MEAA
Program | O nama | Prezimena u CG | Reagovanja, pisma... | Traže se... | Kontakt |


Montenegro.org.au WWW

Priznanje Vlade NSW-a



MEAA u medijima |
MEAA u fotografijama |

CG VLADA, MIP i iseljenici|
Zaboravljeni Crnogorci i MIP CG |

Osvrt na knjigu "Njegoševci petog kontinenta" |

Portalanalitika | Dnevne novine | Antena m | Pobjeda | Radio TV CG | Skala Radio | CG pitanja | CŠO CPC u AU |

Google translate...Rječnik |
Webisteoutlook |
Maps Google Australia |
Timeout.com/sydney |

Montenegrosmiles |


Prof. Sreten Zeković
"Podsjetnik o Crnoj Gori":
Vasilije Mujo Spasojević
"Običaji u Crnoj Gori":


Crnogorski LIBERALI ......... Probudili su Crnu Goru
Crnogorska Pravoslavna Crkva Grb CG Crkve
Islamska zaj. CG Islam  CG
"Gorski Vijenac"
ćirilica
| latinica  
Petar Petrović Njegoš
Izbor stihova iz "Gorskog Vijenca" sa objašnjenjima
Komentar Gorskog Vijenca
ćirilica | latinica


Provjerite Vašu e-poštu
Proverite Vašu poštu!
 Yahoo ID:
  Password:

Informacije iz AUS:
The Aussie Traveller - tourist maps W.A. (Perth)
N.T. (Darwin)
Q.L.D. (Brisbane)
S.A. (Adelaide)
N.S.W. (Sydney)
VIC (Melbourne)
TAS (Hobart)
A.C.T. (Canbera)

I N F O R M A C I J E:
... za doseljenike u NSW-u
Skolstvo u AU, Spisak nasih doktora, Popisi stanovnistva u AU itd...
Znate li u kakvoj sredini živite?
  • Da li znate ko su vam komšije? Da li ste se zapitali kakva je vjerska ili nacionalna struktura stanovnika u vašem okruženju? Interesuje li vas kako se kreću cijene nekretnina u kraju u kojemu živite?
    Sve ovo i mnogo više možete naći na ovoj web stranici,
    a poštanske brojeve možete naći na sajtu Post Australia
Australija kroz prizmu statistike
Migracioni agent, registrovani prevodioc i ostale AU teme ...

Sydney-ski sajtovi:
City Guide
Sydney official site Ozmail - Sydney best City Search

Poredjenje Australije sa Evropom:


O zakoniku Sv Petra  Cetinjskog.
Čitajte još...
Jedan milenijum otkako je živio i Dukljom vladao Sveti Vladimir Dukljanski, poznat i kao Sv. Jovan Vladimir...
Čitajte još...
Vladimir i Kosara
Svjedočanstvo borbi oko Skadra i njegove predaje Crnogorcima. Detaljnije...
Upoznajte Crnu Goru koju nijeste znali: prvi, jedini, naj...
Čitajte još...
Pogibija Danila I Petrovića Njegoša, crnogorskog knjaza 1851-1860, prvog svjetovnog vladara Crne Gore. - Mučko ubistvo tvorca moderne države. Detaljnije...
Čovjek se rodi umoran i živi da bi se odmara!!!
Ljubi krevet svoj ka sebe samoga!!!
i još...
Zdravica Vojvode MAŠA ĐUROVICA zvanog DEJAN, KNJAZU NIKOLI na ĐURĐEVDAN 1889 god. na CETINJU. Zainteresovani?
Nositi neprekidno u sebi CRNU GORU znači i dar i prokletstvo. CRNA GORA je morska pjena i sniježna prašina, igra kamenih litica i sunovrat potoka, grohot bitaka i pijanstvo ratova...
I šta još...
Poznato nam je šta su Njegoš i kralj Nikola pisali o našoj braći Srbima... no šta su pisali o Hrvatima? Pročitajte Njegoševo pismo guv.Turskom; stihove kralja Nikole iz "Balkanska carica"... i još o jeziku... Detaljnije...

Iseljeničke priče
Traže se...
Stranci o Crnoj Gori

Zbornik crnogorske dijaspore

Crnogorsko državljanstvo

In memoriam
crnogorska štampa
Pobjeda | Portalanalitika | antena m | Skala Radio | Vijesti | pcnn | dan | mnnews | monitor | Montenews | radio tv cg | rtv vijesti | Radio Gusinje | Zrcalo.me |
crnogorski sajtovi
Montenet.org | Montenegro.com | Montenegrin.org | Montenegrina.net | Montenegro.org | Cafe Montenegro | Montenegro (de) | Montenegro-Canada | Montenegrina Zeta (Argentina) | Montenegrosmiles | Montenegro-adria.de | Gusinjani i Plavljani | Madeinmontenegro | Discover-montenegro | Visit MN| Udruženje Krstaš | Udruženje Crnogoraca BG
| Vijece Crnogoraca ZG | Crnogorci u Argentini | Gusinje-foundation|
Vlada CG | Uprava za dijasporu CG | Skupština CG | Predsjednik CG | Policija CG | Zapošljavanje CG | CDTMN| florina.me| Matica Crnogorska|
Pošta CG | Agencija za telekom | Seizmološki zavod | Hidrometeorološki CGCrnogorsko NP | Crveni krst CG | Superior HN | Expeditio Kotor | Servisi CG | Ecomontenegro | Montenegro Air | Internet CG | N parkovi CG | Ekozona |
Kuća.me | Prodam sam CG | Nekretnine CG | Imperija Budva | Realitica nekretnine CG | Nekretnineucrnojgori | Nekretnine 365 CG | Imovina.info | Nekretnine CG | C21residomontenegro | Krstas nekretnine CG | Villa Antonia CG | Rent a car Simeon PG |
Cetinje | Podgorica | Danilovgrad | Andrijevica | Berane | Kolašin | Nikšić | Mojkovac | Plužine | Bar| Podgorica Travel | Igalo | Hercegnovi | Bijelo Polje | Gusinje Plav | Crnogorski Grbalj | Tivat | Tivat travel | KotorOnLine | TopMontenegro |
Crnogorsko primorje | Montenegrobeauty| Vila jelka | Hotel Perla | Hotel Kostas | HTP Primorje | Hotel Evropa | Jadranski sajam - Budva | Inmontenegro | Hotel Mediteran | Eco Tours | Adriatic Express | Rent a car Meridian | Grad teatar festival | turizamcg.com | montenegroexplorer | Hotel Komovi |
DPS | SDP | PZP | SNP | Udruženje kapetana CG | Albaniens in CG | CP u Srbiji |
Almanah | Harmonija | Centar savr umj CG | TV festival Bar |
velikanagrada | montenegro-racing | dobrilovic | montenegrocharter | avacomdoo | petex-suvenir |

CG Vaterpolo | Jadran HN | CG Karate | KK Buducnost | NLB League | CG fudbal |

srbija
E-novine | Novinar.De | večernje novosti | nin | blic | Tabloid | Kurir | beta | tanjug | Svet | danas | Ilus politika | politika | vreme | fonet | TV B-92 | Radio TVSR | yuportal.com | svetplus.com | 24časa | Royalfamily | becook.com | Korisna knjiga | Peščanik | Besplatni filmovi | dijaspora-oglasi |

hrvatska
dalmacijanews | Hrvatski rječnik | vecernji-list | hina | vjesnik | glas istre | tportal | hr monitor | arkzin | hrnet | index | Cibona | Centarnekretnina | Nekretnine | oglas.hr | travel-croatia | 500 hr linkova |
bosna i hercegovina
Dnevnik - pincom | oslobodjenje | saraj | tuzlarije | dani | Adresar | Bosnjaci | arhiva viceva | sarajevo-x.com | Bolja BiH | Nezavisne.com | Klix.ba | Dnevni Avaz |
slovenija
Slovenian media |
makedonija
Forum | Nova Makedonija | Makedonija Denes | M.Express |
ex YU i ostalo
Katalog linkova | Nekretnine u ex YU | Izracunavanje uskrsa |

SlobodnaEvropa | BBC | CNN | Deutsche Welle | FIFA | UEFA | World Clock |

ULEB | Radio Televizija Jugoslavije |

Pišite nam... e-mail to us...
Arhiva:
Odnos emigrantskih (srpskih) medija prema MEAA:


Vaši komentari
Knjiga gostiju...Vaši komentari

Susret sa Minjom Raznatovićem i Zoranom Raičevićem





Bilo je zadovoljstvo sresti se, po prvi put, sa nasim starim saradnikom Minjom Raznatovićem, koji nam već duze vrijeme salje svoje priloge, a koje sa zadovoljstvom objavljujemo. Na kraju razgovora dobili smo i dvije Minjove knjige "Zdruzeni udar" sa posvetama - jedna na moje ime, a druga na ime porodice Spadijer na čemu mu se ovim putem zahvaljujemo.
Milorad Minjo Raznatović je rodjen 1955. godine na Cetinju, a radi u Socijaldemokratskoj partiji Crne Gore. Članke, eseje, političke analize i kritike objavljuje u dnevnoj stampi, periodičnim publikacijama, internet portalima i sajtovima.



Proslo je 6 godina od naseg poslednjeg susreta u Torontu da bismo se susreli ponovo, ali u Podgorici! Neizbjezna tema sa Zoranom Raičevićem, predsjednikom Crnogorskog kulturnog drustva Toronto, bila je nasa dijaspora, a dotakli smo se i predstojeceg Kongresa zakazanog za 16. jul 2016. Susretu se pridruzio i Veselin Nenezić, jedan od osnivaca nase zajednice u Australiji.


Posjeta fondaciji Sv Petar Cetinjski





Posjeta fondaciji Sv Petar Cetinjski uvijek obogati sve učesnike 'rasprave'. Tema je samo jedna - Crna Gora!
Sve čestitke zasluzuje zavrsetak monografije o Svetom Vladimiru koja je stampana na crnogorskom i engleskom jeziku. Monografija je stampana u ograničenom broju primjeraka, u luksuznom povezu i zasluzuje da se nadje u svakoj crnogorskoj kuci. Svi zainteresovano mogu se obratiti direktno na adresu Fondacije na sajtu:
www.svetipetarcetinjski.me
Monografija o Svetom Vladimiru je zajednički projekat Fondacije „Sveti Petar Cetinjski“ i Zajednice Crnogoraca u Republici Makedoniji. Fondacija “Sveti Petar Cetinjski” i ZCGM su 17.05.2011 u Podgorici potpisale memorandum o saradnji. Memorandum su potpisali predsjednik fondacije g-din Dragoljub Rašović i predsjednik ZCGM Miroljub Orlandić.
Ova monografija prikupila je sva savremena verifikovana saznanja o Dukljanskoj Kneževini predvojislavljeićevskog perioda, i o njenim statusnim mjenama od vizantisjke do makedosnke vazalnoti i relativno pune slobode. Taj daleki period crnogorske istorije, uglavnom nepoznat i neobradjen u dosadašnjim školskim udžbenicima za srednje i više škole, uveliko je nepoznat i važnim kulturnim institucijama, orgnizacijama i istaknutim crnogorskim društvenim aktivistima. Ova monografija takodje sadrži pregled istorijskih dogadjaja tog vremena, životopise Svetog Vladimira, sagledan iz današnje perspektive i kult o njegovoj mučeničkoj smrti. Navedene su i sve dosad poznate njegove žitija (Žitije Sv. Vladimira u Ljetopisu popa Dukljanina; Žitije iz 1690. sastavljeno od Kozme igumana manastira Šin Djon kod Elbasana; Akolutija Moskopoljska iz 1742.; Venecijansko izdanje žitija iz 1802). Monografija sadrži i sve likovne predstave Svetog Vladimira iz Crne Gore, Makedonije, Albanije, Bugarske i Srbije – freske i ikone iz raznih epoha.


Gost satelitskog programa TVCG





Ugodno popodne u gostima satelitskog programa TV Crne Gore uz intervju kojeg sam dao novinarki Natasi Novović, uredniku za TV program za dijasporu.
Kako se Natasa već duze vrijeme bavi nasom dijasporom nije bilo tesko naći zajednički jezik po mnogim pitanjima vezanim za tu problematiku i razumijevanje na relaciji dijaspora - domovina Crna Gora.


Posjeta Fakultetu za crnogorski jezik i knjizevnost na Cetinju





Poziv koji se ne odbija, poziv koji uvijek raduje - posjeta fakultetu za crnogorski jezik i knjizevnost na Cetinju! Nakon toliko godina nase podrske i zalaganja za crnogorski jezik konacno smo imali priliku da budemo, na poziv dekana fakulteta dr Adnana Čirgića, negovi gosti.
Adnan je jedan od koautora prve crnogorske gramatike i istinski borac za ocuvanje osobenosti crnogorskog jezika. Zbog svoje iskrene posvecenosti Crnoj Gori i crnogorskom jeziku permanentno je izlozen napadima svakojake vrste, ali Adnan se hrabro suprostavlja svim takvim primitivcima i postepeno, ali sigurno, snazi borbu za ocuvanje crnogorskog jezika.


Prilog iz Podgorice ... susret sa Darkom Sukovicem





Uvijek je zadovoljstvo susresti se sa velikanom crnogorskog novinarstva g.Darkom Šukovićem, glavnim i odgovornim urednikom Antene M i urednikom i voditeljem jedne od najpopularnijih TV emisija "Ziva istina" na Atlas TV. Obzirom da su radio i tv emisije Šukovića veoma popularne medju nasim iseljenicima sirom svijete, a time i Australije to je tema iseljenistva bila prirodni dio naseg danasnjeg druzenja.
Lično mi je imponovao optimizam Šukovića, koji i pored svih problema koji opterecuju Crnu Goru, vidi ljepsu stranu i ne gubi nadu u jednu bolju, civilizovanu i prosperitetnu Crnu Goru.


Prilog iz Kanade ... IZVJESTAJ SA 19-og EVROPSKOG FESTIVALA U KANADI





U Vankuveru 28. i 29. maja ove godine odrzao se tradicionalni devetnaesti "Evropski festival" u organizaciji EuroFest BC Society ( www.europeanfestival.ca ).
Na festivalu je ucestvovalo preko 30 organizacija koje predstavljaju razne evropske narode. Festival je poceo paradom na kojoj je svaki narod bio zastupljen predstavnicima u narodnim nosnjama i sa zastavom drzave koje predstavljaju. Crnu Goru su predstavljali njen pocasni konzul Kaare Foy i clanovi Crnogorske zajednice Eva Karadzic, Bozidar Vujicic i Vesko Karadzicb.
Na ovom festivalu Crnogorska zajednica je bila predstavljena sa standom kulture.
Na standu kulture bili su izlozeni 20-ak postera i video projekcije koji prikazuju najpoznatija turisticka mjesta i kulturno nasljedje. Zainteresovanim posjetiocima bile su dostupne informacije o Crnoj Gori u vidu casopisa i brosura.
Crnogorske prirodne i kulturne ljepote privukle su paznju ogromnog broja ljudi raznih nacija i religija. Na stotine ljudi su se raspitivale o turistickim mjestima, kulturi, hrani, sportu, ekonomiji i istoriji. Standu su prilazili i pojedinci koji su rodjeni i odrasli u drugim evropskim drzavama i kojima je jedan od roditelja iz Crne Gore. Oni su bili veoma ponosni sto imaju crnogorsko porijeklo i pozeljeli su da dolaze na crnogorske skupove.
Ovom dogadjaju su prisustvovali i visoki gosti, ukljucujuci i generalne konzule i pocasne konzule evropskih zemalja.

CRNOGORSKO DRUSTVO BRITANSKE KOLUMBIJE


Prilog iz Australije ... Crnogorska etnicka zajednica Australije ..... Proslava Dana nezavisnosti







Svečana proslava povodom 10 godina crnogorske nezavisnosti u Australiji ove godine održana je u Brizbejnu.
Interesantno je napomenuti da su proslavi prisustvovali i nasi članovi iz Sidneja (udaljeni nekih 1000 km), a posebno nam predstavlja zadovoljstvo sto su, specijalno za tu noć, kao gosti doslii i nasi novi članovi iz Melburna koji će samo za ovu priliku i jednu noć prevaliti cijelih 4000 kilometara! Sama ta činjenica pokazuje koliku ljubav gaje nasi iseljenici prema svojoj jedinoj domovini - Crnoj Gori.
Nakon odslusane himne druzenje je proteklo u prijatnoj atmosferi i uz zvuke klavira evocirale su se uspomene iz Crne Gore i razmijenjivala iskustva iz Australije.
Moramo izraziti zahvalnost i domaćinu, sekretaru nase Zajednice Bobanu Stojoviću, na trudu kojeg je ulozio da proslava prodje u najboljem redu, a bilo je tu dosta posla: dopremljen je i specijalni pijano, napravljen je pano sa crnogorskim obiljezjima, rezervisana sala i organizovan doček gostiju.
Bila je ovo prilika i da se nasi članovi koji su rastavljeni hiljadama kilometara jos bolje upoznaju i tako grade i učvrsćuju svoja prijateljstva.


Prilog iz Crne Gore ..... POZIV ZA PRIJAVE NA LJETNJU ŠKOLU "CRNA GORA MOJA POSTOJBINA"



Uprava za dijasporu i Zavod za školstvo Crne Gore i ove godine organizuju, desetu po redu, Ljetnju školu jezika i kulture Crne Gore namijenjenu djeci iseljenika iz Crne Gore.
Škola pod nazivom “Crna Gora moja postojbina” održaće se u periodu od 20. do 30. jula u Crnoj Gori. Pravo prijavljivanja imaju djeca iseljenika iz Crne Gore uzrasta od 9. do 15. godina koja do sada nijesu imala priliku da pohadjaju Školu. Polaznici Škole imaće priliku da za deset dana boravka u Crnoj Gori kroz brojne radionice u prirodi i organizovana razgledanja kulturno-istorijske baštine, na zanimljiv i pristupačan način upoznaju ljepotu i vrijednosti Crne Gore i njenih stanovnika i uspostave prirodan i postojan most sa svojom postojbinom.
Škola je za polaznike besplatna, a sve troškove smještaja i boravka polaznika u Crnoj Gori snose organizatori. Poziv za prijave polaznika otvoren je do 12. juna 2016. godine.
Na donjim linkovima možete naći detaljnije informacije o Školi kao i formu prijave na istu.
Informacija o Školi jezika i kulture Crne Gore Info ljetnja skola
Formular za prijavu polaznika Formular prijave

Prilog iz Crne Gore ..... 'radni' sastanak .... okupili se dijaspora, profesori crnogorskog jezika i predstavnik Uprave za dijasporu





Nakon svih ovih godina borbe za crnogorsku nezavisnost i crnogorski jezik prijatno se iznenadimo kada neko ukaze iskreno postovanje prema dosadasnjem angazovanju Crnogorske etnicke zajednice Australije. Tako je bilo i sa pozivom profesora Milorada Nikčevića koji je nasao vremena nakon predavanja na Cetinju da organizuje susret sa Goranom Drincicem, prodekanom za nauku i medjunarodnu saradnju Fakulteta za crnogorski jezik i knjizevnost, Aleksandrom Radomanom, prodekanom za nastavu na istom fakultetu i Zoranom Djukanovićem, sefom odsjeka za praćenje, istrazivanje, informativne i izdavačke poslove u Upravi za dijasporu.
Profesor Nikčević se sa zahvalnosću odnosi prema nasoj zajednici, jer smo mi bili prvi koji su objavili njegove radove na nasem web sajtu. Profesor Nikčević je obećao jos intezivniju saradnju i mozemo očekivati jos mnogo njegovih novih interesantnih radova.
Rado sam se odazvao pozivu profesora Drinčića i Radomana koji su mi prenijeli i lični poziv dekana fakulteta za crnogorski jezik na Cetinju da ih sto skorije posjetim.
Uz prisustvo Zorana Djukanovća neizbjezna tema je bila i nasa dijaspora i način kako poboljsati i pribliziti dijasporu Crnoj Gori.


Prilog iz Crne Gore ..... aktivnosti Crnogorske etničke zajednice Australije u pripremama za predstojeće susrete predstavnika dijaspore i Kongresna na Cetinju





U sklopu priprema za predstojeće aktivnosti nase dijaspore, predsjednik Crnogorske etničke zajednice Australije je naisao na veoma srdačan prijem u Upravi za dijasporu. Prvog dana posjete uslijedilo je poznanstvo sa g. Zoranom Djukanovićem, sefom odsjeka za praćenje, istrazivanje, informativne i izdavačke poslove, a narednog dana (26. maja) odrzan je sastanak i sa g. mr Predragom Mitrovićem, direktorom Uprave za dijasporu.
U veoma prijatnom, duzem i iskrenom razgovoru otklonjene su sve dosadasnje nesuglasice koje su postojale ranije sa Centrom za dijasporu i dogovorena je intezivnija saradnja na svim poljima značajnim za dijasporu, a time i za nasu matičnu domovinu Crnu Goru. I g.Mitrović i g. Djukanović su se veoma pohvalno izrazili o radu nase Zajednice i ukazali na značaj kojeg nasa Zajednica ima medju sveukupnom nasom dijasporom. Svakako da imponuje činjenica da se nijesu zaboravile aktivnosti nase organizacije u vrijeme kad se vodila borba za crnogorsku nezavisnost i moramo biti ponosni na ugled kojeg Crnogorska etnička zajednica uziva u Crnoj Gori.



Nakon posjete Upravi za dijasporu imao sam i izuzetno prijateljski susret sa generalnim direktorom Generalnog direktorata za konzularne poslove, g. Zeljkom Stamatovićem sa kojim je nasa Zajednica imala prisan i iskren odnos od prvih dana osnivanja Crnogorske etničke zajednice Australije. Kod njega smo uvijek nailazili na razumijevanje i podrsku.


Prilog iz Crne Gore ..... proslava Dana nezavisnosti



Dio atmosfere uoči i za vrijeme proslave povodom Dana nezavisnosti odrzane u Podgorici. Nas nekolicina predstavnika dijaspore bili smo smjesteni zajedno sa diplomatskim osobljem, a vrijedno je napomenuti da je proslavi prisustvovao mitropolit CPC Mihailo! Konačno je Amfilohije bio u drugom planu! Lično sam se pozdravio sa mitroplotimo Mihailom, a u programu sam uzivao druzeći se sa Miloradom Nikčevićem.








Prilog iz Crne Gore ..... promocija Crnogorske etničke zajednice Australije



Respekt i postovanje kojeg uziva Crnogorska etnička zajednica Australije vidljiva je na svakom koraku i pri svakom susretu u danima najveće proslave - desetogodisnjice crnogorske nezavisnosti.
Na danasnji dan na naslovnoj stranici najčitanijeg portala - Portal Analitika objavljen je prilog predsjednika ove zajednice Mihaila Mandića, koji je izazvao izuzetnu paznju velikog broja posjetilaca. Znak je to da se prepoznaje i vrednuje dosadasnji učinak ove Zajednice u procesu obnove crnogorske nezavisnosti i očuvanju crnogorskih nacionalnih interesa Crne Gore na australskom kontinentu.

Cijeli prilog sa Portal Analitike mozete naći na linku: Od euforične borbe do realnosti

U istom danu prazničnog ambijenta i dnevni list Vijesti su objavili prilog M.Mandića, zajedno sa jos dvije istaknute ličnosti iz crnogorske dijaspore: predsjednikom Crnogorske dijaspore u Svajcarskoj Miodragom Perovićem i predsjednikom Crnogorskog kulturnog drustva iz Toronta Zoranom V.Raičevićem. Svojim korektnim objavljivanjem nasega priloga, nakon duze vremena, list Vijesti, zahvaljujući novinarki Biljani Matijasević, pokazuje da postoji način kako se moze postovati novinarski kodeks i graditi povjerenje sa dijasporom.



Kao kruna paznje prema Crnogorskoj etničkoj zajednici Australije dozivjeli smo pri veoma srdačnom susretu u Upravi za Dijeasporu kojom prilikom je predsjedniku naseg udruzenja uručena pozivnica premijera Mila Djukanovia večerasnjoj spektakularnoj proslavi desetogodisnjice crnogorske nezavisnosti i hiljadugodisnje crnogorske drzavnosti, a koja će se odrzati na centralnom podgorikom trgu - trgu Nezavisnosti. Predstavljati Crnogorsku etničku zajednicu na centralnoj tribini jubilarne proslave, sa veoma malim brojem zvanica, izuzetna je čast i zadovoljstvo. Sa predsjednikom Uprave za dijasporu, sa kojim smo svo vrijeme bili u stalnoj vezi dogovoreno je vise susreta odmah nakon proslave.




Prilog iz Sidneja.....Vanredni godišnji sastanak članova Uprave Crnogorske etničke zajednice Australije



Vanredni godišnji sastanak članova Uprave Crnogorske etničke zajednice Australije

Na vanrednom godišnjem sastanku Uprave Crnogorske etničke zajednice Australije održanom dana 10/04/16. (shodno članu 12 našeg Pravilnika) razmatran je dosadašnji rad, izabrana Uprava Udruženja i predstavljen program budućeg djelovanja.
Uprava je jednodušna u ocjeni da je nedavna smrt člana naše uprave Ksenije Radulović nenadoknadiv gubitak za našu Zajednicu, jer je Ksenija bila dio našeg udruzenja od prvih dana osnivanja i u njoj smo imali iskrenog i vjernog člana.
Isto tako ukazano je postovanje nasem nedavno preminulom članu - čika Veljku Vujačiću, jednom od posljednjih zelenaša djenerala Krsta Zrnovog Popovića, koji je postao član skoro istovremeno kada i pokojna Ksenija. I čika Veljko, kao i naša Senja, bio nam je velika i iskrena podrška.
U ovoj jubilarnoj godini, u kojoj se navršava 10 godina crnogorske nezavisnosti, sva naša aktivnost je usmjerena ka tom značajnom dogadjaju i nasa Zajednica će uzeti aktivno učešće u organizaciji Kongresa crnogorskih iseljenika koji će se održati 16. jula na Cetinju. Crnogorsku etničku zajednicu će predstavljati član našeg udruzenja od njenog osnivanja i sadašnji potpredsjednik Udruženja gospodja Vesna Špadijer.
Ove godine je naša Zajednica bogatija i za podružnicu naših iseljenika koji žive i rade u Kvinslendu pa je, imajući u vidu novonastalu situaciju, izabrana nova Upravu u sastavu:

Mihailo Mandić, predsjednik (Rockdale)
Vesna Špadijer, potpredsjednik (Liverpool)
Boban Stojović, sekretar (Brizbejn)
Vasilije Špadijer, blagajnik (Casula)
Jovan B. Ilić, član (Adelaida)
Goran Nišavić, član (Manly)

Na sastanku je odlučeno i da se svečana proslava povodom 10 godina crnogorske nezavisnosti u Australiji ove godine održi u Brizbejnu. Pripreme su uveliko u toku i pored naših iseljenika očekuje se prisustvo značajnog broja ličnosti iz kulturnog i naučnog života Brizbejna i Kvinslenda.

Više informacija o radu naše zajednice i istoriji Crne Gore može se dobiti na našem web sajtu: www.montenegro.org.au. Pozivamo sve zainteresovane, bez obzira na različitost u stavovima, da se jave svojim prilozima.


Sahranjen Veljko Vujačić zelenaš Krsta Popovića i vjerni član Crnogorske etničke zajednice Australije



21.4.2016. na seoskom groblju u Ovtočićima (Crmnica) sahranjen je naš čika Veljko. Iskreni i vjerni član našeg Udruzenja od prvog dana osnivanja, što je ovdje prava rijetkost. Njegov sin Vukota nam se javio i izrazio želju da nastavi putem svoga oca i preuzme brigu o tradiciji članske uplate! Ponosni smo sto je čika Veljko bio dio nase Zajednice i sto njegovim stopama nastavlja i njegova familija.



tekst preuzet sa Portala Analitika
Veljko Jovov Vujačić jedan od posljednjih zelenaša djenerala Krsta Zrnovog Popovića, preminuo je 28. marta ove godine, u Pertu u Australiji, u 94. godini života. Veljko Vujačić rodjen je u Podgoru, u Crmnici, 23. januara 1923. godine.
Bio je jedinac. Krajem dvadesetih godina otac mu, „trbuhom za kruhom“, odlazi za Australiju, a on ostaje da živi s majkom u selu. Učestvuje u Trinaestojulskom ustanku. Nakon sloma Ustanka, odaziva se pozivu Talijana da se preda, vjerujući da će ubrzo biti pušten. Medjutim, Talijani ga, sa mnogim drugim Crmničanima koji su se predali, odvode u logor, u Albaniju. Na intervenciju talijanske kraljice (crnogorske princeze) Jelene, jedan broj crnogorskih zarobljenika iz talijanskih logora je u jesen iste godine pušten kućama, medju kojima je i Veljko.
Nakon obračuna partizana s neistomišljenicima krajem 1941. i početkom 1942. godine, ponovo sa majkom krajem marta 1942. bježi od kuće, iz straha da bi i njih mogla snaći sudbina mnogih nevinih stradalnika po Crmnici. Tada odlučuje da se priključi zelenašima. Bio je borac Crmničkog zelenaškog bataljona, koji je bio u sastavu Lovćenske brigade pod komandom djenerala Krsta Popovića.
Iako nije bio okrivljen niti je počinio bilo kakav zločin, Veljko se, u jesen 1944. godine, povlači se sa brojnim drugim protivnicima tadašnje vlasti prema Hrvatskoj i Sloveniji. Uspijeva da se prebaci u Italiju, dje boravi do 1948. godine, kada sa majkom odlazi za Australiju, kod svoga oca. Nakon 52 godine boravka u Australiji, Veljko je 2000. godine prvi put došao u Crnu Goru – kako je govorio - „svoju jedinu domovinu“, na Drugi svjetski kongres crnogorskih iseljenika. Od tada, svake godine dolazi na Cetinje sa sinom Vukotom.
-Ja sam bio običan vojnik koji je bio vazda spreman da pogine za Crnu Goru! Za mene je ideal - ne Crna Gora srbijanska, niti ruska, niti bilo čija drugo, nego Crna Gora Crnogoraca! Da bude nezavisna, pa kako joj godj bude i što joj da Bog! – kazao je Veljko Vujačić u njegovoj posljednjoj ispovijesti, koju je zabilježio novinar i publicista Veselin Konjević, u knizi „Ispovijesti posljednjih zelenaša Krsta Popovića“.
Posmrtni ostaci Veljka Jovovog Vujačića biće dopremljeni su 20. 04. 2016. u porodičnoj kući u Ovtočićima – Podgor, Crmnica. Sahrana će se obavila 21.4.2016. u 14 časova, na seoskom groblju u Ovtočićima.
Iza sebe je ostavio sina i tri kćerke, sa njihovim porodicama.


Popis svega stanovništva Crne Gore 1879. godine, knjiga I i knjiga II





Zahvaljujemo se našem 'bijelom bratu' iz Kanade, gospodinu Božidaru Vukčeviću koji nam je poslao link na kojemu se nalazi Popis svega stanovnistva Crne Gore knjiga I i II iz 1879. godine po okruzjima, varosima i selima, stampana na Cetinju 2009. godine.
Izdavač ove publikacije je Drzavni arhiv Cetinja, Zavod za statistiku Crne Gore.
Kopija nije bas najboljeg kvaliteta, ali ipak dugujemo zahvalnost nepoznatom autoru koji se potrudio da knjige kopira i postavi u PDF formatu na Internetu na adresama:

Popis svega stanovnistva Crne Gore 1879. godine - knjiga I

Popis svega stanovnistva Crne Gore 1879. godine - knjiga II

Spisak Kapetanija i sela mozete naci ovdje


Crna Gora....Časopis Renome....poziv na saradnju



Poštovanje gospodine Mandiću,
Želim da Vam predložim, naravno,ukoliko je interesantna saradnja, a ja smatram da jeste, na temu pretplate naših iseljenika u Australiji na časopis RENOME koji se bavi tematikom kulturnog turizma i promoviše kulturnu i prirodnu baštinu Crne Gore.
Časopis je dvojezičan (na našem i engleskom jeziku) i cijena je 5 Eura po broju. Sa poštarinom izadje oko 12 Eura. Šaljem jednom pretplatniku iz Sidneya.
Više informacija i tekstova možete pogledati na sajtu časopisa.

Srdačan pozdrav iz Podgorice.
Časopis Renome
Radmila Krgović
Glavna i odgovorna urednica
Tel: 00 382 67 523 951
www.renome.me


Sdjan Jokić.....prezime



Postovani...moja porodica je iz sela Lozna nadomak Bijelog Polja u Crnoj Gori. Prema predanju...doseli smo 127 godina prije početka drugog svjetskog rata iz okoline Podgorice iz mjesta Pelev Brijeg, Bratonožići. Navodno smo se prezivali Baljevići. U selu Lozna prema popisu stanovnistva Kraljevine Crne Gore iz 1913godine ima 4 kuće Jokić.

Vukadin,Jovan,Radovan i Šćepan. Ja sam potomak Šćepanov, Srdjan(ja); Žarko(moj otac, rodjen 1939); Aleksa(moj djed, rodjen 1913); Mirko(moj pradjed, rodjen 1855); Šćepan(moj cukundjed, rodjen ???)

Vukadinovi sinovi, Nikola i Pavić su 1903(tako nesto) odselili u Srbiju. Pavić je imao suprugu Maru koja mu je rodila 5 sinova. Nakon njegove smrti...Marini sinovi su uzeli prezime Marić (po majci Mari). Naselili su se u okolini Sjenice, selo Čipalje. To su nasi najblizi rodjaci i direktni potomci Jokića. Za Sćepanovo porijeko nemam mogućnost da saznam nista. I ovo sto vam saljem godinama skupljam info.

Ako imate mogućnost...pomozite.
Srdačan pozdrav, Srdjan Jokić Podgorica


Mole se oni koji znaju nešto o Peru Lekiću da se jave na našu adresu



We are trying to trace details on my father in law.

Pero Lekich arrived in Freemantle WA in 1924 but we know very little of his life before that. He said that his mother was called Christine (not sure of the spelling) and she lived in Montenegro (perhaps in Bukovic ).
He said that his brother (Eli or Ely Lekich) left at the same time (1923/1924) and went to America.
Can you please help us. Any suggestions of who to contact to get further information would be very much appreciated.
Kind regards.

Lorraine Lekich
Perth
Western Australia


Jubilej.....10 godina od posjete crnogorske delegacije Crnogorskoj etničkoj zajednici Australije


Zvanična delegacija Crne Gore boravila je u Australiji deset dana tokom septembra mjeseca 2005. godine po planu boravka sačinjenom na osnovi medjusobnih prijedloga. U Sidneju se odvijala većina susreta da bi na kraju posjete bila organizovana i prva tribina na temu "Zašto nezavisna Crna Gora".
Delegaciju su sačinjavali: Žarko Djuranović ispred Pokreta za Crnu Goru, dr Milan Vukčević, direktor Centra za Dijasporu i dvočlana ekipa TV Crne Gore (Melanija Bulatović i Nenad Cvijić).
Treba napomenuti da se posjeta održavala u nezgodno vrijeme nepunu godinu dana prije Referenduma za obnovu crnogorske nezavisnosti. Bila su to teška vremena kada je za nezavisnost Crne Gore u Australiji bila samo Crnogorska etnička zajednica Australije.
Čak i pojedini naši članovi i simpatizeri nijesu imali petlju da javno podrže ideju nezavisnosti, a da ne pominjemo one koji su se svim silama borili protiv Crne Gore i njene nezavisnosti. Cijepale su se mape Crne Gore, pisale peticije podrške optuženima za ratne zločine u čemu su imali ogromnu podršku velikosrpskih iseljeničkih medija i SBS radio programa na srpskom jeziku, a vodja svih tih anticrnogorskih projekata bilo je udruženje Njegoš iz Sidneja.

Serijal je emitovan na RTCG i tek sada smo uspjeli da snimak prebacimo sa VHCR kaseta na CD i postavimo na youtube, ali kvalitet nije sustinski promijenjen pa se mozete prisjetiti kako je to nekada izgledalo:

1. Iskustvo crnogorskih iseljenika u Australiji:



2. Crnogorski iseljenici u Australiji:



3. Crnogorska etnicka zajednica Australije:



4. Univerzitetska saradnja Crna Gora – Australija:



5. Mlada crnogorska dijaspora u Australiji:




Interesantni prilozi iz naše arhive....



Nekoliko dokaza o CPC, a koje SPC pokušava da ignorise!!!

U Ustavu Knjaževine Crne Gore iz 1905, u aktu lex superior, sa stanovišta državnog prava, u članu 40 normirano je slijedeće:
“Državna vjera je u Crnoj Gori istočno pravoslavna. Crnogorska je crkva autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve, ali održava jedinstvo u dogmama s istočno pravoslavnom Vaseljenskom crkvom. Sve ostale priznate vjeroispovijesti slobodne su u Crnoj Gori”.
Posljednji autokefalni mitropolit Crnogorske pravoslavne crkve, u doba nezavisne Knjaževine i Kraljevine Crne Gore bio je Mitrofan Ban. On je za crnogorskog mitropolita kanonski rukopoložen u Rusiji 6. aprila 1885. godine, u Isaklijevskoj Crkvi u Petrogradu, od strane petrogradskog mitroplita Isidora, u prisutstvu ruskog cara Aleksandra III Romanova. Tri dana ranije, u besjedi koju je održao u Svetom Sinodu u Petrogradu, izmedju ostalog, rekao je i ovo: “Vi, svjatjejši otci, promislom Božjom i željom moga premilostivoga gospodara knjaza Nikolaja rukovodjeni, izvoliste smirenost moju izabrati za episkopa Crkve Crnogorske”. Nakon hirotonije primio ga je 15. aprila 1885. godine car Aleksandar III. Prilikom susreta sa njim rekao mu je i ovo:
“Meni je takodje drago što ste Vi rukopoloženi za episkopa u Rusiji. To pokazuje duhovnu vezu imedju Ruske i Crnogorske crkve”.
Autokefalnost priznavali i Carigrad i Moskva
Godine 1910. mitropolit petrogradski Antonije u pismu Mitrofanu Banu, uz ostalo, piše: “Bratski vas pozdravljam sa znamenitim jubilejem, izražavajući tople želje da Vašem Visokopreosveštenstvu pastironačenik Gospod Bog naš Isus Hristos udijeli dugi život u plodotvornoj službi Vašoj za dobro Crnogorske crkve”.
A Vaseljenski patrijarh Joakim iz Carigrada 1910. godine piše Mitrofanu Banu: “Gospod neka podari bogate darove Vašem Visokopreosveštenstvu, svetoj Crnogorskoj crkvi, blagovjernom gospodaru i pobožnom narodu”.
U ime Srpske pravoslavne crkve, njen mitropolit Dimitrije Pavlović (1910. godine) uputio je čestitku Mitrofanu Banu, u kojoj stoji:
“Srpska crkva, kao sestra i po vjeri i narodnosti, dijeli radost Crnogorske crkve”. (O tome piše “Glasnik” Pravoslavne crkve u kraljevini Srbiji, od 15. aprila 1910. godine.)

Kad prisvojiš nešto što nije tvoje....Ćirilica i Latinica

Ćirilo i Metodije su dva grčka misionara (gle čuda - nisu Srpska) iz okoline Soluna. U Moravsku ih je poslao bizantski car Mihajlo III a na poziv Moravskog kneza Rastislava. Cilj je bio širenje hršćanske vjere medjumnogobožačkim narodom, Slovenima. S obzirom da su propovjedi trebale biti davane na jeziku ovog naroda, jer će oni tako lakše shvatiti i prihvatiti novu vjeru, Ćiril je bio zadužen za osnivanje novog pisma. 861 g. Konstantin iskopava mosti sv. Klimenta rimskog (moguće da su Srbi držali i RIM). 863 g. Rastislav šalje molbu Ćirilu i Metodiju da dodju da opismene slovenski narod. Južnoslavenski sveštenici porijeklom iz reda Ćirila i Metodija su u početku pisali glagoljicom. Medjutim jedan od Ćirilovih učenika, vjerovatno Kliment Ohridski koji je bio i pisac životopisa o Ćirilu pod nazivom Žitije Sv. Ćirila, uveo je ćirilicu. Ćirilica je bila drugo slovensko pismo načinjeno prema grčkim slovima. Vrlo brzo je potisnula glagoljicu i zavladala najprije u Bugarskoj ali i u Srbiji i Rusiji. (komentar iz E-novina)

Simboli Beograda s turskim imenom

Neki od simbola Beograda nose nazive na turskom jeziku, poput Kalemegdana, Topčidera, Tašmajdana, Bezistana. Tako Dorćol u prevodu znači raskršće, dok Karaburma na turskom znači crni greben.
Naše, a njihove reči
alat; jastuk; jogurt; jorgovan; ćevap; džep; ajvar; bakar; baklava; bakšiš; bubreg; buzdovan; burek; budala; baksuz; gajde; dinar; delije; duvan; ekser; zanat; zejtin; kazan; kačamak; kašika; kesa; kreč kula; kujundžija; mahala; majmun; meraklija; miraz; mušterija; muštuluk; ortakluk; palanka; pamuk; para; musaka; tavče; kajsija; višnja; sikter; čorba; čaršav; Bostan


Budućnost Crne Gore....


Zbog ovakvih Crna Gora ne treba da brine za svoju buducnost i oni su primjer kako se gradi jedna gradjanska i civilizovana Crna Gora:

Ana Ponoš, Njen epitaph: - Dalmatinka po porijeklu, Crnogorka po opredjeljenju.

Fahrudin Melić: Osjećam se kao Crnogorac, himnu pjevam iz sveg srca "Osjećam se zaista počastvovanim što sam reprezentativac jedne države kakva je Crna Gora", Uz sve njih ja se osjećam kao Crnogorac i pjevam iz sveg srca himnu koju doživljavam kao svoju!

Bajram Begzić, starobaranin Opšte je poznato da izlaskom na političku scenu BS-a, kome pripada i sam Mustafić sa svojim istomišljenicima, na jedan neprimjeren način odredjuje se nečija nacionalna pripadnost, pa i nacionalna pripadnost nas u Starom Baru.

detaljnije


Vrati se na početak
Top



Free website hit counter