Montenegro.org.au WWW

Prof. Sreten Zeković
"Podsjetnik o Crnoj Gori":

Vasilije Mujo Spasojević
"Običaji u Crnoj Gori":

Crnogorski LIBERALI .........

Crnogorska Pravoslavna Crkva

Islamska zaj. CG
"Gorski Vijenac" ćirilica \| latinica
Izbor stihova iz "Gorskog Vijenca" sa objašnjenjima
Komentar Gorskog Vijenca ćirilica \| latinica

Provjerite Vašu e-poštu


Yahoo ID:
Password:

Informacije iz AUS:
	W.A. (Perth) N.T. (Darwin) Q.L.D. (Brisbane) S.A. (Adelaide) N.S.W. (Sydney) VIC (Melbourne) TAS (Hobart) A.C.T. (Canbera)

I N F O R M A C I J E:

... za doseljenike u NSW-u

Formulari na stranim jezicima

Skolstvo u AU, Spisak nasih doktora, Popisi stanovnistva u AU itd...

Korisni linkovi...

Traženje posla u AU, EEO, RTA, Immigration, MIP, SBS, Centrelink ...

Preporučujemo da pogledate...

"Periodical Historical ATLAS" gdje ćete naći istorijske mape u različitim formatima podijeljenim na sekcije i dvije glavne cjeline:
- Maps 1 to 1000
- Maps 1100 to 2000

Znate li u kakvoj sredini živite?

Da li znate ko su vam komšije? Da li ste se zapitali kakva je vjerska ili nacionalna struktura stanovnika u vašem okruženju? Interesuje li vas kako se kreću cijene nekretnina u kraju u kojemu živite?
Sve ovo i mnogo više možete naći na ovoj web stranici,
a poštanske brojeve možete naći na sajtu Post Australia

Australija kroz prizmu statistike

Tabela koliko nas živi u Australiji, a rodjeni smo u državama bivše YU...
Australija i religija - prema popisima stanovništva od 1901 završno sa 1996 i uporedna tablica zadnja dva popisa 1991 i 1996 godine
Stanovništvo Australije po zemljama rodjenja...

Migracioni agent, registrovani prevodioc i ostale AU teme ...

Imigraciona pitanja, zanimljivi članci iz štampe na našem jeziku.
Sve prevodilačke usluge brzo, kvalitetno i jeftino vrši Mark Novaković kontakt i putem mob. tel. 0402 129 856
Migracioni agent - zainteresovani ste za useljenje u AUS - obratite se agentu: Snežana Mitrevska, Ph: (612) 9969 8926, Fax: (612) 9969 1249

Sydney-ski sajtovi:

O zakoniku Sv Petra Cetinjskog.
Čitajte još...

Jedan milenijum otkako je živio i Dukljom vladao Sveti Vladimir Dukljanski, poznat i kao Sv. Jovan Vladimir...
Čitajte još...
Vladimir i Kosara

Svjedočanstvo borbi oko Skadra i njegove predaje Crnogorcima. Detaljnije...

Upoznajte Crnu Goru koju nijeste znali: prvi, jedini, naj...
Čitajte još...

Pogibija Danila I Petrovića Njegoša, crnogorskog knjaza 1851-1860, prvog svjetovnog vladara Crne Gore. - Mučko ubistvo tvorca moderne države. Detaljnije...

Čovjek se rodi umoran i živi da bi se odmara!!!
Ljubi krevet svoj ka sebe samoga!!!
i još...

Zdravica Vojvode MAŠA ÐUROVICA zvanog DEJAN, KNJAZU NIKOLI na ÐURÐEVDAN 1889 god. na CETINJU. Zainteresovani?

Nositi neprekidno u sebi CRNU GORU znači i dar i prokletstvo. CRNA GORA je morska pjena i sniježna prašina, igra kamenih litica i sunovrat potoka, grohot bitaka i pijanstvo ratova...
I šta još...

Poznato nam je šta su Njegoš i kralj Nikola pisali o našoj braći Srbima... no šta su pisali o Hrvatima? Pročitajte Njegoševo pismo guv.Turskom; stihove kralja Nikole iz "Balkanska carica"... i još o jeziku... Detaljnije...

Iseljeničke priče
Traže se...
Stranci o Crnoj Gori

Zbornik crnogorske dijaspore

In memoriam

LSCG | DPS | SDP | SDOCG | PZP | SNP | Udruženje kapetana CG | Albaniens in CG |

slovenija
Slovenian media |

Pišite nam...

Arhiva:
Odnos emigrantskih (srpskih) medija prema MEAA:

Vaši komentari

Knjiga gostiju...Vaši komentari

Moja priča....prilog preuzet iz dovla.net

Sa web stranice dovla.net donosimo vam zanimljivu priču prijatelja naseg udruzenja Sarajlije iz Brizbejna Džema Mahmutagića, koji nas je u jednoj besanoj ratnoj noći, spojio sa olovkom i papirom uputivši riječi Milki koja mu je pomogla da izvede njegovu porodicu.
....
Moja priča je zaista moja priča, koja je nastala jedne noči dok su svi moji spavali a meni san nikako na oči. Navru sjećanja i poslije ko zna koliko čaša vina prolije se sva ta muka po komadu papira. Vratih se u vrijeme početka belaja, kad sam ispratio ženu i djecu u svijet, u neizvjesnost, nadajući se da će sve brzo proći. Medjutim...vidio sam ih ponovo tek nakon dvije i po godine. Od svega preživljenog to mi je bilo najteže. Duga priča - ne ponovilo se.
MOJA PRIČA

Prilog iz Crne Gore....60 godina knjizevnog rada Sretena Perovića

PONEDJELJAK, 15. FEBRUAR 2010. GODINA
ZELENI salon HOTELA ''CRNA GORA'' u 11 ura
FONDACIJA PRIJATELJSTVA priredjuje promociju
IZABRANA DJELA SRETENA PEROVIĆA
učesnici u promociji:
predsjednik UO Fondacije Dragoljub Drago Rašović,izdavač akademik Radosav Rotković, urednik izdanja i autor uvodne studije književni kritičar; Bogić Rakočević, gl,urednik 1 programa RTCG; dramske umjetnice Ana Vujosević i Žana Gardašević članice CNP; maestro Aleksa Asanović, dir,Muzičke skole "Andre Navaro"; voditeljka programa Vesna Šoškić

Crnogorska etnička zajednica Australije visoko cijeni doprinos i značaj gospodina Sretena Perovića u borbi za obnovu crnogorske državnosti. Sreten Perović je na čelu crnogorskog PEN Centra bio jedan od onih koji su hrabro krčili put prepoznatljivosti crnogorskih tradicionalnih i kulturnih vrijednosti Crne Gore širom Evrope i svijeta pa stoga dijelimo njegovu sreću što je imao privilegiju da dočeka dane da nastavi svoje stvaralačko djelo u svojoj i našoj nezavisnosnoj Crnoj Gori, na svom - crnogorskom jeziku, uz crnogorsku himnu i crnogorsku zastavu. Sretenu želimo dug život i dobro zdravlje.

Prilog iz Crne Gore....intervju Mirka Djordjevića

pise: Tamara Nikčević
Sociolog religije, analitičar, esejista, prevodilac i vjerovatno najbolji poznavalac crkvenih prilika u Srbiji, Mirko Djordjević, govori za Dane povodom izbora novog patrijarha Srpske pravoslavne crkve i njegovih prvih javnih istupa u kojima je izvrijedjao muslimane i Crnogorce

Izvodi iz intervjua:
DJORDJEVIC: Crnogorcima se nije izvinjavao, jer, izuzev Crnogorske nacionalne zajednice iz Beograda, niko nije ni protestirao. Logično, jer je za protest, pored ozbiljne države, potrebno i malo dostojanstva i hrabrosti. A Crna Gora je, uprkos mitovima i legendama, s tim stvarima dosta loše stajala. Da nije tako, ne bi u XX vijeku dva puta gubila državu! Ili, da stvar spustimo na niži, ali ne manje paradigmatičan nivo: gradonačelnik Bijelog Polja, koji je nedavno, kako bi na lokalnoj svečanosti ugodio gostu - opozicionom lideru, crnogorsku himnu skratio za dvije strofe (palanački cenzori!), sada je, tokom svečane proslave Dana svetog Save, duboko ganut i s rukom na srcu "uskliknuo s ljubavlju" svetitelju srpskom i to u društvu ministra spoljnih poslova Srbije Vuka Jeremića. Pritom je taj isti ministar, umarširavši u Crnu Goru bez ikakve zvanične najave, nesrećnog DPS-ovog gradonačelnika i ostale prisutne svetosavce kojima se obratio s "braćo i sestre", u nacionalistički trans bacio grandšouovskim, petparačkim, miloševićevskim guslanjima o jedinstvu "dva oka u glavi" i komičnim i pogrešnim navodjenjem stihova "najvećeg srpskog pesnika" vladike Petra II Petrovića Njegoša. Koji, by the way, iako najveći, nikada svojom nogom nije kročio na tlo Srbije.
.....
DANI: Zbog čega? Zbog toga što beogradskim nacionalističkim krugovima na taj način poručuje da je "srpsku Spartu" bez njega nemoguće vratiti pod okrilje Srbije?
DJORDJEVIC: Ima i toga, ali mislim da je pre svega u pitanju strah od Crnogorske pravoslavne crkve, čije je istorijsko pravo da bude autokefalna. Njima očigledno ta crkva smeta više nego što bi to želeli da pokažu. Plašeći se uloge i značaja CPC-a, procenjeno je da je najbolje Amfilohiju prepustiti da situaciju u Crnj Gori drži pod kontrolom. Drugo, ovde postoji bojazan da bi eventualni Amfilohijev zamenik mogao da zaigra na neku drugu kartu.
DANI: Ali, neki politički krugovi u Crnoj Gori su spekulisali da će upravo Amfilohije, izgubi li bitku za novog srpskog patrijarha, zahvaljujući tituli arhiepiskopa cetinjskog, postati patrijarh autokefalne CPC. Koliko je to moguće?
DJORDJEVIC: To nikada ne treba isključiti. Podsetiću vas da je mitropolit Amfilohije, na uporno insistiranje novinara na ovome o čemu razgovaramo, rekao da nema ambicije da postane patrijarh "neke crnogorske crkve", ali ako to bude narodna volja... Bože moj! Šta može!... Ne, to svakako ne treba isključiti. Amfilohije je vrlo zanimljiva ličnost, trenutno najjača figura u Saboru i Sinodu.
DANI: Pod čijim je pritiskom patrijarh uvrijedio Crnogorce? Amfilohijevim? DJORDJEVIC: Mislim da je to dug Amfilohiju. Videli ste da je samo dva dana posle izbora novog patrijarha u Bijelom Polju prvi put održana proslava Dana svetog Save, koja je više ličila na Amfilohijevo dokazivanje Crnoj Gori da nije izgubio u Beogradu. Vrlo čudno, proslavi je prisustvovao šef srpske diplomatije Vuk Jeremić.
DANI: Šta je na toj proslavi tražio ministar Jeremić? Kakva je to poruka bila Crnoj Gori? DJORDJEVIC: Ta poseta je nepotrebna, lišena svakog smisla. To nije posao ministra inostarnih poslova i, pravo da vam kažem, s obzirom na to da je, mimo svih diplomatskih pravila, šef naše diplomatije u Crnu Goru stigao ne udostojivši crnogorsku vlast ni zvanične obavesti o svojoj poseti, strepeo sam da će Crnogorci reagovati kao onomad, u slučaju vladike Filareta - strpati ga u džip i proterati ga. Imali bi pravo.
cijeli tekst

Prilog iz Crne Gore

Da mi Crnogorci, ma gdje bili, ne zaboravimo one koji su nam valjali: dr Josip Silic i prof. dr Milenko Perović su osobe koje su dale nemjerljiv doprinos u afirmaciji i naučnom utemeljenju crnogorskog jezika. Obojica su bili veliki saradnici i prijatelji pokojnog dr prof Vojislava P. Nikčevića.
ŽM

Prilog iz Kanade....ŠTO HOĆEŠ SRBIJO

Vojislav Rašović nam je poslao reagovanje Dušana Madzarevića na sve učestalije i koordinirane pritiske Srbije prema Crnoj Gori pod naslovom ŠTO HOĆEŠ SRBIJO

Prilog iz Peščanika.net....Sveto guslarsko trojstvo-Ivan Torov

....
Mučan utisak o daljem zatezanju odnosa sa Crnom Gorom, nekako u isto vreme kada je Tadić dao intervju listu DAN, uvećao je i nezaobilazni srpski ministar inostranih poslova Vuk Jeremić. Na svom putu u Etiopiju, gde je nastavio „bitku za Kosovo“, svratio je do Bijelog Polja, na tamošnju lokalnu svetosavsku svečanost. Domaćine u Podgorici je iznenadio brzinom i misterioznošću kojom se našao u Crnoj Gori, a još više patetično-kitnjasto-kičerskim nastupom, koji je, zapravo, više bio uperen ka crnogorskim vlastima nego Bijelopoljcima.....cijeli tekst
prilog iz www.pescanik.net poslao Duba Banjac

Prilog....Danilo Dan Rašović - pofesionalni igrač američkog fudbala

Danilo Rašović je sin naših iseljenika u Kanadi, Voja i Nevenke Rašović (na donjoj slici). Rodjen je 30. 11. 1959. god u Torontu. Gimnaziju je završio u Torontu i svo vrijeme je bio veoma aktivan u sportu. zbog svoje konstitucije u početku se takmičio u rvanju slobodnim stilom i osvojio je prvenstvo Provincije Ontario.
Pored rvanja igrao je i američki fudbal. Obzirom da je bio izuzetan igrač dobio je stipendiju da pohadja Univerzitet "Simon Frazer", Vankuver - Britanska Kolumbia. Tamo je uspješno igrao za univerziteski tim (zapadna divizija) u kojem su se takmičili timovi iz države Wasington, Idaho, Montana i Britanska Kolumbia. Na tim utakmicama ima u prosjeku preko pedeset hiljada gledalaca.
Nakon četiri godine studija i diplomiranja (Kibernetičku Biologiju) ponudjeno mu je da igra profesionalno američki fudbal u timu glavnog grada Kanade "Ottawa Raghriders" gdje igra godinu dana, prelazi u tim "Toronto Argonauts" u Torontu i tu igra dvije godine, prelazi u Provinciju Albert i igra u timu "Stampiders" godinu dana, nakon toga prelazi u Provinciju Saskachewan i tu počinje njegova najblistavija karijera gdje igra za tim "Saskachewan Roghriders" jedanaest godina.
Nosilac je prestižnog šampionskog prstena kojeg dodjeljuje CFL Kanadska liga.
Danilo je nekoliko puta bio izabran za najboljeg odbrambenog igrača zapadne divizije. Nosilac je mnogih trofeja i priznanja kako kao vrhunski sportista, tako isto kasnije kao trener pri Univerzitetskoj omladini i u obrazovnim institucijama Provincije Saskachewan.
Svi profesionalni fudbaleri američkog fudbala morali su da ispune najvažniji uslov da bi mogli da igraju: da moraju imati Univerzitetsku diplomu.
Danilo je oženjen sa suprugom Laris, ima dva sina Nolana i Evana i kćer Elenu, sa kojom je prošlog ljeta bio na starevinu u Fundini.
Živi u gradu Calgari Alberta i radi kao agent u korporaciji "Hase" za istraživanje nafte i gasa.
Crnogorski je državljanin.
ŽM

Prilog iz Kosova....Reagovanje Predsjednistva CDS

Reagovanje Predsjednistva CDS na navode u dnevnom listu Koha Dittore od 20.01.2010 godine na strani 2 novinara Bukurie Bajraliu, kao i reagovanje koje upucujemo svim ostalim medijima na kosovu koji su preneli iste informacije ili text.....cijeli prilog

Poklon iz Crne Gore....Monografija udruženja KORIJENI

Udruženje Korijeni nam je poslalo fotomonografiju u kojoj je predstavljeno djelovanje udruženja za proteklih 6 godina - u periodu od osnivanja, januara 2003. pa do maja 2009. godine.
Udruženju Korijeni čestitamo na jubileju i na ovoj monografiji na kojoj se najiskrenije zahvaljujemo.

Poklon Vrhovnog suda CG....dvije knjige

Ovih dana nas je prijatno iznenadila pošiljka iz Crne Gore u kojoj su bile upakovane dvije knjige posvećene crnogorskom sudstvu i Vrhovnom sudu pod naslovima:
Istorija crnogorskog sudstva i
Vrhovni sud Crne Gore
Autor ovih vrijednih djela je dr Čedomir Bogićević, sudija Vrhovnog suda Crne Gore

Nas saradnik sa Cetinja, Žarko Minić, nam je poslao nekoliko fotografija sa nedavne promocije ovih knjiga odrzane na Cetinju:

Vrhovnom sudu Crne Gore i autoru ovih izuzetnih djela iskreno zahvaljujemo na ovom poklonu.

Špijunaža....kako je SDB upravljala muzičkom scenom bivše YU

Tekst preuzet sa portala depo.ba, a za nas sajt pripremio Duba Banjac:

Službe državne bezbednosti koji su spremni da progovore o akcijama u kojima su ućestvovali za vreme Titovog i Miloševićevog režima.
Jednu od najspecifičnijih priča ima nekadašnji pomoćnik načelnika Resora državne bezbednosti Živan Velisavljević koji je penzionisan početkom 1990. godine ukazom tadašnjeg predsednika SFRJ.
Velisavljević danas živi u svojoj porodičnoj kući u rodnim Lojanicama, u blizini Šapca. Njegova kuća je daleko od onoga kako bi javnost zamišljala domove penzionisanih špijuna. Ovde nema visokihzidova, gvozdenih vrata koja se otvaraju daljinskim upravljačem i dobermana čuvara. Pa ipak, iako je Velisavljevićeva kuća kao jedna od mnogih u ovom kraju, u njoj postoji nešto po čemu se razlikuje.....cijeli tekst

Nilski konj iz Crne Gore 'doplivao' i do Australije

Ovih dana je jedan od vodecih australskih listova SMH (The Sydney Morning Herald) objavio prilog o nilskom konju koji je napustio zoloski vrt nakon poplava koje su zadesile Crnu Goru.
Prilog mozete pogledati na sledecem linku:
Hippo escapes from flooded zoo g

Traži se Radomir Ivanović sa Novog Zelanda

Postovani,
Moje ime je Božidar Belada i javljam se iz Crne gore, tačnije sa Cetinja. Pokušavam da pronadjem ujaka svog oca sa kojim nema kontakt jos od 1960 godine. Koliko smo upoznati u to vrijeme je bio nastanjen na Novom Zelandu. On se zove Radomir Ivanović i ako je živ sada bi imao oko 90 godina. Znam da ima dvoje djece, Duška i Jelenu koji bi trebalo da imaju oko 50 godina. Molim Vas javite mi ukoliko imate bilo kakve informacije.
S poštovanjem,

Božidar Belada
b.belada@yahoo.com

Prilog iz Crne Gore....nagrada za životno dijelo CRNOGORAC

Nagrada za životno djelo "CRNOGORAC" za izuzetan doprinos utemeljenju i razvoju novijeg crnogorskog novinarstva, posthumno je dodijeljena bivšem uredniku i direktoru Radio Titograda i "Pobjede" Veselinu Djuranoviću. Žiri Drustva crnogorskih novinara odlučio je da godišnja nagrada pripadne novinaru reporteru Televizije Crne Gore Miomiru Marosu.
Nagrade su uručene na tradicionalnoj svečanosti u Zetskom Domu na Cetinju.
Crnogorski Predsjednik Filip Vujanović u svojoj čestitci za Dan Novinara je istakao da svi poslenici javne riječi mogu biti ponosni na istoriju crnogorskog novinarstva koje je počelo 1871 god. Predsjednik Vlade Crne Gore Milo DJukanović čestitao novinarima 23 januar- Dan novinara. U čestitci se , izmedju ostalog, kaže da je posebno važna i odgovorna uloga medija da objektivnim, pravovremenim i istinitim informisanjem gradjana, doprinese ukupnoj demokratizaciji društva u Crnoj Gori.
Sloboda i profesionalizam medija civilizacijske su vrijednosti, važne za izgradnju otvorenog gradjanskog društva. Crna Gora će nastaviti da afirmiše demokratski ambijent slobode informisanja, poručio je predsjednik Djukanović.
Predsjednik crnogorskog parlamenta Ranko Krivokapić čestitao je medijima, ocjenjujući da sloboda novinarstva, kao temelj demokratije, mora biti prioritet svake države.
Ministar kulture, sporta i medija Branislav Mićunović, u čestitki crnogorskim novinarima ističe da su slobode izražavanja, pravo na informisanje, garantovanom nezavisnosti i sloboda medija civilizacijske i demokratske tekovine kojima je Crna Gora iskreno posvećena.
Arhiepiskop cetinjski i mitropolit crnogorski Mihailo uputio je čestitke povodom Dana novinara Crne Gore.
ŽM

Selo i običaji....piše Boris Dežulović

Narodi koji imaju takvu omladinu, makar i tako daleko i down under, ne moraju brinuti za svoju budućnost. Ako ikad i zaboravimo tko smo i što smo, oni će nas bejzbol palicom i bocom o glavu uvijek podsjetiti. Bolje da izumre selo nego običaji....cijeli prilog

Poklon za Novu 2010. godinu...foto poredjenje Australije sa Evropom (bez Rusije)

Za novogodišnje praznike našim posjetiocima poklanjamo interesantno foto poredjenje Australije sa Evropom (bez Rusije). Mnogi naši u Crnoj Gori nemaju ideju kolika je Australija i ovo je prilika da se malo bolje upoznaju sa teškoćama na koje nailaze naši iseljenici kako biše se približili jedni drugima. Bez ikakve podrške ostalih etničkih medija naši iseljenici su okrenuti jedino ovom web sajtu i, povremeno, medijima u Crnoj Gori. Činjenica je da naši nemaju neki veći pristup Internetu (kao što je slučaj i u samoj Crnoj Gori) pa ne čudi podatak da smo još uvijek nepovezani. Da sve to ipak nije lako dovesti u nekakv normalan red govore podaci iz prikazane mape.
Posmatrano iz Crne Gore to bi izgledalo kao da nas ima npr. u cijeloj Rusiji 80 pa negdje na Islandu 7 u Maroku i okolnim državama 180 pa u Španiji 20-tak, negdje na Meditreranu 79, u Grčkoj 20-tak, Egiptu i okruženju oko 300, pa negdje dublje u Africi 12, u Bugarskoj 20-tak pa u Aziji nešto preko 300 itd i u drzavama bivse YU 14! Kada se uzmu u obzir ove razdaljine onda treba i te kako cijeniti kada se na okupu nadje u jednom momentu i nas 20-30!
Kako smo rasporedjeni u samoj Australiji navodimo sledeće podatke:
Crnogoraca najviše ima u NSW (New South Walles) 379, zatim VIC (Victoria) 335, slijede WA (Western Australia) sa 218, QLD (Quesland) 119, SA (South Australia) 79, ACT (Australian Capital Teritory) 21, TAS (Tasmania) 12 i NT (North Teritory) sa njih ukupno 7 što ukupno iznosi 1.171 onih koji su se izjasnili kao Crnogorci od čega je 632 muškarca i 539 žena.
Od ovih 379 Crnogoraca koji žive u NSW njih 324 žive u Sidneju.
(Napomena: cifre na prikazanoj mapi prikazuju priblizan broj Crnogoraca koji zive u tim djelovima Australije)

Zavrsni ispit za maturante u NSW-u 2009....HSC

Ovo je zadnja godina kada će ovaj način rangiranja škola biti jedini dostupan javnosti. Vladin My School website će nam već sledeće godine dati daleko više podataka, uključujući i novu HSC statistiku.
Gornja lista je ograničila listu na one škole čiji su studenti postigli 90 i više poena na završnom ispitu. Lista nam ne govori ništa o ostalim rezultatima koje su postigli ostali studenti. Moguće je da su svi ostali studenti postigli 89 poena - ili svi oni manje od 10! Mi, dakle, nemamo uvida u opšti rezultat škole i njen uspjeh je proizvod samo onih studenata koji su postigli preko 90 poena.
Isto tako i procenat studenata koji su dostigli 90 i više mogu da daju sliku koja varira za različite predmete. Na primjer, 87.5% od 2009 klasičnog ispita iz grčkog jezika studenti su postigli 90% i više, za matematiku taj rezultat je bio 15.76%, fiziku 7.9%. Naravno da svaki od ovih predmeta ima i različit broj studenata koji su na njega izašli - 8 njih na predmet grčkog jezika i 17,271 iz matematike.
Očito je da 90 poena u jednom predmetu ne može biti poredbeno sa 90 poena u drugom predmetu.
Ovdje dajemo prikaz najboljih 100 skola u NSW-u: Top 100 NSW Schools

Najboljih deset skola po odredjenim predmetima: Best Schools by subject



	Program \| O nama \| Prezimena u CG \| Reagovanja, pisma... \| Traže se... \| Kontakt