MEAA
Program | O nama | Prezimena u CG | Reagovanja, pisma... | Traže se... | Kontakt |


Montenegro.org.au WWW

Priznanje Vlade NSW-a



MEAA u medijima |
MEAA u fotografijama |

CG VLADA, MIP i iseljenici|
Zaboravljeni Crnogorci i MIP CG |

Osvrt na knjigu "Njegoševci petog kontinenta" |

Portalanalitika | Dnevne novine | Antena m | Pobjeda | Radio TV CG | Skala Radio | CG pitanja | CŠO CPC u AU |

Google translate...Rječnik |
Webisteoutlook |
Maps Google Australia |
Timeout.com/sydney |

Montenegrosmiles |


Prof. Sreten Zeković
"Podsjetnik o Crnoj Gori":
Vasilije Mujo Spasojević
"Običaji u Crnoj Gori":


Crnogorski LIBERALI ......... Probudili su Crnu Goru
Crnogorska Pravoslavna Crkva Grb CG Crkve
Islamska zaj. CG Islam  CG
"Gorski Vijenac"
ćirilica
| latinica  
Petar Petrović Njegoš
Izbor stihova iz "Gorskog Vijenca" sa objašnjenjima
Komentar Gorskog Vijenca
ćirilica | latinica


Provjerite Vašu e-poštu
Proverite Vašu poštu!
 Yahoo ID:
  Password:

Informacije iz AUS:
The Aussie Traveller - tourist maps W.A. (Perth)
N.T. (Darwin)
Q.L.D. (Brisbane)
S.A. (Adelaide)
N.S.W. (Sydney)
VIC (Melbourne)
TAS (Hobart)
A.C.T. (Canbera)

I N F O R M A C I J E:
... za doseljenike u NSW-u
Skolstvo u AU, Spisak nasih doktora, Popisi stanovnistva u AU itd...
Znate li u kakvoj sredini živite?
  • Da li znate ko su vam komšije? Da li ste se zapitali kakva je vjerska ili nacionalna struktura stanovnika u vašem okruženju? Interesuje li vas kako se kreću cijene nekretnina u kraju u kojemu živite?
    Sve ovo i mnogo više možete naći na ovoj web stranici,
    a poštanske brojeve možete naći na sajtu Post Australia
Australija kroz prizmu statistike
Migracioni agent, registrovani prevodioc i ostale AU teme ...

Sydney-ski sajtovi:
City Guide
Sydney official site Ozmail - Sydney best City Search

Poredjenje Australije sa Evropom:


O zakoniku Sv Petra  Cetinjskog.
Čitajte još...
Jedan milenijum otkako je živio i Dukljom vladao Sveti Vladimir Dukljanski, poznat i kao Sv. Jovan Vladimir...
Čitajte još...
Vladimir i Kosara
Svjedočanstvo borbi oko Skadra i njegove predaje Crnogorcima. Detaljnije...
Upoznajte Crnu Goru koju nijeste znali: prvi, jedini, naj...
Čitajte još...
Pogibija Danila I Petrovića Njegoša, crnogorskog knjaza 1851-1860, prvog svjetovnog vladara Crne Gore. - Mučko ubistvo tvorca moderne države. Detaljnije...
Čovjek se rodi umoran i živi da bi se odmara!!!
Ljubi krevet svoj ka sebe samoga!!!
i još...
Zdravica Vojvode MAŠA ĐUROVICA zvanog DEJAN, KNJAZU NIKOLI na ĐURĐEVDAN 1889 god. na CETINJU. Zainteresovani?
Nositi neprekidno u sebi CRNU GORU znači i dar i prokletstvo. CRNA GORA je morska pjena i sniježna prašina, igra kamenih litica i sunovrat potoka, grohot bitaka i pijanstvo ratova...
I šta još...
Poznato nam je šta su Njegoš i kralj Nikola pisali o našoj braći Srbima... no šta su pisali o Hrvatima? Pročitajte Njegoševo pismo guv.Turskom; stihove kralja Nikole iz "Balkanska carica"... i još o jeziku... Detaljnije...

Iseljeničke priče
Traže se...
Stranci o Crnoj Gori

Zbornik crnogorske dijaspore

Crnogorsko državljanstvo

In memoriam
crnogorska štampa
Pobjeda | Portalanalitika | antena m | Skala Radio | Vijesti | pcnn | dan | mnnews | monitor | Montenews | radio tv cg | rtv vijesti | Radio Gusinje | Zrcalo.me |
crnogorski sajtovi
Montenet.org | Montenegro.com | Montenegrin.org | Montenegrina.net | Montenegro.org | Cafe Montenegro | Montenegro (de) | Montenegro-Canada | Montenegrina Zeta (Argentina) | Montenegrosmiles | Montenegro-adria.de | Gusinjani i Plavljani | Madeinmontenegro | Discover-montenegro | Visit MN| Udruženje Krstaš | Udruženje Crnogoraca BG
| Vijece Crnogoraca ZG | Crnogorci u Argentini | Gusinje-foundation|
Skupština CG | Vlada CG | Predsjednik CG | Policija CG | Zapošljavanje CG | CDTMN| florina.me| Matica Crnogorska|
Pošta CG | Agencija za telekom | Seizmološki zavod | Hidrometeorološki CGCrnogorsko NP | Crveni krst CG | Superior HN | Expeditio Kotor | Servisi CG | Ecomontenegro | Montenegro Air | Internet CG | N parkovi CG | Ekozona |
Kuća.me | Prodam sam CG | Nekretnine CG | Imperija Budva | Realitica nekretnine CG | Nekretnineucrnojgori | Nekretnine 365 CG | Imovina.info | Nekretnine CG | C21residomontenegro | Krstas nekretnine CG | Villa Antonia CG | Rent a car Simeon PG |
Cetinje | Podgorica | Danilovgrad | Andrijevica | Berane | Kolašin | Nikšić | Mojkovac | Plužine | Bar| Podgorica Travel | Igalo | Hercegnovi | Bijelo Polje | Gusinje Plav | Crnogorski Grbalj | Tivat | Tivat travel | KotorOnLine | TopMontenegro |
Crnogorsko primorje | Montenegrobeauty| Vila jelka | Hotel Perla | Hotel Kostas | HTP Primorje | Hotel Evropa | Jadranski sajam - Budva | Inmontenegro | Hotel Mediteran | Eco Tours | Adriatic Express | Rent a car Meridian | Grad teatar festival | turizamcg.com | montenegroexplorer | Hotel Komovi |
DPS | SDP | PZP | SNP | Udruženje kapetana CG | Albaniens in CG | CP u Srbiji |
Almanah | Harmonija | Centar savr umj CG | TV festival Bar |
velikanagrada | montenegro-racing | dobrilovic | montenegrocharter | avacomdoo | petex-suvenir |

CG Vaterpolo | Jadran HN | CG Karate | KK Buducnost | NLB League | CG fudbal |

srbija
E-novine | Novinar.De | večernje novosti | nin | blic | Tabloid | Kurir | beta | tanjug | Svet | danas | Ilus politika | politika | vreme | fonet | TV B-92 | Radio TVSR | yuportal.com | svetplus.com | 24časa | Royalfamily | becook.com | Korisna knjiga | Peščanik | Besplatni filmovi | dijaspora-oglasi |

hrvatska
dalmacijanews | Hrvatski rječnik | vecernji-list | hina | vjesnik | glas istre | tportal | hr monitor | arkzin | hrnet | index | Cibona | Centarnekretnina | Nekretnine | oglas.hr | travel-croatia | 500 hr linkova |
bosna i hercegovina
Dnevnik - pincom | oslobodjenje | saraj | tuzlarije | dani | Adresar | Bosnjaci | arhiva viceva | sarajevo-x.com | Bolja BiH | Nezavisne.com | Klix.ba | Dnevni Avaz |
slovenija
Slovenian media |
makedonija
Forum | Nova Makedonija | Makedonija Denes | M.Express |
ex YU i ostalo
Katalog linkova | Nekretnine u ex YU | Izracunavanje uskrsa |

SlobodnaEvropa | BBC | CNN | Deutsche Welle | FIFA | UEFA | World Clock |

ULEB | Radio Televizija Jugoslavije |

Pišite nam... e-mail to us...
Arhiva:
Odnos emigrantskih (srpskih) medija prema MEAA:


Vaši komentari
Knjiga gostiju...Vaši komentari

Sahranjen Veljko Vujačić zelenaš Krsta Popovića i vjerni član Crnogorske etničke zajednice Australije



21.4.2016. na seoskom groblju u Ovtočićima (Crmnica) sahranjen je naš čika Veljko. Iskreni i vjerni član našeg Udruzenja od prvog dana osnivanja, što je ovdje prava rijetkost. Njegov sin Vukota nam se javio i izrazio želju da nastavi putem svoga oca i preuzme brigu o tradiciji članske uplate! Ponosni smo sto je čika Veljko bio dio nase Zajednice i sto njegovim stopama nastavlja i njegova familija.



tekst preuzet sa Portala Analitika
Veljko Jovov Vujačić jedan od posljednjih zelenaša djenerala Krsta Zrnovog Popovića, preminuo je 28. marta ove godine, u Pertu u Australiji, u 94. godini života. Veljko Vujačić rodjen je u Podgoru, u Crmnici, 23. januara 1923. godine.
Bio je jedinac. Krajem dvadesetih godina otac mu, „trbuhom za kruhom“, odlazi za Australiju, a on ostaje da živi s majkom u selu. Učestvuje u Trinaestojulskom ustanku. Nakon sloma Ustanka, odaziva se pozivu Talijana da se preda, vjerujući da će ubrzo biti pušten. Medjutim, Talijani ga, sa mnogim drugim Crmničanima koji su se predali, odvode u logor, u Albaniju. Na intervenciju talijanske kraljice (crnogorske princeze) Jelene, jedan broj crnogorskih zarobljenika iz talijanskih logora je u jesen iste godine pušten kućama, medju kojima je i Veljko.
Nakon obračuna partizana s neistomišljenicima krajem 1941. i početkom 1942. godine, ponovo sa majkom krajem marta 1942. bježi od kuće, iz straha da bi i njih mogla snaći sudbina mnogih nevinih stradalnika po Crmnici. Tada odlučuje da se priključi zelenašima. Bio je borac Crmničkog zelenaškog bataljona, koji je bio u sastavu Lovćenske brigade pod komandom djenerala Krsta Popovića.
Iako nije bio okrivljen niti je počinio bilo kakav zločin, Veljko se, u jesen 1944. godine, povlači se sa brojnim drugim protivnicima tadašnje vlasti prema Hrvatskoj i Sloveniji. Uspijeva da se prebaci u Italiju, dje boravi do 1948. godine, kada sa majkom odlazi za Australiju, kod svoga oca. Nakon 52 godine boravka u Australiji, Veljko je 2000. godine prvi put došao u Crnu Goru – kako je govorio - „svoju jedinu domovinu“, na Drugi svjetski kongres crnogorskih iseljenika. Od tada, svake godine dolazi na Cetinje sa sinom Vukotom.
-Ja sam bio običan vojnik koji je bio vazda spreman da pogine za Crnu Goru! Za mene je ideal - ne Crna Gora srbijanska, niti ruska, niti bilo čija drugo, nego Crna Gora Crnogoraca! Da bude nezavisna, pa kako joj godj bude i što joj da Bog! – kazao je Veljko Vujačić u njegovoj posljednjoj ispovijesti, koju je zabilježio novinar i publicista Veselin Konjević, u knizi „Ispovijesti posljednjih zelenaša Krsta Popovića“.
Posmrtni ostaci Veljka Jovovog Vujačića biće dopremljeni su 20. 04. 2016. u porodičnoj kući u Ovtočićima – Podgor, Crmnica. Sahrana će se obavila 21.4.2016. u 14 časova, na seoskom groblju u Ovtočićima.
Iza sebe je ostavio sina i tri kćerke, sa njihovim porodicama.


Popis svega stanovništva Crne Gore 1879. godine, knjiga I i knjiga II





Zahvaljujemo se našem 'bijelom bratu' iz Kanade, gospodinu Božidaru Vukčeviću koji nam je poslao link na kojemu se nalazi Popis svega stanovnistva Crne Gore knjiga I i II iz 1879. godine po okruzjima, varosima i selima, stampana na Cetinju 2009. godine.
Izdavač ove publikacije je Drzavni arhiv Cetinja, Zavod za statistiku Crne Gore.
Kopija nije bas najboljeg kvaliteta, ali ipak dugujemo zahvalnost nepoznatom autoru koji se potrudio da knjige kopira i postavi u PDF formatu na Internetu na adresama:

Popis svega stanovnistva Crne Gore 1879. godine - knjiga I

Popis svega stanovnistva Crne Gore 1879. godine - knjiga II

Spisak Kapetanija i sela mozete naci ovdje


Prilog iz Srbije...U Narodnoj biblioteci u Nišu promovisane knjige o crnogorskoj dijaspori





U Narodnoj biblioteci “Stevan Sremac” u Nišu, sinoć je održano književno veče pod nazivom “Crnogorska dijaspora kroz vizuru Nenada Stevovića”.
Predstavljene su knjige: - Crnogorsko iseljeništvo kroz diplomatske arhivske izvore; - Kolonizacija Crnogoraca u Vojvodinu 1945-1948; - Rata – vojvodjanska kolonija u Vojvodini; - Frederik Burnam i Crna Gora; I premijerno knjiga; - Gorštaci u ravnici Istraživač crnogorske dijaspore Nenad Stevović, smatra se jednim od najboljih poznavalaca, ne samo istorijskih već i aktuelnih tokova koji se tiču crnogorske dijaspore, a njegov stvaralački rad sponom izmedju naučnog i praktičnog rada sa iseljeništvom.
Obraćajući se čitalačkoj publici u Nišu Stevović je izmedju ostalog istakao: „ Životni put svakog potomka iseljenika je popločan segmentima iz prošlosti, i onaj ko ne zna ili zaboravi odakle je došao, taj neće pronaći put kojim treba da ide u budućnost...“ „Svaka seoba je pojedinačno tužna na svoj način.... i što je iseljenik fizički dalje od svoje postojbine, srcem joj je bliže“ Na promociji su pored autora govorili: istoričar Vladimir Kaljević, Miloš Paović iz Nacionalnog savjeta Crnogoraca i Sonja Šuković direktor Narodne biblioteke u Nišu. Odlomke le čitao Aleksa Giljen iz Crnogorskog kulturno prosvjetnog društva “Princeza Ksenija” iz Lovćennca. Autor je komplete knjiga poklonio Narodnoj biblioteci, Univerzitetskoj biblioteci i Udruženju Crnogoraca iz Niša.
Press služba “Krstaš”
22.04.2016.


Montenegro-UK Society....otvaranje restorana La Dolce Vita



Postovani,
Prosljedjujemo obavjestenje i poziv na otvaranje restorana La Dolce Vita, gdje ce se sluziti jela iz crnogorske kuhinje. Restoran se nalazi u Ashfordu, Kent i otvaranje ce biti 1. maja. Vlasnica restorana, Maja Berisa je takodje za tu svecanu priliku pozvala gitarski duo iz Crne Gore koji ce zabavljati goste: Srdjana Bulatovica i Darka Nikcevica.
Svi detalji se nalaze u 'attachmentima'.
Srdacan pozdrav,
Montenegro-UK Society

Montenegro Cuisine – Hidden in the heart of Europe, like a pearl within an oyster, Montenegro can offer the visitor a variety of dishes that you may see for the first time or with familiar ingredients that are being presented in a new arrangement.
Be ready to surrender your senses not only to exquisite food but also the hospitality of the Montenegrin hosts who will open the door for you, offer you the best seat at the table and with the best ingredients invite you to taste its culinary tradition …
Live music Guitar Duo from Montenegro: Srdjan Bulatovic and Darko Nikcevic will bring truly Montenegro experience in to Garden of England.
There will be some exiting things to win in our prize drawing:
Ten days Summer/Winter Holiday in Montenegro,
Three Course Meal for four at La Dolce Vita Restaurant,
Set of Red&White Montenegro wine and many more…
So don’t delay, call 01233666111 today for your ticket!
We look forward to welcome you!
Tickets for this Event are available from the Croft Hotel at Ł35pp. Each ticket will be entered in to prize drawing.

The Croft Hotel
Canterbury Road, Ashford, Kent, TN254DU


Montenegro-UK Society



Dragi prijatelji,
Film crnogorske reziserke Dolje Dragasevic - Gavanski GOLOS: UKRAINIAN VOICES je selektiran da zatvori LONDON INDEPENDENT FILM FESTIVAL 25. aprila. To ce ujedno biti premijera filma u Velikoj Britaniji, a poslije projekcije bice razgovor sa reziserkom.
Dodatne detalje o filmu mozete vidjeti na ovom linku: www.golosthemovie.com
Informacije o kartama i bioskopu : genesiscinema.co.uk
Film ce takodje biti prikazan 30. aprila u 4pm u Arts House Cinema, Crouch End koji predstavlja jedan od najinteresantnijih 'indipendent cinemas' u Londonu.
Srdacni pozdravi i nadamo da se vidimo u sto vecem broju


Crna Gora....Časopis Renome....poziv na saradnju



Poštovanje gospodine Mandiću,
Želim da Vam predložim, naravno,ukoliko je interesantna saradnja, a ja smatram da jeste, na temu pretplate naših iseljenika u Australiji na časopis RENOME koji se bavi tematikom kulturnog turizma i promoviše kulturnu i prirodnu baštinu Crne Gore.
Časopis je dvojezičan (na našem i engleskom jeziku) i cijena je 5 Eura po broju. Sa poštarinom izadje oko 12 Eura. Šaljem jednom pretplatniku iz Sidneya.
Više informacija i tekstova možete pogledati na sajtu časopisa.

Srdačan pozdrav iz Podgorice.
Časopis Renome
Radmila Krgović
Glavna i odgovorna urednica
Tel: 00 382 67 523 951
www.renome.me


Udruzenje Crnogoraca i prijatelja Crne Gore DURMITOR



Poštovani,
pozdravljam Vas ispred Udruženja Crnogoraca i Prijatelja Crne Gore Durmitor iz Bačkog Dobrog Polja, malog mjesta u Vojvodini, koje su 1945 godine naselili kolonisti iz Crne Gore.
U tijelu mejla šaljem Vam Molbu, sa nadom da ćete nam odgovoriti i pomoći u realizaciji kapitalnog projekta koji planiramo da sprovedemo u Bačkom Dobrom Polju a sve u interesu crnogorske nacionalne zajednice.
Projekat se tiče “Crnogorskog doma”.
Vjerujem da je teška situacija kod svih, ali mi se moramo pomagati i boriti protiv asimilacije Crnogoraca, jer smo Udruženje iseljenika iz iste države, i koji u sebi neprekidno nosimo našu Crnu Goru.
Molim Vas da pročitate Molbu koju Vam šaljem.
Želim Vam prijatan dan.

Tripković Nikola
Udruzenje Crnogoraca i prijatelja Crne Gore DURMITOR
Njegoseva 50
21456 Bačko Dobro Polje


In memoriam .... umro je Veljko Jovov Vujačić





28. marta 2016. godine umro je član naše Zajednice - Veljko Jovov Vujačič u svojoj 94. godini zivota.
Čika Veljko se pridržio našoj Zajednici od prvih dana našeg osnivanja! Kao istinski Crnogorac nije krio svoje zadovoljstvo što smo pokrenuli osnivanje Crnogorske etničke zajednice Australije koja je svim svojim bićem okrenuta Crnoj Gori! Od prvoga dana mogli smo da računamo na njegovu pomoć i podršku.
Nije baš najbolje čuo pa smo vezu održavali prepiskom. Pisma su nekada bila i poduža, a on je uvijek nalazio načina da se našali na svoj račun. Znao je da mi kaže kako je sada zadovoljan u svakom pogledu i čeka dan da za vazda počine u svojoj Crnoj Gori! "Ja sam presa 90-tu odavno i odlazim srećan gledajući ovu mladost oko mene. Oženio sam Vukotu i sad mogu sa mirom da počinem. Sve sam poslove završio i odlazim zadovoljan." - pisao mi je čika Veljko.
Sjećam se njegove sreće kada mi je javio da je oženio sina Vukotu i na dugačko mi je opisivao kako je 'našao' mladu - Mariju, Crnogorku!
Čika Veljko ostaje dio ove Zajednice i uvijek ćemo se sa ponosom sjećati njegovog lika. Malo je i premalo ovakvih pravih, istinskih Crnogoraca na ovom kontinentu pa nam njegov odlazak predstavlja veliki gubitak.
Neka mu je vječna slava i HVALA.
Mihailo Mandić


Prilog iz Kanade....OŠ iz Vankuvera predstavila Crnu Goru na konferenciji mini UN u NY



Prilog: Vesko Karadzić



Na konferenciji mini Ujedinjenih nacija 6. i 7. razreda iz Montessori osnovnih skola održanoj u Njujorku od 9. do 12. marta ove godine predstavljene su 193 zemlje – članice Ujedinjenih nacija (UN).
Crnu Goru je zastupala Montessori škola iz Ladnera – opština Vankuver.
Na konferenciji je učestvovalo preko 200 učenika iz preko 20 zemalja uključujući Belgiju, Kinu, Čile, Kanadu, Meksiko, Saudi Arabiju, Španiju, Australiju, Djevičanska ostrva, Portoriko, Filipine, Peru, SAD, Nigeriju, Keniju, Panamu i druge. Projekat se zove Montessori Model Ujedinjenih nacija ( Montessori Model United Nations ).
Model Ujedinjenih nacija je simulacija Generalne skupstine UN i drugih multilateralnih tijela. U ovom modelu učenici sjede na mjestima ambasadora zemalja – članica i debatuju o raznim predmetima koji se nalaze na agendi organizacije. Dok igraju uloge ambasadora, učenici u svojstvu delegata drže govore, pripremaju draft rezolucije, pregovaraju sa delegatima, rješavaju konflikte i uspostavljaju proceduralna pravila konferencije – sve u cilju iniciranja medjunarodne kooperacije i rješavanja problema koji utiču na sve zemlje u svijetu.


Sdjan Jokić.....prezime



Postovani...moja porodica je iz sela Lozna nadomak Bijelog Polja u Crnoj Gori. Prema predanju...doseli smo 127 godina prije početka drugog svjetskog rata iz okoline Podgorice iz mjesta Pelev Brijeg, Bratonožići. Navodno smo se prezivali Baljevići. U selu Lozna prema popisu stanovnistva Kraljevine Crne Gore iz 1913godine ima 4 kuće Jokić.

Vukadin,Jovan,Radovan i Šćepan. Ja sam potomak Šćepanov, Srdjan(ja); Žarko(moj otac, rodjen 1939); Aleksa(moj djed, rodjen 1913); Mirko(moj pradjed, rodjen 1855); Šćepan(moj cukundjed, rodjen ???)

Vukadinovi sinovi, Nikola i Pavić su 1903(tako nesto) odselili u Srbiju. Pavić je imao suprugu Maru koja mu je rodila 5 sinova. Nakon njegove smrti...Marini sinovi su uzeli prezime Marić (po majci Mari). Naselili su se u okolini Sjenice, selo Čipalje. To su nasi najblizi rodjaci i direktni potomci Jokića. Za Sćepanovo porijeko nemam mogućnost da saznam nista. I ovo sto vam saljem godinama skupljam info.

Ako imate mogućnost...pomozite.
Srdačan pozdrav, Srdjan Jokić Podgorica


Za nas sajt piše: Milorad Minjo Ražnatović





RIJEČKI STARI MOST U SNOVIMA I NA JAVI

Čovjekova psihološka struktura satkana je od raznorodnih prirodnih osobina (osjećaja, nagona, emocija, racia, volje - pa i one Ničeove za moć, nade...), koje u njemu žive nekad jedna pored druge, nekad jedna protiv druge, nekad u saglasju i harmoniji, a u najvećem dijelu bivstvovanja jedna osobina nadvladava ostale i postaje čovjekovo obilježje, bilo pozitivno ili negativno ..... RIJEČKI STARI MOST U SNOVIMA I NA JAVI

 

Multicultural NSW......Premijer’s Harmony Dinner











Svake godine u Sidneju se održava, tradicionalno, večera pod pokroviteljstvom premijera države Novi Južni Vels – “Premijer’s Harmony Dinner”.
Novi Južni Vels – NJV (eng. New South Wales, NSW) je sa blizu 7 miliona stanovnika, najmnogoljudnija država Australije. Glavni i najveći grad je Sidnej sa blizu 5 miliona stanovnika.
Ove godine pored premijera Mike Baird-a domaćin je bio i ministar za multikulturalizam John Ajak.
Ovakve proslave pospješuju kulturne različitosti i harmoniju zajedničkog življenja pa vlada NSW koristi svaku pogodnu priliku da promoviše etničke različitosti.
Proslavi prisustvuje i veliki broj ambasadora, konzula i ostalog diplomatskog osoblja, kao i uspješni poslovni ljudi, akademici, naučnici i medijske ličnosti. Prilika je ovo i da se podijele nagrade najuspješnijim privrednicima koji čine most saradnje izmedju stare i nove domovine.
Nakon prigodnih govora goste zabavljaju razne folklorne grupe što predstavlja pravo uživanje za oči. Već drugu godinu za redom dopunjeno je pravilo oblačenja pa je pored odijela i leptir mašne “black tie” dopušteno da se proslavi prisustvuje i u nacionalnoj nošnji zemlje porijekla.
Ove godine za našim stolom crnogorsku nošnju je nosila Jelena Špadijer i svojom ljepotom dodatno joj je dala sjaj pa nije čudo što su svi željeli da naprave zajednički snimak. Pored mnogih etničkih zajednica (zanimljivo je naglasiti da u NSW u harmoniji egzistiraju 162 registrovane etničke zajednice!) za crnogorsku nošnju su interesovanje pokazali i premijer i ministar pa je Jelena i sa njima napravila zajedničku fotografiju.
Interesantno je reći da ih je sve naša Jelena nadmašila i po visini.
Za crnogorskim stolom su pored Špadijera sjedjeli i Gojko Krivokapić i porodica Salagić.
Bila je to, još jedna u nizu, uspješna promocija crnogorske tradicije – ovog puta predstavljena crnogorskom nacionalnom nošnjom.


Mole se oni koji znaju nešto o Peru Lekiću da se jave na našu adresu



We are trying to trace details on my father in law.

Pero Lekich arrived in Freemantle WA in 1924 but we know very little of his life before that. He said that his mother was called Christine (not sure of the spelling) and she lived in Montenegro (perhaps in Bukovic ).
He said that his brother (Eli or Ely Lekich) left at the same time (1923/1924) and went to America.
Can you please help us. Any suggestions of who to contact to get further information would be very much appreciated.
Kind regards.

Lorraine Lekich
Perth
Western Australia


U Kvinslendu osnovana podruznica Crnogorske etnicke zajednice Australije sa sjedistem u Brizbejnu







Pocetkom ovog mjeseca (februar 2016.) u saveznoj drzavi Australije - Kvinslend osnovana je podruznica Crnogorske etnicke zajednice Australije sa sjedistem u Brizbejnu. Vec nakon prvih par dana Crnogorskoj zajednici je pristupilo vise od 20 clanova sto pokazuje zelju nasih iseljenika da budu dio jedne cjeline kojoj mogu vjerovati, koja je, svim svojim bicem, okrenuta ocuvanju crnogorskih nacionalnih interesa.
Ovaj izvanredan uspjeh zasluga je i dosadasnjeg doslednog djelovanja Crnogorske etnicke zajednice koja beskompromisno brani interese Crne Gore, a isto tako ukazuje i na sve negativnosti koje se javljaju u strukturama vlasti, a kojih nije imuno nijedno drustvo. Sve ovo samo i jedino u cilju profilisanja crnogorskog drustva poput onih u razvijenim i civilizovanim drzavama u kojima i mi zivimo.
Za koordinatora i predstavnika ove podruznice imenovan je Boban Stojovic koji je svojim angazmanom i entuzijazmom nagovijestio da je ovo samo pocetak jedne bogate saradnje i bolje povezanosti nasih iseljenika sirom Australije.
Mihailo Mandic


Kotor i Crna Gora danas tuguju....umro je dr Rajko Vujičić, veliki borac za Crnu Goru i nas iskreni prijatelj







Danas je prestalo da kuca srce velikog čovjeka, humaniste, naučnog radnika, profesora, akademika Rajka Vujičića. Bio je prijatelj svima koji su cijenili ljudske vrijednosti. Rajko je bio poliglota, ali, poput svih velikih ljudi nije bio zanešen slavom i akademskim znanjem i zvanjem. Volio je druženje sa ljudima iz svakidašnjice, onima kojima se život sastojao od malih stvari i koje je podsticao da cijene samo ono što ima duhovnu vrijednost, ono što ih čini srećnim i ispunjenim.
Voljeli su ga jednako i obućari, stolari, stakloresci, zidari, kao i profesori univerziteta i akademici.
Rajko Vujičić je bio nepokolebljiv borac za Crnu Goru, za njene vrijednosti, tradiciju i bogatu istoriju. Bio je jedan od rijetkih koji su ljubav prema svojoj Crnoj Gori pokazivali dajući joj od sebe sve a zauzvrat ne uzimajući ništa više od gole ljubavi.
Zadužio je Crnu Goru i Kotor sjajnim tekstovima i knjigama u kojima je sažeo bogatstvo specifičnih vrijednosti za koje se nije znalo. Po njegovim scenarijima radjeni su dokumentarni filmovi posebne vrijednosti jer je Rajko znao kako da približi svima ono što je naš ponos.

Danas tuguje Crna Gora. Tuguje i njegov Kotor!

Rajko Vujičić je rodjen je 18. maja 1940. godine u Gornjem polju kod Nikšića. Osnovno obrazovanje završio je u Vidrovanu, gimnaziju i Filozofski fakultet u Skoplju. Magistrirao je 1979. u Zadru na Filozofskom fakultetu, gdje je 1983. godine i doktorirao.
Od 1966. do 1985. godine radi na Turističkom odsjeku Više pomorske škole u Kotoru kao saradnik, predavač i profesor. Od 1985. do 1988. godine je docent na Kulturološkom fakultetu na Cetinju, a od 1988. do 1998. godine na Fakultetu likovnih umjetnosti predaje na Cetinju, gdje je bio redovni profesor.
Predavao je na postdiplomskim studijama Fakulteta za pomorstvo u Kotoru i na Filozofskom fakultetu u Prištini.
Bavio se pedagoškim, naučnoistraživačkim, publicističkim i medijskim radom.
Član je crnogorskog PEN centra, predsjednik Društva istoričara umjetnosti Crne Gore, član nekoliko redakcija stručnih časopisa kao i stručnih komisija iz domena zaštite kulturne baštine. Boravio je u svim evropskim zemljama (izuzev skandinavskih), Egiptu, Palestini, Kapadokiji i afričkim zemljama MAGREBA. Objavio je dva posebna izdanja i tridesetak naučnih članaka i rasprava.
Najznačajnija posebna izdanja su: Spomenici kulture Crne Gore (1997); Studije iz crnogorske istorije umjetnosti (1999); Crna Gora kroz kulturnu baštinu (koautorstvo) (2006); Srednjovjekovna arhitektura i slikarstvo Crne Gore (2007), a naučni radovi: Sveti Tripun – osvrt na kult, ikonografiju i neke narodne običaje (2002); Neki oblici odbrane i zaštite u graditeljstvu seoskih sredina, radovi sa naučnog skupa Selo u Crnoj Gori (2004); Kivot Svetog Vladimira Dukljanskog (2005); Lovro Dobričević kao minijaturista i ilustrator (2006); O crkvi Sv. Mihaila u Stonu (2009); Doprinos Pavla Mijovića crnogorskoj istoriji umjetnosti (2010); Bilješke iz manastira Morače (2010).
Za vanrednog člana Crnogorske akademije nauka i umjetnosti izabran je 8. decembra 2000. godine, a za redovnog 15. decembra 2006. godine.

(preuzeto sa sajta www.skalaradio.com)

Jubilej.....10 godina od posjete crnogorske delegacije Crnogorskoj etničkoj zajednici Australije


Zvanična delegacija Crne Gore boravila je u Australiji deset dana tokom septembra mjeseca 2005. godine po planu boravka sačinjenom na osnovi medjusobnih prijedloga. U Sidneju se odvijala većina susreta da bi na kraju posjete bila organizovana i prva tribina na temu "Zašto nezavisna Crna Gora".
Delegaciju su sačinjavali: Žarko Djuranović ispred Pokreta za Crnu Goru, dr Milan Vukčević, direktor Centra za Dijasporu i dvočlana ekipa TV Crne Gore (Melanija Bulatović i Nenad Cvijić).
Treba napomenuti da se posjeta održavala u nezgodno vrijeme nepunu godinu dana prije Referenduma za obnovu crnogorske nezavisnosti. Bila su to teška vremena kada je za nezavisnost Crne Gore u Australiji bila samo Crnogorska etnička zajednica Australije.
Čak i pojedini naši članovi i simpatizeri nijesu imali petlju da javno podrže ideju nezavisnosti, a da ne pominjemo one koji su se svim silama borili protiv Crne Gore i njene nezavisnosti. Cijepale su se mape Crne Gore, pisale peticije podrške optuženima za ratne zločine u čemu su imali ogromnu podršku velikosrpskih iseljeničkih medija i SBS radio programa na srpskom jeziku, a vodja svih tih anticrnogorskih projekata bilo je udruženje Njegoš iz Sidneja.

Serijal je emitovan na RTCG i tek sada smo uspjeli da snimak prebacimo sa VHCR kaseta na CD i postavimo na youtube, ali kvalitet nije sustinski promijenjen pa se mozete prisjetiti kako je to nekada izgledalo:

1. Iskustvo crnogorskih iseljenika u Australiji:



2. Crnogorski iseljenici u Australiji:



3. Crnogorska etnicka zajednica Australije:



4. Univerzitetska saradnja Crna Gora – Australija:



5. Mlada crnogorska dijaspora u Australiji:




Interesantni prilozi iz naše arhive....



Nekoliko dokaza o CPC, a koje SPC pokušava da ignorise!!!

U Ustavu Knjaževine Crne Gore iz 1905, u aktu lex superior, sa stanovišta državnog prava, u članu 40 normirano je slijedeće:
“Državna vjera je u Crnoj Gori istočno pravoslavna. Crnogorska je crkva autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve, ali održava jedinstvo u dogmama s istočno pravoslavnom Vaseljenskom crkvom. Sve ostale priznate vjeroispovijesti slobodne su u Crnoj Gori”.
Posljednji autokefalni mitropolit Crnogorske pravoslavne crkve, u doba nezavisne Knjaževine i Kraljevine Crne Gore bio je Mitrofan Ban. On je za crnogorskog mitropolita kanonski rukopoložen u Rusiji 6. aprila 1885. godine, u Isaklijevskoj Crkvi u Petrogradu, od strane petrogradskog mitroplita Isidora, u prisutstvu ruskog cara Aleksandra III Romanova. Tri dana ranije, u besjedi koju je održao u Svetom Sinodu u Petrogradu, izmedju ostalog, rekao je i ovo: “Vi, svjatjejši otci, promislom Božjom i željom moga premilostivoga gospodara knjaza Nikolaja rukovodjeni, izvoliste smirenost moju izabrati za episkopa Crkve Crnogorske”. Nakon hirotonije primio ga je 15. aprila 1885. godine car Aleksandar III. Prilikom susreta sa njim rekao mu je i ovo:
“Meni je takodje drago što ste Vi rukopoloženi za episkopa u Rusiji. To pokazuje duhovnu vezu imedju Ruske i Crnogorske crkve”.
Autokefalnost priznavali i Carigrad i Moskva
Godine 1910. mitropolit petrogradski Antonije u pismu Mitrofanu Banu, uz ostalo, piše: “Bratski vas pozdravljam sa znamenitim jubilejem, izražavajući tople želje da Vašem Visokopreosveštenstvu pastironačenik Gospod Bog naš Isus Hristos udijeli dugi život u plodotvornoj službi Vašoj za dobro Crnogorske crkve”.
A Vaseljenski patrijarh Joakim iz Carigrada 1910. godine piše Mitrofanu Banu: “Gospod neka podari bogate darove Vašem Visokopreosveštenstvu, svetoj Crnogorskoj crkvi, blagovjernom gospodaru i pobožnom narodu”.
U ime Srpske pravoslavne crkve, njen mitropolit Dimitrije Pavlović (1910. godine) uputio je čestitku Mitrofanu Banu, u kojoj stoji:
“Srpska crkva, kao sestra i po vjeri i narodnosti, dijeli radost Crnogorske crkve”. (O tome piše “Glasnik” Pravoslavne crkve u kraljevini Srbiji, od 15. aprila 1910. godine.)

Kad prisvojiš nešto što nije tvoje....Ćirilica i Latinica

Ćirilo i Metodije su dva grčka misionara (gle čuda - nisu Srpska) iz okoline Soluna. U Moravsku ih je poslao bizantski car Mihajlo III a na poziv Moravskog kneza Rastislava. Cilj je bio širenje hršćanske vjere medjumnogobožačkim narodom, Slovenima. S obzirom da su propovjedi trebale biti davane na jeziku ovog naroda, jer će oni tako lakše shvatiti i prihvatiti novu vjeru, Ćiril je bio zadužen za osnivanje novog pisma. 861 g. Konstantin iskopava mosti sv. Klimenta rimskog (moguće da su Srbi držali i RIM). 863 g. Rastislav šalje molbu Ćirilu i Metodiju da dodju da opismene slovenski narod. Južnoslavenski sveštenici porijeklom iz reda Ćirila i Metodija su u početku pisali glagoljicom. Medjutim jedan od Ćirilovih učenika, vjerovatno Kliment Ohridski koji je bio i pisac životopisa o Ćirilu pod nazivom Žitije Sv. Ćirila, uveo je ćirilicu. Ćirilica je bila drugo slovensko pismo načinjeno prema grčkim slovima. Vrlo brzo je potisnula glagoljicu i zavladala najprije u Bugarskoj ali i u Srbiji i Rusiji. (komentar iz E-novina)

Simboli Beograda s turskim imenom

Neki od simbola Beograda nose nazive na turskom jeziku, poput Kalemegdana, Topčidera, Tašmajdana, Bezistana. Tako Dorćol u prevodu znači raskršće, dok Karaburma na turskom znači crni greben.
Naše, a njihove reči
alat; jastuk; jogurt; jorgovan; ćevap; džep; ajvar; bakar; baklava; bakšiš; bubreg; buzdovan; burek; budala; baksuz; gajde; dinar; delije; duvan; ekser; zanat; zejtin; kazan; kačamak; kašika; kesa; kreč kula; kujundžija; mahala; majmun; meraklija; miraz; mušterija; muštuluk; ortakluk; palanka; pamuk; para; musaka; tavče; kajsija; višnja; sikter; čorba; čaršav; Bostan


Budućnost Crne Gore....


Zbog ovakvih Crna Gora ne treba da brine za svoju buducnost i oni su primjer kako se gradi jedna gradjanska i civilizovana Crna Gora:

Ana Ponoš, Njen epitaph: - Dalmatinka po porijeklu, Crnogorka po opredjeljenju.

Fahrudin Melić: Osjećam se kao Crnogorac, himnu pjevam iz sveg srca "Osjećam se zaista počastvovanim što sam reprezentativac jedne države kakva je Crna Gora", Uz sve njih ja se osjećam kao Crnogorac i pjevam iz sveg srca himnu koju doživljavam kao svoju!

Bajram Begzić, starobaranin Opšte je poznato da izlaskom na političku scenu BS-a, kome pripada i sam Mustafić sa svojim istomišljenicima, na jedan neprimjeren način odredjuje se nečija nacionalna pripadnost, pa i nacionalna pripadnost nas u Starom Baru.

detaljnije


Vrati se na početak
Top



Free website hit counter