MEAA
Program | O nama | Prezimena u CG | Reagovanja, pisma... | Traže se... |


Montenegro.org.au WWW

Priznanje Vlade NSW-a



MEAA u medijima |
MEAA u fotografijama |

CG VLADA, MIP i iseljenici|
Zaboravljeni Crnogorci i MIP CG |

Osvrt na knjigu "Njegoševci petog kontinenta" |

Portalanalitika | Dnevne novine | antena m | Pobjeda | Radio TV CG | Skala Radio | Crnogorska pitanja | CŠO CPC u Australiji |

Google translate...Rječnik |
Webisteoutlook |
Daily Telegraph |
Current Affair |
Maps Google Australia |
Timeout.com/sydney |

Montenegrosmiles |

teenegersintokyo |
perper |
Prof. Sreten Zeković
"Podsjetnik o Crnoj Gori":
Vasilije Mujo Spasojević
"Običaji u Crnoj Gori":


Crnogorski LIBERALI ......... Probudili su Crnu Goru
Crnogorska Pravoslavna Crkva Grb CG Crkve
Islamska zaj. CG Islam  CG
"Gorski Vijenac"
ćirilica
| latinica  
Petar Petrović Njegoš
Izbor stihova iz "Gorskog Vijenca" sa objašnjenjima
Komentar Gorskog Vijenca
ćirilica | latinica


Provjerite Vašu e-poštu
Proverite Vašu poštu!
 Yahoo ID:
  Password:

Informacije iz AUS:
The Aussie Traveller - tourist maps W.A. (Perth)
N.T. (Darwin)
Q.L.D. (Brisbane)
S.A. (Adelaide)
N.S.W. (Sydney)
VIC (Melbourne)
TAS (Hobart)
A.C.T. (Canbera)

I N F O R M A C I J E:
... za doseljenike u NSW-u
Skolstvo u AU, Spisak nasih doktora, Popisi stanovnistva u AU itd...
Znate li u kakvoj sredini živite?
  • Da li znate ko su vam komšije? Da li ste se zapitali kakva je vjerska ili nacionalna struktura stanovnika u vašem okruženju? Interesuje li vas kako se kreću cijene nekretnina u kraju u kojemu živite?
    Sve ovo i mnogo više možete naći na ovoj web stranici,
    a poštanske brojeve možete naći na sajtu Post Australia
Australija kroz prizmu statistike
Migracioni agent, registrovani prevodioc i ostale AU teme ...

Sydney-ski sajtovi:
City Guide
Sydney official site Ozmail - Sydney best City Search

Poredjenje Australije sa Evropom:


O zakoniku Sv Petra  Cetinjskog.
Čitajte još...
Jedan milenijum otkako je živio i Dukljom vladao Sveti Vladimir Dukljanski, poznat i kao Sv. Jovan Vladimir...
Čitajte još...
Vladimir i Kosara
Svjedočanstvo borbi oko Skadra i njegove predaje Crnogorcima. Detaljnije...
Upoznajte Crnu Goru koju nijeste znali: prvi, jedini, naj...
Čitajte još...
Pogibija Danila I Petrovića Njegoša, crnogorskog knjaza 1851-1860, prvog svjetovnog vladara Crne Gore. - Mučko ubistvo tvorca moderne države. Detaljnije...
Čovjek se rodi umoran i živi da bi se odmara!!!
Ljubi krevet svoj ka sebe samoga!!!
i još...
Zdravica Vojvode MAŠA ĐUROVICA zvanog DEJAN, KNJAZU NIKOLI na ĐURĐEVDAN 1889 god. na CETINJU. Zainteresovani?
Nositi neprekidno u sebi CRNU GORU znači i dar i prokletstvo. CRNA GORA je morska pjena i sniježna prašina, igra kamenih litica i sunovrat potoka, grohot bitaka i pijanstvo ratova...
I šta još...
Poznato nam je šta su Njegoš i kralj Nikola pisali o našoj braći Srbima... no šta su pisali o Hrvatima? Pročitajte Njegoševo pismo guv.Turskom; stihove kralja Nikole iz "Balkanska carica"... i još o jeziku... Detaljnije...

Iseljeničke priče
Traže se...
Stranci o Crnoj Gori

Zbornik crnogorske dijaspore

Crnogorsko državljanstvo

In memoriam
crnogorska štampa
Pobjeda | Portalanalitika | antena m | Skala Radio | Vijesti | pcnn | dan | mnnews | monitor | Montenews | Koha javore | radio tv cg | nezavisna tv montena | tv IN | rtv vijesti | Radio Gusinje | thebooksofknjige | RadioCastelloMNE |
crnogorski sajtovi
Montenet.org | Montenegro.com | Montenegrin.org | Montenegrina.net | Montenegro.org | Cafe Montenegro | Montenegro (de) | montenegro-canada.com | Montenegrina Zeta (Argentina) | Montenegrosmiles | Montenegro-adria.de | Gusinjani i Plavljani | Madeinmontenegro.com | Discover-montenegro.com | Visit MN| Udruženje Krstaš | Udruženje Crnogoraca Beograd
| Vijece-crnogoraca-zagreb.hr | Njegoskij.org | Crnogorci u Argentini | Gusinje-foundation| Crnogorska kuća NY|
Skupština CG | Vlada CG | Predsjednik CG | Policija CG | Zapošljavanje CG | CDTMN| florina.me| Matica Crnogorska|
Pošta CG | Agencija za telekom | Seizmološki zavod | Hidrometeorološki CGCrnogorsko NP | Crveni krst CG | Superior HN | Expeditio Kotor | Servisi CG | Ecomontenegro | Montenegro Air | Internet CG | Montenegro Zuti |
Imp Budva | N parkovi CG | Ekozona | Villa Antonia CG | Prodam sam nekretnine CG | Nekretnine CG | C21residomontenegro | Krstas nekretnine CG |
Cetinje-mojgrad | Podgorica | Danilovgrad | Andrijevica | Berane | Kolašin | Nikšić | Mojkovac | Plužine | Bar| Travel-Budva | Travel-Kotor | Travel-Podgorica | Igalo | Herceg-Novi | Hercegnovi.cc | Bijelo Polje | Gusinje Plav | Crnogorski Grbalj | Šestani | Tivat | Tivat travel | KotorOnLine | TopMontenegro |
Crnogorsko primorje | Montenegrobeauty| Hoteli u CG | Vila jelka | Zlatni do | Hotel Perla | Hotel Kostas | HTP Primorje | Hotel Evropa | Casino Montenegro | Jadranski sajam - Budva | Inmontenegro.com | Maestral tours | Eco Tours | Montenegro express | Adriatic Express | Planinarsko društvo CG | Rent a car Meridian | Fest Budva | Grad teatar festival | turizamcg.com | montenegroexplorer | Hotel Komovi |
LSCG | DPS | SDP | SDOCG | PZP | SNP | Udruženje kapetana CG | Albaniens in CG | CP u Srbiji |
Almanah | ARTikulacija | Harmonija | Art Dulcinium | Centar savr umjetnosti CG | TihoVujovic | TV festival Bar |
velikanagrada.com | montenegro-racing | dobrilovic | montenegrocharter.com | avacomdoo.com | BMW Club MN | petex-suvenir | Easydeal | traveliq |

CG Vaterpolo | Jadran HN | CG Karate | KK Buducnost | NLB League | Erko | CG fudbal |

srbija
E-novine | Novinar.De | večernje novosti | nin | blic | Tabloid | Kurir | Mostovi | radio 21 | beta | tanjug | Glas javnosti | Svet | danas | Ilustrovana politika | politika | vreme | fonet | TV B-92 | Radio TV Srbije | Skandal | knjižara.com | yuportal.com | svetplus.com | 24časa | Royalfamily | izracunavanje uskrsa | domaci filmovi | Domaci filmovi online | becook.com | pcdijagnostika.co.rs | Korisna knjiga | Peščanik | Besplatni filmovi | Moj klip | ink4jet.co.rs | Filmpedija | Trazimo.info | dijaspora-oglasi |

hrvatska
dalmacijanews | Hrvatski rječnik | Rječnici | vecernji-list.hr | hina | vjesnik | glas istre | tportal | hr monitor | arkzin | hrnet | index.hr | Cibona | Centarnekretnina | Nekretnine | oglas.hr | naslov.hr | travel-croatia | 500 hrvatskih linkova |
bosna i hercegovina
Dnevnik - pincom | oslobodjenje | saraj | reporter (rs) | tuzlarije | ambasada BiH | bosnia | dani | sarajlija | Adresar | Bosnjaci | kkbosna | arhiva viceva | sarajevo-x.com | Bolja BiH | Nezavisne.com | Klix.ba | dovla.net | Dnevni Avaz |
slovenija
Slovenian media |
makedonija
Forum | Puls | Dnevnik | Start | Nova Makedonija | Makedonija Denes | Utrinski Vesnik | M.Express |
ex YU i ostalo
Katalog linkova | Svijet | slavenska dusa | Slavialand | Nekretnine u ex YU | Izracunavanje uskrsa |

SlobodnaEvropa | BBC | CNN | Deutsche Welle | FIFA | UEFA | World Clock |

Goodyear liga |
ULEB | Radio Televizija Jugoslavije |

Pišite nam... e-mail to us...
Arhiva:
Odnos emigrantskih (srpskih) medija prema MEAA:


Vaši komentari
Knjiga gostiju...Vaši komentari

Obavještenje.....nova adresa našeg POBox-a


Obavještavamo sve zainteresovane da je došlo do promjene poštanske adrese našeg udruženja koja sada glasi:

Montenegrin Ethnic Association of Australia
POBox 369; Rockdale NSW 2216; Australia


Potomci crnogorskih iseljenika iz Srbije u posjeti Crnoj Gori




Tokom proljećnog školskog raspusta, u periodu od 17 – 23. aprila, djeca iz Udruženja Crnogoraca Srbije „Krstaš” boravila su u kasarni Vojske Crne Gore „Breza” u Kolašinu. Domaćini osnovcima iz Srbije, tokom ove posjete, bili su pripadnici 2. planinske čete, Planinskog bataljona Brigade kopnene vojske Crne Gore.
Ova posjeta predstavlja početak saradnje Vojske Crne Gore i Udruženja Crnogoraca Srbije “Krstaš” sa ciljem da se djeci crnogorske nacionalnosti u dijaspori omogući da upoznaju Crnu Goru, njene prirodne ljepote i kulturno istorijsko nasljedje.
Osamnaestoro osnovaca iz Lovćenca, Feketića, Novog Sada i Prokuplja boravak u Crnoj Gori je iskoristilo za upoznavanje Kolašina i okoline ali i za posjetu Mojkovcu, Prijestonici Cetinje, Starom gradu u Budvi, Kotoru i Glavnom gradu Podgorici.
Udruženje Crnogoraca Srbije „Krstaš“ se zahvaljuje Ministarstvu odbrane i Vojsci Crne Gore na besprekornoj organizaciji posjete tokom koje su djeca, potomci crnogorskih iseljenika iz Srbije, doživjeli nezaboravne trenutke u svojoj matičnoj državi.
„Krstaš“ se od svog osnivanja, ovakvim i sličnim projektima u kontinuitetu angažuje na jačanju svijesti o crnogorskom identitetu i pripadnosti državi Crnoj Gori, promociji interesa crnogorske manjine u Srbiji i jačanju veza crnogorske zajednice u Srbiji sa matičnom državom. Tu svoju misiju „Krstaš“ će nastaviti i u narednom periodu, posebno stavljajući akcenat na rad sa mladim ljudima, potomcima crnogorskih iseljenika druge i treće generacije.

Press služba „Krstaš“
24.04.2014.


Prilog iz Kanade....Hristos Vaskrese! - vaistinu Vaskrese


Crkveni Odbor Crnogorske pravoslavne crkve sa sjedistem u Toronto, cestita svim vjerujucim hriscanima obje vjeroispovjesti veliki hrscanaski praznik Vaskrs. Nadamo se u moc Isusovu da dadne mudrost narodima da budu slozni, a razasute da vrati u okrilje srca svoga.

Hristos Vaskrese! - vaistinu Vaskrese !
crkveni Odbor CPC iz Toronta, Canada

..................

Cestitkama se pridruzuje Crkvenoskolska opstina Crnogorske pravoslavne crkve Australije sa sjedistem u Sidneju


Prilog iz Sidneja....2014 PREMIER'S HARMONY DINNER









I ove godine održana je svečana večera prijateljstva i harmonije "multikulturalne Australije" koja se održava pod pokroviteljstvom The Community Relations Commission For a multicultural NSW (CRC) i ministra za Citizenship and Communities Victora Dominella. Večera nosi naziv Premier's Harmony Dinner pa je bilo za očekivati da će se na njoj pojaviti i sam premijer the Hon. Barry O'Farrell, MP, Premier of New South Wales - kako je ranije bilo i najavljeno.
U prelijepoj sali sidnejskog hipodroma i raznovrsnog etničkog programa posjetioci su bili iznevjereni izostankom premijera! Zaista je njegovo pojavljivanje video linkom, kao i premijera Australije, djelovalo hladno i neozbiljno.
Redjali su se govornici i vladini predstavnici slaveći australsku različitost i ubjedjujući nas u "bratstvo i jedinstvo" - priče koje smo mi odslušali prije ravno 40-50 godina. Ovakva večera se organizuje jedanput u godini i premijer je imao unaprijed rezervisan datum što može jedino da znači da je iskrslo nešto daleko važnije od proslave multikulturalizma. Razlog nijesmo saznali, ali stoji činjenica da je i prošle godine premijer O'Farell napustio večeru ubrzo nakon održanog pozdravnog govora.
Ako nastave sa ovakvim pristupom obilježavanju ove večere bilo bi daleko poštenije da iz naziva večere barem izbrišu onaj dodatak "premijerska".
Ostavimo li na stranu ovakav neozbiljan pristup od strane premijera O'Farrel-a možemo reći da smo se mi lijepo proveli i svo vrijeme uživali zbijajući šale za našim stolom. Večera je bila dobra, jedino su se vegetarijanci malo načekali dok su je dočekali, ali su zato tanjiri bili expresno očišćeni. Nije hvalilo vina ni sokova kao ni kolača raznih vrsta. Najtraženija je bila baklava no se do nje teško moglo doći, jer je Beljo nije htjeo ni sa kime podijeliti.


Zoran Raičević .... ministar Lukšić sa Crnogorcima u Torontu


Na sljedećem linku možete pogledati kratku reportažu o susretu Ministra Lukšića i Crnogorkog Kulturnog Društva iz Toronta
Susret Ministra Lukšića i Crnogorkog Kulturnog Društva iz Toronta


................

Poštovani,
obavještavamo Vas da je na našem web portalu počela serija tekstova o potomcima crnogorskih iseljenika iz kanadskog mjesta Anyox. Na sljedećem linku možete pratiti priču o Milanu Iliću - milioneru i dobrotvoru -
Priču o Milanu Iliću - milioneru i dobrotvoru



Vesko Karadzic .... Crnogorska dijaspora u Argentini


Crnogorska dijaspora u Argentini 1. dio
Crnogorska dijaspora u Argentini 2. dio
Crnogorska dijaspora u Argentini 3. dio
Crnogorska dijaspora u Argentini 4. dio
Crnogorska dijaspora u Argentini 5. dio


Sidnej .... Otvorena izlozba .... Ema Varga .... My Places of Green


Veceras (9.4.2014.) je otvorena izlozba Eme Varga u poznatoj sidnejskoj galeriji Sabbia.







Na otvaranju su govorili Anna Grigson and Maria Grimaldi kao i Grace Cochrane, nezavisni kustos i pisac.
Izlozba je otvorena od 9 aprila do 3 maja 2014

120 GLENMORE ROAD, PADDINGTON, NSW, 2021, AUSTRALIA
PH 61 2 9361 6448 . FAX 61 2 9360 4478 .
Tuesday to Friday 11am to 6pm, Saturday 11am to 4pm


Intervju – Rajko Vujičić: Vrh Rumije je kultno mjesto Svetog Vladimira


(preneseno iz Pobjede)



AGORA: Mislite li da će metalna crkva sa Rumije biti uklonjena i da će se ponovo tri vjere naći na okupu i zajedno iznositi krst Svetog Vladimira, kako je to, prije skrnavljenja vjekovne tradicije, bio običaj?

Vujičić: Nadam se i vjerujem da će država smoći snage da se odupre nasrtajima pojedinih eksponenata Srpske crkve na njene istorijske i kulturne tekovine, na njen identitet i njenu imovinu. Potrebno je da i intelektualna svijest pokaže više odlučnosti i da snagom autoriteta zaštiti interese Crne Gore i doprinese njenom ugledu. Tako bi rezultat referenduma imao pun smisao i Crnogorci se danas ne bi u svojoj državi osjećali kao da žive u nekom stranom duhovnom protektoratu......Vrh Rumije je kultno mjesto Svetog Vladimira


Miodrag Iličković.....Šta iseljenici očekuju od NATO-a


Ako bi se medju iseljenicima pravila anketa vjerujemo da bi većina bila za  uključenje Crne Gore u NATO. NATO se vidi kao šansa da se narednih godina, čekajući “na salteru EU”,  postakne približavanje postmodernom svijetu,oslobadjanje od anahronizama, kako  nebi usli u uniju kao država “treće klase”. Pouzdanje je da bi uključenje  u jednu zapadnu aliansu doprinijelo razbijanju društvene letargije, povratilo  gradjanima dostojanstvo, vratilo osjećaj da pripadaju jednoj značajnoj  istoriji, probudilo inicijativnost da se vlast dovede pod kontrolom gradjana ....... Šta iseljenici očekuju od NATO-a


„Princeza Ksenija“ uspješna na plesnom festivalu SPRING FEST u Novom Sadu




Plesni studio Crnogorskog kulturno prosvjetnog društva „Princeza Ksenija“ iz Lovćenca uspješno je, u subotu 5. aprila 2014. godine, nastupio na medjunarodnom plesnom festivalu SPRING FEST u Novom Sadu, i u ekipnoj konkurenciji u disciplini „Show dance“ osvojio treće mjesto.
Na festivalu takmičarskog karaktera, u svim plesnim disciplinama, učestvovalo je 886 takmičara koji su posjetiocima u punoj dvorani SPENS-a prikazali više od 100 koreografija.
Plesni studio CKPD „Princeza Ksenija“ predstavljali su koreograf Mirjana Stevović i igračice: Tanja Čelebić, Jovana Banović, Milica Kaludjerovic, Nadja Popović, Maša Roganović, Milena Drašković, Jelena Ražnatović, Lidija Lekić i Marta Čelebić.

CKPD “Princeza Ksenija”
Lovćenac, 6. april 2014.


RTCG.....objavljen Intervju


Poštovani gospodine Mandiću, tekst je danas objavljen, evo linka: RTCG Intervju.
Samo da napomenem da ću ostatak odgovora koji nijesu objavljeni, pripojiti drugom tekstu, koji radim sa našim iseljenikom iz Perta.

Veliki pozdrav
Borislav Visnjić


Nenad Stevović se povukao sa mjesta predsjednika Crnogorske partije




Na sjednici Predsjedničkog kolegijuma, održanoj u ponedjeljak, 31. marta u Novom Sadu, Nenad Stevović se povukao sa mjesta predsjednika Crnogorske partije.
U obrazloženju svoje odluke Stevović je istakao da se dugo vremena, pored istraživanja crnogorske dijaspore, bavi i organizovanjem crnogorske zajednice u Srbiji i da je sazrjelo vrijeme da racionalizuje svoje aktivnosti. U narednom periodu će se prioritetno posvijetiti istraživanju crnogorske dijaspore kroz naučnu valorizaciju njene prošlosti.
Nenad Stevović je autor knjiga: “Crnogorsko iseljeništvo kroz diplomatske arhivske izvore”, “Rata - crnogorska kolonija u Vojvodini” i kapitalnog višetomnog djela “Crnogorci u Vojvodini – kolonizacija 1945-1948”
Na sjednici Predsjedničkog kolegijuma usvojen je prijedlog dosadašnjeg predsjednika da Crnogorsku partiju do izborne Skupštine vode visoki funkcioneri partije Miloš Paović, Dušan Žugić i Mitar Eraković.

Vuk Vukmirović, portparol CP
Press služba CP
Novi Sad, 1.4.2014.

Ramiz Hadžibegović .... Balkanski Dan meraka


Više od 93 odsto anketiranih ocenjuje ideju izvanrednom!

Predlažem balkanskim zemljama i njihovim institucijama kulture da ustanove dan meraka kao zajedničku nematerijalnu kulturnu baštinu. Merak je turski izraz arapskog porekla. U aktuelnim leksikonima i rečnicima stranih reči i izraza merak se, u svom izvornom značenju, sa turskog prevodi kao uživanje, želja, strast, zanos, žudnja. Ako se prevede sa arapskog (maraqi), onda je to finoća, prefinjenost, suptilnost, delikatnost, mekost, blagost, ali i hipohondrija, volja za nečim, naslada, ugodno raspoloženje.

.........

Merak nije lako prevesti na neki od svetskih jezika. Kad se pomene merak, engleski ostaje bez teksta, jer je neprevodiv. Ako se u tome i pokuša, izvesno je da prevod ne može sasvim odgovarati njegovom izvornom smislu, jer je to kompleksan pojam, sa puno nijansi koje u sebi nose čitav niz emocija. Kao endemski fenomen, merak ima posebno značenje i izuzetnu vrednost. On se lako piše, dugo pamti i ima svoju lepotu u samom izgovoru. Kada se izgovara, to se radi polako, sa puno strasti, poštovanja i uvažavanja, da bi se sagovorniku stavilo do znanja o kakvoj se vrednosti i kvalitetu radi. Pri pomenu meraka, organizam refleksno šalje mozgu informaciju prepunu emocija koje sa tom rečju dolaze. ..... cijeli esej mozete naći ovdje: MERAK

Autor je publicista iz Beograda


Društvo pogubljenih vrijednosti


preuzeto sa Portal Analitika

piše Gordana Borović

„Oslobadjanje Berana“, „slučaj Košljun“, poziv na kadjenje Centra za kulturu u Kolašinu... Kondenzovana slika našeg kolektivnog posrnuća, pokazatelj da ovo društvo, zajedno sa vlašću, i upravo krivicom vlasti,  pluta bez jasnih vizija, bez ideje, bez morala i etike, bez svijesti o onome što smo bili i što trebamo biti. Zato što su politika i partijska pripadnost postali najefikasniji, gotovo jedini modus za sticanje manjeg ili većeg bogatstva; zato što se na taj način ulazi u krug privilegovanih, zaštićenih, osiguranih, obezbijedjenih za cijeli život. .... Društvo pogubljenih vrijednosti


IN MEMORIAM: Predsjednik DANU Božidar Nikolić


Odlazak časnog znalca i patriote

Predsjednik Dukljanske akademije nauka i umjetnosti, bivši rektor Univerziteta Crne Gore i profesor emeritus dr Božidar Nikolić preminuo je juče u Podgorici, u 74. godini. Komemorativna sjednica povodom smrti akademika Nikolića održana je danas u Rektoratu UCG.....Odlazak časnog znalca i patriote


Prilog iz Crne Gore....Fašizam XXI vijeka




piše: Asmir Pućurica

Kada je 13. Jula 1941. godine izbio Veliki opštenarodni ustanak protiv okupacije, Evropa, ali i svijet bjehu zadivljeni hrabrošću jednog malobrojnog slovenskog naroda. Tog 13. jula podignut je najveći temelj antifašizmu i pravim ljudskim vrijednostima. Medjutim, to je bilo to. Ispostavilo se da je taj datum vrhunac crnogorske obrazitosti i ponosa, jer nekoliko decenija kasnije Crnogorci nemaju snage da novim, ne oružanim, ustancima ugase poslednju iskru fašizma, ali i državnog izdajništva.
Da budem precizniji, nijesam zbilja nikakav politički analitičar niti krupna riba u društvu, ali imam stav oko onoga šta se dešava u mojoj državi! Računam da sam vaspitan kao kompletna ličnost, jer je za mene podjela po vjerama i nacijama ravna vicevima o Muju i Hasu. Upravo se oslanjajući na moju kritičku prirodu dobih inspiraciju da ovaj tekst posvetim dogadjajima u Beranama, koji posjetiše na davno osudjenu, ali očigledno, neugašenu iskru zla, fašizma i medjuljudske netrpeljivosti.
Neću ići u političku analizu, jer na to nemam pravo, ali je jedna stvar jasna: crnogorska politička scena se dijeli na one koji su svakog trenutka spremni dati život za našu lijepu domovinu, i one, koji su spremni da svakog trenutka stvore novi dio južne Srbije. Da to nije samo običan problem pokazatelj je slučaj Berana u kojima se nijeste prijatno osjećali kao čovjek islamske vjere ili još gore Crnogorac, a u svojoj ste državi! Ne, tad slučajni prolaznik ubrza korak ili nagazi papučicu gasa, jer je neprijatno bilo slušati četničke poklike razjarenih “domaćih stranaca” sa kokardama i četničkim (ne srpskim) zastavama. Tačno je, Berane su dobile novu vlast koja obećava bolji život. Neka bude tako. Nego, kakav bolji život nova vlast obećava? Kakvu vlast može obećati grupa ljudi koja je par decenija unazad bila dio paravojnih nacionalističkih formacija? Kakav je bolji život ako znaš da te vodi jednonacionalna partija koja bi, da se pita, ugasila ono za šta smo se borili 1918., a izborili 2006.? Neka šlag na tortu bude ponašanje grupe pojedinaca koji su četničkim pjesmama budili gradjane u naseljima preko Lima, a koji svoje divljanje ne zaustavljaju ni u noćima nakon pobjede njihove političke partije.
Dje to ide Crna Gora?
Jesmo li svi mi odnekle došli, jesmo li svi mi od nekog potekli? Postoji li neka mogućnost da smo mi nešto sami stvorili, a da to nije nečije, tudje? Postoji li neko ko će reći za djedovu kuću da je ta kuća na tudjoj imovini, koja se igrom slučaja zadesi kod djeda? Postoji li neko ko će prihvatiti grešku, ko će klimnuti glavom i ko će reći da od te kuće i tog parčeta zemlje nema ništa bliskije, rodjenije i bitnije? Nekom očigledno ima. Ako je nekom milije tudje nego svoje, onda neka se ostali ljudi začaure u drugačije mišljenje. Nego, ti ljudi bi trebali da se boje nečeg – bruke! Nijesam siguran da su ijednog trenutka pomislili da li će ih se njihovo potomstvo sramiti. Nijesam ni siguran da li će njihovo potomstvo zaslužiti takve pretke, da li će uopšte moći da zdrav razum sačuva od neljudskih mržnji i jednoumlja. Jesam siguran u jednu stvar: mržnja nikom nije dobra donijela. Onaj koji mržnju sije, u mržnji i umire.
Tužno je što dio naših sunarodnika imaše zdraviju svijest te 1941. godine. Tužno je što čovječanstvo ne ide naprijed, što ne teži ujedinjenju, već se stalno radjaju neki novi, neki novi izdajnici, mrzitelji, neki novi neljudi. Ako se sjećate priča starijih, ako ste pročitali makar jedan udžbenik istorije, sjetićete se da je i te 1941 - ve bilo podjele na one sa kojima su mogli svi i na one sa kojima su mogli samo jednoumnici. Ako ste čitali dalje, mogli ste pročitati da dobro uvijek pobjedjuje. Jedinstvo naroda ma koje vjere i nacije pobijedilo je onda, a odolijeva i danas. Ovi drugi, oni će uvijek biti manjina kojoj neće biti spasa. Oni će živjeti u mržnji i hraniće se njom. Po nekad pomislim da ako bismo se svi izjasnili kao Grci, oni biše bili Rumuni, jer je kontra strana njihova životna opcija.
Neka dodje kraj podjelama i fašizmu. Neka bude kraj tami mržnje i podjela, jer nemamo sto života. Neka nam istorija bude nauka, a naš dom neka bude ovdje. Nemojte me premještati odavde, jer sam rodjen ovdje. I djed mi je. I njegov je djed baš tu, u ovoj zemlji. “Brat je mio, ma koje vjere bio…” neka bude naš moto, a fašizam naša mržnja.
A naša država je Crna Gora, u Ustavu joj je opisana i zastava. Ne samo u Ustavu, čak i na internetu je možete naći. Pa i na video igricama! A vi, daltonisti, iskoristite prednosti današnje tehnike, te saznajte kakva je NAŠA (vaša, moja, njihova) državna zastava.
Usput, ostavite se sijanja mržnje i podjela i budite jednom dio civilizacije, najnaprednijeg oblika čovječanstva.


Prilog iz Crne Gore....pise Svetozar N.Popović


SVETOZAR N. POPOVIĆ
Iz knjige “Moja sjećanja”

Reportaža jednog vremena
U prošlom vijeku davne sedameset i neke godine srio sam se sa Fahrom na trgu Ivana Milutinovića, na ćošku kod Robne kuće, na početku ulice Marka Miljanova i tu se pozdravili uobičajenim pozdravom za, tada Titogradjane “Z d r a v o”.

Reportaža jednog vremena


Prilog iz Crne Gore....nastavlja se SPC demonstracija sile nad Crnom Gorom




U Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi kažu da današnju litiju smatraju političkom provokacijom. Ponovili su da Stefan Nemanja nije rodjen, već samo kršten u Ribnici, kako se prije IX vjekova nazivala Podgorica.
„Nemanja je, činjenica je, kršten u Ribnici koja se prostirala na nekih 10 kilometara. Ta crkva u kojoj je on kršten po katoličkom, odnosno latinksom obredu, nije poznata“, kazao je za televiziju Vijesti Stevo Vučinić iz Crnogorske pravoslavne crkve.
Što se tiče same tvrdjave na ušću Ribnice u Moraču, to je, kako kaže Vučnić, turska tvrdjava koja je gradjena od 1474 do 1476 godine.
„Današnja litija nema niti kulturološki, niti naučni, niti bilo koji drugi karakter, već je politička provokacija u kojoj je partijarh (Irinej) na neki način provocira crnogrsku državu, dokazujući da on sa njom dijeli suverenitet u ovoj državi. Izdaja je naših nacionalnih interesa uzela toliko maha, da nam samo ostaje da se bogu molimo, da Amfilohije ne juriša na naše nacionalne interese“, zaključio je Vučinić. (portal Analitika)

Da su Nemanjići bili uljezi u Crnu Goru tvrde i srpski istoričari:
“U doba velikih meteža u Srbiji, najverovatnije posle smrti župana Vukana (oko 1112), Nemanjin otac Zavida sklonio se u Duklju. Tu se, u Ribnici, (Podgorica, danas Titograd), rodio njegov najmladji sin Stefan Nemanja, koji je tu i kršten po katoličkom obredu, jer u to doba onde nije bilo pravoslavnih sveštenika.” (Miloš Blagojević, Srbija u doba Nemanjića, Beograd, 1989., strana 35)

“Veliki župani Raške koristili su ove borbe i povremeno zbacivali vizantijsku vlast i preduzimali pohode pustošeći okolne vizantijske oblasti. U periodima vizantijskih uspjeha primirivali bi se dok se ne ukaže nova povoljnija prilika. . .
Raški veliki župani dolazili su i u prvoj polovini XII vijeka u bliži dodir s Dukljom, ali sa izmijenjenim ulogama. Dok su u vrijeme Mihaila i Bodina dukljanski vladari postavljali namjesnike u Raškoj, sada su se raški veliki župani miješali u unutrašnje borbe Duklje i postavljali na vlast svoje štićenike. Ponekad su i članovi raške vladajuće porodice, prisiljeni da napuste zemlju zbog unutrašnjih obračuna, nalazili utočište u Duklji. Tako je i otac Stefana Nemanje, kasnije velikog župana i ujedinitelja srpske države, pobjegao u Duklju. U vrijeme toga izgnanstva rodio se u Ribnici Nemanja i bio kršten od “latinskih jereja”, kako priča njegov sin Stefan Prvovenčani.”
(Sima Ćirković, Crna Gora od doseljavanja Slovena do pada pod Turke, Monografija Crna Gora, “Književne Novine”, Beograd 1976, strana 132)

Izmedju 1166 i 1168, Stefan Nemanja se pobunio protiv svog starijeg brata, Velikog Župana u Raškoj, na prevaru ga uhvatio, svrgnuli su ga i prognali ga s braćom, Miroslavom i Stracimirom.

Neki od komentara na ovo nasilje nad Crnom Gorom:
Nema dje Irinej srpski da slavi 900 godina Stevana Nemanje nego u Podgoricu. Slavimo čovjeka koji je zakla oca da bi došao na vlast. Čovjeka koji je sve popalio i porušio kad je ušao na teritoriju tadašnje Zete, porušio sve gradove, poklao stanovništvo.
Svaka fukara može da dodje u ovu nesrećnu Crnu Goru i da nas sve popljuje i da niko prstom ne mrdne. A sve tobože slove Crnogorci za junake i heroje, ali to samo u guslarskim pjesmama ima.

Zapalio je sve gradove Duklju, Budvu, Ulcinj, SVAČ - najljepši grad sa najviše sakralnih objekata sa teritorije Zete. Svač ili Šas je srušio do temelja. OOOOOO zemljo otvori se. Jeli moguće da mi ovo dopuštamo!!!

Danas je glavni srpski pastir iliti ćoban, šetao svoje stado od crkve u Momišićima, gradjene u vizantijskom stilu parama (10 miliona) iz crnogorskog budžeta iliti našim parama, do turske tvrdjave Depadogen iznad rijeke Ribnice, posvećeno rodjenju srpskog sveca zvanog Simeon Mirotočivi. A radi se o Stevanu raškom županu koji je u 12.vijeku okupirao Zetu i ognjem spalio njene gradove a mačem poklao dobar dio njenog stanovništva i na zetski presto doveo sina Vukana, a sina Stevana ostavio na presto u Raškoj. Glavni srpski pastir je možda mogao korisnije da iskoristi vodeno bogatstvo Ribnice, dok ne presuši, pa da opere glibavo runo svoga stada.

Zar je moguće da za 30% Srba u Crnoj Gori SPC-u treba onoliko popova i monahinja. O čemu se to radi, samo duplo manje popova nego u Srbiji koja ima bar 4 miliona svojih vjernika. Sve ste ih sjargali u Podgoricu, da se čovjek prepadne, plus stado vjerujuće sa velikim Bećkovićem da utvrdjuje Tursku tvrdjavu za mjesto Nemanjina rodjenja. Svi Hrisćani se jednom krštavaju a Nemanja dva puta. No moglo mu bit, pa ostavi Svetosavsku crkvu da mu lik i djelo čuvaju, a prosutu krv i zla, potomstva svojega, zavješta narodu srpskome da to drugima čine do dana današnjega.


Posljednji pozdrav našoj dragoj i plemenitoj Kseniji Senji Radulović




Draga Senjo,
mnogo nas je pogodila vijest o tvojoj smrti i ona predstavlja za nas nenadoknadiv gubitak. Prvi put sam čuo tvoj glas na dan osnivanja naše zajednice! Čim si čula na ovdašnjem radiju vijest o registraciji prve autentične Crnogorske zajednice u Australiji požurila si da nam se priključiš. I danas se sjećam sa koliko si se ushićenja radovala našem osnivanju i kako si mi govorila koliko si sanjala da se tako nešto dogodi. I dogodilo se Senjo i postala si član Uprave i vjeran član naše Zajednice i takva ostala sve do ovog kobnog časa.
Bili smo srećni što smo mogli da podijelimo tvoju sreću kada si nam govorila da se vraćaš u svoj Nikšić gdje ćeš biti okružena svojim najmilijim. Sa koliko si samo ushićenja govorila o stanu kojega si kupila i kako je sunčan i kako je prostran i kako je na lijepom mjestu! Sa koliko si samo zadovoljstva objašnjavala i trudila se da nas uvjeriš kako ti je sada dobro i kako se osjećaš kao da nikada nijesi ni živjela u Australiji! Čuli smo se još nekoliko puta u zadnje vrijeme kada si išla od bolnice do bolnice, ali o tome nijesi govorila! Lično sam vjerovao da se oporavljaš, a kraj je bio tako blizu. I jutros, kada mi je zazvonio nepoznati broj iz Crne Gore osjećao sam da sa ovim tmurnim sidnejskim vremenom stiže još tmurnija poruka - bila je to poruka o tvojoj smrti. Hvala ti na svemu, draga Senjo!

Počivaj u miru i neka ti je laka crna zemlja

Mihailo Mandić
predsjednik MEAA


Prilog iz Crne Gore....posjetite portal www.zrcalo.me




Poštovani,
U zemlji, za čiju nezavisnost sam se borila od prvoga dana AB revolucije, živim kao gradjanin poslednjeg reda. Poltroni i kukavice zauzeli su sva značajna mjesta u kulturi i prosvjeti. Vidjeni Crnogorci ne mogu da mi oproste slobodu uma a nevidjenii što sam se, prva, usudila da napišem Priručnik za crnogorski jezik. Predlažem da pogledate moj blog i portal www.zrcalo.me koji pokušava da animira studente i srednjoškolce.

Pozdrav,
Bosiljka Kankaraš


Prilog iz Kanade.....Supruga slavnog arhitekte Frank Lloyd Wright-a Olgivanna Lloyd Wright unuka Marka Miljanova




Postovani Crnogorci,

Izvinjavam se što cu vam mozda uskratiti par minuta na čitanje ove poruke.
Sasvim slucajno, lutajući internetom, da se tako izrazim naišao sam na fotografiju za koju mislim da vrijeidi paznje podijeliti sa širim krugom ljudi.
Olga Ivanovna Lazovic unuka Marka Miljanova ciji je suprug bio niko drugi već jedan od najvećih kreativaca XX vijeka arhitekta Frank-Lioyd-Wright. Na istoj možemo vidjeti bračni par i čuvenog kreativca u Crnogorskoj narodnoj nošnji.
Za mene lično je ovaj detalj, pogotovo fotografija, bio više nego prijatno otkriće. Čovjek može da živi u neznanju dok je živ, jer je lično i za mene ovaj podatak bio nepoznat pa vam istu fotografiju ovim putem šaljem uz napomenu da zaista mala Crna Gora može biti ponosna što je imala ovakve dame koje su sigurno vrijedne pomena, sjećanja i poštovanja.

Supruga slavnog arhitekte Frank Lloyd Wright-a Olgivanna Lloyd Wright unuka Marka Miljanova

Uz to vam šaljem i moj lični rad posvećen Marku Miljanovu, radjen u nekim melanholično nostalgičnim noćnim satima.

Srdačan pozdrav iz Montreala
Željko Djerković


GENERAL KRSTO ZRNOV POPOVIĆ O ANEKSIJI CRNE GORE 1918. GODINE


Piše: Novak ADŽIĆ, istoričar

 

   Krsto Todorov (Zrnov) Popović (1881-1947), iz Cuca, bio je oficir, komandir i brigadir (general) crnogorske vojske. Učesnik je balkanskih ratova (1912-1913) i prvog svjetskog rata (1914-1916) do pada Crne Gore pod okupaciju Austro-Ugarske. Istaknuti je junak Mojkovačke bitke 6 i 7. januara 1916. godine. Od 1916. do 1918. godine bio je zatočen u austro-ugarskom logoru Boldogason. Po oslobodjenju iz konfinacije vratio se u Crnu Goru. Bio je žestoki protivnik srpske okupacije i aneksije Kraljevine Crne Gore sprovedene 1918. godine.  Vojni je vodja i Božićnjeg ustanka januara 1919. godine..... cijeli prilog


Povodom 95 godina od Božićnog ustanka




„Zar je junački i plemeniti narod crnogorski toliko zgriješio Bogu i čovječanstvu da se cio prosvijećeni svijet oglušuje o njegov vapaj! Zar narod koji je sve svoje, pa i samog sebe, žrtvovao za slobodu potlačenih i za napredak čovječanstva, a uz rame moćnih Saveznika, zar taj narod nema pravo na slobodu i život! Ima, i po sto puta ima, jer ikako malen, on je dao najviše, dao je sve, samo svoju čast ne. Zato, apostoli čovječanstva, i branioci cijelog svijeta koji danas rješavate sudbinu naroda, ne dajte da izgubi slobodu, otadžbinu i samostalnost, i da postane robom, narod crnogorski, narod koji je u slobodi rodjen, u slobodi odgajan i u slobodi umirao više od pet stoljeća i, najposlije, koji je za slobodu drugoga žrtvovao i sam sebe...“ – piše, izmedju ostalog, u pismu crnogorskih ustanika i rodoljuba iz Rovaca 1919. godine. Portal Analitika, poodom 95 godina od Božićnog ustanka, objavljuje pismo crnogorskih ustanika....opširnije: 95 godina od Božićnog ustanka

Piše: Novak ADŽIĆ

Crnogorska etnička zajednica Australije gost na SBS radio programu


Povodom 17. godisnjice od osnivanja Crnogorske etničke zaqjednice Australije sjutra će biti emitovan kraći intervju predsjednika udruzenja M.Mandića sa urednikom SBS radio programa na srpskom jeziku, gospodjom Sanjom Damić.
Lijep gest, nakon toliko godina, koji je i bio za očekivanje od sasvim nove postavke voditelja ovog radio programa koji njeguju civilizovan odnos prema vrijednostima australskog drustva - multietičnost i ravnopravnost.

Intervju će biti emitovan u četvrtak (26.12.2013.) na SBS radio programu od 15-16 sati za sidnejsko područje. Vise informacija mozete naci na sajtu: www.sbs.com.au/yourlanguage/serbian


Pisma Vladike Danila Petrovića



Vladika Danilo Petrović Njegoš smatrao Crnogorce i Albance jednom političkom cjelinom Odlomak iz pisma Vladike Danila ruskom Caru od 12/23 oktobra 1711. godine. U pismu Vladika Danilo Petrović Njegoš objašnjava ruskom caru Petru Velikom dje se prostire njegova duhovna vlast.
On u pismu navodi i brojna albanska plemena i gradove i traži od ruskog cara da “ogradi” te gradove da se drugi “kraljevi ne bore i ne ratuju za njih”.
Ispada po njegovom vidjenju sa početka 18. vijeka, da je smatrao da Crnogorci i Albanci treba da žive u jednoj političkoj zajednici.
Takodje u crnogorsku nahiju, kao šestu, interesantno, još prije 300 godina ubraja i Grbalj......Pisma Vladike Danila Petrovića


CPC .... pomognite izgradnju manastira svetog Vladimira Dukljanskog





Poštovani,
obraćam Vam se sa molbom da promovišete i pomognete da što više Crnogoraca i svih ljudi dobre volje učestvuje u izgradnji ovog manastira. Bilo bi dobro da napravite informaciju na web stranicama udruženja. Šaljem Vam i devizne instrukcije za uplate iz inostranstva. Crnogorska pravoslavna crkva je započela izgradnju prvog manastira započetog poslije 1918. godine.
Izgradnjom manastira svetog Vladimira Dukljanskog u Risjem Dolu kod Nikšića želimo unaprijediti duhovni život u Crnoj Gori i stvoriti još jedno sveto mjesto za molitvu i duhovne podvige.
Manastir svetog Vladimira Dukljanskog, izgledom i gabaritima projektovan je po uzoru na prvi Cetinjski manastir na Ćipuru s kraja XIV vijeka koji je podigao sveti Ivan Crnojević gospodar crnogorski.
Njegujući djela naših predaka koji su u mnogo težem vremenu pomagali i gradili manastire i crkve u Crnoj Gori, mi želimo da u ovom vremenu ostavimo primjer budućim generacijama i da unaprijedimo obnovu crnogorskog nacionalnog identiteta.
S velikim uloženim trudom uradjena je gradjevinsko tehnička dokumentacija, dobijena gradjevinska dozvola, izvedeni su zemljani radovi, iskopani su temelji, napravljen put do manastira dužine 800 metara.
Potrebno je još puno truda i sredstava da se ispuni ovaj sveti cilj pa Vas pozivamo da date svoj doprinos i pomognete u skladu sa Vašim mogućnostima ili finansijski ili u gradjevinskom materijalu.

Sizrazima poštovanja i Božjim blagoslovom,
protojerej - stavrofor
Bojan M. Bojović
+38269819912; Nikšić



Devizne instrukcije za uplate iz inostranstva


Interesantni prilozi iz naše arhive....



Nekoliko dokaza o CPC, a koje SPC pokušava da ignorise!!!

U Ustavu Knjaževine Crne Gore iz 1905, u aktu lex superior, sa stanovišta državnog prava, u članu 40 normirano je slijedeće:
“Državna vjera je u Crnoj Gori istočno pravoslavna. Crnogorska je crkva autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve, ali održava jedinstvo u dogmama s istočno pravoslavnom Vaseljenskom crkvom. Sve ostale priznate vjeroispovijesti slobodne su u Crnoj Gori”.
Posljednji autokefalni mitropolit Crnogorske pravoslavne crkve, u doba nezavisne Knjaževine i Kraljevine Crne Gore bio je Mitrofan Ban. On je za crnogorskog mitropolita kanonski rukopoložen u Rusiji 6. aprila 1885. godine, u Isaklijevskoj Crkvi u Petrogradu, od strane petrogradskog mitroplita Isidora, u prisutstvu ruskog cara Aleksandra III Romanova. Tri dana ranije, u besjedi koju je održao u Svetom Sinodu u Petrogradu, izmedju ostalog, rekao je i ovo: “Vi, svjatjejši otci, promislom Božjom i željom moga premilostivoga gospodara knjaza Nikolaja rukovodjeni, izvoliste smirenost moju izabrati za episkopa Crkve Crnogorske”. Nakon hirotonije primio ga je 15. aprila 1885. godine car Aleksandar III. Prilikom susreta sa njim rekao mu je i ovo:
“Meni je takodje drago što ste Vi rukopoloženi za episkopa u Rusiji. To pokazuje duhovnu vezu imedju Ruske i Crnogorske crkve”.
Autokefalnost priznavali i Carigrad i Moskva
Godine 1910. mitropolit petrogradski Antonije u pismu Mitrofanu Banu, uz ostalo, piše: “Bratski vas pozdravljam sa znamenitim jubilejem, izražavajući tople želje da Vašem Visokopreosveštenstvu pastironačenik Gospod Bog naš Isus Hristos udijeli dugi život u plodotvornoj službi Vašoj za dobro Crnogorske crkve”.
A Vaseljenski patrijarh Joakim iz Carigrada 1910. godine piše Mitrofanu Banu: “Gospod neka podari bogate darove Vašem Visokopreosveštenstvu, svetoj Crnogorskoj crkvi, blagovjernom gospodaru i pobožnom narodu”.
U ime Srpske pravoslavne crkve, njen mitropolit Dimitrije Pavlović (1910. godine) uputio je čestitku Mitrofanu Banu, u kojoj stoji:
“Srpska crkva, kao sestra i po vjeri i narodnosti, dijeli radost Crnogorske crkve”. (O tome piše “Glasnik” Pravoslavne crkve u kraljevini Srbiji, od 15. aprila 1910. godine.)

Kad prisvojiš nešto što nije tvoje....Ćirilica i Latinica

Ćirilo i Metodije su dva grčka misionara (gle čuda - nisu Srpska) iz okoline Soluna. U Moravsku ih je poslao bizantski car Mihajlo III a na poziv Moravskog kneza Rastislava. Cilj je bio širenje hršćanske vjere medjumnogobožačkim narodom, Slovenima. S obzirom da su propovjedi trebale biti davane na jeziku ovog naroda, jer će oni tako lakše shvatiti i prihvatiti novu vjeru, Ćiril je bio zadužen za osnivanje novog pisma. 861 g. Konstantin iskopava mosti sv. Klimenta rimskog (moguće da su Srbi držali i RIM). 863 g. Rastislav šalje molbu Ćirilu i Metodiju da dodju da opismene slovenski narod. Južnoslavenski sveštenici porijeklom iz reda Ćirila i Metodija su u početku pisali glagoljicom. Medjutim jedan od Ćirilovih učenika, vjerovatno Kliment Ohridski koji je bio i pisac životopisa o Ćirilu pod nazivom Žitije Sv. Ćirila, uveo je ćirilicu. Ćirilica je bila drugo slovensko pismo načinjeno prema grčkim slovima. Vrlo brzo je potisnula glagoljicu i zavladala najprije u Bugarskoj ali i u Srbiji i Rusiji. (komentar iz E-novina)

Simboli Beograda s turskim imenom

Neki od simbola Beograda nose nazive na turskom jeziku, poput Kalemegdana, Topčidera, Tašmajdana, Bezistana. Tako Dorćol u prevodu znači raskršće, dok Karaburma na turskom znači crni greben.
Naše, a njihove reči
alat; jastuk; jogurt; jorgovan; ćevap; džep; ajvar; bakar; baklava; bakšiš; bubreg; buzdovan; burek; budala; baksuz; gajde; dinar; delije; duvan; ekser; zanat; zejtin; kazan; kačamak; kašika; kesa; kreč kula; kujundžija; mahala; majmun; meraklija; miraz; mušterija; muštuluk; ortakluk; palanka; pamuk; para; musaka; tavče; kajsija; višnja; sikter; čorba; čaršav; Bostan


Budućnost Crne Gore....


Zbog ovakvih Crna Gora ne treba da brine za svoju buducnost i oni su primjer kako se gradi jedna gradjanska i civilizovana Crna Gora:

Ana Ponoš, Njen epitaph: - Dalmatinka po porijeklu, Crnogorka po opredjeljenju.

Fahrudin Melić: Osjećam se kao Crnogorac, himnu pjevam iz sveg srca "Osjećam se zaista počastvovanim što sam reprezentativac jedne države kakva je Crna Gora", Uz sve njih ja se osjećam kao Crnogorac i pjevam iz sveg srca himnu koju doživljavam kao svoju!

Bajram Begzić, starobaranin Opšte je poznato da izlaskom na političku scenu BS-a, kome pripada i sam Mustafić sa svojim istomišljenicima, na jedan neprimjeren način odredjuje se nečija nacionalna pripadnost, pa i nacionalna pripadnost nas u Starom Baru.

detaljnije


Vrati se na početak
Top



Free website hit counter