MEAA
Program | O nama | Prezimena u CG | Reagovanja, pisma... | Traže se... | Kontakt |


Montenegro.org.au WWW

Priznanje Vlade NSW-a



MEAA u medijima |
MEAA u fotografijama |

CG VLADA, MIP i iseljenici|
Zaboravljeni Crnogorci i MIP CG |

Osvrt na knjigu "Njegoševci petog kontinenta" |

Portalanalitika | Dnevne novine | Antena m | Pobjeda | Radio TV CG | Skala Radio | CG pitanja | CŠO CPC u AU |

Google translate...Rječnik |
Webisteoutlook |
Maps Google Australia |
Timeout.com/sydney |

Montenegrosmiles |


Prof. Sreten Zeković
"Podsjetnik o Crnoj Gori":
Vasilije Mujo Spasojević
"Običaji u Crnoj Gori":


Crnogorski LIBERALI ......... Probudili su Crnu Goru
Crnogorska Pravoslavna Crkva Grb CG Crkve
Islamska zaj. CG Islam  CG
"Gorski Vijenac"
ćirilica
| latinica  
Petar Petrović Njegoš
Izbor stihova iz "Gorskog Vijenca" sa objašnjenjima
Komentar Gorskog Vijenca
ćirilica | latinica


Provjerite Vašu e-poštu
Proverite Vašu poštu!
 Yahoo ID:
  Password:

Informacije iz AUS:
The Aussie Traveller - tourist maps W.A. (Perth)
N.T. (Darwin)
Q.L.D. (Brisbane)
S.A. (Adelaide)
N.S.W. (Sydney)
VIC (Melbourne)
TAS (Hobart)
A.C.T. (Canbera)

I N F O R M A C I J E:
... za doseljenike u NSW-u
Skolstvo u AU, Spisak nasih doktora, Popisi stanovnistva u AU itd...
Znate li u kakvoj sredini živite?
  • Da li znate ko su vam komšije? Da li ste se zapitali kakva je vjerska ili nacionalna struktura stanovnika u vašem okruženju? Interesuje li vas kako se kreću cijene nekretnina u kraju u kojemu živite?
    Sve ovo i mnogo više možete naći na ovoj web stranici,
    a poštanske brojeve možete naći na sajtu Post Australia
Australija kroz prizmu statistike
Migracioni agent, registrovani prevodioc i ostale AU teme ...

Sydney-ski sajtovi:
City Guide
Sydney official site Ozmail - Sydney best City Search

Poredjenje Australije sa Evropom:


O zakoniku Sv Petra  Cetinjskog.
Čitajte još...
Jedan milenijum otkako je živio i Dukljom vladao Sveti Vladimir Dukljanski, poznat i kao Sv. Jovan Vladimir...
Čitajte još...
Vladimir i Kosara
Svjedočanstvo borbi oko Skadra i njegove predaje Crnogorcima. Detaljnije...
Upoznajte Crnu Goru koju nijeste znali: prvi, jedini, naj...
Čitajte još...
Pogibija Danila I Petrovića Njegoša, crnogorskog knjaza 1851-1860, prvog svjetovnog vladara Crne Gore. - Mučko ubistvo tvorca moderne države. Detaljnije...
Čovjek se rodi umoran i živi da bi se odmara!!!
Ljubi krevet svoj ka sebe samoga!!!
i još...
Zdravica Vojvode MAŠA ĐUROVICA zvanog DEJAN, KNJAZU NIKOLI na ĐURĐEVDAN 1889 god. na CETINJU. Zainteresovani?
Nositi neprekidno u sebi CRNU GORU znači i dar i prokletstvo. CRNA GORA je morska pjena i sniježna prašina, igra kamenih litica i sunovrat potoka, grohot bitaka i pijanstvo ratova...
I šta još...
Poznato nam je šta su Njegoš i kralj Nikola pisali o našoj braći Srbima... no šta su pisali o Hrvatima? Pročitajte Njegoševo pismo guv.Turskom; stihove kralja Nikole iz "Balkanska carica"... i još o jeziku... Detaljnije...

Iseljeničke priče
Traže se...
Stranci o Crnoj Gori

Zbornik crnogorske dijaspore

Crnogorsko državljanstvo

In memoriam
crnogorska štampa
Pobjeda | Portalanalitika | antena m | Skala Radio | Vijesti | pcnn | dan | mnnews | monitor | Montenews | radio tv cg | rtv vijesti | Radio Gusinje | Zrcalo.me |
crnogorski sajtovi
Montenet.org | Montenegro.com | Montenegrin.org | Montenegrina.net | Montenegro.org | Cafe Montenegro | Montenegro (de) | Montenegro-Canada | Montenegrina Zeta (Argentina) | Montenegrosmiles | Montenegro-adria.de | Gusinjani i Plavljani | Madeinmontenegro | Discover-montenegro | Visit MN| Udruženje Krstaš | Udruženje Crnogoraca BG
| Vijece Crnogoraca ZG | Crnogorci u Argentini | Gusinje-foundation| Crnogorska kuća NY|
Skupština CG | Vlada CG | Predsjednik CG | Policija CG | Zapošljavanje CG | CDTMN| florina.me| Matica Crnogorska|
Pošta CG | Agencija za telekom | Seizmološki zavod | Hidrometeorološki CGCrnogorsko NP | Crveni krst CG | Superior HN | Expeditio Kotor | Servisi CG | Ecomontenegro | Montenegro Air | Internet CG | N parkovi CG | Ekozona |
Kuća.me | Prodam sam CG | Nekretnine CG | Imperija Budva | Realitica nekretnine CG | Nekretnineucrnojgori | Nekretnine 365 CG | Imovina.info | Nekretnine CG | C21residomontenegro | Krstas nekretnine CG | Villa Antonia CG | Rent a car Simeon PG |
Cetinje | Podgorica | Danilovgrad | Andrijevica | Berane | Kolašin | Nikšić | Mojkovac | Plužine | Bar| Podgorica Travel | Igalo | Hercegnovi | Bijelo Polje | Gusinje Plav | Crnogorski Grbalj | Tivat | Tivat travel | KotorOnLine | TopMontenegro |
Crnogorsko primorje | Montenegrobeauty| Vila jelka | Hotel Perla | Hotel Kostas | HTP Primorje | Hotel Evropa | Jadranski sajam - Budva | Inmontenegro | Hotel Mediteran | Eco Tours | Adriatic Express | Rent a car Meridian | Grad teatar festival | turizamcg.com | montenegroexplorer | Hotel Komovi |
DPS | SDP | PZP | SNP | Udruženje kapetana CG | Albaniens in CG | CP u Srbiji |
Almanah | Harmonija | Centar savr umj CG | TV festival Bar |
velikanagrada | montenegro-racing | dobrilovic | montenegrocharter | avacomdoo | petex-suvenir |

CG Vaterpolo | Jadran HN | CG Karate | KK Buducnost | NLB League | CG fudbal |

srbija
E-novine | Novinar.De | večernje novosti | nin | blic | Tabloid | Kurir | radio 21 | beta | tanjug | Svet | danas | Ilus politika | politika | vreme | fonet | TV B-92 | Radio TVSR | Skandal | yuportal.com | svetplus.com | 24časa | Royalfamily | becook.com | Korisna knjiga | Peščanik | Besplatni filmovi | Moj klip | ink4jet.co.rs | dijaspora-oglasi |

hrvatska
dalmacijanews | Hrvatski rječnik | Rječnici | vecernji-list | hina | vjesnik | glas istre | tportal | hr monitor | arkzin | hrnet | index | Cibona | Centarnekretnina | Nekretnine | oglas.hr | naslov.hr | travel-croatia | 500 hr linkova |
bosna i hercegovina
Dnevnik - pincom | oslobodjenje | saraj | reporter (rs) | tuzlarije | ambasada BiH | bosnia | dani | sarajlija | Adresar | Bosnjaci | kkbosna | arhiva viceva | sarajevo-x.com | Bolja BiH | Nezavisne.com | Klix.ba | Dnevni Avaz |
slovenija
Slovenian media |
makedonija
Forum | Puls | Dnevnik | Start | Nova Makedonija | Makedonija Denes | Utrinski Vesnik | M.Express |
ex YU i ostalo
Katalog linkova | Svijet | slavenska dusa | Slavialand | Nekretnine u ex YU | Izracunavanje uskrsa |

SlobodnaEvropa | BBC | CNN | Deutsche Welle | FIFA | UEFA | World Clock |

Goodyear liga |
ULEB | Radio Televizija Jugoslavije |

Pišite nam... e-mail to us...
Arhiva:
Odnos emigrantskih (srpskih) medija prema MEAA:


Vaši komentari
Knjiga gostiju...Vaši komentari

Montenegro-UK Society......Poziv za izlozbu / Exhibition Invitation - CLOUDED IDENTITIES: Nature Talk!!



Dragi prijatelji,
U ime Dusanke Marsenić, osnivača i kustosa 'Gallery 106' kao i Montenegro-UK Society pozivamo vas na izlozbu crnogorskih i britanskih umjetnika.
Detalji o dogadjaju i adresi su u tekstu ispod.
Nadamo se da vas vidimo na privatnom prikazivanju u srijedu 10.februara od 18:30h.
Srdačan pozdrav,
Montenegro-UK Society


Dear friends,
On behalf of Dusanka Marsenic, the founder of the Gallery 106 and the Motnenegro-UK Society you are cordially invited to the exhibition of Montenegrin and British painters. Further details can be found in the text below.
Hope to see you at private view at the 'Gallery 106' in Fulham on 10th February from 6:30 pm.
R.S.V.P.
Yours ,
Montenegro-UK Society

Group Exhibition.....CLOUDED IDENTITIES: Nature Talks?
Madeleine Burt; Mirjana Marsenić Vujović Luke Beachey; Natalija Djuranović

When: Friday 12th – Friday 26th February 2016
Private View: Wednesday 10th February 2016 from 6:30 – 8:30pm
Where: GALLERY 106 | 106 DAWES ROAD | LONDON SW6 7EG
Opening times: Tues, Wed, Fri - 12:00-18:00 and by appointment
Contact: 020 7385 5618 I www.gallery106.org.uk


Prijedlog za saradnju.....RELSTONE DOO



Poštovani,
S obzirom na veliko interesovanje dijaspore za nekretninama u matičnoj drzavi i željom da im ponudimo idealno mjesto za odmor i život htjeli bismo da stupimo u kontakt sa Vama u želji za daljim širenjem informacija o našem objektu u dijaspori ili ako možete da nam preporučite kontakt.
Naš objekat se nalazi u atraktivnom dijelu grada Bara na samo nekoliko minuta hoda od mora.
Objekat se sastoji od 101 stambene jedinice i 22 poslovne jedinice. Na sajtu su sve ostale potrebne informacije objektu www.rel-ton.com
Nudimo saradnju sa provizijom. Za sve dodatne informacije slobodno se obratite.
Nadamo se Vašem brzom odgovoru.
Srdačan pozdrav

Jovan Lazarević
RELSTONE DOO
sales assistant
+382 67 261 609


U Kvinslendu osnovana podruznica Crnogorske etnicke zajednice Australije sa sjedistem u Brizbejnu







Pocetkom ovog mjeseca (februar 2016.) u saveznoj drzavi Australije - Kvinslend osnovana je podruznica Crnogorske etnicke zajednice Australije sa sjedistem u Brizbejnu. Vec nakon prvih par dana Crnogorskoj zajednici je pristupilo vise od 20 clanova sto pokazuje zelju nasih iseljenika da budu dio jedne cjeline kojoj mogu vjerovati, koja je, svim svojim bicem, okrenuta ocuvanju crnogorskih nacionalnih interesa.
Ovaj izvanredan uspjeh zasluga je i dosadasnjeg doslednog djelovanja Crnogorske etnicke zajednice koja beskompromisno brani interese Crne Gore, a isto tako ukazuje i na sve negativnosti koje se javljaju u strukturama vlasti, a kojih nije imuno nijedno drustvo. Sve ovo samo i jedino u cilju profilisanja crnogorskog drustva poput onih u razvijenim i civilizovanim drzavama u kojima i mi zivimo.
Za koordinatora i predstavnika ove podruznice imenovan je Boban Stojovic koji je svojim angazmanom i entuzijazmom nagovijestio da je ovo samo pocetak jedne bogate saradnje i bolje povezanosti nasih iseljenika sirom Australije.
Mihailo Mandic


Kotor i Crna Gora danas tuguju....umro je dr Rajko Vujičić, veliki borac za Crnu Goru i nas iskreni prijatelj







Danas je prestalo da kuca srce velikog čovjeka, humaniste, naučnog radnika, profesora, akademika Rajka Vujičića. Bio je prijatelj svima koji su cijenili ljudske vrijednosti. Rajko je bio poliglota, ali, poput svih velikih ljudi nije bio zanešen slavom i akademskim znanjem i zvanjem. Volio je druženje sa ljudima iz svakidašnjice, onima kojima se život sastojao od malih stvari i koje je podsticao da cijene samo ono što ima duhovnu vrijednost, ono što ih čini srećnim i ispunjenim.
Voljeli su ga jednako i obućari, stolari, stakloresci, zidari, kao i profesori univerziteta i akademici.
Rajko Vujičić je bio nepokolebljiv borac za Crnu Goru, za njene vrijednosti, tradiciju i bogatu istoriju. Bio je jedan od rijetkih koji su ljubav prema svojoj Crnoj Gori pokazivali dajući joj od sebe sve a zauzvrat ne uzimajući ništa više od gole ljubavi.
Zadužio je Crnu Goru i Kotor sjajnim tekstovima i knjigama u kojima je sažeo bogatstvo specifičnih vrijednosti za koje se nije znalo. Po njegovim scenarijima radjeni su dokumentarni filmovi posebne vrijednosti jer je Rajko znao kako da približi svima ono što je naš ponos.

Danas tuguje Crna Gora. Tuguje i njegov Kotor!

Rajko Vujičić je rodjen je 18. maja 1940. godine u Gornjem polju kod Nikšića. Osnovno obrazovanje završio je u Vidrovanu, gimnaziju i Filozofski fakultet u Skoplju. Magistrirao je 1979. u Zadru na Filozofskom fakultetu, gdje je 1983. godine i doktorirao.
Od 1966. do 1985. godine radi na Turističkom odsjeku Više pomorske škole u Kotoru kao saradnik, predavač i profesor. Od 1985. do 1988. godine je docent na Kulturološkom fakultetu na Cetinju, a od 1988. do 1998. godine na Fakultetu likovnih umjetnosti predaje na Cetinju, gdje je bio redovni profesor.
Predavao je na postdiplomskim studijama Fakulteta za pomorstvo u Kotoru i na Filozofskom fakultetu u Prištini.
Bavio se pedagoškim, naučnoistraživačkim, publicističkim i medijskim radom.
Član je crnogorskog PEN centra, predsjednik Društva istoričara umjetnosti Crne Gore, član nekoliko redakcija stručnih časopisa kao i stručnih komisija iz domena zaštite kulturne baštine. Boravio je u svim evropskim zemljama (izuzev skandinavskih), Egiptu, Palestini, Kapadokiji i afričkim zemljama MAGREBA. Objavio je dva posebna izdanja i tridesetak naučnih članaka i rasprava.
Najznačajnija posebna izdanja su: Spomenici kulture Crne Gore (1997); Studije iz crnogorske istorije umjetnosti (1999); Crna Gora kroz kulturnu baštinu (koautorstvo) (2006); Srednjovjekovna arhitektura i slikarstvo Crne Gore (2007), a naučni radovi: Sveti Tripun – osvrt na kult, ikonografiju i neke narodne običaje (2002); Neki oblici odbrane i zaštite u graditeljstvu seoskih sredina, radovi sa naučnog skupa Selo u Crnoj Gori (2004); Kivot Svetog Vladimira Dukljanskog (2005); Lovro Dobričević kao minijaturista i ilustrator (2006); O crkvi Sv. Mihaila u Stonu (2009); Doprinos Pavla Mijovića crnogorskoj istoriji umjetnosti (2010); Bilješke iz manastira Morače (2010).
Za vanrednog člana Crnogorske akademije nauka i umjetnosti izabran je 8. decembra 2000. godine, a za redovnog 15. decembra 2006. godine.

(preuzeto sa sajta www.skalaradio.com)

Prilog iz Hrvatske.....Vijeće Crnogoraca Zagreb



Poštovani,
Vijeće crnogorske nacionalne manjine Grada Zagreba u okviru obilježavanja 100-te godišnjice tragedije kod MEDOVE i 100-te godišnjice MOJKOVAČKE BITKE organizira TRIBINU naslova: „PLAVA GROBNICA i BIJELA KOSTURNICA“ 4. 2. 2016. s početkom u 19h u Crnogorskom domu u Zagrebu, Trnjanska cesta 35.

Učestvuju:
dr.sc. IVAN VUKOVIĆ (Podgorica) – Tema izlaganja: „Medova i Mojkovac, vijek kasnije“
dr.sc. ŽELJKO KARAULA (Bjelovar)- Tema izlaganja: „Novi izvori o Mojkovačkoj bitci - dnevnik generala Stjepana Sarkotića te pisma Petra Plamenca uredniku "Nove Evrope" Milanu Ćurćinu"
moderator- Danilo Ivezić

Crnogorski TITANIK još čeka da izroni. U toj čeličnoj urni u "Plavoj grobnici" na vječnoj straži počiva mladost i prah crnogorskih rodoljuba koji su se odazvali pozivu ugrožene domovine …
Mojkovačka bitka je veliki ponos Crnogoraca, jer “David pobijedi Golijata”, a mojkovački junaci postadoše vječiti uzori kako se cijeni i brani sloboda. O njima će general Hecendorf reći: “Borili smo se protiv junaka iz bajke".
Pozdrav
Danilo Ivezić, dipl. politolog


Prilog iz Kanade.....Montenegro, a land of warriors - Roy Trevor, 1913.g.



Vesko Karadzic nam salje interesantan link sa prilogom o Crnoj Gori:

Montenegro, a land of warriors - Roy Trevor, 1913.g.


Prilog iz Crne Gore.....CIVILIZACIJSKA OBZORJA OBODSKE ŠTAMPARIJE



Piše: Milorad Minjo Ražnatović

Miško, prosljedjujem Ti tekst koji je izašao u "Putovanjima" časopisu za turizam, ekonomiju, kulturu i nauku, a koji se štampa četvoromjesečno. U odnosu na objavljeni, tekst koji ti šaljem ima odredjene izmjene i dopune. Ukoliko je ova tematika interesantna za vaš portal šaljem Ti ga za objavljivanje. Takodje, ovim putem Te obavještavam da sam veoma raspoložen da vašoj Zajednici poklonim dvadesetak primjeraka moje knjige "Združeni udar", ali neznam na koji način da vam ih pošaljem. Možda bi najbolje bilo preko nekoga ko dolazi ovamo, ili možda Ti imaš neki praktičniji prijedlog.
Pozdrav, Milorad Minjo Ražnatović

-----------------------------

  Crnogorska istorija je ispunjena neprestalnim bitkama za slobodu, za narodnu samosvojnost i državno dostojanstvo. Te bitke i megdani,  koji su u hiljadugodišnjem istorijskom trajanju vojevani pod vodjstvom četiri crnogorske dinastije – Vojislavljevića, Balšića, Crnojevića i Petrovića, velike pobjede i porazi u njima, državni usponi, poniranja i ponovna uskrsnuća su dospjeli u našu svijest,  postajući dio našeg saznanja i pamćenja zahvljujući umnosti, dalekovidosti i opredjeljenju crnogorskih vladara za prosvjećenjem i kulturnim uzdizanjem naroda. To je uslovilo da svaki crnogorski grad, mjesto i mještace ima svoju priču koja je inspirisana prirodnim ljepotama, istorijskim dogadjanjima i kulturnom baštinom. No, malo je mjesta u bližem i širem okruženju dje je na jednom mjestu sabrano toliko prirodnih ljepota, istorijskog i kulturnog bogatstva, kao u Rijeci Crnojevića. Ovaj gradić  smješten na obalama istoimene rijeke, udaljen  dvadesetičetiri kilometra od Podgorice i petnaestak kilometara od Cetinja na koridoru starog puta koji je povezivao ova dva grada, predstavlja srce Crne Gore. No, ovom prilikom nećemo o svemu tome, jer bi nam trebalo puno prostora da opišemo sve te vrijednosti i ljepote, već samo o jednom kulturnom i civilizacijskom fenomenu koji ovaj gradić smješta u red najznačajnijih istorijskih mjesta, ne samo u Crnoj Gori, već i mnogo šire.......CIVILIZACIJSKA OBZORJA OBODSKE ŠTAMPARIJE


Prilog iz Srbije.....SAOPŠTENJE





Osnovan Opštinski odbor Crnogorske partije u Žitoradji

Na osnivačkoj skupštini, koja je održana u sali Skupštine opštine, u Žitoradji je osnovan Opštinski odbor Crnogorske partije. Za predsjednika je izabran Bojan Kosić, za potpredsjednike Srdjan Stolić i Mićo Milić, a za sekretara Marko Milović.
Osnivačkoj skupštini prisustvovao je član Predsjedništva Crnogorske partije Miloš Paović i predsjednik Opštinskog odbora u Prokuplju Jovica Joksimović.
Opština Žitoradja se nalazi na jugoistoku Srbije u Topličkom okrugu, 35 km jugozapadno od Niša prema kome gravitira kao ekonomskom, političkom i kulturnom centru. U opštini živi nešto više od 16.000 stanovnika u 30 naseljenih mjesta.

Vuk Vukmirović, portparol CP
Press služba CP
Novi Sad, 29.01.2016.


OGNJIŠTE – najmoćniji simbol života.....RAMIZ HADŽIBEGOVIĆ



    Stara kamena kuća. Miris praznine i minulih vremena. U prizemlju nasred kuće ognjište sa sačom i čadjavim verigama, na kojima visi veći garav bakrač. Podalje, na zemljanom podu, drvene klupe i tronošci. U budžaku stap, poredjane kace pune smoka, vreće sa kromirom i žitom, nekoliko krupnih tikava, drveno bure sa vodom, karlica, naćvar. U drugom delu - testije, limeno posudje, pegla na žaru. Na kamenom zidu okačene dve sofre, lampe petrolejke, gusle i gudalo, srp. Savijene slamarice uz zid, pored njih kolevka, preslice, plehano korito. Na drugom zidu trofejni rogovi jelena. Na hrastovim rogovima iznad ognjišta, visimeso koje se suši. Sve navedeno u skladnoj harmoniji sa ambijentom,ljudima, njihovom tradicijom i vrednostima.....OGNJIŠTE – najmoćniji simbol života


NATO i preporod crnogorske privrede



Kada se slusaju izjave vladinih predstavnika, prije bi se moglo zaključiti da je NATO neka vrsta ekonomskog saveza - ne vojni pakt!
Treba da se povjeruje da će sa NATO “dojuriti” investitori sa zapadnog financijskog tržista i baciti kapital u privredu u kojoj, by the way, danas nije lako naći investiciju koja bi potpuno zadovoljila kriterije Transparency International.
Crnogorska privreda nije globalno povezana, niti je otvorila perspektivu da jedino fali mali impuls, kao sto je ulazak u NATO, da bi odjednom uskocila na finansijsko trziste. Biznis poznaje drugu logiku. NATO može da bude jedan od elemenata stvaranja povjerenja za veća ulaganja, može i sam da udje u komercijalne poslove, poboljsa razmjenu, itd. Ali je za investitore značajnije da funkcioniše pravna država, sto se obično očituje prisutnosću neke od svjetskih AAA prime bank, fonda ili osiguranja.
Rizično je uputiti se na tržiste u koje se možda lako ulazi, ali se ne može predvidijeti nista drugo. Na crnogorskom trzistu evidentna su druga pravila poslovnog morala. Umjesto da se koriguje ovakvo ponasanje, počne stijecati reputacija i povjerenje, vlada radje kapitalne projekte povjerava investitorma bez kriterija, tradicije i respekta zivotne okoline.
EU Kandidat Crna Gora otvara tržiste za kapital autokratskih režima Srednjeg Istoka ili biznismenima dubiozne reputacije. Ne razmišljajući da jednoj inokosnoj privredi, kao što je crnogorska, nije potreban samo kapital već i investitori koji sa sobom donose preduzetništvo, "know how" iskustvo, poslovni mentalitet i mogu da utiču pozitivno na promjenu lokalnog ambijenta.
Ne moraju uvijek biti veliki projekti, važan je kvalitet. Kako bi se zaustavio “odliv mozgova” iz Crne Gore stvarali uslovi za “brain circulation” to jest dvosmjerna cirkulacija kvalifikovanih stručnjaka izmedju tehnoloski visoko razvijene zemlje porijekla investitora – ka tamo gdje se otvara biznis.
Zemlje koje su danas prosperitetne to su postale prihvatanjem poslovnih obicaja i prakse zapadne ekonomije trzista – sto je opet neodvojivo od demokratije koja tek treba da se “desi” u Crnoj Gori. Dok takvi uslovi nijesu dati komercijalne investicije će zaobilaziti Crnu Goru, a tenderi ostajati bez odziva.
Danas u svijetu ima toliko malih zemalja sa manje resursa od Crne Gore ili sa nepovoljnijom gepolitičkom pozicijom (primjer Ruanda u Africi!) koje su uz dobro rukovodjenje, oslanjanje na vlastite snage i inventivnošću postale preko noći značajni partneri visoko razvijenih zemalja. “Vise nego ekonomija ili politika, kultura jednog naroda odredjuje njegovu sudbinu” – poznata je doktrina na kojoj je Lee Kuan Yew na skučenom i zaostalom prostoru Singapora stvorio svjetskog tigra.
Prije NATO-a i prije EU, Crna Gora bi trebala da se okrene sebi, stvara novu kulturu, mijenja mentalitet, jača ekonomski patriotizam, da reputaciju i povjerenje gradi na vlastitim vrijednostima.
Filozofija oslanjanja na druge guši ambicije, podržava nesnalaženje u modernom poslovanju, siri finansijsku nesigurnost i nemastinu. Sputavaju se generacije koje bi trebale biti pripremne da finansijsku sudbinu uzmu u svoje ruke, postanu nezavisne i samoodrzive, globalno kompetitivne.
Iskustva pokazuju da kada nerazvijena zemlja sa prosječnom ekonomsko političkom elitom, ulazi u postmoderni svijet, bilo NATO-u ili EU, prije može da bude izložena cinizmu, nego prihvaćena kao ravnopravan partner. Miodrag Iličković


Montenegro-UK Society .... ponuda od gospodina Brajovića - časovi učenja upotrebe IPAD/TABLET



Postovani,
Moje ime je Vojislav Brajovic i menadzer sam charity organizacije koja organizuje projekat ucenja ljudi koriscenju Ipada/Tableta. Nastava se odvija na Crnogorskom (Srpsko-Hrvatskom) i Engleskom jeziku.
Princip naseg poslovanja je prvo organizacija besplatne prezentacije. U skladu sa interesovanjem i nivoom potrebnog znanja formiramo grupe i organizujemo nastavu. Cas u trajanju od sat vremena se organizuje jednom sedmicno za svaku grupu, a nivo traje izmedju 4-6 sedmica. Grupe mogu da broje maksimum do 10 ljudi, a cijena casa je 2 funte po osobi. S obzirom da u Londonu zivi znacajan broj ljudi iz Crne Gore, zelio bih da vam predlozim odredjenu vrstu saradnje u kojoj bi beneficirala prije svega lokalna zajednica.
Ukoliko ste zainteresovani za ovakav projekat, mozete me kontaktirati na 07957644730 ili na moju email adresu - brajovic2002@yahoo.co.uk.
U iscekivanju vaseg odgovora, primite moje iskrene pozdrave.
Vojislav Brajovic

Dear Sir/Madam,
My name is Vojislav Brajovic and I manage a charity that organizes projects of teaching people how to use iPads and other types of tablets. Classes are held in English and Montenegrin/Serbo-Croatian language.
The principle of our activity is a setup of an initial free presentation. In accordance with the interest and the level of knowledge required we form groups and organize lectures. A typical class schedule is one hour per week in duration of 4-6 weeks. Each class can contain 10 persons maximum and we charge Ł2 per hour (per head).
Given that London has a considerable number people from Montenegro, I would like to propose this project that would benefit this local community.
If you are interested in this proposal, feel free to contact me on 07957644730 or my email address - brajovic2002@yahoo.co.uk.
I appreciate your time and interest in this project and I am looking forward to your reply.
Vojislav Brajovic


Prilog iz Crne Gore....Destrukcija drzave i moralna hipokrizija



Piše: Milorad Minjo Ražnatović
Podgorica, 25. novembar 2015. godine



 Snažna opredijeljenost Crne Gore da pristupi NATO savezu, otklanjajući na taj način mogućnost ataka na njene granice i državni suverenitet od strane spoljnih velikodržavnih aspiranata i projektanata, a samim tim smanji i unutrašnje tenzije koje izazivaju antidržavni prosrpski, politički, nevladini i vjerski klerofašistički subjekti u Crnoj Gori (koji, podstrekavani i podržavani od ekstremnih velikosrpskih nacifašističkih snaga iz Srbije - a ne bih bio nesklon ni tvrdnji da, u svijetlu upletenosti ruske oficijelne politike u ove dogadjaje, iza kulisa takve podrške stoji i zvanična srpska politika, predstavljaju stalnu prijetnju po državnu stabilnost i urušavanje crnogorskog subjektiviteta i identiteta), dobili su svoj epilog proteklih dana organizacijom rušilačkih protesta dijela prosrpske opozicije u Crnoj Gori ..... Destrukcija drzave i moralna hipokrizija


Prilog iz Sidneja....Gojko Krivokapić primio na poklon knjige od CPC





Ovih dana Vasilije Špadijer je posjetio člana nase zajednice Gojka Krivokapića i tom prilikom mu predao poklon upućen od predstavnika Crnogorske pravoslavne crkve - prote Bojana M.Bojovića: dvije vrijedne knjige od M.Ćosovića.
Gojka nije moglo nešto ljepše obradovati, jer pažnja kojom mu se uzvraća nema svoju cijenu.


Podrska iz Kanade....Vesna Kadović



Postovani Gospodine Mandiću,
Javljam se iz Toronta. Član sam ovdasnjeg Crnogorskog Drustva.
Zelim da vam se lično zahvalim na inicijativi da ujedinite dijasporu i u ime svih nas posaljete apel na mir, osudu protesta, i podrsku vladi Crne Gore. Kao i vi, i ja smatram da je to jedini put izlaska iz ovog haosa i nastavka puta integracija. Vrlo mi je jasno da su se desili mnogi propusti, ali mislim da u ovom trenutku nema druge alternative. Na sledećim izborima narod treba da izabere onoga za koga smatra da će ga najbolje predstavljati.
Nadajmo se da će nasa Crna Gora izaći iz ovoga jača i vise ujedinjena. Ne smijemo dozvoliti reprizu 1918.
Jos jednom zahvaljujem i zelim vama i svim članovima vase familije i crnogorske organizacije svako dobro.

Vesna Kadović
CKD Toronto


Crnogorski iseljenici širom svijeta podržavaju legalno izabranu vlast



Crnogorski iseljenici širom svijeta podržavaju legalno izabranu crnogorsku vladu i sa gnušanjem i zebnjom prate necivilizovane i anti-državne proteste, pod vodjstvom njenog lidera, srpskog vojvode Andrije Mandića. Žalosno je da su organizatori „ulične demokratije“ poslanici Skupštine Crne Gore, oni koji bi trebalo da budu primjer uvažavanja državnih institucija i Ustava Crne Gore, ali njima nije cilj smjena vlasti. Njima je cilj nestanak Crne Gore !
Pristupanje Crne Gore NATO alijansi i Evropskoj Uniji nikako ne odgovara spoljnopolitičkim interesima Rusije, pa zato preko Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori i partija sa srpskim predznakom pokušavaju da destabilizuju našu otadžbinu!
U tom cilju spremni su da izazovu novo krvoproliće po ukrajinskom scenariju ne pitajući za cijenu koja bi time bila plaćena. A cijena bi bila ogromna. Brat na brata, otac na sina, sin na majku - u neprekidnom krugu. Zbog koga i čijih interesa i zar su tudji zivoti važniji od naših!?
Narode Crne Gore, ne dozvolite da vas samoproklamovane vodje povedu u nove sukobe kako bi zadovoljili svoje nalogodavce! Crna Gora ima demokratski izabranu Vladu i Skupštinu. Na proljeće iduće godine biće izbori, pa je to prilika političkim partijama da kvalitetom programa i ideja zavrijede njihovu pažnju i obezbijede kvalitetan izborni rezultat.
Jasno je da samoproklamovane vodje žele nemire i haos u Crnoj Gori kako bi svijetu pokazali da naša drzava nije sposobna da bude nova članica NATO saveza! Znaju oni dobro da su izbori u Crnoj Gori priznati od svih relevantnih svjetskih institucija. Priznali su ih i stalni gubitnici, tzv opozicija! Sada su se najednom probudili ultimativnim zahtjevom da regularna Vlada, na čelu sa premijerom Djukanovićem podnese ostavku! Eto kako oni shvataju demokratiju i što narod može očekivati od njih kada bi, kojim slučajem, došli na vlast!?
Crnogorski iseljenici zele da Crna Gora ima jaku opoziciju, ali opoziciju kojoj će domovina biti Crna Gora i kojoj će biti okrenuti svim svojim bićem. Samo takva opozicija će imati razumijevanje i podršku nas iseljenika. Sve dok nas u to ne ubijede i sve dok ne budu iskazivali ljubav i poštovanje prema crnogorskoj nezavisnosti, istoriji, kulturi i državotvornim simbolima mi ćemo našu bezrezervnu podršku davati onima koji su obnovili crnogorsku državnost, bez obzira na sve njihove nedostatke kojih smo svjesni.
Ovim pozivamo još jednom i apelujemo na gradjane Crne Gore da sve svoje zahtjeve ostvaruju putem institucija sistema.
Apelujemo i na sve naše gradjane koji su okrenuti odbrani crnogorske nezavisnosti da se uzdrže od okupljanja paralelnih demonstracija, koje se mogu izroditi u neželjene posledice!
Ne brat na brata!!!

Crnogorska etnička zajednica Australije (Mihailo Mandić, predsjednik)
Crnogorska asocijacija Amerike (Blažo Sredanović, predsjednik)
Crnogorsko kulturno društvo Toronto (Zoran Raičević, predsjednik)
Crnogorsko drustvo Britanske Kolumbije, Vancouver, Canada (Vesko Karadzić) Crnogorsko društvo "Morača"Kranj , Slovenija (Čedo Djukanović , predsjednik )
Udruženje Crnogoraca i prijatelja Crne Gore na Kipru (Kopredsjednik Vladislav Vanja Popović)
Fondacija Gusinje za Zapadnu Evropu i član Saveza Crnogorskih Asocijacija – Njemačka (Murat Julevic predstavnik )
"Franacko - Crnogorsko Drustvo " (FRAMOG) iz Nuernberga, Njemačka (Ljubo Dabović predsjednik)
Austrijsko – Crnogorsko društvo, Beč, Austrija (Milenko Blagojević, Z.Gen. sekretara i PR )
Nacionalna zajednica Crnogoraca Hrvatske (Danilo Ivezić, dipl.politolog – predsjednik)
Udruženje Crnogoraca Argentina (Dušan Madžarović)
Udruženje Crnogoraca iz Poljske (Zdravko Lazarević)
Udruženje Crnogoraca Srbije “KRSTAŠ” iz Lovćenca, Vojvodina (Milo Milojko)
Društvo Madjarsko – Crnogorskog prijateljstva “Vladika Danilo” Madjarska (Veselin Vesko Kraljević, predsjednik)
Österreichisch-Montenegrinische gesellschaft (Slavica Blagojević)
Montenegro-UK Society London, UK (Neven Nino Pajović, predsjednik )
Udruženje Crnogoraca i prijatelja Crne Gore u Italiji, Perudja (Danijela Djurdjević, predsjednik)


Prilog iz Argentine.......na sva usta protiv Tita, a ponizno mu ljubio ruku





Objavljujemo ekskluzivno dio iz pisma Slavise Lekica, sadasnjeg pripadnika CPC, kojeg je uputio prijatelju povodom zavrsetka knjige "U ime Tita" njegove prijateljice iz Argentine, a tice se veoma rijetke fotografije iz njegove licne arhive koja prikazuje Amfilohija kako ponizno ljubi Titovu ruku:

"Postovani g. Djuro, radi se o jednoj, po meni zanimljivosti. Naime, moja izvesna prijateljica iz Argentine je hrvatica i poznata spisateljica, kako istorijskih romana (iz argentinske istorije) tako je dosta pisala i biljezila o hrvatskoj dijaspori u Argentini. Velika je hrvatska nacionalistkinja (ne sovinistkinja) sto veoma cijenim kod sviju naroda ovu osobinu. Ona me je sinoc obavijestila da je upravo zavrsila sa pisanjem svog romana: "En el nombre de Tito" ("U ime Tita"), a ja sam joj odgovorio, no da bi Vama bilo jasnije, prijenecu Vam dio pisma:
"...da Ti prvo uputim sve cestitke povodom zavrsetka Tvoje knjige "En el nombre de Tito", a ujedno da Ti posaljem prilog za nju u vidu jos jednog podatka, kako bi dopunila knjigu i ucinila je aktelnijom i samim tim - zanimljivijom: naime, radi se o osobi koja je preuzela (od mene) da vodi Pravoslavnu Crkvu u Argentini, a to je osoba koju sam ja promovirao u Argentini, tada kada tamo bejah, no sada je sve krenulo po drugom... ta osoba je pocela da "pokrstava" Katolike po Argentini, a sto Ti dostavljam link i tekst - vijest ispod, radi se o crnogosrkom pravoslavnom metropolitu Amfilohiju, koji je Titov pitomac, jer je Tito svojedobno bio glavni organizator u kadrovskom odabiru Srpske Pravoslavne Crkve, a ovaj sada Buenosaireski metropolit iz Cerne Gore, njegov kadar. Ja ti sada dostavljam dokumenat - fotografiju (to je rijetka fotografija iz osobne arhive) gdje se vidi, kako taj metropolit Amfilohije, cak i ruku Titinu ljubi - jednom recju: slika sve govori!
Pisi mi da li mozes u svoju knjigu umetnuti i ovu za Argentinu veoma rijetku zaniljivost!?
Srdacan pozdrav!"



Mitropolit Amfilohije koji je u crkvi Svetog Save u Buenos Airesu krstio Anu Mariju Matas, koja je iz rimokatoličanstva prešla u pravoslavlje, u znak pokornosti, kao mladi monah ljubi ruku druga Tite (uz prisustvu Jovanke Broz - Titine supruge) sto je dokaz da je Tito u Srpskoj crkvi vodio kadrovsku politiku (i selekciju) - zato je sada njegov pulen Amfilohije, poglavar Srpske crkve u Argentini.

Slaviša (Lekić) s. r.
Bivši sveštenik SPC u Argentini
(a danas pripadnik CPC - Crnogorske Pravoslane Crkve)


Jubilej.....10 godina od posjete crnogorske delegacije Crnogorskoj etničkoj zajednici Australije


Zvanična delegacija Crne Gore boravila je u Australiji deset dana tokom septembra mjeseca 2005. godine po planu boravka sačinjenom na osnovi medjusobnih prijedloga. U Sidneju se odvijala većina susreta da bi na kraju posjete bila organizovana i prva tribina na temu "Zašto nezavisna Crna Gora".
Delegaciju su sačinjavali: Žarko Djuranović ispred Pokreta za Crnu Goru, dr Milan Vukčević, direktor Centra za Dijasporu i dvočlana ekipa TV Crne Gore (Melanija Bulatović i Nenad Cvijić).
Treba napomenuti da se posjeta održavala u nezgodno vrijeme nepunu godinu dana prije Referenduma za obnovu crnogorske nezavisnosti. Bila su to teška vremena kada je za nezavisnost Crne Gore u Australiji bila samo Crnogorska etnička zajednica Australije.
Čak i pojedini naši članovi i simpatizeri nijesu imali petlju da javno podrže ideju nezavisnosti, a da ne pominjemo one koji su se svim silama borili protiv Crne Gore i njene nezavisnosti. Cijepale su se mape Crne Gore, pisale peticije podrške optuženima za ratne zločine u čemu su imali ogromnu podršku velikosrpskih iseljeničkih medija i SBS radio programa na srpskom jeziku, a vodja svih tih anticrnogorskih projekata bilo je udruženje Njegoš iz Sidneja.

Serijal je emitovan na RTCG i tek sada smo uspjeli da snimak prebacimo sa VHCR kaseta na CD i postavimo na youtube, ali kvalitet nije sustinski promijenjen pa se mozete prisjetiti kako je to nekada izgledalo:

1. Iskustvo crnogorskih iseljenika u Australiji:



2. Crnogorski iseljenici u Australiji:



3. Crnogorska etnicka zajednica Australije:



4. Univerzitetska saradnja Crna Gora – Australija:



5. Mlada crnogorska dijaspora u Australiji:




Interesantni prilozi iz naše arhive....



Nekoliko dokaza o CPC, a koje SPC pokušava da ignorise!!!

U Ustavu Knjaževine Crne Gore iz 1905, u aktu lex superior, sa stanovišta državnog prava, u članu 40 normirano je slijedeće:
“Državna vjera je u Crnoj Gori istočno pravoslavna. Crnogorska je crkva autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve, ali održava jedinstvo u dogmama s istočno pravoslavnom Vaseljenskom crkvom. Sve ostale priznate vjeroispovijesti slobodne su u Crnoj Gori”.
Posljednji autokefalni mitropolit Crnogorske pravoslavne crkve, u doba nezavisne Knjaževine i Kraljevine Crne Gore bio je Mitrofan Ban. On je za crnogorskog mitropolita kanonski rukopoložen u Rusiji 6. aprila 1885. godine, u Isaklijevskoj Crkvi u Petrogradu, od strane petrogradskog mitroplita Isidora, u prisutstvu ruskog cara Aleksandra III Romanova. Tri dana ranije, u besjedi koju je održao u Svetom Sinodu u Petrogradu, izmedju ostalog, rekao je i ovo: “Vi, svjatjejši otci, promislom Božjom i željom moga premilostivoga gospodara knjaza Nikolaja rukovodjeni, izvoliste smirenost moju izabrati za episkopa Crkve Crnogorske”. Nakon hirotonije primio ga je 15. aprila 1885. godine car Aleksandar III. Prilikom susreta sa njim rekao mu je i ovo:
“Meni je takodje drago što ste Vi rukopoloženi za episkopa u Rusiji. To pokazuje duhovnu vezu imedju Ruske i Crnogorske crkve”.
Autokefalnost priznavali i Carigrad i Moskva
Godine 1910. mitropolit petrogradski Antonije u pismu Mitrofanu Banu, uz ostalo, piše: “Bratski vas pozdravljam sa znamenitim jubilejem, izražavajući tople želje da Vašem Visokopreosveštenstvu pastironačenik Gospod Bog naš Isus Hristos udijeli dugi život u plodotvornoj službi Vašoj za dobro Crnogorske crkve”.
A Vaseljenski patrijarh Joakim iz Carigrada 1910. godine piše Mitrofanu Banu: “Gospod neka podari bogate darove Vašem Visokopreosveštenstvu, svetoj Crnogorskoj crkvi, blagovjernom gospodaru i pobožnom narodu”.
U ime Srpske pravoslavne crkve, njen mitropolit Dimitrije Pavlović (1910. godine) uputio je čestitku Mitrofanu Banu, u kojoj stoji:
“Srpska crkva, kao sestra i po vjeri i narodnosti, dijeli radost Crnogorske crkve”. (O tome piše “Glasnik” Pravoslavne crkve u kraljevini Srbiji, od 15. aprila 1910. godine.)

Kad prisvojiš nešto što nije tvoje....Ćirilica i Latinica

Ćirilo i Metodije su dva grčka misionara (gle čuda - nisu Srpska) iz okoline Soluna. U Moravsku ih je poslao bizantski car Mihajlo III a na poziv Moravskog kneza Rastislava. Cilj je bio širenje hršćanske vjere medjumnogobožačkim narodom, Slovenima. S obzirom da su propovjedi trebale biti davane na jeziku ovog naroda, jer će oni tako lakše shvatiti i prihvatiti novu vjeru, Ćiril je bio zadužen za osnivanje novog pisma. 861 g. Konstantin iskopava mosti sv. Klimenta rimskog (moguće da su Srbi držali i RIM). 863 g. Rastislav šalje molbu Ćirilu i Metodiju da dodju da opismene slovenski narod. Južnoslavenski sveštenici porijeklom iz reda Ćirila i Metodija su u početku pisali glagoljicom. Medjutim jedan od Ćirilovih učenika, vjerovatno Kliment Ohridski koji je bio i pisac životopisa o Ćirilu pod nazivom Žitije Sv. Ćirila, uveo je ćirilicu. Ćirilica je bila drugo slovensko pismo načinjeno prema grčkim slovima. Vrlo brzo je potisnula glagoljicu i zavladala najprije u Bugarskoj ali i u Srbiji i Rusiji. (komentar iz E-novina)

Simboli Beograda s turskim imenom

Neki od simbola Beograda nose nazive na turskom jeziku, poput Kalemegdana, Topčidera, Tašmajdana, Bezistana. Tako Dorćol u prevodu znači raskršće, dok Karaburma na turskom znači crni greben.
Naše, a njihove reči
alat; jastuk; jogurt; jorgovan; ćevap; džep; ajvar; bakar; baklava; bakšiš; bubreg; buzdovan; burek; budala; baksuz; gajde; dinar; delije; duvan; ekser; zanat; zejtin; kazan; kačamak; kašika; kesa; kreč kula; kujundžija; mahala; majmun; meraklija; miraz; mušterija; muštuluk; ortakluk; palanka; pamuk; para; musaka; tavče; kajsija; višnja; sikter; čorba; čaršav; Bostan


Budućnost Crne Gore....


Zbog ovakvih Crna Gora ne treba da brine za svoju buducnost i oni su primjer kako se gradi jedna gradjanska i civilizovana Crna Gora:

Ana Ponoš, Njen epitaph: - Dalmatinka po porijeklu, Crnogorka po opredjeljenju.

Fahrudin Melić: Osjećam se kao Crnogorac, himnu pjevam iz sveg srca "Osjećam se zaista počastvovanim što sam reprezentativac jedne države kakva je Crna Gora", Uz sve njih ja se osjećam kao Crnogorac i pjevam iz sveg srca himnu koju doživljavam kao svoju!

Bajram Begzić, starobaranin Opšte je poznato da izlaskom na političku scenu BS-a, kome pripada i sam Mustafić sa svojim istomišljenicima, na jedan neprimjeren način odredjuje se nečija nacionalna pripadnost, pa i nacionalna pripadnost nas u Starom Baru.

detaljnije


Vrati se na početak
Top



Free website hit counter