Čavor: Borba za crnogorski identitet nije izgubljena
Čavor navodi da nas istorija obavezuje da ne budemo fatalisti:
Autor: Antena M
25.10.2023.
Popis stanovništva u Crnoj Gori važna je alatka za Srbiju što se vidi po
priprema za tu akciju na osnovu kojih se može zaključiti da je riječ o
izborima ili referendumu, poručio je profesor na Univerzitetu Okland na
Novom Zelandu i stručnjak za pitanja identiteta Jovan
Čavor.
Gostujući u emisiji „Odgovor“ na Televiziji E Čavor je
ocijenio da je borba za crnogorski identitet u stvari borba za
emancipaciju društva.
„Popis stanovništva ličini na bitku biti ili ne biti što stvara nezdrav
ambijent koji mijenja pravila igre. Kad uporedimo Crnu Goru i Novi
Zeland možemo reći da se ne radi o istom popisu, odnosno da njegova
svrha nije ista“, kazao je Čavor.
Smatra da je teško graditi pozitivan identitet kada su društvene
vrijednosti urušene i ocjenjuje da je raspadom SFRJ iniciran proces
snižavanja društvenog diskursa na primitivan nivo.
„Tu se razmišlja na način ko je brojniji taj je jači. Ako se tako radi
onda se ne može računati ni na kvalitet ili bilo koji progres već se
želi postići homogena cjelina u nacionalnom smislu“, navodi Čavor.
Smatra i da veliki broj vjernika u Crnoj Gori ne dovodi u pitanje
poziciju SPC u našoj zemlji. „SPC je 2020. pokazala da je spremna, jer
je to bilo u njenu korist, da aktivira svoju političku moć i da naruši
sekularne temelje društva i da nas primakne društvu koje više podsjeća
na Iran nego na Novi Zeland“.
Upitan šta je za njega crnogorski identitet, Čavor kaže
da je to viševjekovna tekovina. „Ako sagledamo kako je Crna Gora
funkcionisala postojala je društvena ideologija podržana od vrha do dna
gdje su čojstvo i junaštvo bili ideali i vertikala tog društva kojoj su
ljudi stremili. Krovna je bila ideologija slobode kao i dobrovoljna
požrtvanost pojedinaca da se ide u tom smjeru. To identitetsko jezgro
nije inferiorno ni na jedno razvijeno društvo. Treba jasno ljudima
saopštiti da možda uopšte nije potrebno prepucavanje o nacionalnim
etiketama, već da ako žele da se fokusiraju na neku bolju budućnost neka
ispoštuju ono što su bile vrijednosti njihovih predaka, ma kako se oni
zvali. To je u stvari staza kojom bi trebalo da kročimo u neka bolja
vremena“.
Upitan pod čijim se uticajima crnogorski identitet mijenjao, Čavor kaže
da su 1918. postojale sve pretpostavke da se Crna Gora inkorporira u
tadašnji državni projekat.
„Možda su tada Crnogorci mogli da prihvate srpstvo kao kategoriju koja
ne ugrožava njihovo crnogorstvo. Do 1918. ne postoji kolizija izmedju te
dvije kategorije i treba postaviti pitanje zašto je do toga došlo.
Mislim da se to desilo jer se skrenulo sa puta tipičnog za crnogorski
identitet. Kako ste mogli očekivati od jednog slobodarskog naroda da
bude brutalno uguran u novi državni projekat. To je pristup koji se ne
razlikuje od onog koji su imali svi osvajači sa kojima smo se suočavali
kroz istoriju“, kaže Čavor.
Komentarišući ocjene da je bitka za crnogorski identitet i Crnu Goru
izgubljena, Čavor navodi
da nas istorija obavezuje da ne budemo fatalisti.
„Kroz istoriju nas karakteriše tendencija da se dižemo iz pepela kao
feniks. Vjerujem da ovo sa čime se sada borimo u tolikoj mjeri
destruktivno i da je već dokazano da je osudjeno na propast. To je, da
jasno kažem, velikosrpska ideologija koja je doživjela toliko poraza u
posljednjih 30 godina i koja u suštini srpsko društvo vodi u sve dublje
probleme. Naš je zadatak da ne sagorimo u toj borbi. Možemo konstatovati
da smo na udaru, tačno je, ali se moramo okrenuti i graditi jer gubimo
generacije ljudi koje idu vani ili propadaju“, poručuje Čavor.
Kad smo već kod priloga o Čavoru predlažem
da pogledate i ovaj video našeg dvojca - Jovana
Čavora i Nebojše Nikovića sa
njihovim impresijama o Novom Zelandu:
Gradovi na Novom Zelandu