoriti još jedno sveto mjesto za molitvu i duhovne podvige.
Manastir svetog Vladimira Dukljanskog, izgledom i gabaritima projektovan je po uzoru na prvi Cetinjski manastir na Ćipuru s kraja XIV vijeka koji je podigao sveti Ivan Crnojević gospodar crnogorski.
Njegujući djela naših predaka koji su u mnogo težem vremenu pomagali i gradili manastire i crkve u Crnoj Gori, mi želimo da u ovom vremenu ostavimo primjer budućim generacijama i da unaprijedimo obnovu crnogorskog nacionalnog identiteta.
S velikim uloženim trudom uradjena je gradjevinsko tehnička dokumentacija, dobijena gradjevinska dozvola, izvedeni su zemljani radovi, iskopani su temelji, napravljen put do manastira dužine 800 metara.
Potrebno je još puno truda i sredstava da se ispuni ovaj sveti cilj pa Vas pozivamo da date svoj doprinos i pomognete u skladu sa Vašim mogućnostima ili finansijski ili u gradjevinskom materijalu.

Sizrazima poštovanja i Božjim blagoslovom,
protojerej - stavrofor
Bojan M. Bojović
+38269819912; Nikšić



Devizne instrukcije za uplate iz inostranstva


Interesantni prilozi iz naše arhive....



Nekoliko dokaza o CPC, a koje SPC pokušava da ignorise!!!

U Ustavu Knjaževine Crne Gore iz 1905, u aktu lex superior, sa stanovišta državnog prava, u članu 40 normirano je slijedeće:
“Državna vjera je u Crnoj Gori istočno pravoslavna. Crnogorska je crkva autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve, ali održava jedinstvo u dogmama s istočno pravoslavnom Vaseljenskom crkvom. Sve ostale priznate vjeroispovijesti slobodne su u Crnoj Gori”.
Posljednji autokefalni mitropolit Crnogorske pravoslavne crkve, u doba nezavisne Knjaževine i Kraljevine Crne Gore bio je Mitrofan Ban. On je za crnogorskog mitropolita kanonski rukopoložen u Rusiji 6. aprila 1885. godine, u Isaklijevskoj Crkvi u Petrogradu, od strane petrogradskog mitroplita Isidora, u prisutstvu ruskog cara Aleksandra III Romanova. Tri dana ranije, u besjedi koju je održao u Svetom Sinodu u Petrogradu, izmedju ostalog, rekao je i ovo: “Vi, svjatjejši otci, promislom Božjom i željom moga premilostivoga gospodara knjaza Nikolaja rukovodjeni, izvoliste smirenost moju izabrati za episkopa Crkve Crnogorske”. Nakon hirotonije primio ga je 15. aprila 1885. godine car Aleksandar III. Prilikom susreta sa njim rekao mu je i ovo:
“Meni je takodje drago što ste Vi rukopoloženi za episkopa u Rusiji. To pokazuje duhovnu vezu imedju Ruske i Crnogorske crkve”.
Autokefalnost priznavali i Carigrad i Moskva
Godine 1910. mitropolit petrogradski Antonije u pismu Mitrofanu Banu, uz ostalo, piše: “Bratski vas pozdravljam sa znamenitim jubilejem, izražavajući tople želje da Vašem Visokopreosveštenstvu pastironačenik Gospod Bog naš Isus Hristos udijeli dugi život u plodotvornoj službi Vašoj za dobro Crnogorske crkve”.
A Vaseljenski patrijarh Joakim iz Carigrada 1910. godine piše Mitrofanu Banu: “Gospod neka podari bogate darove Vašem Visokopreosveštenstvu, svetoj Crnogorskoj crkvi, blagovjernom gospodaru i pobožnom narodu”.
U ime Srpske pravoslavne crkve, njen mitropolit Dimitrije Pavlović (1910. godine) uputio je čestitku Mitrofanu Banu, u kojoj stoji:
“Srpska crkva, kao sestra i po vjeri i narodnosti, dijeli radost Crnogorske crkve”. (O tome piše “Glasnik” Pravoslavne crkve u kraljevini Srbiji, od 15. aprila 1910. godine.)

Kad prisvojiš nešto što nije tvoje....Ćirilica i Latinica

Ćirilo i Metodije su dva grčka misionara (gle čuda - nisu Srpska) iz okoline Soluna. U Moravsku ih je poslao bizantski car Mihajlo III a na poziv Moravskog kneza Rastislava. Cilj je bio širenje hršćanske vjere medjumnogobožačkim narodom, Slovenima. S obzirom da su propovjedi trebale biti davane na jeziku ovog naroda, jer će oni tako lakše shvatiti i prihvatiti novu vjeru, Ćiril je bio zadužen za osnivanje novog pisma. 861 g. Konstantin iskopava mosti sv. Klimenta rimskog (moguće da su Srbi držali i RIM). 863 g. Rastislav šalje molbu Ćirilu i Metodiju da dodju da opismene slovenski narod. Južnoslavenski sveštenici porijeklom iz reda Ćirila i Metodija su u početku pisali glagoljicom. Medjutim jedan od Ćirilovih učenika, vjerovatno Kliment Ohridski koji je bio i pisac životopisa o Ćirilu pod nazivom Žitije Sv. Ćirila, uveo je ćirilicu. Ćirilica je bila drugo slovensko pismo načinjeno prema grčkim slovima. Vrlo brzo je potisnula glagoljicu i zavladala najprije u Bugarskoj ali i u Srbiji i Rusiji. (komentar iz E-novina)

Simboli Beograda s turskim imenom

Neki od simbola Beograda nose nazive na turskom jeziku, poput Kalemegdana, Topčidera, Tašmajdana, Bezistana. Tako Dorćol u prevodu znači raskršće, dok Karaburma na turskom znači crni greben.
Naše, a njihove reči
alat; jastuk; jogurt; jorgovan; ćevap; džep; ajvar; bakar; baklava; bakšiš; bubreg; buzdovan; burek; budala; baksuz; gajde; dinar; delije; duvan; ekser; zanat; zejtin; kazan; kačamak; kašika; kesa; kreč kula; kujundžija; mahala; majmun; meraklija; miraz; mušterija; muštuluk; ortakluk; palanka; pamuk; para; musaka; tavče; kajsija; višnja; sikter; čorba; čaršav; Bostan


Budućnost Crne Gore....


Zbog ovakvih Crna Gora ne treba da brine za svoju buducnost i oni su primjer kako se gradi jedna gradjanska i civilizovana Crna Gora:

Ana Ponoš, Njen epitaph: - Dalmatinka po porijeklu, Crnogorka po opredjeljenju.

Fahrudin Melić: Osjećam se kao Crnogorac, himnu pjevam iz sveg srca "Osjećam se zaista počastvovanim što sam reprezentativac jedne države kakva je Crna Gora", Uz sve njih ja se osjećam kao Crnogorac i pjevam iz sveg srca himnu koju doživljavam kao svoju!

Bajram Begzić, starobaranin Opšte je poznato da izlaskom na političku scenu BS-a, kome pripada i sam Mustafić sa svojim istomišljenicima, na jedan neprimjeren način odredjuje se nečija nacionalna pripadnost, pa i nacionalna pripadnost nas u Starom Baru.

detaljnije


Vrati se na početak
Top



Free website hit counter